Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 11. veljače 2021. godine, Prijedlog zakona sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine. Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja kao glavni cilj donošenja ovog Zakona istaknula uređenje proizvodnje, stavljanja na tržište i uvoz poljoprivredno reprodukcijskog materijala i vrsta bilja i prenošenje tzv. „marketinških direktiva“ u nacionalno zakonodavstvo. Zakon će uz navedeno omogućiti i donošenje nacionalnih sortnih lista za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji će se moći tržiti samo na području Republike Hrvatske, a što će po pojednostavljenoj proceduri omogućiti vraćanje u proizvodnju i stavljanje na tržište autohtonih sorti pohranjenih u banku biljnih gena. Jasnije se definiraju i odgovornosti dobavljača za stavljanje sjemena na tržište, te se predlože uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Uz ovaj Prijedlog Zakona Odbor je razmijenio stajališta o ovom zakonu s predstavnicima poljoprivrednih udruga i komora, znanstvene zajednice te Inicijative „Sjeme je naše ljudsko pravo“koja okuplja udruge civilnog društva.
U raspravi je istaknuto kako se pred poljoprivredne proizvođače koji dorađuju sjeme za vlastitu uporabu stavljaju isti uvjeti kao i za proizvođače sjemenske pšenice namijenjene tržištu, te bi obveza dorade kod ovlaštenog dorađivača mogla rezultirati povećanjem troškova za cca 40%, pa je zbog toga bilo potrebno napraviti i analizu gospodarskih učinaka ovog prijedloga. Upozoreno je i na nedostatne kapacitete za doradu sjemena u Republici Hrvatskoj, potrebu izuzeća malih poljoprivrednih proizvođača od obveze dorade sjemena, ali i na druge uzročnike pojave bolesti na usjevima, koji nisu vezani uz samo sjeme. U raspravi je upozoreno i na prava koja proizlaze iz Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu kojega je Republika Hrvatska potpisnica, ali i Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima. Postavljen je i upit o usklađenosti predloženih odredbi članaka 16. i 17. Prijedloga zakona s europskim zakonskim okvirom, i upozoreno je kako iskustva drugih država članica Europske Unije ne prepoznaju pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“, kao niti, ovako predloženu doradu sjemena, a posebno u slučaju sjemenskog krumpira. Uz navedeno je istaknuto kako nadležne inspekcije nadziru i prate poljoprivrednu proizvodnju pa će ovakav prijedlog akta utjecati samo na povećanje troškova proizvodnje. Upozoreno je kako Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu, uz očuvanje autohtonih sorti u bankama gena prepoznaje i važnost neformalnog očuvanja sorti od strane poljoprivrednika, pa je zbog toga važno pojednostaviti upise na nacionalne sortne liste, kako bi se autohtone sorte učinile tržišno zanimljivima i omogućilo njihovo daljnje korištenje. Istaknuto je i kako se ovim Prijedlogom uvodi red u sjemenarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj, te kako korištenje necertificiranog sjemena uzrokuje 20-30% niži prinos. Uz navedeno, izražen je i drugačiji stav prema kojemu je prinos po hektaru približno isti i kod certificiranog i necertificiranog sjemena, a što dokazuje i odlična kvaliteta hrvatskih proizvoda koji se prodaju na tržištu Unije, pa nije potrebno dodatno ograničavati poljoprivrednike obvezom dorade sjemena od strane ovlaštenih dorađivača. Istaknuto je i kako će, sukladno ovom Prijedlogu dobavljač koji je prvi stavio sjeme na tržište Republike Hrvatske, tj. trgovac sjemena biti odgovoran za kvalitetu i označavanje sjemena, bez obzira na podrijetlo sjemena. Upozoreno je i kako bi sastavni dio deklaracije sjemena trebali biti i podatci o klijavosti sjemena i masi 1000 zrna jer o tome ovisi produktivnost i sjetvena norma. Izrečeno je mišljenje kako proizvođači nisu zaštićeni od loše kvalitete sjemena i da je to problem kojim bi se ovaj prijedlog akta trebao baviti, jer uvođenjem obveze dorade sjemena neće se spriječiti pojava biljnih bolesti. Izražen je i stav kako se ovim prijedlogom stvaraju pretpostavke za monopol velikih proizvođača sjemena, što će dugoročno utjecati na prehrambenu sigurnost Republike Hrvatske i gubitak autohtonih sorti, a stvar je poslovne politike proizvođača hoće li koristiti certificirano sjeme ili sjeme koje je proizveo na svom gospodarstvu. Zakonom, a ne podzakonskim aktom potrebno je jasno propisati obveze za proizvođače koji sjeme stavljaju na tržište i izuzeće za male poljoprivredne proizvođače koji sjeme koriste za vlastite potrebe. Naslijeđeno i razmijenjeno sjeme ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ukoliko se koristi za vlastite potrebe i isto je potrebno propisati odredbama Zakona, istaknuto je u raspravi. Uz obveznu doradu sjemena od strane ovlaštenih dorađivača, koja se obrazlaže sprječavanjem pojave biljnih bolesti, predloženo je da, u skladu s Uredbom o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice, treba razmotriti mogućnost dorade od strane samih poljoprivrednika, uz propisivanje uvjeta kojima isti moraju udovoljavati pri doradi sjemena. Poljoprivrednici bi, kao što prolaze obuku za korištenje pesticida i herbicida, mogli proći i obuku za korištenje fungicida, a pri doradi je potrebno propisati vođenje evidencije od strane proizvođača i obvezu slanja iste nadležnim tijelima. Isto tako, ono što se odnosi na pšenicu, nije potrebno primjenjivati na povrtlarsko sjeme i zato Zakon treba jasnije definirati razlike, a važno je voditi računa i o izuzeću za proizvođače krumpira. Kako je u Republici Hrvatskoj zabranjeno korištenje genetski modificiranog sjemena i sadnog materijala, postavljen je upit o razlozima definiranja istog ovim zakonskim aktom, te je istaknuto kako je Zakonom trebalo jasno propisati da je upotreba GMO sjemena u Republici Hrvatskoj zabranjena.
Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako razumije zahtjeve za preciznije propisivanje izuzeća od obveza propisanih ovim aktom, te je obećala da će jasnije u Konačnom prijedlogu zakona istaknuti izuzeće malih poljoprivrednih gospodarstva od obveze dorade i certificiranja sjemena. Ministarstvo poljoprivrede nastojat će smanjiti dodatne troškove za poljoprivredne proizvođače, a u Republici Hrvatskoj registrirano je 60-ak ovlaštenih dorađivača sjemena, pa isto ne može predstavljati monopol, istaknula je predstavnica predlagatelja i izrazila spremnost da se dodatno fleksibilizira dorada sjemena u slučajevima kada je to moguće.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir