Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 20. sjednici održanoj 14. travnja 2021. godine, Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula kako su Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu NPOO) planirane mjere uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća; uspostava sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasacija, digitalna transformacija poljoprivrede i unapređenje sustava doniranja hrane usmjerene prema poboljšanju pozicije poljoprivrednika u opskrbnim lancima i razvoju proizvoda s dodanom vrijednošću, ali i podizanju konkurentnosti proizvodnje kroz smanjenje troškova izgradnje, standardizaciju tehnologije i kvalitete čuvanja proizvoda. Zaštita poljoprivrednog zemljišta i trajni monitoring tla omogućiti će njegovo održivo gospodarenje, a dodatno će se uspostavom sustava i postupcima komasacije raditi na okrupnjavanju posjeda što će utjecati i na racionalizaciju troškova proizvodnje. Dodatna potpora bit će osigurana i kroz digitalizaciju javnih usluga uspostavom platforme/sustava pametne poljoprivrede, smanjenje administrativnog opterećenja za poljoprivrednike i uspostavom sustava sljedivosti primarnih poljoprivrednih proizvoda. Osnivanjem banke hrane kroz jačanje kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane i pokretanje platforme za sprječavanje nastanka otpada od hrane, nadogradnju IT sustava za doniranje i provođenje informativnih kampanja trebalo bi rezultirati smanjenjem nastanka otpada od hrane. Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknula je kako je u tijeku reforma vodno komunalnog sektora, kako bi se unaprijedila javna vodoopskrba, javna odvodnja i smanjio rizik od katastrofa u upravljanju vodama.
U raspravi je istaknuto kako je u izradu prijedloga trebalo uključiti ključne dionike sektora poljoprivredno prehrambenog sektora. Uz planirane aktivnosti koje se odnose na komasaciju poljoprivrednog zemljišta izražena su različita stajališta, od onih kojima se ista podupire do stajališta da je prije provođenja postupaka komasacije potrebno usuglašavanje sa stavovima poljoprivrednih proizvođača. Postavljen je i upit o međuresornoj suradnji u okviru NPOO vezanoj uz usklađivanje zemljišnih knjiga i rješavanja imovinsko pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Izrečen je stav kako sredstva planirana NPOO neće biti dostupna malim poljoprivrednim proizvođačima, te kako treba inzistirati na pravednoj raspodjeli ovih sredstava. Postavljen je upit o planiranom broju logističkih centara za voće i povrće koji će se izgraditi, kao i njihovom smještaju. Kako se NPOO predlaže potpora za proizvođačke organizacije upozoreno je na kompliciranost procedura njihovog osnivanja i postavljen upit o mogućnostima potpora za poljoprivredne zadruge i strojne prstenove. Uz uspostavu sustava/platforme pametne poljoprivrede istaknuto je kako ista treba biti dostupna i starijim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava koji nemaju dovoljno informatičkih znanja ili ne raspolažu potrebnom informatičkom opremom. Upozoreno je i na potrebu jačanja poljoprivrednih savjetodavaca, dodatno poticanje, financiranje i prepoznavanje značaja oznaka kvalitete hrvatskih poljoprivrednih proizvoda. Postavljen je i upit planira li se NPOO financirati monitoring poljoprivrednog zemljišta ili su istim obuhvaćene i aktivnosti održivog gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. Postavljen je upit o aktivnostima koja će se iz NPOO financirati u sektoru biogospodarstva i uvođenju širokopojasnog interneta u ruralnim područjima. Upozoreno je i na problem smanjenja atsorpcijskog kapitala voda u RH i ograničenja koja negativno utječu na hrvatsko gospodarstvo pri gospodarenju vodama, a koja proizlaze iz obveza NATURE 2000. Upitano je hoće li okrupnjavanje javnih isporučitelja vodnih usluga te izgradnja infrastrukture dovesti do povećanja cijene vode za građane. Ukazano je i na važnost održavanja i čišćenja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju i planiranja aktivnosti kojima bi se ove aktivnosti dodatno financirale, a kako bi se pomoglo i jedinicama lokalne samouprave i poljoprivrednicima, te smanjila poplavna opasnost.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula je kako je nacrt Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske do 2030. godine krovni sektorski dokument o kojemu je provedena široka rasprava sa sudionicima poljoprivredno prehrambenog sektora. Ovaj dokument poslužio je i kao osnova za aktivnosti predložene NPOO. Sredstva namijenjena sektoru poljoprivrede treba promatrati i kroz aktivnosti subvencija, smanjenja kamatnih stopa i zajmova koji će biti dostupni svim gospodarskim sektorima. Ministarstvo poljoprivrede, vertikalnim pristupom želi primarne proizvođače povezati s prehrambenom industrijom, s krajnjim ciljem osiguranja prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske. Po uzoru na digitalizaciju sektora ribarstva i akvakulture digitalizirat će se i poljoprivreda istaknula je. U naredne četiri godine planirana je izgradnja 20 distributivnih centara za voće i povrće, od kojih će se 7 - 8 financirati iz NPOO. Dodatne aktivnosti provode se i s ciljem jačanja tržišnog položaja proizvođačkih organizacija, a povezivanjem sa sustavom dobrovoljnog označavanja „Dokazana kvaliteta“ pridonijeti će se i zelenoj tranziciji. Istaknula je i kako je intenzitet potpora smanjen, te kako se na natječaje za korištenje sredstava više ne mogu kandidirati povezana poduzeća, te je uz navedeno spomenula i javnu dostupnost svih podataka o isplaćenim potporama. Natječaji za mjere tijekom COVID krize usmjereni su samo prema malim i srednjim poduzetnicima. Zakon o komasaciji u pripremnoj je fazi, te se o istome raspravlja međuresorno, a provođenje postupaka komasacije utjecat će i na jačanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Trenutno se financira 11 aglomeracija, a 1 je pred odobrenjem odgovorila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Krajnji cilj provedbe ovih projekta je i osiguranje priuštivosti cijene i dostupnosti vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe, ali i smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu. Podsjetila je i na aktivnosti revitalizacije vodnih tokova, te poticanje izgradnje sustava navodnjavanja financiranih iz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. za što je preduvjet odvodnja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir