Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. godine, Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja u raspravi je postavljen upit o postojanju podataka o emisiji ugljikova dioksida pri proizvodnji pojedinih poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj. Upozoreno je na potrebu iznalaženja dodatnih izvora financiranja koji bi olakšali zelenu tranziciju, te je u tom smislu postavljen i upit o uključivanju hrvatskog bankarskog sektora u zelenu tranziciju, a uzimajući pri tome u obzir kako je ova vrsta potpore kroz financijske instrumente dostupna u drugim državama članicama. Ukazano je i na potrebu diversifikacije poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću primjenom održivih poljoprivrednih praksi, kako bi se izbjegao negativan utjecaj ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje i u proizvodnju vratile neke poljoprivredne kulture. Poljoprivredu i njen utjecaj na druge gospodarske aktivnosti, ali i očuvanje ruralnih područja potrebno je promatrati u širem kontekstu, te je zbog navedenog u daljnje aktivnosti potrebno uključiti i predstavnike lokalne i regionalne uprave. Zbog prisutnog zauzimanja kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u svrhu proizvodnje čiste energije istaknuto je kako je zakonodavnim okvirom potrebno jasnije propisati obvezu očuvanja proizvodne funkcije poljoprivrednog zemljišta i istovremeno razmotriti modele smještaja održivih proizvodnji energije na manje plodnim i/ili zaraslim tlima koja nisu pogodna za proizvodnju hrane. Vezano uz međusektorske mjere na temelju kojih su izrađeni scenariji koji se odnose na korištenje i prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) i povezane aktivnosti postavljen je upit o planiranom vremenskom okviru za provođenje aktivnosti, mjera, kao i nadležnosti vezanih uz nove smjernice za daljnje gospodarenje u šumarskom i poljoprivrednom sektoru, provedbu radova pošumljavanja i radova sanacije opožarenih površina. Zatražena je i informacija o podatcima vezanim uz mapiranje šuma i stvaranje podloga za donošenje srednjoročnih i dugoročnih strategija u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru. Upozoreno je na važnost postojanja ovih podataka jer su isti potrebni za planiranje ne samo aktivnosti upravljanja šumama, već i zbog utjecaja koji će imati na ruralni razvoj i zapošljavanje, pa tako i na ostvarenje ove Strategije. Kako neki agrošumarski sustavi mogu biti značajni ponori ugljika, postavljen je upit o budućim planovima vezanim uz primjenjivost agrošumarstva u Republici Hrvatskoj. Izražen je i stav kako je ovim dokumentom dobro prepoznata politička volja kao jedan od uvjeta za uspostavu učinkovite platforme za biogospodarstvo i spomenuto kako je Europska Komisija upravo Republiku Hrvatsku prepoznala kao državu s najvećim potencijalom za razvoj sektora biogospodarstva. U raspravi je izraženo i kako se o smjernicama za niskougljični razvoj koje se planiraju do 2030. u sektoru poljoprivrede manje ili više raspravlja i u smislu daljnjeg razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj, a veći dio njih obuhvaćen je i Nacrtom strategije poljoprivrede RH, a dio se već i provodi. Uz navedeno, spomenut je trend rasta broja proizvođača i površina pod ekološkom proizvodnjom u Republici Hrvatskoj i ukazano na potrebu jačanja njihovog tržišnog položaja i olakšanja poslovanja. Postojeću infrastrukturu potrebno je staviti u funkciju kako bi pridonijela ostvarivanju predloženih mjera, te je uz navedeno ukazano kako će učinkovitost provođenja mjera uvelike ovisiti o međuresornoj suradnji i suradnji s dionicima nadležnih sektora. Rečeno je kako u obzir treba uzeti i izradu strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike kojim će se financirati veći dio aktivnosti spomenutih u smjernicama za niskougljični razvoj, te je izražena nada kako će se s programskog i institucionalnog stajališta osigurati potpora dionicima sektora poljoprivrede i šumarstva za dosezanje postavljenih ciljeva. Uz izazove s kojima se Republika Hrvatska suočava u kružnom gospodarenju otpadom, pozitivnim je ocijenjena uspostava platforme za kružno gospodarstvo i osnivanje međuresorne tematske radne skupine koja će odrediti dionike
kružnog gospodarstva (industrija, dobavljači sirovina, energenata i ambalaže) i napraviti nacionalni akcijski plan za tranziciju na kružno gospodarstvo kroz prilagodbu zakonodavnog okvira.
Međuresorna suradnja ključ je uspješne provedbe ove Strategije u čijoj pripremi su sudjelovala sva nadležna tijela Republike Hrvatske, odgovorio je predstavnik predlagatelja. Trenutno se izrađuje Akcijski plan koji bi trebao definirati način provođenja ciljeva predloženih ovim dokumentom i predložiti mjere koje će se prioritetno provoditi, a što će se dodatno usuglasiti s nadležnim ministarstvima. Kako bi očuvali poljoprivredu kao osjetljivu granu proizvodnje i proizvodnju hrane kao stratešku potrebu Republike Hrvatske, u ostvarenju predloženih ciljeva potrebno se voditi i društvenim koristima koje pruža poljoprivreda. Predstavnica predlagatelja odgovorila je kako poljoprivreda u ukupnom udjelu emisija sudjeluje s 11,5%, no nisu rađene procjene unutar samog sektora poljoprivrede, ali iste će se procijeniti u narednom razdoblju i biti sastavni dio nadopune predloženog dokumenta planirane za 2023. ili 2024. godinu. Hrvatski bankarski sektor još uvijek nije dovoljno prepoznao važnost zelenih ulaganja, no o istome se na inicijativu Hrvatske narodne banke raspravlja, pa se u narednom razdoblju očekuje i njihova primjena. Jedna od mjera koje se predlažu je i uvođenje novih sorti i vrsta čime je obuhvaćena i revitalizacija kultura koje su se prestale proizvoditi. Korištenje obradivog poljoprivrednog zemljišta za izgradnju postrojenja za održive izvore energije, predlagatelj je prepoznao i u budućnosti će se planirati integrirani sustavi tj. smještaj ovih postrojenja na već izgrađene objekte. Predstavnica predlagatelja podsjetila je kako bi 40% sredstava Zajedničke poljoprivredne politike trebalo biti usmjereno prema klimatskim zahtjevima, a čime se pruža potpora poljoprivrednim proizvođačima i osigurava tranzicija poljoprivrede prema niskougljičnom razvoju. Provedba programa LIFE trebala bi osigurati dostupnost podataka o korištenju zemljišta, više sredstava usmjeriti će se prema istraživanju, a u provedbi su i projekti vezani uz pošumljavanje. Republika Hrvatska u zastupanju svojih stavova ističe važnost potrajnog gospodarenja šumama što je ključno zbog očuvanja njihove bioraznolikosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir