Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 77. sjednici održanoj 4. studenoga 2022. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, u raspravi je ukazano na potrebu institucionalne podrške kroz koju bi se poljoprivrednicima ukazalo na važnost udruživanja i vratilo povjerenje poljoprivrednika u zadružni sustav, te kojim bi se trebala osigurati konkurentnost i bolja tržišna orijentiranost poljoprivrednika. U tom smislu, rečeno je i kako model proizvođačkih organizacija nije u potpunosti odgovorio na izazove vezane uz jačanje udruživanja poljoprivrednika iako im je kroz mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske dana prednost u ostvarivanju prava na korištenje europskih sredstava, kao što je to bio primjer natječaja za izgradnju skladišnih kapaciteta. Postavljen je upit o iskorištenosti sredstava, koja su u prvom stupu Zajedničke poljoprivredne politike bila namijenjena sektorskom udruživanju proizvođača voća i povrća, a vezano i uz stalne prigovore voćara i povrćara o njegovoj lošoj provedbi. Istaknuto je i kako se, sukladno ovom prijedlogu, planira donošenje većeg broja pravilnika, što predstavlja dodatno normiranje kojim se opterećuju poljoprivrednici, pa je isto trebalo izbjeći jasnijim propisivanjem odredbi u sklopu ovog akta. Zbog trenutne krize i nedostupnosti poljoprivrednog zemljišta rečeno je kako bi se položaj poljoprivrednika kojima je poljoprivreda osnovna djelatnosti i onih koji se poljoprivredom bave kao dodatnom djelatnošću, trebalo izjednačiti po pitanju pristupa europskim sredstvima. U budućim natječajima je, zbog rasta cijena poljoprivredne mehanizacije potrebno omogućiti i nabavku korištene poljoprivredne mehanizacije, a što će posebno pomoći malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Istaknuto je kako je ovim aktom trebalo predvidjeti sredstva i izvor sredstava za financiranje Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike i jasnije propisati aktivnosti Nacionalne mreže. Ukazano je i na važnost prepoznavanja i vrednovanja oprašivačke uloge pčela, a uzimajući u obzir da se intervencije koje se planiraju u Nacionalnom strateškom planu za sektor pčelarstva većim dijelom odnose na mjere nabavke mehanizacije i opreme, a koje su se provodile u prethodnom razdoblju i u kojima su pčelari već zadovoljili svoje potrebe. Člankom 22. propisane su provjere organoleptičkih svojstava djevičanskih maslinovih ulja te je upitano postoje li u Republici Hrvatskoj ovlašteni profesionalni paneli koji provode ove analize. S tim u vezi rečeno je i kako bi iste provjere trebalo provoditi i na medu, ali i na svježem mesu, te je ukazano kako ovim Zakonom nije regulirano pitanje kvalitete hrane, a trebalo bi biti. Uz člankom 28. predloženi postupak usklađivanja proizvođačkih organizacija koje su osnovane temeljem Zakona o udrugama i njihovu transformaciju u oblik zadruge ili trgovačkog društva, postavljen je upit o planiranom načinu ove transformacije. Rečeno je i kako bi zbog poticanja njihovog rada, proizvođačke organizacije trebalo ustrojiti kao dionička društva, kojima bi se vrednovala vrijednost svakog člana dioničkog društva. Uz člankom 45. predloženo pružanje javnih i privatnih savjetodavnih usluga upitano je tko su privatni savjetodavci, te hoće li Ministarstvo poljoprivrede osigurati financiranje ustrojavanja i rada Hrvatske agronomske komore. Ukazano je i na potrebu kadrovskog kapacitiranja i obvezne izobrazbe zaposlenika Savjetodavne službe, kako bi mogli odgovoriti na potrebe poljoprivrednika, a posebno one koje poljoprivrednike, u novom financijskom razdoblju, očekuju vezano uz provedbu zelenih politika. Uz člankom 47. predloženo evidentiranje podatka i izvješćivanje o žitaricama, riži, certificiranom sjemenu te uljaricama i proizvodima od uljarica, upitano je planira li se u budućnosti ova vrsta evidentiranja podataka za druge sektore poljoprivredne proizvodnje. Rečeno je i kako bi dobro rješenje za unapređenje rada proizvođačkih organizacija bilo ustrojavanje Centra za proizvođačke organizacije, po uzoru na Referentni centar za zadruge koji je stručno pomagao braniteljskim zadrugama u njihovom radu. Ukazano je i na velik broj prekršajnih odredbi koje se ovim aktom propisuju.
Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako je vidljiv napredak u radu proizvođačkih organizacija, no da su prisutni i primjeri dokidanja nekih proizvođačkih organizacija zbog neispunjavanja kriterija za rad. Iako postoje oprečna mišljenja o njihovom radu, nova Zajednička poljoprivredna politika usmjerena je prema proizvođačkim organizacijama, pa je i pitanje iskorištenosti europskih sredstava isključivo vezano uz spremnost poljoprivrednika na udruživanje. Odobrene proizvođačke organizacije će u prijelaznom razdoblju prijeći u drugi pravni oblik, koji će biti pravni slijednik postojećeg oblika proizvođačke organizacije, a što će pratiti Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Nacionalna strategija za provedbu poslovnog plana proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća je aktivna, u njoj sudjeluju četiri proizvođačke organizacije, a podatke o iskorištenosti sredstava Ministarstvo poljoprivrede dostavit će naknadno. Predstavnik predlagatelja rekao je kako su u tijeku rasprave između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva poljoprivrede o potrebi prilagodbe Zakona o zadrugama. Proizvođačke organizacije i zadruge imaju isti status u natječajima koji se provode, a isto je regulirano i zadnjim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Uz mogućnost nabavke rabljene poljoprivredne mehanizacije korištenjem europskih sredstava, predstavnik predlagatelja rekao je kako se za isto traži modalitet. Nacionalna mreža Zajedničke poljoprivredne politike preuzet će ulogu Nacionalne ruralne mreže za koju je financiranje osigurano posebnim zakonom. Za pčelarski sektor je u okviru Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP planirana provedba osam mjera koje je na godišnjoj razini moguće mijenjati. Vezano uz nereguliranje pitanja kvalitete hrane ovim aktom, kao i uz organoleptičke panele za maslinovo ulje, predstavnik predlagatelja rekao je kako Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, koja je sudjelovala u izradi ovog akta, nije imala prijedloga po ovom pitanju. Predstavnica predlagatelja rekla je kako su člankom 51. Zakona o poljoprivredi regulirani tržišni standardi, a podzakonskim aktima dodatna pravila vezana uz stavljanje proizvoda na tržište. U Republici Hrvatskoj registrirana su dva organoleptička laboratorija, a informacije o njima Ministarstvo poljoprivrede dostavit će naknadno. Posebno je naglasila važnost provođenja kontrola i monitoringa hrane koja se stavlja na tržište. Hrvatska agronomska komora uputila je zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za sufinanciranje rada Komore, u narednom razdoblju Ministarstvo poljoprivrede isto će razmotriti.
Članovi Odbora izrazili su usuglašen stav kako je pitanje kvalitete hrane potrebno regulirati ovim aktom. Rečeno je i kako nepostojanje obveze za reguliranje kvalitete hrane na europskoj razini ne može biti opravdanje za nereguliranje ovog pitanja na nacionalnoj razini, ukoliko je isto u skladu s pravilima unutarnjeg europskog tržišta. U tom smislu ukazano je na utjecaj koji bi ovo reguliranje imalo na konkurentnost hrvatskih poljoprivrednika i osiguranje dostupnosti kvalitetne hrane hrvatskim potrošačima.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
2.Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir