Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Ministarstva financija, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda, u raspravi je istaknuto da je Prijedlog izbalansiran, te je postavljen upit o osiguranju sredstava za naknadu šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima i mogućnosti financiranja naknade ovih šteta iz proračuna Ministarstva poljoprivrede. Zatražena je i informacija o točnom iznosu navedenih šteta i planiranim aktivnostima u narednom razdoblju kako bi se iste smanjile. Uz predstavljeni rast BDP, upitano je o očekivanom rastu BDP u narednom razdoblju. Uz stavke koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u odnosu na predloženih 80 milijuna kuna za uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanaca u sektoru voća i povrća, upozoreno je na potrebu pojednostavljenja i skraćivanja procedura osnivanja proizvođačkih organizacija i postavljanja proizvodnje i stvarnih potreba kao uvjeta za izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tom smislu u obzir je potrebno uzeti i Analize svjetske banke u sklopu izrade Strategije poljoprivrede RH. Uz sredstva planirana za unapređenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju postavljen je upit o planiranom upućivanju Prijedloga izmjena Zakona o komasaciji u proceduru usvajanja. Uz navedeno rečeno je kako bi okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta trebalo poticati i poreznim olakšicama. Postavljen je i upit o načinu realizacije i uspostave nacionalnog sustava sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je planiran u okviru digitalne transformacije poljoprivrede. Pozitivnim je ocijenjena planirana potpora proizvođačima šećerne repe s ciljem zadržavanja interesa proizvođača za istu proizvodnju i očuvanja proizvodnje šećera u RH. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava za programe državnih i deminimis potpora. Rečeno je kako je za programe pomoći sektoru stočarstva planirano 60 milijuna kn, no iznosi potpora po pojedinoj grani stočarske proizvodnje nisu financijski prikazan u Prijedlogu proračuna. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja potpora za programe pomoći sektorima voćarstva i povrćarstva namijenjenim povećanju proizvodnje voća i povrća. Dobrim je ocijenjeno povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane i postavljen je upit o razlozima 50%-tnog smanjenja sredstava u odnosu na plan za 2021. godinu, za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera i za zdravstvenu zaštitu bilja. Upitano je znače li ova smanjenja da je problem zlatne žutice stavljen pod kontrolu i da se u budućnosti ne očekuju značajnije štete od karantenskih štetnika i drugih štetnih organizama. Pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za zdravstvenu zaštitu životinja i za podizanje razine biosigurnosti na farmama i rečeno je kako su dobrobit i zdravlje životinja ključni aspekti sigurnosti hrane, ruralnog razvoja i održive stočarske proizvodnje. Uz osiguranih 1 milijun kuna za monitoring ostataka pesticida u hrani upitano je može li se očekivati jačanje kontrola na prisutnost pesticida kod proizvoda koji se uvoze u RH. Uz povećanje sredstava za Ruralni razvoj upozoreno je na važnost provedbe edukacije i savjetovanja za poljoprivredna gospodarstva jer proizvođači ne znaju kome se obratiti kod odabira mjera za ruralni razvoj, kako se pripremiti za njihovo korištenje i tko im u tome može pomoći. Vezano uz provedbu Školske sheme rečeno je kako HR Školska shema ne uvažava princip propisan europskom direktivom da se voće, povrće i mlijeko trebaju nabavljati od lokalnih proizvođača, a ne od veletrgovaca, o čemu svjedoči i posljednji raspisani natječaj za ovu aktivnost. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja sredstava za održavanje ekosustava ribnjaka s 20 milijuna kn na 15 milijuna kn te je upitano znači li isto da se smanjio pritisak ribojednih ptica i drugih životinja na šaranske ribnjake. Pozdravljeno je povećanje sredstava za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja jer će isti imati utjecaja i na zapošljavanje u uvjetima pravedne i ravnomjerne raspodjele drvne sirovine. Rast prihoda Hrvatskih voda rezultat je realizacije projekata financiranih iz fondova EU i povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Uz navedeno, postavljen je upit o ukupno planiranim projektima navodnjavanja u proračunu Hrvatskih voda. Postavljen je upit o osiguranim sredstvima za područja koja su tradicionalno naseljena nacionalnim manjinama.
Predstavnik Ministarstva financija odgovorio je kako su procjene rasta BDP-a veće od očekivanih, te kako se njihov rast očekuje i u narednom razdoblju. Štete od divljači kompleksan su problem koji zahtijeva koordinirano djelovanje nekoliko tijela državne uprave, istaknula je predstavnica Ministarstva poljoprivrede. U tom smislu je Ministarstvo poljoprivrede raspisalo natječaj za sufinanciranje nabavke zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači, u planu je sufinanciranje police osiguranja za lovoovlaštenike, a planom normativnih aktivnosti za 2022. godinu predložene su i izmjene i dopune Zakona o lovstvu, te se razmišlja i o mogućem pokriću ovih šteta iz Proračuna Ministarstva poljoprivrede. Neke županije pokrenule su projekte za izgradnju logističko distributivnih centara, pa je isto potrebno vrednovati, a iako Ministarstvo poljoprivrede direktno sufinanciranje projekata proizvođačkih organizacija za izgradnju distributivnih centara smatra najučinkovitijim, upozorila je i na važnost potpunog iskorištenja raspoloživih sredstava do 2026. godine. Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o komasaciji u pripremnoj je fazi upućivanja u javno savjetovanje. Program uspostave nacionalnog sustava sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u pripremnoj je fazi. Aktivnosti u provedbi Školske Sheme dodatno će se prilagoditi kako bi se osiguralo njeno pravilno korištenje. Realizacija potpore proizvođačima šećerne repe, sukladno preporukama Europske komisije planirana je u okviru proizvodno vezanih plaćanja. U slučaju potrebe, osigurat će se dodatna sredstva za državne i deminimis potpore, a Ministarstvo poljoprivrede u narednom će razdoblju poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i jačati mjere savjetovanja i edukacije. Smanjenje sredstava za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera uvjetovano je završetkom mjera koje su se u Istarskoj županiji, na državnom zemljištu, provodile za zaustavljanje i sprečavanje širenje zlatne žutice vinove loze. Izazov će, zbog privatnog zemljišta i neriješenih imovinskopravnih odnosa biti zaustavljanje i sprečavanje širenja ove bolesti u Međimurskoj županiji. Za područja tradicionalno naseljena nacionalnim manjinama osiguran je iznos od 37 milijuna kuna. Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izvijestio je o aktivnostima koje se provode u okviru projekata namijenjenih razminiranju šumskih zemljišta.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU
te odluka o davanju suglasnosti na:
- Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
- Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir