Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 108. sjednici održanoj 28. lipnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Miro Bulj, aktom od 22. rujna 2020. godine
Poljoprivredno zemljište najvrjedniji je resurs kojega država treba zaštititi koristeći pri tome prakse koje su po ovom pitanju koristile druge države članice, uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji odobreno je prijelazno sedmogodišnje razdoblje tijekom kojega se moglo primjenjivati ograničenje vezano uz stjecanje poljoprivrednog zemljišta za državljane trećih zemalja, koje razdoblje je, temeljem zahtjeva Republike Hrvatske i odobrenja Europske komisije, produljeno za dodatne tri godine, rekao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako bi svako dodatno ograničenje bilo protivno pravu EU. Slijedom istoga, Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati ovaj prijedlog Zakona. U raspravi je istaknuto kako su izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i amandmanima Odbora za poljoprivredu na isti, stvoreni mehanizmi koji omogućavaju pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta od strane države, dodatna prednost u bodovanju osigurana je za domicilno stanovništvo, OPG-e, dosadašnje posjednike, stočare, mlade poljoprivrednike, žene poljoprivrednice, trajne nasade i drugo, sukladno Strategiji poljoprivredi. Upitano je o korištenju instrumenta prava prvokupa od strane države te jesu li po tom pitanju donošene neke odluke. Rečeno je kako ozbiljne poljoprivrede nema bez poljoprivrednog zemljišta i upitano hoće li doći do rasta cijene poljoprivrednog zemljišta nakon isteka moratorija, te je upozoreno kako u tri godine nisu ispunjeni ciljevi planirani moratorijem, poljoprivredno zemljište nije stavljeno u funkciju, cijepaju se okrupnjene parcele, a pred posebnim izazovom, zbog nedostupnosti zemljišta, nalazi se stočarski, posebno mljekarski sektor u Republici Hrvatskoj. Rečeno je i kako su OPG-ovci ostali bez prava na korištenje zemljišta, pa je u tom smislu i ograničenja koja su postavljena u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu na pravo prvokupa, a koja se odnose na 10 ha u kontinentalnom i 1 ha u priobalnom području, trebalo sniziti. U raspravi su članovi Odbora imali podijeljene stavove vezane uz podršku tekstu Zakonu, a upozoreno je i na velike površine državnog poljoprivrednog zemljišta kojima gospodari FORTENOVA.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede odgovorio je kako Republika Hrvatska još nije koristila instrument prava prvokupa poljoprivrednog zemljišta, no ako bude potrebe, aktivirat će ga nakon 1.srpnja. Rekao i kako se proizvodno tehničke cjeline ne cijepaju, već se pravo na njihovo korištenje dodjeljuje većem broju korisnika. Rekao je i kako se raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ne može smatrati vlasništvom nad istim. Istaknuo je i kako je Republika Mađarska financijski kažnjena zbog ograničenja koja je postavila pri korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 3 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da
Ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir