9. saziv Hrvatskoga sabora (14.10.2016. - 22.7.2020.)

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 13. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 947, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može se ostvariti ako osoba nije korisnik mirovine prema propisima Republike Hrvatske ili prema propisima druge države i nije osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da korisniku i/ili članovima kućanstva prihod ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva, mjesečno ne prelazi utvrđeni iznos nacionalne naknade za starije osobe, da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da nema priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi, te da nema sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja.
Procijenjeno je da će nacionalnu naknadu za starije osobe ostvariti približno 19.700 osoba u 2021. godini te 21.550 osoba u 2022. godini.

U raspravi je predstavnica predlagatelja naglasila da se predloženim zakonom namjerava uspostaviti sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. Radi se o mjeri usmjerenoj na povećanje kvalitete života starijih osoba. Novi institut u okviru socijalne zaštite obuhvatit će preostale kategorije osoba starijih od 65 godina koje nisu osigurale prihod za starost i nisu u mogućnosti isti ostvariti na drugi način.
Većina članova Odbora podržava predložena rješenja da se, u skladu s gospodarskim mogućnostima, osigura prihod u starosti odnosno socijalna sigurnosti građana.

U raspravi su najveći prijepor izazvala rješenja po kojima nije određen uvjet za korisnika prava  štdnja u komercijalnim bankama bilo u kunama ili devizama. Po njihovu mišljenju to će otvoriti mogućnost za zlouporabu. Također, nije dovolno jasno propisano da su djeca dužna uzdržavati svoje stare I nemoćne roditelje koji nemaju p vlastitih prihoda.

Nacionalna naknada za starije osobe iznosi 800,00 kuna mjesečno, a svota nacionalne naknade za starije osobe usklađuje se od 1. siječnja svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022. Odluku o usklađivanju nacionalne naknade za starije osobe donosi Upravno vijeće Zavoda.

U raspravi je većina članova podržala donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 za 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 947

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 942, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se proširuje spektar dozvoljenih ulaganja mirovinskih fondova i na depozite kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Ta ulaganja su s minimalnim rizikom, a mogu biti  korisna za mirovinske fondove, primjerice prije ulaganja u neko veće izdanje državnih obveznica, gdje je sigurnije veće iznose imati deponirane kod Hrvatske narodne banke, nego kod komercijalnih banaka. Također, proširena je mogućnost mirovinskim fondovima za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda.

Nadalje, HANFA-i se daje ovlast da svojom odlukom poveća limit mirovinskim fondovima za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba. Takvu odluku HANFA može donijeti samo kao iznimku od navedenog pravila i u slučaju posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu (kao što je to slučaj s COVID-19), ali i nakon prestanka takvih okolnosti ako je situacija na financijskom tržištu primjerice takva ili je to potrebno radi održavanja likvidnosti te adekvatnog upravljanja imovinom. Tom odlukom HANFA može povećati limit do 15% neto vrijednosti imovine fonda.

U raspravi je većina članova podržala donošenje ovoga Zakona. Također je naglašeno da je imovina hrvatskih građana u fondovima, te da se ona ne smije ugroziti. Pomoć gospodarstvu je potrebna u ovim okolnostima, međutim, kada dođe do većeg priliva umirovljenika koji će koristiti mirovinu iz II stupa upitno je kakvi će biti prinosi Fondova. Dio članova Odbora smatra da nije dobro rješenje po kojemu se dopušta pozajmljivanje  novčanih sredstava kod trećih osoba. Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio da će prilikom sveobuhvatnih izmjena Zakona uzeti u obzir i mogućnost da predstavnici Fondova budu u Nadzornim odborima kako bi mogli kontrolirati svoje investicije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 942. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik u Hrvatskome saboru, Silvano Hrelja, aktom od 9. svibnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju iz 2008. godine propisano  da osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi zakonom utvrđeni iznos, ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (1516,32 kn, prihodovni cenzus), a za osiguranike samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice (1939,39 kn). Navedeni prihodovni cenzus utvrđen je 2004. godine. 
Broj osiguranika koji su dopunsko zdravstveno osiguranje imali na teret proračuna je od 2004. do danas varirao i kretao se od 350 000 do gotovo 800 000 osiguranika tijekom 2012. godine kada je bilo najavljeno povećanje participacije za zdravstvene usluge, do 460 000 osiguranika na teret državnog proračuna krajem 2018. godine. Od najvišeg broja osiguranika od 2012. do danas, pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo je više od 260 000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda. 
U raspravi je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je zadnjim izmjenama Zakona povećan prihodovni cenzus sukladno gospodarskim mogućnostima.
Također, iznijeto je mišljenje po kojemu zdravstvena zaštita mora biti dostupna svim građanima.
Predloženo povećanje prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje iz sredstava državnog proračuna na 1.830 kuna, a za osiguranika samca na 2340 kuna mjesečno, po mišljenju predlagatelja, je pravično rješenje problema za veliki broj umirovljenika. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za, 4 protiv i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak,
prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 643

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici (elektroničkoj) održanoj  6.travnja  2020. godine, razmotrio je PRIJEDLOG ZAKONA O MORATORIJU NA KREDITNE OBVEZE DUŽNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 907, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a i zastupnik Goran Aleksić, aktom od 2. travnja 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja  i bez pisanog  Mišljenja Vlade Republike Hrvatske  na navedeni akt.
Iznijeto je mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske svojim paketom mjera na sveobuhvatan način riješila i odgode plaćanja kredita za sve one koji su upali u poslovne teškoće uslijed pandemije izazvane koronavirusom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 4 protiv i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o moratoriju na kreditne obveze dužnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 907

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras, v.r.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici (elektroničkoj) održanoj 6.travnja  2020. godine,razmotrio je PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O POVEĆANJU NAJVIŠEG MJESEČNOG IZNOSA NAKNADE PLAĆE NA TERET SREDSTAVA HZZO-a IZOLIRANIM, ODNOSNO SAMOIZOLIRANIM ZAPOSLENICIMA USLIJED EPIDEMIJE KORONAVIRUSA COVID-19, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od  27.ožujka  2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja i bez pisanog  Mišljenja Vlade Republike Hrvatske  na navedeni akt.
Iznijeto je mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske donijela mjere za pomoć gospodarstvu te je na  sveobuhvatan način ponudila rješenja za radnike i poslodavce koji su  upali u poslovne teškoće uslijed pandemije  izazvane koronavirusom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 4 protiv i 2 suzdržana ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka o povećanju najvišeg mjesečnog iznosa naknade plaće na teret sredstava HZZO-a izoliranim, odnosno samoizoliranim zaposlenicima uslijed epidemije koronavirusa COVID-19

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras, v.r.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 55. sjednici (elektroničkoj) održanoj  6.travnja  2020. godine,razmotrio je PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O POVEĆANJU IZNOSA POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA U DJELATNOSTIMA POGOĐENIMA KORONAVIRUSOM (COVID-19),koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio  Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27.ožujka  2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja i bez pisanog  Mišljenja Vlade Republike Hrvatske  na navedeni akt.
Iznijeto je mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske svojim mjerama za pomoć gospodarstvu  na sveobuhvatan način ponudila odgovarajuća  rješenja za radnike i poslodavce koji su  upali u poslovne teškoće uslijed pandemije  izazvane koronavirusom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 4 protiv i 2 suzdržana ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

 Ne prihvaća se prijedlog zaključka o povećanju iznosa potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras, v.r.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlog zakona o dopuni Zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.865, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da je cilj ovoga Zakona materijalna zaštita stalnog sezonca na način da mu se produlji pravo na novčanu pomoć, te odobri sufinanciranje troškova produženog mirovinskog osiguranja u trajanju duljem od 6 mjeseci. Navedene intervencije osobito su opravdane i u slučaju posebnih i nepredvidivih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti te mogu izazvati poremećaje u gospodarstvu, osobito u turizmu i ugostiteljstvu.

U raspravi je većina članova podržala donošenje ovoga Zakona. Iznijeto je mišljenje da položaj stalnih sezonaca predstavlja povlasticu, te da bi ih u ovim osobito teškim zdravstvenim i gospodarskim okolnostima trebalo po potrebi staviti na raspolaganje zdravstvenom sustavu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 za i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o dopuni Zakona o tržištu rada, P.Z. br. 865

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.866, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17.ožujka  2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila  da je cilj ovoga Zakona uspostaviti mjere koje će dovesti do stabilnosti poslovanja poslodavaca koji djeluju u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i to kroz oslobađanje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i administrativno i financijski rasteretiti ostale poslodavce, obveznike kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz smanjenje visine novčane naknade.

Navedene intervencije osobito su opravdane u slučaju posebnih i nepredvidivih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti te mogu izazvati poremećaje u gospodarstvu, poput bolesti COVID-19.

U raspravi je većina članova podržala donošenje ovoga Zakona. Međutim najveći prijepor izaziva predloženo rješenje po kojemu se ministru nadležnom za rad dopušta da može posebnom odlukom prenamijeniti sredstva uplaćena s osnove novčane naknade, odnosno koristiti ih za druge namjene. Dio članova Odbora smatra da se mora ograničiti rok u kojemu je dopušteno ministru raspolaganje novcem, te da je potrebno propisati da je namjena novčanih sredstava usmjerena ka osobama s invaliditetom. Također, ukazano je kako će osobe na profesionalnoj rehabilitaciji ostati bez mogućnosti rehabilitacije jer novca neće biti. Dio članova Odbora smatra da je potrebno potaknuti  novo zapošljavanje osoba s invaliditetom jer su već u ovim kriznim vremenima dali veliki doprinos u izradi zaštitnih maski.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za  1 protiv i 2 suzdržana ) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o  izmjenama i dopuni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z. br.866

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br.822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12.ožujka  2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br.822

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o nacionalnoj naknadi za starost, P.Z. br.667, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Ivan Pernar, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 8. srpnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starost, P.Z. br.667.
Odbor je proveo raspravu bez nazočnosti predlagatelja. Predlagatelj je uredno pozvan na sjednicu Odbora.

Predloženim Zakonom uvodi se nacionalna naknada za starost hrvatskim državljanima starijim od 65 godina, s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Zakon o nacionalnoj naknadi predložen je kao poseban propis u odnosu na zakon o socijalnoj skrbi, a postupak određivanja nacionalne naknade za starost provodili bi mjesno nadležni centri za socijalnu skrb. 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi je pojasnila kako predloženi  Zakon nije ponudio sveobuhvatno rješenje, a neprihvatljivo je da naknada za starost bude u sustavu socijalne skrbi s obzirom da je u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine predviđeno uvođenje nacionalne mirovine do kraja 2020. godine, a nositelj te mjere je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Nacionalna mirovina bit će namijenjena starijim osobama koje ne ostvaruju mirovinu, a starije su od 65 godina života i nemaju drugi izvor prihoda. 

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je predloženi Zakon upravo na tragu obećanja Vlade Republike Hrvatske da se uvede naknada za starost. Predstavnica Vlade RH pojasnila je kada dođe u proceduru Prijedlog zakona da će biti točno utvrđeni kriteriji po kojima će se utvrđivati pravo na nacionalnu mirovinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o nacionalnoj naknadi za starost, P.Z. br.667

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, P.Z. br.771, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med., zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 10.listopada  2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, P.Z. br.771.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom uređuje prijenos vlasništva na nekretninama domovima umirovljenika s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne ) samouprave, kao osnivače ustanova za starije i nemoćne osobe, koje posluju u objektima domova umirovljenika uz obvezu zadržavanja njihove postojeće namjene. Budući da ustanove domova za starije i nemoćne koriste nekretnine domova umirovljenika, a vlasnička prava pripadaju Zavodu, donošenjem ovoga Zakona doprinijelo bi se poboljšanju kvalitete sadašnjih i budućih korisnika.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi je istaknula da se radi o nekretninama koje su u vlasništvu ili suvlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a koje su stečene sredstvima za stambenu izgradnju nastalim izdvajanjima za tu namjenu prema  ranije važećim propisima za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje nužnih uvjeta stanovanja korisnika mirovina i invalida rada. Zavod je nekretnine dao na korištenje domovima za starije, a domovi za starije i nemoćne osobe kao javne ustanove ne plaćaju nikakvu naknadu za korištenje. Budući da je Zavod vlasnik nekretnina, iste može davati u zakup korisnicima koji trenutno koriste nekretnine. Tako bi se omogućilo bolje upravljanje nekretninama, te Vlada RH smatra neopravdanim oduzimanje/odricanje od prava vlasništva Zavodu.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu Zavod nejednako postupa jer je poznato da darovnicama daje u vlasništvo svoje nekretnine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, P.Z. br.771

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.772, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med., zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od11. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.772

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom uređuje snižavanje dobne granice za starosnu mirovinu za razdoblje obavljanja roditeljske dužnosti u prvoj godini djetetova života, zatim mogućnost korištenja dodatka u slučaju smrti bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu u visini 50% svote obiteljske mirovine. Također predlaže se mogućnost ostvarivanja prijevremene starosne mirovine bez prekida radnog odnosa, povećanje polaznog faktora za kasnije ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, te mogućnost nasljeđivanja  dijela sredstava, odnosno 20% od ukupne svote valoriziranih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje za nasljednike prvog nasljednog reda koji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi je istaknula kako predloženi Zakon  ne vodi računa o dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava. Nadalje, po važećem Zakonu majkama se za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje prilikom ostvarivanja prava na mirovinu 6 mjeseci stvarno navršenom mirovinskom stažu. Prijedlog o ponovnom uvođenju razdvajanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima nije polučio očekivane rezultate te je Vlada RH zakonskim izmjenama 2017. godine odustala od takvog rješenja. Nadalje, predstavnica Vlade RH smatra da je neprihvatljivo rješenje po kojemu se uvodi mogućnost da se udovici koja neće koristiti obiteljsku mirovinu uz osobnu mirovinu odredi dodatak u visini 50% obiteljske mirovine. Pritom je istaknula da se socijalna sigurnost postiže upravo izborom povoljnije mirovine, za one korisnike koji ostvare pravo na dvije mirovine, a predloženi dodatak doveo bi do isplate dvije mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom , P.Z. br. 772

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o plaćama u javnom sektoru, P.Z. br.797, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med., zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 22. studenoga 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o plaćama u javnom sektoru, P.Z. br.797.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom uređuje na jedinstven način plaća za sve zaposlene u javnom sektoru poštujući načelo jednakosti plaća/jednaka plaća za jednaki rad.
Predloženi zakon bi se primjenjivao na zaposlene u državnoj službi, javnoj službi, te na državne i pravosudne dužnosnike. Cilj predloženog Zakona je objedinjavanje i izjednačavanje plaća zaposlenih u javnom sektoru. Poslovi se razvrstavaju u četrnaest platnih razreda. 
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske u raspravi je pojasnio da je potrebno napraviti sveobuhvatnu analizu postojećeg sustava, koji se temelji na koeficijentima, te nakon toga razmotriti uvođenje platnih razreda. Pritom je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske prepoznala potrebu za reformom, te trenutno radi analize za plaće državnih službenika, nakon čega će pristupiti reguliranju plaća zaposlenih u javnim službama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o plaćama u javnom sektoru, P.Z. br. 797

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 53. sjednici održanoj 11. ožujka 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu Zakona o profesionalnoj mirovini, P.Z. br. 770, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio prof. dr. sc. Mirando Mrsić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 10. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o profesionalnoj mirovini.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom uređuje ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja onih kategorija osiguranika koji stječu pravo na mirovinu uz sniženje dobne granice ovisno o dužini razdoblja za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i stupnju povećanja staža osiguranja.

Nadalje, Prijedlog zakona uređuje prava na profesionalnu mirovinu za različite skupine osiguranika čija su prava uređena s više zakona zbog svoje specifičnosti. Na ovakav način postojeći sustav se nadopunjuje novim načinom ostvarivanja prava na mirovinu za one osobe koje su osigurane temeljem rada u različitim sustavima osiguranja, a koje rade na poslovima i zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem na jednostavniji način. Pravo na profesionalnu mirovinu ima osiguranik kada navrši propisanu starosnu dob (50 god. do 56 god. i 8 mjeseci) i najmanje 20 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju, što ovisi o radnom mjestu. Radna mjesta su razvrstana u 4 kategorije (12 mjeseci rada računa se kao staž osiguranja 18, 16, 15 i 14 mjeseci).

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske u raspravi je istaknula kako predloženi Zakon uvodi novi institut profesionalne mirovine, najniže profesionalne mirovine, razmjerne profesionalne mirovine, te razmjerne starosne i prijevremene starosne mirovine. Također, Vlada Republike Hrvatske smatra da bi se prihvaćanjem predloženog Zakona smanjila razina prava za djelatne vojne osobe, policijske službenike i pirotehničare.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako je beneficirani staž uređen Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem koji je u primjeni od 1. siječnja 2019. godine. Pritom je istaknuto kako je Zakon moderniziran te su redefinirana radna mjesta i zanimanja na kojima se staž računa s povećanim trajanjem u odnosu na ranije propise.

Dio članova Odbora smatra da je intencija predlagatelja korisna te da bi prihvaćanje ovoga Prijedloga zakona doprinijelo sustavu. Po njihovu mišljenju potrebno je smanjivati broj posebnih propisa, odnosno posebnih zakona, koji propisuju blaže uvjete za stjecanje prava i/ili povoljniji način određivanja mirovina od uvjeta propisanih općim propisom. 

Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio da je u mandatu Vlade Republike Hrvatske do 2015. godine napravljena analiza i revizija staža osiguranja s povećanim trajanjem.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za , 2 protiv i 1 suzdržan ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o profesionalnoj mirovini, P.Z. br.770.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 16. siječnja 2020. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d., P.Z.br. 642, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. prosinca 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom rješava problematika radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu, a za koje po važećim propisima nije bilo predviđeno obeštećenje.

Kao početak referentnog razdoblja određen je dan proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine, zaključno s 21. listopada 2002. godine, ukoliko je radnik proveo na radu pet godina u predmetnim društvima. 

Utvrđena je visina obeštećenja u iznosu od 219.000,00 kuna koji će se obročno isplatiti kroz tri godine od dana pravomoćnosti rješenja, na način da se do kraja  2020. godine isplati iznos od 73.000,00 kuna, do kraja 2021. godine iznos od 73.000,00 kuna i do kraja 2022. godine iznos od 73.000,00 kuna na ime obeštećenja zbog višegodišnje izloženosti azbestu.
U raspravi je većina članova i Odbora podržala donošenje ovoga Zakona.
Izraženo je žaljenje jer predlagatelj nije prihvatio prijedlog Odbora da se početak referentnog razdoblja računa i prije 8.10.1991. godine kao i dužina od pet godina izloženosti azbestu, budući da je trgovačko društvo poslovalo i prije Dana neovisnosti te su bivši radnici više desetaka godina izloženi azbestu, a oni predloženim Zakonom nemaju pravo na odštetu, kao niti oni koji su bili u radnom odnosu od 8.10.1991. godine do 2002. godine, ali manje od 5 godina. Stoga su predsjednik Odbora i potpredsjednik Odbora predložili amandman na čl.2. kojim bi se ispravila nepravda prema radnicima koji su prije 1991. godine radili i bili izloženi azbestu, kao i oni koji su kraće od 5 godina radili a nedvojbeno su oboljeli od azbestoze.

Amandman I
Na članak 2.
U članku 2. stavak 1. riječi „od 8. listopada 1991. godine“ zamjenjuju se riječima „te njihovih pravnih prednika od početka rada“

Amandman II
Na članak 2.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi:
„Pravo iz stavka 1. imaju i radnici koji su radili kraće od 5 godina a kod kojih je utvrđena azbestoza.“

Predloženim amandmanima proširio bi se krug korisnika na obeštećenje. Dio članova Odbora smatra da su štetne posljedice za zdravlje imali i radnici koji su prije 1991. godine radili s azbestom, te da je uslijed velike izloženosti moguće da su neki radnici oboljeli i radeći kraće od pet godina.
Amandmani su većinom glasova odbijeni. Za amandman I glasalo je 3 za, 1 suzdržan i 5 protiv. Za amandman II glasalo je 3 za, 6 suzdržanih.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ovako predloženi Zakon dovodi do diskriminacije drugih radnika koji također rade na poslovima štetnim za zdravlje, primjerice s živom, te da bi svi oni uskoro mogli tražiti obeštećenje.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kako Republika Hrvatska nema dovoljno financijskih sredstava za proširenje kruga korisnika na obeštećenje, te da je izrađena stručna studija iz koje je proizišlo da je razdoblje od 5 godina štetno za zdravlje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d., P.Z.br.642

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj 16. siječnja 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2020. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Nadalje, predloženim zakonom osigurava se provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom što će u konačnici olakšati pristup tržištu rada. Cilj predloženog zakona je povećati mobilnost stručnjaka te osigurati slobodu pružanja usluga.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 822

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br.791.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, da su planirani prihodi u iznosu od 145,1 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 147,3 milijarde kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2020. godinu iznosi 2,2 milijarde kuna ili 0,5% bruto domaćeg proizvoda. U 2021. godini manjak državnog proračuna projiciran je uravnotežen proračun odnosno manjak od 201 milijun kuna, dok se u 2022. godini projicira višak od 1,8 milijardi kuna ili 0,4% bruto domaćeg proizvoda.

U 2020. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, što je 5,0% ili 7,0 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu. U 2021. godini ukupni rashodi dosegnut će razinu od 149,0 milijardi kuna, a u 2022. godini razinu od 150,7 milijardi kuna.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2020. – 2022. temelji se na očekivanom rastu gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir fiskalne učinke provedenog poreznog rasterećenja u 2019., a koje svoj cjelogodišnji učinak imaju u 2020. kao i učinke najavljenih poreznih izmjena od 1. siječnja 2020. godine. Najznačajnije izmjene s fiskalnim učinkom na prihode državnog proračuna odnose se na promjene u oporezivanju porezom na dodanu vrijednost, odnosno na zadržavanje opće stope PDV-a od 25% te na smanjenje stope PDV-a s 25% na 13% za pripremu i usluživanje jela i slastica u ugostiteljstvu. Također, u sustavu poreza na dohodak predviđa se porezno rasterećenje mladih osoba do 30 godina smanjenjem porezne obveze za 100% do 25 godina starosti, a za 50% od 26 do 30 godina starosti. Uz to, povećava se i osnovni osobni odbitak koji će od 1. siječnja 2020. iznositi 4.000 kuna, čime se povećava raspoloživi dohodak stanovništva.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2019.godinu iznosi 47.793.960.419 kuna, a najveće povećanje planiranih sredstava odnosi se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi usklađivanja mirovina. 
U raspravi je predstavnica resornog ministarstva istaknula da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja za 2,5 milijardi radi usklađivanja mirovina od 3,5 %, te promjene broja i strukture korisnika.
Nadalje, predlagatelj je pojasnio da će Vlada Republike Hrvatske sredstva, cca 120 milijuna kuna osigurati preraspodjelom ili rebalansom državnog proračuna za školske sindikate.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Državni proračun Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 6. studenoga 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z.br.791, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu s Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, P.Z. br. 791.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje  izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti i opseg Vlade za zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.
U raspravi je pojašnjeno da kompenzacijske mjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iznose u visini procijenjenog gubitka prihoda temeljem povećanja osobnog odbitka sveukupno 507.000.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.761, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom uvažava volja hrvatskih građana, odnosno da je nesporno prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma, te su u cijelosti preuzeti prijedlozi iz Zahtjeva Građanske inicijative „67 je previše“. Tako je snižena dob za odlazak u mirovinu na 65 godina umjesto 67 godina, te je smanjena penalizacija prijevremenih mirovina s 18% na 12%. Također, predlaže se da se pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža, produljuje na razdoblje do 2029. godine u kojem će žene moći ostvarivati pravo na prijevremenu starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom.

U raspravi je iznijeto mišljenje da je dobro poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, ali da je potrebno starije radnike kontinuirano educirati kako bi zadržali kompetencije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda, P.Z. br. 768, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom potvrđuje Konvencija, te se na taj način pokazuje predanost temeljnim vrijednostima Međunarodne organizacije rada, koja ove godine slavi sto godina svog djelovanja. Socijalni partneri suglasni su da je potrebno pristupiti ratifikaciji, čime se daje podrška međunarodnom ugovoru koji se već primjenjuje na gotovo cjelokupnom području europskog gospodarskog prostora.

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Konvencije o tripartitnim konzultacijama radi promicanja provedbe međunarodnih radnih standarda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, proveo je raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 28. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.
U 2018. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 98 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 6,75%.
Krajem 2018. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.936.261 članova. Najveći dio 94,40% čini imovina fondova kategorije B. Imovina na računima osiguranika porasla je dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.

- Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, koja u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 49,8% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 41,6% u domaće i inozemne dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine. Ulagali su oko 69,5% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 22,2% u domaće i strane dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2018. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 98 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,2 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,1 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2018. godini zaradili su 1,1 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2018. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.
Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine, te istaknuli kako je ulazna naknada koju mirovinska društva naplaćuju od uplaćenih doprinosa smanjena s 0,8% na 0,5%, te da je povećan broj korisnika mirovina koji se odlučuju za isplate iz II. stupa.

U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate za 2018. godinu, te istaknuli kako očekuju da će u dogledno vrijeme naši umirovljenici primati adekvatne mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, proveo je raspravu o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d.  za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 28. lipnja 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.
U 2018. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 98 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 6,75%.
Krajem 2018. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.936.261 članova. Najveći dio 94,40% čini imovina fondova kategorije B. Imovina na računima osiguranika porasla je dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, koja u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 49,8% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 41,6% u domaće i inozemne dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine. Ulagali su oko 69,5% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 22,2% u domaće i strane dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2018. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 98 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,2 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,1 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2018. godini zaradili su 1,1 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2018. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.
Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine, te istaknuli kako je ulazna naknada koju mirovinska društva naplaćuju od uplaćenih doprinosa smanjena s 0,8% na 0,5%, te da je povećan broj korisnika mirovina koji se odlučuju za isplate iz II. stupa.

U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate za 2018. godinu, te istaknuli kako očekuju da će u dogledno vrijeme naši umirovljenici primati adekvatne mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

Z a k l j u č a k
Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, proveo je raspravu o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 29. ožujka i 26. lipnja 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2018. godinu

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.
U 2018. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 98 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 6,75%.
Krajem 2018. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.936.261 članova. Najveći dio 94,40% čini imovina fondova kategorije B. Imovina na računima osiguranika porasla je dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, koja u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 49,8% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 41,6% u domaće i inozemne dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine. Ulagali su oko 69,5% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 22,2% u domaće i strane dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2018. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 98 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,2 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,1 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2018. godini zaradili su 1,1 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2018. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.
Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine, te istaknuli kako je ulazna naknada koju mirovinska društva naplaćuju od uplaćenih doprinosa smanjena s 0,8% na 0,5%, te da je povećan broj korisnika mirovina koji se odlučuju za isplate iz II. stupa.

U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate za 2018. godinu, te istaknuli kako očekuju da će u dogledno vrijeme naši umirovljenici primati adekvatne mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Z a k l j u č a k

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja
ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 16. listopada 2019. godine, raspravljao je Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. aktom od 29.ožujka i 26.lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.
U 2018. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom od 98 milijardi kuna, uz porast na godišnjoj razini od 6,75%.
Krajem 2018. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.936.261 članova. Najveći dio 94,40% čini imovina fondova kategorije B. Imovina na računima osiguranika porasla je dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni su mlađim članovima i onima koji preferiraju rizičniju imovinu, koja u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 49,8% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 41,6% u domaće i inozemne dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C, te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine. Ulagali su oko 69,5% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 22,2% u domaće i strane dionice.
- Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2018. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je 98 milijardi kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u II. stup iznosili su 6,2 milijardi kuna, dok su isplate iz II. stupa iznosile 1,1 milijardi kuna. Ukupna uplata neto mirovinskih doprinosa u II. stup veća je za 9,5% u odnosu na prethodnu godinu.
Obvezni mirovinski fondovi u 2018. godini zaradili su 1,1 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2018. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice. Nastavljen je trend ulaganja OMF u hrvatske kompanije, posebice u turistički sektor.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.
Predlagatelji su upoznali Odbor sa zadnjim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 1.1.2019. godine, te istaknuli kako je ulazna naknada koju mirovinska društva naplaćuju od uplaćenih doprinosa smanjena s 0,8% na 0,5%, te da je povećan broj korisnika mirovina koji se odlučuju za isplate iz II. stupa.

U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate za 2018. godinu, te istaknuli kako očekuju da će u dogledno vrijeme naši umirovljenici primati adekvatne mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

Z a k l j u č a k

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.710, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom vrši usklađivanje sa Zakonom o sustavu državne uprave na način da se dosadašnji poslovi ureda državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba povjeravaju nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno Grada Zagreba .
U raspravi je iznijeto mišljenje kako je u cilju provedbe Nacionalnog programa reformi 2019. potrebno osigurati provedbu Zakona o sustavu državne uprave budući da su reformski prioriteti unaprjeđenje javne uprave , te decentralizacija i racionalizacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama Zakona o radu, P.Z. br.710

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 49. sjednici  održanoj 25. rujna 2019. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 6. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2018. godinu. 
U 2018. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 236 258 korisnika i 1 506 912 osiguranika, tako da je omjer 1:1,22 (dok je 2016. godine bio 1:1,17, a u 2017. godini 1:1,20.). Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 41,008 milijardi kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 39,246 milijardi kuna, u odnosu na 2017. godinu veći su za 4,2%.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2018. godine (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2.405,96 kuna, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 38,42%.

Prosječna starosna mirovina za prosinac 2018. iznosila je 2.620,27 kuna ili 41,84% prosječne neto plaće.

Prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina   na dan 31.12. 2018. godine iznosila je 4.463,59 kuna  ili 71,28 % prosječne neto plaće za prosinac 2018. Udio korisnika mirovina s navršenim stažem od 40 i više godina postupno se povećava, te iznosi 16,18% u 2018. Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 31 godinu, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 28 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovina iznosi 30 godina, a u posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za 1 godinu.

Najveći broj korisnika mirovina u dobnoj je skupini od 65 do 69 godina (268 323 odnosno 23,47%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.

Od ukupno 1 236 258 korisnika mirovina, u koje su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, evidentirano je 807 362 (65,31%) korisnika starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je 190 627 korisnika (15,42%), a obiteljsku mirovinu 238 262 korisnika (19,27%).

Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 10,28%, neznatno se smanjio u odnosu na 2017. kada je iznosio 10,41%.
Od 1.siječnja 2018. mirovine su usklađene za 0,94%, a od 1.srpnja 2018. usklađene su za 2,7%.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018.godinu. 
 
Na početku rasprave je član Odbora Silvano Hrelja predložio zaključak da se o  Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018.provede rasprava na plenarnoj sjednici Sabora. Predsjednik Odbora je na kraju rasprave stavio prijedlog na glasovanje, međutim zaključak je odbijen većinom glasova članova Odbora (2 za, 5 protiv i 1 suzdržan). 

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2018.godinu
Predstavnik predlagatelja je u raspravi pojasnio da je ažurnost u postupanju na visokoj razini ali da je u prethodnoj godini bio povećan broj zahtjeva za mirovinu. Dio članova Odbora zalaže se za razdvajanje radničkih od povlaštenih mirovina/mirovina pod povoljnijim uvjetima od uvjeta propisanih općim propisima. Predlagatelj je istaknuo da unatoč činjenici da se, tzv. povlaštene mirovine financiraju jednim dijelom iz doprinosa, a za pokriće dijela obveza sredstva se osiguravaju u državnom proračunu javnost stječe dojam kako se te mirovine u cjelosti isplaćuju na teret radničkih mirovina. Također, predstavnik predlagatelja je upoznao Odbor u kojoj fazi su izmjene Zakona o doplatku za djecu, te na koji se način predviđa rješenje za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH, a imaju status osiguranika u RH prema propisima koji reguliraju mirovinsko osiguranje.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak 

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda 
za mirovinsko osiguranje za 2018.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 19. srpnja 2019. godine, raspravljao je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Josipu Aladroviću za obavljanje dužnosti ministra rada i mirovinskoga sustava, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela, temeljem članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    
Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova (7 ”za”, 5 ”protiv”) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja Josipu Aladroviću za obavljanje dužnosti ministra rada i mirovinskoga sustava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 3. srpnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br.598, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2019. godine. 
O
dbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Nadalje, uređuje se postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup i obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u svrhu poslovnog nastana, te uvjeti za slobodno pružanje usluga na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, potom minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje sedam profesija koje se priznaju u automatskom sustavu priznavanja, kao i opći postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Pritom je naglasila kako će predložene izmjene pridonijeti jasnijim i jednostavnijim postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, što će u konačnici dovesti do lakšeg pristupa tržištu rada.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ubrzati rad komora u postupcima kod priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 598

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 18. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, P.Z.br.633, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je kako se predložene izmjene i dopune Zakona odnose na usklađivanje pojma obiteljskog kućanstva sa Zakonom o socijalnoj skrbi, te da se dodatno uređuje subvencioniranje kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora nema navršenih 18 godina. Konačni prijedlog zakona razlikuje se od prijedloga zakona u prijelaznoj odredbi kojom se propisuje da će se započeti postupci koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit prema odredbama toga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, P.Z. br. 633

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 18. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z.br.634, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se jasno definira rješavanje stambenog pitanja za deficitarna zanimanja državnih službenika i namještenika. Nadalje, zabranjuje se davanje u najam stana ili prodaja stana ukoliko kupac ne otplati ukupni preostali iznos dugovanja, te se osigurava pomoć pri rješavanju stambenog pitanja građana koji kupuju stan na tržištu nekretnina, a što je jedna od mogućnosti rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca sukladno Zakonu o najmu stanova.
U raspravi je predloženo da se u prijelaznoj odredbi članka 11. ispravi očigledna nomotehnička pogreška, odnosno riječi “članka 6.” treba zamjeniti “članka 7.” budući da se propisuje da se smanjena kamatna stopa ne primjenjuje na stanove kupljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Predlagatelj se suglasio da je došlo do omaške.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio kako će APN u suradnji s gruntovnicom provjeravati da li se zakonito koriste stanovi, te da je resorno ministarstvo spremno pomoći jedinicama lokalne samouprave u ruralnim područjima u rješavanju stambenog pitanja građana koji žive na tim područjima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z.br.634

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Amandman

Na članak 11.

U članku 11. riječi „članka 6.“ zamjenjuju se riječima “članka 7.“

Obrazloženje:
Prijelaznom odredbom ovoga članka propisuje se da se smanjena kamatna stopa ne primjenjuje na stanove kupljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 18. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 645, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2019. godine. 
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da inspekcijske poslove u području nadzora primjene propisa o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti od 1. travnja 2019. godine od Ministarstva financija preuzima Državni inspektorat.
Nacionalnim programom reformi za 2018., utvrđena je reformska mjera objedinjavanja inspekcija u Državnom inspektoratu kao temelj za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova, koji se sada obavljaju u središnjim tijelima državne uprave. Stoga se ovim Prijedlogom zakona, izvršava usklađivanje sa Zakonom o Državnom inspektoratu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese 

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, P.Z. br. 645

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d., P.Z. br. 642, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osnovna djelatnost trgovačkog društva Plobest d.d., bila proizvodnja azbestnih proizvoda, te da je problematika azbesta regulirana s više različitih posebnih propisa. U cilju zbrinjavanja radnika koji su tijekom rada u Republici Hrvatskoj na radnom mjestu bili profesionalno izloženi azbestu, 2007. godine donijet je paket zakona: Zakon o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu, Zakon o obveznom zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu i Zakon o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu. Kako navedenim paketom zakona o zbrinjavanju radnika koji su tijekom rada u Republici Hrvatskoj na radnom mjestu bili profesionalno izloženi azbestu, nije riješeno pitanje obeštećenja radnika koji su dugoročno bili izloženi štetnom djelovanju azbesta na zdravlje, ovim Prijedlogom zakona  obeštetit će se 510 radnika koji su u razdoblju od 8. listopada 1991. godine do 21. listopada 2002. godine bili zaposleni u trgovačkom društvu Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju, zbog višegodišnje izloženosti azbestu. Kao početak referentnog razdoblja  određen je dan proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 8. listopada 1991. godine, zaključno s 21. listopada 2002. godine, odnosno danom prije otvaranja društva Novi Plobest d.o.o., Ploče, za proizvodnju obloga kočnica, brtvenih i izolacionih proizvoda, koje nije registrirano za rad s azbestom.

Radnicima trgovačkog društva Plobest d.d. i Plobest d.d. u stečaju, isplatit će se iznos obeštećenja obročno, kroz tri godine, na način da se do kraja 2019. godine isplati iznos od 73.000,00 kuna, do kraja 2020. godine iznos od 73.000,00 kuna i do kraja 2021. godine iznos od 73.000,00 kuna na ime obeštećenja zbog višegodišnje izloženosti azbestu, odnosno ukupni iznos od 219.000,00 kuna po radniku, ukoliko je radnik proveo na radu pet godina u predmetnim društvima. 

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, međutim predlagatelj bi do drugog čitanja ovoga Zakona trebao razmotriti početak referentnog razdoblja od 8.10.1991. godine kao i dužinu od pet godina izloženosti azbestu. Naime, budući da je trgovačko društvo poslovalo i prije Dana neovisnosti bivši radnici su bili više desetaka godina izloženi azbestu, a oni predloženim Zakonom nemaju pravo na odštetu, kao niti oni koji su bili u radnom odnosu od 8.10.1991. godine do 2002. godine ali manje od 5 godina, primjerice 4,5 godina. Također, iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo obeštetiti sve radnike koji su radili 5 godina u trgovačkom društvu Azbest Ploče/Plobest d.d. bez referentnog razdoblja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome  saboru sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o obeštećenju radnika trgovačkog društva Plobest d.d., P.Z. br. 642

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 7. svibnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, P.Z.br.446, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 10. listopada 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dohodak, P.Z.br.446.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom predlaže povećanje osobnog odbitka s 3.800.00 kuna na 5.000,00 kuna, izračunat kao koeficijent 2,00 osnovice osobnog odbitka. Na ovaj način došlo bi do poreznog rasterećenja za veći broj radnika odnosno najveći broj plaća porastao bi za  neto iznos od 300 do 500 kuna, što bi na godišnjoj razini iznosilo između 4.000,00 do 6.000,00 kuna. Nadalje, predlagatelj je naglasio kako ovaj Zakon ima socijalni karakter, obuhvatio bi od 600 do 800 tisuća radnika ovisno o drugim poreznim odbicima.

U raspravi je predstavnik Vlade istaknuo kako je porezna reforma započeta 2016. godine te kroz tri kruga provedena, dovela do poreznog rasterećenja u iznosu od 6,3 milijardi kuna, te da već sada oko 70% zaposlenih i umirovljenika nisu obuhvaćeni oporezivanjem porezom na dohodak. Također, pojasnio je kako je Ministarstvo otklonilo početne poteškoće oporezivanja umirovljenika koji rade na pola radnog vremena.

Iznijeto je mišljenje po kojemu nije prihvatljivo statističke podatke davati zbirno za umirovljenike i zaposlene jer smisao ovoga Zakona je rasterećenje plaća. Nadalje, iznijeto je načelno mišljenje po kojemu se porezno rasterećenje ocjenjuje pohvalno, no treba voditi računa o fiskalnoj održivosti i opterećenju jedinica lokalne i područne  samouprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor nije zauzeo stajalište o potrebi donošenja ovoga Zakona jer su mišljenja ostala podijeljena (4 glasa „za“ i 4 glasa „protiv“).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 26. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, P.Z.br.633, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je kako se predložene izmjene i dopune Zakona odnose na usklađivanje pojma obiteljskog kućanstva sa Zakonom o socijalnoj skrbi, te da se dodatno uređuje subvencioniranje kredita za jednu godinu po djetetu, članu kućanstva podnositelja zahtjeva, a koje u trenutku zaključenja ugovora nema navršenih 18 godina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, P.Z.br. 633

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 26. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z.br.634, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  18. travnja  2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kratko je obrazložio rješenja koja se predlažu Prijedlogom zakona u odnosu na važeći zakon, te istaknuo kako se jasno definira rješavanje stambenog pitanja za deficitarna zanimanja državnih službenika i namještenika. Nadalje, zabranjuje se davanje u najam stana ili prodaja stana ukoliko kupac ne otplati ukupni preostali iznos dugovanja, te se osigurava pomoć pri rješavanju stambenog pitanja građana koji kupuju stan na tržištu nekretnina, a što je jedna od mogućnosti rješavanja stambenog pitanja zaštićenih najmoprimaca sukladno Zakonu o najmu stanova.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kako nije moguće biti korisnik POS-a i subvencioniranog stambenog kredita. Iznijeto je mišljenje po kojemu nije dobro za zaštićene najmoprimce predloženo rješenje po kojemu i oni imaju mogućnost rješavanja stambenog pitanja kupnjom stanova koje koriste.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak 

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z.br. 634

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 10. travnja 2019. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Koreje o socijalnoj sigurnosti, P.Z. br.615, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Ugovorom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja osiguranika obiju država koji su tijekom svog radnog vijeka ostvarili razdoblja osiguranja u obje države, te određivanje primjenjivog zakonodavstva. Pritom je naglasila kako do sada nije uspostavljen niti jedan vid suradnje na području socijalne sigurnosti između Republike Hrvatske i Republike Koreje pa zbog toga hrvatski radnici koji rade na državnom području Republike Koreje i korejski radnici koji rade u Republici Hrvatskoj nisu mogli ostvariti prava iz socijalne sigurnosti.
U kraćoj raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednogladno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Koreje o socijalnoj sigurnosti, P.Z. br. 615

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 10. travnja 2019. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br.598, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2019. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup i obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u svrhu poslovnog nastana, te uvjeti za slobodno pružanje usluga na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, potom minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje sedam profesija koje se priznaju u automatskom sustavu priznavanja, kao i opći postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Pritom je naglasila kako će predložene izmjene pridonijeti jasnijim i jednostavnijim postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, što će u konačnici dovesti do lakšeg pristupa tržištu rada.
U raspravi je predstavnik predlagatelja pojasnio da su predviđeni rokovi duži od 1 mjesec za priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona oizmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, P.Z.E. br. 598.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 11. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. E. br.545, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se u cilju pravne sigurnosti i transparentnosti, ovim Zakonom predlaže cjelovito uređenje tržišta rada na jedinstven način. Predloženi zakon preuzet će sadržaj Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i dio sadržaja Zakona o poticanju zapošljavanja .
Također, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima ukida se doprinos za zapošljavanje u cilju fiskalnog rasterećenja poslodavaca. Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti doprinos za zapošljavanje bio je izvor sredstava za djelatnosti zapošljavanja, a sredstvima ostvarenim po osnovi doprinosa za zapošljavanje upravljao je Zavod. 

U raspravi je više puta naglašeno da ukidanje doprinosa za zapošljavanje neće utjecati na visinu i opseg prava za vrijeme nezaposlenosti. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu najveći prijepor izaziva naziv Zakona. Pritom je obrazloženo da je tržište rada daleko šire i kompleksnije područje od ovoga koje regulira Zakon. U raspravi je predložen sljedeći amandman na naziv Zakona:
Naziv Zakona mijenja se i glasi: “Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti“. Pedloženi amandman nije dobio potrebnu većinu glasova (5 za i 5 protiv). 

Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se predloženim Zakonom uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljivosti radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja te ostale aktivnosti na istovjetan način kako je to bilo uređeno Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o tržištu rada, P.Z.E. br. 545

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 11. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.546, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da Zakon o poticanju zapošljavanja uređuje status i prava osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i stalnog sezonca, te status sezonskog radnika u poljoprivredi, ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, te obvezno osiguranje za sezonskog radnika u poljoprivredi. Radi usklađivanja sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je donesen u okviru porezne reforme i Prijedlogom zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona, potrebno je staviti izvan snage Zakon o poticanju zapošljavanja. Budući da se Prijedlogom zakona o tržištu rada, s Konačnim prijedlogom zakona uređuje tržište rada u Republici Hrvatskoj na jedinstven način te se preuzimaju odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja koje se odnose na status i prava osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i stalnog sezonca, kao i odredbe koje se odnose na status sezonskog radnika u poljoprivredi i ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o prestanku važenja Zakona o poticanju zapošljavanja, P.Z. br.546

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U radu sjednice sudjelovali su predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata.

U uvodnom izlaganu ministar je istaknuo razlike u tekstu Konačnog prijedloga u odnosu na tekst Prijedloga zakona. Tako su dodatno usklađene odredbe s Konačnim prijedlogom Zakona o udomiteljstvu, uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Nadalje, dodatno je uređen članak koji se odnosi na osiguranike – osobe s invaliditetom, te je dopunjen u smislu proširivanja kruga na osobe s Down sindromom, te je izmijenjena odredba o provođenju profesionalne rehabilitacije radi usklađivanja sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta.

U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava, predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine pa sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. 
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu. 
Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, predlaže se primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.

Redefiniraju se uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, tako što se propisuje da je potrebno navršiti 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika podiže se na 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Nadalje, proširuje se krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu.

U raspravi su podržana rješenja kojima se uvodi kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Također, podržano je rješenje za linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Dio članova Odbora smatra da je neprihvatljivo ubrzavanje razdoblja za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po strožim uvjetima, odnosno podizanje dobne granice za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu na 67, odnosno 62 godina života.

Također, dio članova Odbora smatra da je podizanje dobne granice za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 na 61 godinu žitvota neprihvatljivo. Potom, da nije postignuta dobra ravnoteža između stimulacije i penalizacije u predloženom Zakonu. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno bolje regulirati odlazak u mirovinu za slobodna zanimanja.
U raspravi je prijepor izazvalo predloženo rješenje po kojemu se dopušta rad umirovljenicima u prijevremenoj mirovini na pola radnog vremena.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z. br.453, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže smanjenje dosadašnjeg broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, odnosno smanjenje stupnja povećanja staža osiguranja na određenom broju radnih mjesta na kojima ostaje benefikacija. 
Također se predlaže utvrđivanje novih zanimanja, voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova, na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Primjena instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem omogućit će se samo na onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta, odnosno u onim zanimanjima kod kojih nakon određene dobi fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje toga posla, te zbog toga većina radnika ne može bez posljedica za zdravlje odraditi puni radni vijek do odlaska u mirovinu. 

U raspravi je pozitivnim ocjenjeno predloženo rješenje po kojemu se proširuje krug  osiguranika – osoba s invaliditetom, te omogućuje i osobama s intelektualnim teškoćama i Downovim sindromom staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 4 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z. br.453

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.454, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo kako se predloženim Zakonom omogućuje  ostvarivanje prava na dodatak za korisnike mirovine koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koji će ostvarivati pravo obvezno iz oba stupa, kojima je u I. stupu ta mirovina određena kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji bi bez određivanja dodatka bili u neravnopravnom položaju u odnosu na korisnike koji pravo ostvaruju samo iz I. stupa. 
S obzirom na to da se širi krug korisnika prava na dodatak i na korisnike koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupu) ostvaruju mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, propisuje se način određivanja dodatka za te korisnike. 
Za korisnike mirovine određene kao osnovna mirovina prema članku 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji nisu ostvarili mirovinski staž do uvođenja II. stupa, predlaže se određivanje dodataka u postotku od 27% na osnovnu mirovinu uz primjenu faktora osnovne mirovine. 

U raspravi je većina članova Odbora podržala predložena rješenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine
ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.454

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br.455, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između predloženih rješenja u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Pritom je istaknuo kako se dio odnosi na nomotehnička a dio na sadržajna poboljšanja Zakona.
Tako je dodan članak 7. kojim je dana mogućnost imenovanja predstavnika članova mirovinskog fonda u nadzornom odboru od strane Vlade Republike Hrvatske, kako bi se članovima mirovinskog fonda, kao značajnim dionicima mirovinskog sustava, omogućio predstavnik u nadzornom odboru i ujedno u revizorskom odboru, koji će zastupati i štititi njihove interese u segmentima svakodnevnog poslovanja mirovinskog društva.
Također, dodan je članak 10. kojim se uređuje pitanje sukoba interesa obveznog mirovinskog društva i društva u koje se ulaže imovina obveznih mirovinskih fondova u slučaju kada mirovinsko društvo predlaže ili imenuje člana nadzornog odbora u društvo u koje je uložilo imovinu mirovinskog fonda, mora predložiti nezavisnog člana koji ima odgovarajuće stručne i druge kvalifikacije. Nadalje, u članku 15. (ranije 9.) točka 2. je izmijenjena na način da se naknada za upravljanje smanjuje u iznosu od najviše 0,338% godišnje od ukupne imovine umanjene za financijske obveze mirovinskog fonda u 2019., najviše 0,3% u 2020. godini, a za svaku daljnju godinu stopa naknade se umanjuje za 5,5% u odnosu na stopu naknade koja se primjenjivala u prethodnoj godini, zaokruženo na tri decimalna mjesta, s time da ista ne može biti niža od 0,27%. 
Nadalje, dodan je članak 16. kojim se dodaje članak 63.a kako bi se mirovinskim društvima ograničila mogućnost isplate naknade za upravljanje, u odnosu na dio koji čini najviše 20% ukupno naplaćenog iznosa naknada za upravljanje od strane svih mirovinskih društava u Republici Hrvatskoj u promatranom obračunskom razdoblju.

Izbor mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu do sada je omogućen isključivo osiguranicima koji su dobrovoljno pristupili u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje u dobi između 40 i 50 godina, na način da se svojom izjavom prilikom ostvarivanja prava na mirovinu opredijele da li žele istupiti iz I. stupa i ostvariti mirovinu isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Stoga se predlaže proširivanje takvog izbora i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje kako bi bili u istom pravnom položaju. 
U raspravi su podržana predložena rješenja po kojima je omogućen izbor mirovine i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje. 
Također, u raspravi, dio članova Odbora smatra da bi se u nadzorni odbor mirovinskog društva trebalo imenovati predstavnika bilo osiguranika ili reprezentativnih udruga sindikata više razine, te da je prijeporno rješenje po kojemu Vlada RH imenuje po jednu osobu u mirovinska društva.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim
mirovinskim fondovima, P.Z. br.455

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br.456, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kratko je obrazložio razlike između  Prijedloga zakona u odnosu na tekst Konačnog prijedloga zakona.
Istaknuo je da se ovim Zakonom predlaže limitirati naknade koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda. Nadalje, predlaže se ukidanje ulazne naknade koju mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda, dok bi se naknada za izlaz iz fonda plaćala samo u slučaju kada član fonda prenosi svoj račun u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu.
Predloženim izmjenama zakona unapređuje se dobrovoljni sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) s ciljem postizanja veće financijske sigurnosti u starosti te u konačnici povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova. 

Također, u sustavu dobrovoljne kapitalizirane mirovinske štednje potrebno je daljnje
unapređivanje kapitaliziranog mirovinskog sustava interveniranjem u važeće propise koji
reguliraju dobrovoljni kapitalizirani mirovinski sustav.

Radi jačanja financijske pismenosti predlaže se uvođenje obveze mirovinskog društva da svake godine dio prihoda ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji. 

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno poticati građane na dobrovoljnu
mirovinsku štednju

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, P.Z.E. br.456
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br.457, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je naglasio kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona uvodi mogućnost korisnicima starosne ili prijevremene starosne mirovine da na temelju ugovora o mirovini, od mirovinskog osiguravajućeg društva zatraže jednokratnu isplatu dijela svoje mirovine, a mirovinsko osiguravajuće društvo dužno je izvršiti isplatu korisniku koji je ostvario pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a koja je ograničena u visini od 15% iznosa od ukupno primljene doznake prije njena umanjenja za naknadu Društva. Pritom je istaknuo  kako je isplata  moguća samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća za 15% od najniže osnovne mirovine.

Radi povećanja broja subjekata koji mogu vršiti isplate mirovina iz III. stupa predlaže se proširiti djelatnost isplate i na društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje za rad u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje društva za životno osiguranje. Kako bi se zaustavio pad mirovina, predlaže se obvezati Društva koja isplaćuju mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja, da najmanje dva puta godišnje usklađuju visinu mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku prema kretanju troškova života.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim
osiguravajućim društvima, P.Z.E. br.457

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras
 

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 534, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U radu sjednice sudjelovali su Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata.

U uvodnom obrazloženju ministar je istaknuo kako je cilj da minimalna plaća bude socijalno zaštitni instrument održavanja egzistencijskog minimuma, čiji bi se udio u prosječnoj plaći trebao postupno povećavati. Visina minimalne plaće trebala bi omogućiti ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika s najnižim primanjima, a poslodavcima kvalitetnije planiranje poslovne godine, kao i jednostavnije usklađivanje s aktualnim gospodarskim kretanjima. 
Tijekom primjene uočeno je da Zakon nije u potpunosti ispunio postavljene ciljeve vezano za uvedenu tzv. olakšicu tj. umanjenu osnovicu za obračun doprinosa na osnovicu u visini od 50%.
U raspravi su članovi Odbora podržali rješenje koje se odnosi na povećanje minimalne plaće.
Utvrđeni iznos minimalne plaće za 2018. godinu iznosio je 3.439,80 kuna bruto.
Vlada Republike Hrvatske je Uredbom utvrdila visinu  minimalne plaće za razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine u bruto iznosu od 3.750,00 kuna. 

Predstavnici sindikata ukazali su na zlouporabe pojedinih poslodavaca prilikom obračuna i isplate minimalne plaće na način da u iznos minimalne plaće ubrajaju prekovremeni rad, noćni rad, te rad nedjeljom i blagdanom. Stoga se po njihovu mišljenju treba jasnije urediti pravo na povećanu plaću, odnosno uskladiti ovaj Zakon sa Zakonom o radu, čl.94. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese 

Zakon o minimalnoj plaći, P.Z. br. 534

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 15. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o doprinosima, P.Z.br.435, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja kratko je obrazložila razlike između rješenja koja se predlažu u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Pritom je istaknula kako je predloženi Zakon samo jedan u nizu iz poreznog paketa od 9 zakona trećeg kruga poreznog rasterećenja. Predlaže se daljnje rasterećenje cijene rada kao i pojednostavljenje sustava doprinosa, te administrativno rasterećenje poreznih obveznika. Stoga se predlaže ukidanje dva doprinosa na osnovicu, doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
U raspravi je većina članova podržala rješenje koja će pridonijeti rasterećenju poduzetnika, odnosno rasterećenje ukupnog troška plaća .
Iznijeto je mišljenje po kojemu nije dobro predloženo rješenje kojim se ukida stopa doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%. Dio članova Odbora je mišljenja da su se i do sada sredstva prikupljena od doprinosa za zaštitu zdravlja na radu trošila netransparentno i nenamjenski.
Predlagateljica je pojasnila da će Hrvatski zavod za zapošljavanje nadomjestiti ukinuti doprinos iz sredstava općih prihoda proračuna.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje da je zdravstveni sustav gorući problem koji se godinama ne rješava na kvalitetan način na što ukazuje i predložena preraspodjela, odnosno povećavnje ukupne stope zdravstvenog doprinosa s 15 % na 16,5%, ali i da u sustavu postoji cijeli niz neracionalnog upravljanja.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno ukinuti dodatan doprinos za zdravstveno osiguranje od 3% za oko 35 000 umirovljenika, tim više jer se prikupljena sredstva troše netransparentno, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za razliku od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije u obvezi podnošenja izvješća o svom radu i poslovanju Hrvatskome saboru.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i  3 protiv ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z.br.435

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 15. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, P.Z. br. 498, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, P.Z. br. 498.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti i opseg Vlade za zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 4 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2019. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 15. studenoga 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu, s  Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu,
P.Z.br.498.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su planirani prihodi u iznosu od 136,1 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je 5,2% ili 6,9 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun za 2018. godinu, planirani manjak državnog proračuna za 2019. godinu iznosi 4,2 milijarde kuna ili 1% bruto domaćeg proizvoda.
Projekcija prihoda temelji se na očekivanom gospodarskom rastu te trećim krugom poreznog rasterećenja, odnosno nastavkom provedbe porezne reforme započete 2017. godine.
Na rashodnoj strani proračuna od iznimne je važnosti očuvati fiskalnu održivost uz istovremeno poticanje ekonomskog rasta. Naime, izlaskom RH iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, ne prestaje obveza za nastavkom fiskalne konsolidacije, već je RH dužna pridržavati se kriterija iz preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.
Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji obuhvaća: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zavod za unapređivanje zaštite na radu, Središnji registar osiguranika i Agenciju za osiguranje radničkih tražbina i Centre za profesionalnu rehabilitaciju.

Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2019.godinu iznosi 45.663.508.471 kuna i veći je za 1.606.952.050 kuna u odnosu na 2018. godinu, a najveće povećanje planiranih sredstava odnosi se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi usklađivanja mirovina.
U raspravi su predstavnici resornog ministarstva istaknuli da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja za 1,2 milijarde u odnosu na 2018. godinu. Na povećanje ukupnih rashoda za mirovine utjecalo je usklađivanje mirovina od 2,5%.

Iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj Proračun ne nudi neki ozbiljan gospodarski rast, izostale su reforme, nije vidljivo kako će se riješiti sada već kronični nedostaci radne snage, kao ni kako će gotovo pola milijuna umirovljenika koji žive na egzistencijalnom minimumu preživjeti, unatoč povećanju rashoda za mirovine.
Planirana povećanja izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama nisu dovoljna, jer se svakodnevo svjedoči odlazak kadrova iz javnih službi u zemlje Europske unije, dok je u državnoj službi prisutna negativna selekcija kadrova. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno povećati iznos za osigurane osobe koje mogu ostvariti pravo na plaćanje premije na teret državnog proračuna ako njihov ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno ne prelazi iznos od 1.516,32 kuna, odnosno iznimno za osiguranika – samca 1.939,39 kuna. Naime, veliki broj umirovljenika je, zbog usklađivanja mirovina koje su povećane za desetak kuna, izgubio pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret Državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija
za 2020. i 2021. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Sindikat umirovljenika Hrvatske, te nekoliko građana-umirovljenika. Članovima odbora uz poziv za sjednicu prosljeđene su sve primjedbe.

U uvodnom izlaganju ministar je obrazložio razloge reforme mirovinskoga sustava. Pritom je istaknuo kako u postojećem sustavu postoji financijska nejednakost kod tri skupine umirovljenika: sadašnjih umirovljenika, generacije umirovljenika koji će ostvariti uvjete za mirovinu u idućih deset do petnaest godina, a koji će prema važećem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađih generacija koje imaju mogućnost zaraditi veće mirovine.

Predloženim zakonom omogućit će se izbor povoljnije mirovine za osiguranike rođene 1. siječnja 1962. i kasnije, obvezno osigurane u II. mirovinskom stupu, stimulirat će se odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem, ubrzat će se izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, postupno će se povećati dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.

U raspravi je predlagatelj obrazložio kako je nakon cjelovite analize ubrzan odlazak u mirovinu sa 67 godina od 2033. godine, a ne od 2038 godine kako je propisano u važećem zakonu. Pritom je istaknuo kako je više razloga za to (naši umirovljenici imaju kratak prosječni mirovinski staž – samo 30 godina dok, npr. u Njemačkoj prosječni mirovinski staž iznosi 37,8 godina, samo 20 posto naših umirovljenika ima 40 godina staža, a omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo). Dugogodišnji osiguranici će i nadalje stjecati pravo na starosnu mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života do 2027. godine, a od 2027. godine sa 61 godinom života. Za ostale je predviđeno smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Također, za sve koji će duže ostati u svijetu rada predviđa se povećanje od 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.
U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- u sustavu već sada nedostaje više od 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što mirovinski sustav čini dugoročno neodrživim, temeljni cilj reforme je postići održivost sustava, prije svega kroz smanjivanje priljeva novih umirovljenika te osigurati adekvatnost mirovina,
- dio članova Odbora smatra da se mirovinskom reformom trebalo obuhvatiti i korisnike koji su mirovinu ostvarili pod povoljnijim propisima, odnosno posebnim propisima, kojih je 174 901, a među njima je i 655 korisnika zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda,
- u raspravi je više puta naglašeno da se mirovinskom reformom treba postići održivost sustava,
- za dio članova Odbora je neprihvatljivo ubrzavanje razdoblja za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po strožim uvjetima, odnosno podizanje dobne granice za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu na 67, odnosno 62 godina života,
- brojni su razlozi koje predlagatelj nije uvažio a oni se odnose na očekivano trajanje i kvalitetu života u Hrvatskoj nakon 65. godine starosti u odnosu na prosjek EU za kojom zaostajemo,
- dio članova Odbora smatra da predlagatelj treba odustati od podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i zakonski vrati dobnu granicu na 65 godina života, odnosno 60 godina života,
- neopravdan je prijedlog povećanja uvjeta dobi za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa sadašnjih 60, na 61 godinu života,
- većina članova Odbora podržava predloženo rješenje po kojemu se i prijevremenim umirovljenicima omogućuje rad u polovici punog radnog vremena uz istovremeno zadržavanje mirovine,
- dio članova Odbora protivi se prijedlogu većeg umanjenja mirovina zbog odlaska u prijevremenu mirovinu linearno za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tim više jer odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu najčešće nije izbor radnika već  poslodavaca,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno preispitati odnosno smanjiti predloženo  smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu,
- iznijeto je mišljenje po kojemu predloženo povećanje polaznog faktora za određivanje starosne mirovine za osobu koja prvi puta stječe mirovinu i ima 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža i to sa sadašnjih 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja pogoduje samo odrđenim skupinama/profesijama,
- također je iznijeto mišljenje po kojemu je unatoč načelima uzajamnosti i solidarnosti  potrebno uz dohodovni cenzus uzeti u obzir i imovinski cenzus za korisnike najnižih mirovina,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi građani trebali referendumom odlučivati o mirovinskoj reformi, kao i o svim drugim pitanjima koja proizvode pravne i financijske učinke na sadašnje i buduće generacije građana.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z. br.453, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru su pisane primjedbe na navedeni akt dostavili Sindikat željezničara Hrvatske, Sindikat prometnika vlakova Hrvatske, Sindikat strojovođa Hrvatske, Sindikat hrvatskih željezničara i Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakova HŽ - primjedbe su  proslijeđene članovima Odbora.

U uvodnom izlaganju ministar je istaknuo kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže  smanjenje dosadašnjeg broja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, odnosno smanjenje stupnja povećanja staža osiguranja na određenom broju radnih mjesta na kojima ostaje benefikacija.

Također se predlaže utvrđivanje novih zanimanja voditelja kabinske posade zrakoplova i člana kabinske posade zrakoplova na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Primjena instituta staža osiguranja s povećanim trajanjem omogućit će se samo na onim radnim mjestima na kojima, unatoč svim primijenjenim mjerama zaštite na radu, može doći do oštećenja zdravlja zbog nepovoljnih radnih uvjeta, odnosno u onim zanimanjima kod kojih nakon određene dobi fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje toga posla, te zbog toga većina radnika ne može bez posljedica za zdravlje odraditi puni radni vijek do odlaska u mirovinu.

U raspravi je pozitivnim ocjenjeno predloženo rješenje po kojemu se proširuje krug  osiguranika – osoba s invaliditetom. Pritom je iznijeto mišljenje po kojemu bi valjalo omogućiti i osobama s intelektualnim teškoćama i Downovim sindromom, staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Predstavnik Sindikata željezničara Hrvatske u raspravi je iznio primjedbe na predloženo  smanjenje staža osiguranja za radna mjesta u željezničkom prometu, kao i na podmirenje troškova izrade stručne dokumentacije na teret sindikata.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 3 protiv i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, P.Z. br.453

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.454, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju ministar je istaknuo kako se predloženim zakonom omogućuje  ostvarivanje prava na dodatak za korisnike mirovine koji su obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) i obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) koji će ostvarivati pravo obvezno iz oba stupa, kojima je u I. stupu ta mirovina određena kao osnovna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a koji bi bez određivanja dodatka bili u neravnopravnom položaju u odnosu na korisnike koji pravo ostvaruju samo iz I. stupa.
S obzirom na to da se širi krug korisnika prava na dodatak i na korisnike koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stupu) ostvaruju mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, propisuje se način određivanja dodatka za te korisnike.
Nadalje propisuje se da osnovica i postotak za određivanje dodatka, za korisnike iz članka 91. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, čini dio mirovine za mirovinski staž navršen do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje i na taj dio se određuje u postotku od 27%, a na dio mirovine temeljem staža osiguranja ostvarenog od toga dana određuje se u istom postotku i množi s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.

Za korisnike mirovine određene kao osnovna mirovina prema članku 91. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, koji nisu ostvarili mirovinski staž do uvođenja II. stupa, predlaže se određivanje dodataka u postotku od 27% na osnovnu mirovinu uz primjenu faktora osnovne mirovine.

U raspravi je većina članova Odbora podržala predložene dodatke na mirovinu od 27% odnosno 20,25%.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo preispitati opravdanost  postojanja II. mirovinskog stupa te rad mirovinskih fondova.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 3 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni  Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.454

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 455, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je uočena niska razina financijske pismenosti o individualnoj kapitaliziranoj štednji, tako da REGOS raspoređuje preko 98% osiguranika u obvezne mirovinske fondove, jer osiguranici to sami ne čine. Predloženim Zakonom obvezuje se mirovinsko društvo da svake godine dio prihoda od obavljanja svoje djelatnosti ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.
Prema važećem Zakonu ulazna naknada zaračunava se na svaku uplatu na osobni račun člana mirovinskog fonda i tereti članove obveznih mirovinskih fondova, a iznosi najviše 0,8% razmjerno uplaćenim doprinosima te ju u maksimalnom iznosu zaračunavaju gotovo sva mirovinska društva, stoga je potrebno umanjiti ulazne naknade i naknade za upravljanje. Zbog relativno niskih plaća, kratkog razdoblja uplate doprinosa u II. mirovinski stup i kratkog perioda kapitalizacije sredstava, do sada ostvarene mirovine iz oba mirovinska stupa u prosjeku su niže u odnosu na mirovinu koju bi korisnik ostvario da je bio osiguran samo u I. mirovinskom stupu i da je ostvario pravo na dodatak na mirovinu, te je uočena potreba za određivanjem dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina.
Izbor mirovine u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu do sada je omogućen isključivo osiguranicima koji su dobrovoljno pristupili u obvezno mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje u dobi između 40 i 50 godina na način da se svojom izjavom prilikom ostvarivanja prava na mirovinu opredijele da li žele istupiti iz I. stupa i ostvariti mirovinu isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Stoga se predlaže proširivanje takvog izbora i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje kako bi bili u istom pravnom položaju.

U raspravi su podržana predložena rješenja po kojima je omogućen izbor mirovine i na osiguranike obvezno osigurane u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 455

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 456, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Prijedlogom zakona predlaže limitirati naknade koje mirovinsko društvo može naplaćivati od članova fonda. Nadalje, predlaže se ukidanje ulazne naknade koju mirovinsko društvo naplaćuje članovima fonda, dok bi se naknada za izlaz iz fonda plaćala samo u slučaju kada član fonda prenosi svoj račun u drugi fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a ne i prilikom ostvarenja prava na mirovinu.
Predloženim izmjenama zakona unapređuje se dobrovoljni sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup) s ciljem postizanja veće financijske sigurnosti u starosti, te u konačnici povećanja iznosa mirovina članova mirovinskih fondova. Time se u budućnosti očekuje povećanje broja članova u otvorenim i zatvorenim mirovinskim fondovima.

Također, u sustavu dobrovoljne kapitalizirane mirovinske štednje potrebno je daljnje unapređivanje kapitaliziranog mirovinskog sustava interveniranjem u važeće propise koji
reguliraju dobrovoljni kapitalizirani mirovinski sustav.

Radi jačanja financijske pismenosti predlaže se uvođenje obveze mirovinskog društva da svake godine dio prihoda ulaže u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji.

Omogućavanjem isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i društvima
za osiguranje, proširen je krug subjekata koji isplaćuju mirovine iz III. stupa.
Uvođenjem mogućnosti člana da neovisno o vrijednosti imovine na osobnom računu po ostvarivanju prava na mirovinu, zatraži jednokratnu isplatu iznosa u visini od najviše 30% iznosa na računu nastoji se potaknuti građane da dobrovoljnu mirovinsku štednju doista doživljavaju kao jedan od načina štednje za starost te mogućnost da ušteđenim sredstvima raspolažu čim se za to ostvare zakonski uvjeti.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno poticati građane na dobrovoljnu mirovinsku štednju

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, P.Z.E. br. 456

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 457, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim  Prijedlogom zakona uvodi mogućnost korisnicima starosne ili prijevremene starosne mirovine da na temelju ugovora o mirovini, od mirovinskog osiguravajućeg društva zatraže jednokratnu isplatu dijela svoje mirovine, a mirovinsko osiguravajuće društvo dužno je izvršiti korisniku koji je ostvario pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu prema ZOMO-u, a koja je ograničena u visini od 15% iznosa od ukupno primljene doznake prije njena umanjenja za naknadu Društva. Pritom je istaknula kako je isplata moguća samo ako je osnovna starosna, odnosno osnovna prijevremena starosna mirovina iz mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti veća za 15% od najniže osnovne mirovine.

Nadalje, mirovinska društava dužna su potencijalnim članovima dostavljajti informacije o relevantnim značajkama mirovinskog programa koje Društvo nudi i mogućnostima koje im se pružaju sklapanjem ugovora o isplati mirovina.
Radi povećanja broja subjekata koji mogu vršiti isplate mirovina iz III. stupa predlaže se proširiti djelatnost isplate i na društva za životno osiguranje koja imaju dozvolu ili odobrenje za rad u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje društva za životno osiguranje. S obzirom na visoke izdatke kapitaliziranog sustava, predlaže se smanjiti nagradu za uspješnost s 25% na 10% čime bi se smanjili ukupni administrativni troškovi.
Kako bi se zaustavio pad mirovina, predlaže se obvezati Društva koja isplaćuju mirovine u sklopu obveznoga mirovinskog osiguranja, da najmanje dva puta godišnje usklađuju visinu mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena koji se utvrđuje prema podacima Državnog zavoda za statistiku prema kretanju troškova života.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro predloženo rješenje o jednokratnoj  isplati dijela svoje mirovine, iako je ograničena u visini od 15% iznosa od ukupno primljene doznake prije njena umanjenja za naknadu Društva, tim više jer nije poznato kako će se taj iznos oporezovati, a korisnicima će nakon isplate biti određena manja svota mirovine.
Nadalje, u raspravi je predstavnica predlagatelja pojasnila kako nema zapreke niti po pozitivnim propisima niti propisima EU da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude osnivač mirovinskg osiguravajućeg društva koje će se baviti isplatom mirovina.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 2 suzdržana i 1 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, P.Z.E. br.457

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z.br.435, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je  predloženi Zakon samo jedan u nizu iz paketa porezne reforme koja je počela 2016. godine s ciljem smanjenja ukupnog poreznog opterećenja, te socijalno pravednijeg poreznog sustava. Stoga se predlaže daljnje rasterećenje cijene rada kao i pojednostavljenje sustava doprinosa, te administrativno rasterećenje poreznih obveznika.
U raspravi je većina članova podržala rješenje koja će pridonijeti rasterećenju poduzetnika, odnosno rasterećenje ukupnog troška plaća.
Iznijeto je mišljenje po kojemu nije dobro predloženo rješenje kojim se ukida stopa doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%. Trebalo bi dobro pojasniti koje će posljedice ukidanjem ova dva doprinosa nastupiti na razinu prava nezaposlenih i funcioniranje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje da je zdravstveni sustav gorući problem koji se godinama ne rješava na kvalitetan način na što ukazuje i predložena preraspodjela, odnosno povećavanje ukupne stope zdravstvenog doprinosa s 15% na 16,5%.
Povećanjem doprinosa na 16,5%, smanjio se raspoloživ iznos za povećanje plaće radnicima na samo 0,7%, a suglasni su i socijalni partneri i članovi Odbora da se plaće trebaju povećati .

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o doprinosima, P.Z. br. 435

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici  održanoj 26. rujna 2018. godine, raspravljao je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2017., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 27. lipnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2017. godinu.
U 2017. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 232 651 korisnika i 1 475 044 osiguranika, tako da je omjer 1:1,20 (dok je 2016. godine bio 1:1,17). Ukupni prihodi  Zavoda iznosili su 39,445  milijardi kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 37,670 milijardi kuna.

Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2017. godine (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2.317,90 kuna, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 38,81%.
Prosječna starosna mirovina za prosinac 2017. iznosila je 2.542,12 kuna ili 42,56% prosječne neto plaće.
Prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina na dan 31.12. 2017. godine iznosila je 4.309,19 kuna ili 72,14 % prosječne neto plaće. Udio korisnika mirovina s navršenim stažem od 40 i više godina postupno se povećava. Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 28 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 30 godina, a u posljednjih deset godina prosječni mirovinski staž povećao se za 1 godinu.
Najveći broj korisnika mirovina u dobnoj je skupini od 65 do 69 godina (262 549 odnosno 23,02%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.

Od ukupno 1 232 651 korisnika mirovina, u koje su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, evidentirano je 795 736 (64,56%) korisnika starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je
196 027 korisnika (15,90%), a obiteljsku mirovinu 240 888 korisnika (19,54%).
Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 10,48%, neznatno se smanjio u odnosu na 2016. kada je iznosio 11,27%.
Od 1.siječnja 2017. mirovine su usklađene za 0,65%, a od 1.srpnja 2017. usklađene su za 2,1%.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2017. Iako su pomaci skromni oni su rezultat pozitivnih gospodarskih kretanja. Također je iznijeto mišljenje po kojemu Vlada Republike Hrvatske može učiniti više kada je u pitanju usklađivanje mirovina ostvarenih po općem propisu, tim više jer je pronašla sredstva da se umirovljenicima koji su stekli mirovinu po posebnim propisima vrati uvećanje od 10%.
Budući da je u tijeku mirovinska reforma za koju postoji veliki interes javnosti, predsjednik Odbora predložio je zaključak da se o Izvješću o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2017. provede rasprava na plenarnoj sjednici kako bi se u raspravu mogli uključiti svi zainteresirani zastupnici, međutim zaključak je odbijen većinom glasova članova Odbora (3 za i 7 protiv).

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 za i 3 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju
Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2017.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odboru su dostavili primjedbe na navedeni akt Nezavisni hrvatski sindikati i prof. Marinko Učur, imenovani član Odbora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne razlike između rješenja ovoga Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Pritom je istaknula da se sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 2.8.2018. godine koji se odnosi na ukidanje i smanjenje broja agencija i zavoda ukida Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), te da će poslove Zavoda preuzeti Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava.
Budući da su Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, pristupilo se odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona. U raspravi je naglašeno kako je cilj predloženog Zakona racionalnija provedba obveza iz područja zaštite na radu, što će u konačnici pridonijeti rasterećenju gospodarstva.

Također, u raspravi je naglašeno da predložene izmjene i dopune neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite radnika na mjestu rada, odnosno neće se povećati rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- prilikom izrade Zakona izostao je socijalni dijalog, odnosno nisu kozultirani socijalni
  partneri –sindikati, stoga bi predloženi Zakon trebalo povući iz procedure,
- izuzimanje obrtnika od primjene odredbi Zakona o zaštiti na radu po mišljenju dijela
  članova Odbora je loše rješenje, tim više jer  samozaposlene osobe mogu raditi i sa
  opasnim kemikalijama, biološkim agensima i strojevima. Samozaposlene osobe morale
  bi primjenjivati barem opća načela prevencije i pravila zaštite na radu,
- nadalje, odredbe kojima se smanjuje učestalost održavanja sjednica Odbora za zaštitu
  na radu, s 4 sjednice na 2 godišnje je neopravdano, kao i na smanjenje broja radnika
  osposobljenih za pružanje prve pomoći,
- dio članova Odbora je mišljenja da predloženi Zakon nije uspostavio ravnotežu između
  zaštite radnika i rasterećenja poslodavaca, odnosno rade se uštede na štetu zdravlja
  radnika,
- nadalje prijepor izaziva i predloženo rješenje o prestanku rada Zavoda za
  unapređivanje zaštite na radu, te preuzimanje poslova Zavoda od strane Ministarstva
  rada i mirovinskoga sustava,
- u raspravi je više puta naglašeno da sigurnost i zaštita zdravlja predloženim Zakonom
  nije smanjena, već da se radi samo o administrativnom rasterećenju poslodavaca.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 4. srpnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.344, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je razlika između rješenja Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u produljenju roka od 1 godine na 5 godina od pravomoćnosti rješenja u kojemu se može obaviti nadzor i kontrola činjenica na osnovu kojih je pravo stečeno, te da se time u cjelosti Zakon usklađuje s Odlukom Ustavnog suda od 30. siječnja 2018. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.344

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 35. sjednici (tematskoj) održanoj 27. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z. br. 293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Zbog zaprimljenog velikog broja primjedaba na navedeni akt, a sukladno prijedlozima proizašlim na Odboru za pravosuđe i Odboru za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo prilikom rasprave u prvom čitanju Zakona, Odbor je proveo raspravu na zajedničkoj sjednici u suradnji s Odborom za pravosuđe o navedenom aktu.

Zbog velikog interesa na sjednici Odbora nazočili su predstavnici Udruga koje okupljaju kako zaštićene najmoprimce tako i privatne vlasnike stanova.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom rješavaju dugogodišnji problemi između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i interesa države da osigura provođenje stambene politike na način da se vlasnicima stanova postupno omogući slobodno raspolaganje sa stanovima u njigovu vlasništvu od 1.9.2023. godine.

U Republici Hrvatskoj ima 3.726 kućanstva najmoprimaca sa zaštićenom najamninom u „privatnim stanovima“, odnosno 8.935 članova kućanstava, što prosječno iznosi 2,40 članova kućanstava po stanu, a prosječna površina tih stanova 62,25 m2, oko 19 „privatnih“ stanova koriste hrvatski branitelji, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaća (subvencionira) Republika Hrvatska, te oko 75 „privatnih“ stanova koje koriste korisnici koji primaju stalnu socijalnu pomoć, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaćaju (subvencioniraju) jedinice lokalne samouprave na čijem se području stanovi nalaze.

Predloženim zakonom postupno se kroz razdoblje od 5 godina povećava zaštićena najamnina počevši od 1.9.2018 do 31.8.2023. godine.

Nadalje, propisuje se prednost zainteresiranih zaštićenih najmoprimaca u programima Republike Hrvatske za subvencioniranje kredita, kao i prednost starijih osoba od 70 godina života prilikom smještaja u dom za starije i nemoćne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave.

U raspravi su iznijeta suprotna mišljenja oko rješavanja ovoga dugogodišnjeg problema. Naime, dio članova Odbora smatra da će predloženi Zakon još više produbiti jaz između zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova, a Zakon ne nudi pravična rješenja za niti jednu stranu. Dio članova Odbora drži da je nakon više desetljeća potrebno vlasnicima stanova omogućiti povratak njihovih nekretnina, dok dio članova smatra da će nakon proteka roka od 5 godina za većinu  zaštićenih najmoprimaca nastupit vrijeme prisilnih deložacija.

Predstavnici najmoprimaca iznijeli su mišljenje po kojemu su vlasnici stanova/ najmodavci zapravo prekupci, te da država diskriminira zaštićene najmoprimce koji žive  preko 50 godina legalno u tim stanovima, a imali su stanarsko pravo zbog kojeg nisu mogli steći drugi stan.

Predstavnici vlasnika smatraju da je cijeli niz godina povrijeđeno njihovo pravo vlasništva.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu treba razlikovati privatne vlasnike ovisno o načinu i vremenu stjecanja nekretnine.

Dio članova Odbora smatra da je pravično rješenje po kojemu bi Republika Hrvatska trebala kompezirati troškove jednoj ili drugoj strani, odnosno obeštetiti privatne vlasnike, ili zaštićenim najmoprimcima osigurati odgovarajući stan. Pritom je istaknuto da zaštićeni najmoprimci unatoč promjeni društvenog sustava nisu bespravno useljavali u privatne stanove već su i oni bili nositelji stanarskog prava kao i oni stanari u društvenim stanovima, ali nisu imali mogućnost otkupa stana jer je stan u privatnom vlasništvu.

Nakon provedene rasprave predsjednik Odbora predložio je zaključak da se provede rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293, u 3. čitanju. Većinom glasova (6 protiv i 2 za) zaključak nije prihvaćen.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 7. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z.br.286, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24.svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kratko je obrazložio razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknuo da se naziv neprofitna pravna osoba zamjenjuje nazivom javna ustanova u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Nadalje, uređeno je pravo prvenstva zaštićenim najmoprimcima koji koriste stan u vlasništvu fizičkih osoba za osiguranje stanovanja, te se omogućava javnim i državnim službenicima i namještenicima najam stanova za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi Zakon trebao regulirati kriterije po kojim se uvjetima i mjerilima vrši postupak davanja stanova u najam, a ne kako je to predloženo rješavati podzakonskim aktom, odnosno pravilnikom.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasnio koliki je broj stanova rezerviran za deficitarna zanimanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
društveno poticanoj stanogradnji, P.Z. br.286

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 7. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z.br.285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja kratko je obrazložila razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknula da je nomotehnični dorađen zakon, te da su dorađene prekršajne odredbe i usklađivanje sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakonom o kreditnim institucijama, i dr.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu predloženo skraćivanje roka za odabir obveznog mirovinskog fonda na jedan mjesec treba produžiti na dva mjeseca, umjesto dosadašnjih  šest mjeseci. Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nije dobro da Zakon ima preveliki broj prekršajnih odredaba, cca 200, kao i podzakonskih akata s predugim rokom za donošenje od šest mjeseci.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 285

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 7. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.331, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 3. svibnja  2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom izmjenom Zakona želi potaknuti poslodavce da prilikom zapošljavanja mladih osoba sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a na taj način bi se utjecalo na negativne i za Republiku Hrvatsku iznimno nepovoljne migracijske trendove koji su najprisutniji u dobnoj skupini do 35 godina.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima.
Pritom je istaknula da resorno ministarstvo radi na iznalaženju dugoročnijeg i optimalnijeg zakonskog rješenja kojim će cjelovito riješiti sva otvorena pitanja radno pravnih odnosa, kao i pitanja poticanja poslodavaca na sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

U raspravi je više puta naglašeno da je udio ugovora o radu na određeno vrijeme iznimno visok, da se gotovo 96% novozaposlenih radnika zapošljava na određeno vrijeme. Zapošljavanje mladih osoba u pravilu je na određeno vrijeme, stoga se mladi iseljavaju iz Republike Hrvatske.

Dio članova Odbora podržava predložene izmjene Zakona. Pritom ističu da je rad na određeno vrijeme najzastupljeniji oblik prekarnog rada u Republici Hrvatskoj, premda je  Zakonom o radu, rad na određeno vrijeme propisan kao iznimka u sklapanju ugovora o radu. Međutim hrvatska realnost ukazuje da je to pravilo zapošljavanja. Budući da je to nesiguran oblik rada, a Ustavom Republike Hrvatske propisano je pravo zaposlenih i njihovih obitelji na socijalnu sigurnost, iznijeto je mišljenje po kojemu socijalna država gubi smisao ako prevladava zaposlenje na određeno vrijeme. Također je iznijeto mišljenje po kojemu su ključni problemi u prevelikom opterećenju plaća, te je nužno porezno rasterećenje rada. Većina sudionika u raspravi smatra da je predloženi Zakon dobar korak naprijed, a nedostatke je moguće otkloniti amandmanima.

U raspravi je predstavnik predlagatelja više puta naglasio da je potrebno zabraniti rad na određeno vrijeme, tim više jer poslodavci mogu prilikom sklapanja ugovora o radu ugovoriti probni rad. Predlagatelj se posebno osvrnuo na pisano mišljenje Vlade na navedeni akt, u kojemu obrazlaže da bi prihvaćanje ovoga Zakona imalo za posljedicu smanjenje prihoda od doprinosa za zapošljavanje za sve sklopljene ugovore o radu na neodređeno vrijeme, koji se više ne bi plaćali. Naime, unatoč smanjenju prihoda, predlagatelj smatra da bi se oni mogli nadoknaditi iz drugih izvora, kao i preraspodjelom sredstava, koje Vlada primjenjuje za određene skupine. S tim u svezi iznijet je prijedlog da se stopa doprinosa od 1% obračunava na sklopljene ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a stopa od 3% na ugovore o radu na određeno vrijeme.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 331

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 7. lipnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.344, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako su izmjene i dopuna Zakona nužne zbog provođenja odluke Ustavnog suda od 30.1.2018. godine, na način da se propisuje nadzor i kontrola, te mogućnost provođenja izvanrednih kontrolnih pregleda za prava koja su važila prije njihova uvođenja samo u rokovima i uvjetima određenim ZUP-om.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu nezakonito stečena prava na mirovine trajno narušavaju načelo pravednosti, a zaštita stečenih prava mora se primjenjivati samo na ona prava koja su zakonito stečena. Stoga je neprihvatljivo pozivati se na stečena prava i pravnu sigurnost onih koji su koristili lažne isprave i lažna vještačenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za,1 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 344

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 7. lipnja 2018. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, COM (2018) 131, D.E.U. br.18/016, koje je predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, proslijedio Odbor za europske poslove, aktom od 18. svibnja 2018. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/18-07/152, Urbroj: 50301-23/21-18-1 na sjednici 9. travnja 2018. godine.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik nadležnog tijela za izradu prijedloga stajališta Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Pritom je istaknuo da će se donošenjem Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog tijela za rad osigurati pravedna primjena pravila o mobilnosti radne snage na unutarnjem tržištu. Osnovni cilj je informirati građane i poslodavce o radnim mjestima i mogućnostima zapošljavanja. Budući da je u zadnjem desetljeću udvostručen broj mobilnih građana koji žive i/ili rade u drugoj državi članici, u 2017. godini bilo ih je 17 milijuna, Europsko tijelo za rad osniva se  kako bi pomoglo građanima, poslodavcima i nacionalnim tijelima da se maksimalno iskoriste prilike koje omogućuju slobodno kretanje i mobilnost radne snage.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi nadležna tijela trebala uključiti u rad socijalne partnere prije zauzimanja Stajališta Republike Hrvatske. Nadalje, u raspravi je iznijeta sugestija da bi trebalo uložiti napore da sjedište Europskog tijela za rad/Agencije bude u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) donio sljedeće

M I Š L J E N J E

Prihvaća se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, COM (2018) 131, D.E.U. br.18/016

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 23. svibnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Pisane primjedbe na navedeni akt Odboru je dostavio predsjednik Nezavisnih hrvatskih  sindikata, a na sjenici Odbora obrazložio predstavnik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je svrha Zakona sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, sprečavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom. Budući da su Akcijskim planom Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva, od siječnja 2017. godine utvrđene mjere za racionalizaciju pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, potrebno je pristupiti odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona. Nadalje, kako je Zakon u primjeni četiri godine, uočena je potreba dorade i dopune pojedinih odredaba jasnijim formulacijama. Stoga se predloženi Zakon usklađuje sa Zakonom o radu, Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, te se proširuje broj članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu sa 7 na 9 članova, za 2 nova člana koji bi predstavljali segment zaštite zdravlja na radu. Cilj predloženog Zakona je racionalnija provedba obveza iz područja zaštite na radu, što će u konačnici pridonijeti rasterećenju gospodarstva.

U raspravi je naglašeno da predložene izmjene i dopune neće utjecati na smanjenje stupnja sigurnosti i zaštite radnika na mjestu rada, odnosno neće se povećati rizik od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
Većina članova Odbora podržava predložene izmjene i dopune Zakona, te su pritom ocijenili da je važeći Zakon prenormiran, a često puta dovodi i do nepotrebnih troškova poslodavca.
Najveći prijepor izazvale su odredbe kojima se smanjuje učestalost održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu, s 4 sjednice na 2 godišnje, te na smanjenje broja radnika osposobljenih za pružanje prve pomoći. S tim u svezi, dio članova Odbora smatra kako bi bilo korisno da se svi radnici periodično osposobljavaju i osvježavaju znanja iz pružanja prve pomoći. Također u raspravi je naglašeno da je potrebno uložiti više napora u prevenciju i edukaciju svih, a posebice obrtnika i samozaposlenih osoba. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi predlagatelj do drugog čitanja Zakona trebao jasnije i preciznije definirati odredbe po kojima se izuzimaju samozaposlene osobe i obrtnici od primjene Zakona o zaštiti na radu.

U raspravi su suglasni članovi Odbora da je potrebno jačati i njegovati socijalni dijalog, međutim svrha održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu je unapređenje zaštite na radu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, P.Z. br. 338

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 9. svibnja 2018. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 27. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s postupanjem Ureda u 2017. godini. Pritom je istaknula da se 1827 građana obratilo Uredu, odnosno 31% više u odnosu na 2016. godinu.
Nadalje, kao i predhodnih godina, najviše pritužbi odnosilo na područje socijalne zaštite, potom slijede područje rada i zapošljavanja, te pristupačnosti. Više od 300 obraćanja osoba s invaliditetom na probleme  područja socijalne skrbi ukazuje na iznimno težak materijalni položaj osoba s invaliditetom. U području zapošljavanja i rada pritužbe su se odnosile na uskratu prava prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima, uskratu razumne prilagodbe na radnom mjestu, te nepoštivanje obveze kvotnog zapošljavanja ili ispunjavanje obveze plaćanjem novčane naknade umjesto zapošljavanjem.

Kao i ranijih godina raste broj pritužbi iz područja mirovinskog osiguranja koje se najčešće odnose na nepriznavanje prava iz mirovinskog osiguranja i dugotrajnost postupka rješavanja. Broj zaprimljenih predmeta iznosi 85 411 zahtjeva, a riješeno je ukupno 90 456 predmeta. Na kraju 2017. godine ukupan broj neriješenih predmeta bio je 32 495. Dugotrajnost postupka vještačenja utječe na prolongiranje ostvarivanja pojedinih prava iz različitih sustava, a najčešće u postupcima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i socijalne skrbi. Prema podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, postupci vještačenja traju najduže u Varaždinu i Osijeku, što je posljedica nedostatka liječnika specijalista-vještaka.
Pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

U raspravi članovi Odbora podržali su Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2017. godinu

U raspravi je ukazano da unatoč povećanom zapošljavanju osoba s invaliditetom veliki broj poslodavaca ima još uvijek predrasude, stoga je potrebna i nadalje edukacija poslodavaca.
Iznijeto je mišljenje po kojemu će izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom unaprijedit sustav profesionalne rehabilitacije.

Također u raspravi je ukazano da je veliki broj osoba s invaliditetom, te da je nužno preispitati dosadašnji način stjecanja velikog broja povlastica koje koriste i osobe čija je upitna invalidnost. Nadalje, unatoč velikom broju osoba s invaliditetom, 90% ih je isključeno s tržišta rada i to se mora i treba mijenjati, kao i sustav obrazovanja osoba s invaliditetom.
Iznijeto je mišljenje po kojemu povećan broj pritužbi ukazuje na podizanje svijesti  i jačanje povjerenja u rad Ureda.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak
Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom
za 2017. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 9. svibnja 2018. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 29. ožujka 2018. godine; o  Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2018. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ  CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 30. ožujka 2018. godine i o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. aktom od 29. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova  PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za  2017. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama.

U 2017. godini obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom preko 91 milijarde kuna, što je porast od 9,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Krajem 2017. godine u obveznim mirovinskim fondovima nalazilo se ukupno 1.844.272 članova, ostvarili su svojim članovima prinos od 4,57% u fondovima kategorije A, 3,06% u kategoriji B, te 6,08% u kategoriji C. Imovina na računima osiguranika porasla je dijelom zbog redovitih uplata doprinosa, a dijelom zbog ostvarenih prinosa na uložena sredstva.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu, koja posljedično, u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 52% sredstava u domaće državne i korporativne obveznice, te oko 42,6% u domaće i inozemne  dionice, a od ukupne neto imovine tek 0,64% čini imovina fondova kategorije A.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je najviše članstva i imovine, fondovi kategorije B, najveći dio imovine čini imovina fondova kategorije B, oko 95,05%. Ulagali su oko 72,9% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 22,4% u domaće i strane dionice.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima najmanja, imovina fondova kategorije C čini 4,31%. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice.

Na kraju 2017. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je preko 91 milijarde kuna. Neto mirovinski doprinosi uplaćeni u 2.stup iznosili su 5,7 milijardi kuna, dok su isplate iz 2. stupa iznosile 659 milijuna kuna. Obvezni mirovinski fondovi u 2017. godini zaradili su 2,73 milijardi kuna svojim članovima. Najveći doprinos zaradama OMF-ova u 2017. godini ostvaren je ulaganjem u domaće državne obveznice te inozemne dionice.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je obrazložila pisano mišljenje Vlade na navedene Izvještaje.
U raspravi su članovi Odbora podržali financijske rezultate za 2017. godinu, te su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskome saboru da se o Izvještajima provede rasprava i na sjednici Sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće
Zaključke

1. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu,

2. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu,

3. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za 2017. godinu,

4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu,

5. Predlaže se Hrvatskome saboru da provede raspravu na sjednici Sabora o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2017. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2017. godinu, Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova  PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima  za  2017. godinu,   Izvještaju o radu  obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.170, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između predloženih rješenja u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, odnosno razlike  proizišle između prvog i drugog čitanja Zakona. Pritom je istaknula da Konačnim prijedlogom zakona centre za profesionalnu rehabilitaciju osniva isključivo Rebublika Hrvatska, a osnivačka prava i dužnosti u ime Republike Hrvatske obavljat će Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog ministarstva za rad.

Preuzimanjem osnivačkih prava nad centrima za profesionalnu rehabilitaciju (Zagreb, Osijek, Rijeka i Split sukladno postignutom dogovoru o preuzimanju osnivačkih prava s 1. siječnja 2019. godine), ujednačit će se njihov položaj, centri postaju proračunski korisnici, a sredstva za njihov rad financirat će se iz namjenskih prihoda uplaćenih s osnove naknade zbog neispunjenja kvotne obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom i iz ostalih namjenskih prihoda i primitaka.

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona, te je ocjenjeno kako će predložene izmjene pridonijeti uvođenju reda i pravne sigurnosti u sustav profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Predstavnica predlagatelja završno je obrazložila kako u predložene izmjene i dopune Zakona nije bilo moguće ugraditi pojedine izraze/pojmovnik kojima bi se jasno utvrdilo  značenje u Zakonu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 za i 3 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br. 170

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z. br. 263, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja kratko se osvrnula na razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona, te istaknula da su razlike  nomotehničke a ne suštinske.

U kraćoj rasprvi podržane su predložene izmjene koje se odnose na nepovezane uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z. br. 263

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.295, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 16. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uvodi obveza poslodavcu da odgovori na zahtjev radnika za izmjenu radnog vremena, a ukoliko ne prihvati zahtjev radnika, pisano obrazloži razloge odbijanja. Nadalje, predlaže se uvođenje mogućnosti rasporeda radnog vremena na način da se sastoji od osnovnog i varijabilnog dijela. U osnovnom dijelu radnik bi bio dužan obavljati poslove u propisanom vremenskom trajanju, dok bi u varijabilnom dijelu mogao samostalno odabrati početak i završetak radnog vremena.

Također, razlog prestanka ugovora o radu  u slučaju kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža potrebno je brisati, jer se stariji radnici stavljaju u nepovoljan položaj, budući da im poslodavac nije dužan prilikom zbrinjavanja viška isplatiti otpremninu. Nadalje, predloženim Zakonom propisuje se i pravo na otpremninu radnika s kojima je poslodavac sklopio ugovor na određeno vrijeme u slučaju prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme. Pritom je pojasnio kako je rad na određeno vrijeme postao pravilo u zapošljavanju, a upravo nepostojanje obveze isplate otpremnine za poslodavce je poticajan oblik sklapanja ugovora na određeno vrijeme.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su unatoč dobroj namjeri predlagatelja predložena rješenja neprihvatljiva iz razloga što je nužno smanjenje opterećenja rada poslodavcima, a ne kako je predloženo povećanje. Naime, suglasni su članovi da postoji dio poslodavaca koji zlorabe rad na određeno vrijeme, međutim taj problem se ne smije rješavati penalizacijom.

Nadalje, iznijeto je mišljenje kako je do sada svaka izmjena Zakona o radu pogoršavala položaj radnika. Stoga je predloženi Zakon iskorak u poboljšavanju prava radnika. Također iznijeto je mišljenje po kojemu samo tržište rada korigira postupanje poslodavaca jer su usljed negativnih demografskih trendova i velike emigracije radno aktivnog stanovništva suočeni s nedostatkom radne snage, te većina poslodavaca shvaća da bez kvalitetnih i zadovoljnih radnika ne može uspješno poslovati.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Pritom je istaknula da će resorno ministarstvo nakon temeljite analize u suradnji sa socijalnim partnerima predložiti cjelovita rješenja radno pravnih instituta.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 295

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 296, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 15. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženom dopunom Zakona želi potaknuti poslodavce da prilikom zapošljavanja sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme, na način da se propiše uvećana stopa doprinosa od 3,4% za zapošljavanje u slučaju sklapanja ugovora na određeno vrijeme. Za rad na neodređeno vrijeme stopa doprinosa ostala bi nepromijenjena, odnosno 1,7%.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima.

Pritom je istaknula da resorno ministarstvo radi na iznalaženju dugoročnijeg zakonskog rješenja kojim će cjelovito riješiti sva otvorena pitanja radno pravnih odnosa, kao i pitanja poticanja poslodavaca na sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

U raspravi je više puta naglašeno da je udio ugovora o radu na određeno vrijeme visok, da se gotovo 96% novozaposlenih radnika zapošljava na određeno vrijeme. Zapošljavanje mladih osoba u pravilu je na određeno vrijeme, stoga se mladi iseljavaju  iz Republike Hrvatske.

Nadalje, u raspravi dio članova Odbora protivi se penalizaciji poslodavca unatoč intenciji predlagatelja da ih propisanom uvećanom stopom doprinosa od 3,4% želi potaknuti da prilikom zapošljavanja mladih osoba sklapaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 2 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima,
s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 296

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o radu, P.Z.br.309, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a, aktom od 28. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom regulira preraspodjela radnog vremena na način da se ista ne odnosi na rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Nadalje, izrijekom se propisuje povećanje plaće od minimalno 30% za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, te se predlaže sankcioniranje poslodavca za najteži prekršaj za koji je propisana kazna od 61.000,00 do 100.000.00 kuna, ukoliko ne izvršavaju obvezu sukladno Zakonu.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o  dopunama Zakona o radu.

Pritom je istaknula da je Zakon o radu opći propis kojim je propisano pravo radnika na tjedni odmor koji se koristi u pravilu nedjeljom. Međutim, treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih djelatnosti kada poslodavac nije u mogućnosti organizirati raspored rada radnika na način da svi radnici tjedni odmor koriste u nedjelju, odnosno subotu ili ponedjeljak. Zakonom je propisana obveza poslodavca da osigura korištenje zamjenskog tjednog odmora. Također, predviđena je obveza poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je određeno da se ne radi.

Zakonom nije izrijekom propisano koliko je povećanje jer se iznos povećanja uređuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili samim ugovorom o radu.

Stoga to pitanje treba prepustiti socijalnim partnerima da u okviru pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora riješe visinu postotka povećanja plaće.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno zabraniti rad nedjeljom u djelatnosti  trgovine .
Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu pitanja povećanja plaća treba prepustiti socijalnom pregovaranju i kolektivnim ugovorima. Pritom je istaknut primjer kvalitetnog pregovaranja u djelatnosti turizma, ugostiteljstva i graditeljstva gdje su uspješno završeni pregovori, te potpisani kolektivni ugovori.

Na kraju rasprave predlagatelj je predložio predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, odnosno resornog ministarstva, da prilikom izmjena radnog zakonodavstva razmotre i ova predložena rješenja, odnosno zakonom utvrđeno povećanje plaće, ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je određeno da se ne radi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o radu, P.Z. br. 309

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 307, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica  predlagatelja istaknula je da se predloženi Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađivanjem Zakona postiže se veća mobilnost radnika među državama te unaprjeđenju stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu članova. U mirovinskom sustavu Republike Hrvatske dopunske mirovine su mirovine koje se mogu steći u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima.

Nadalje, predloženim Zakonom ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s preporukom 23 (Regulacija, supervizija i nadzor nad financijskim institucijama) – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. Krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Stoga se omogućuje Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i izdavanja suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prikupi relevantne podatke od nadležnih tijela kako bi utvrdila radi li se o suradnicima osoba osuđenih za počinjenje kaznenih djela.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopune Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o mirovinskim
osiguravajućim društvima, P.Z.E. br. 307

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 306, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženi Zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađivanjem Zakona postiže se  veća mobilnost radnika među državama te unaprjeđenju stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu članova. U mirovinskom sustavu Republike Hrvatske dopunske mirovine su mirovine koje se mogu steći u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima.

Nadalje, predloženim Zakonom ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s preporukom 23 (Regulacija, supervizija i nadzor nad financijskim institucijama) – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. Krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Stoga se omogućuje Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i izdavanja suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prikupi relevantne podatke od nadležnih tijela kako bi utvrdila radi li se o suradnicima osoba osuđenih za počinjenje kaznenih djela.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopune Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o dobrovoljnim
mirovinskim fondovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Zbog zaprimljenog velikog broja primjedaba na navedeni akt Odbor je na sjednicu pozvao predstavnike Hrvatskog saveza stanara sa stanarskim pravom-građana EU i  predstavnike Udruge proljeće – privatnih vlasnika stanova i kuća Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a predstavke istih su proslijeđene Odboru iz Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora, gosp. Jandrokovića.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom rješavaju dugogodišnji problemi između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i interesa države da osigura provođenje stambene politike na način da se vlasnicima stanova postupno omogući slobodno raspolaganje sa stanovima u njigovu vlasništvu od 1.7.2023. godine.

Pritom je izložio kako je Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske analizirao domaće pravne propise koji se odnose na nekadašnja stanarska prava i iz njih proizišle statuse zaštićenih najmoprimaca, te 10.7.2014. godine donio presudu u kojoj je utvrdio da postojeći zakonodavni okvir kojim je uređeno pitanje zaštićenog najma stanova nije uspostavio primjerenu ravnotežu između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

U Republici Hrvatskoj ima 3.734 kućanstva najmoprimaca sa zaštićenom najamninom u „privatnim stanovima“, odnosno 8.935 članova kućanstava, što prosječno iznosi 2,40 članova kućanstava po stanu, a prosječna površina tih stanova 62,25 m2, oko 19 „privatnih“ stanova koristie hrvatski branitelji, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaća (subvencionira) Republika Hrvatska,te oko 75 „privatnih“ stanova koje koriste korisnici koji primaju stalnu socijalnu pomoć, za koje je se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaćaju (subvencioniraju) jedinice lokalne samouprave na čijem se području stanovi nalaze.

Predloženim zakonom postupno se kroz razdoblje od 5 godina povećava zaštićena najamnina počevši od 1.7.2018 do 30.6.2023. godine.

U raspravi su suglasni članovi Odbora da je potrebno iznaći cjelovito i pravično rješenje za obje suprotstavljene strane. Dio članova Odbora smatra da je moguće tijekom rasprave u dva čitanja  Zakona uravnotežiti interese zaštićenih najmoprimaca i vlasnika privatnih stanova.

Predstavnici najmoprimaca iznijeli su mišljenje po kojemu su vlasnici stanova/ najmodavci zapravo prekupci, te da država diskriminira zaštićene najmoprimce koji žive  preko 50 godina legalno u tim stanovima, a imali su stanarsko pravo zbog kojeg nisu mogli steći drugi stan.

Predstavnici vlasnika smatraju da je cijeli niz godina povrijeđeno njigovo pravo vlasništva. Budući da su nezadovoljne obje strane predloženim zakonskim rješenjima, a problemi se generiraju više od 2 desetljeća, iznijet je i na sjednici prihvaćen prijedlog da Odbor između 2. čitanja održi tematsku raspravu o predloženom Zakonu.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu treba razlikovati privatne vlasnike ovisno o načinu i vremenu stjecanja nekretnine jer je poznato da među vlasnicima postoji nemali broj prekupaca.

Dio članova Odbora smatra da je pravično rješenje po kojemu bi Republika Hrvatska trebala kompezirati troškove jednoj ili drugoj strani, odnosno obeštetiti privatne vlasnike ukoliko oni žele prodati stan, a najmoprimcima priznati sve troškove ulaganja u stan, ili zaštićenim najmoprimcima osigurati odgovarajući stan. Pritom je istaknuto da zaštićeni najmoprimci unatoč promjeni društvenog sustava nisu bespravno useljavali u privatne stanove već su i oni bili nositelji stanarskog prava kao i oni stanari u društvenim stanovima, ali nisu imali mogućnost otkupa stana jer je stan u privatnom vlasništvu.

Dio članova Odbora smatra da je moguće poboljšati predloženi Zakon budući da je u redovnoj proceduri, te da je krajnje vrijeme da se riješi položaj i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 3 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, P.Z. br. 236, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom osigurava kontinuiran i učinkovit mehanizam rasporeda uplaćenih javnih davanja po osiguranicima te promtno prosljeđivanje sredstava na osobne račune u izabrane mirovinske fondove.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, P.Z.br.236

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o profesionalnoj mirovini, P.Z. br. 276, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio klub zastupnika SDP-a, aktom od 23. siječnja 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuju prava iz obveznog mirovinskog osiguranja za osiguranike koji rade na poslovima i zanimanjima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem. Također, predloženim Zakonom se propisuje poseban uvjet staža osiguranja kojeg osiguranik mora navršiti u efektivnom trajanju, a koji iznosi najmanje 20 godina. Nadalje, uređuje se mogućnost ostvarivanja posebne (profesionalne) mirovine te se omogućuje ostanak u svijetu rada i nakon stjecanja prava na mirovinu, odnosno korištenje dijela mirovine uz rad.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o profesionalnoj mirovini. Pritom je istaknula da predloženi Zakon suštinski ne preispituje osnovanost beneficiranog radnog staža za pojedina radna mjesta već razrađuje modalitete ostvarivanja novog prava na zatečenom stanju. Nadalje, predloženi Zakon uz zadržavanje postojećeg staža osiguranja s povećanim trajanjem uvodi nove vrste prava u sustav mirovinskog osiguranja, povećava troškove i narušava postojeći sustav mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti.

Pritom je naglasila da se sustav mora temeljiti na zaštiti na radu i prevenciji, a Vlada Republike planira u dogledno vrijeme revidirati sustav beneficiranog radnog staža ali nakon što provede sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja.
U raspravi većina članova Odbora podržava rješenje po kojemu se korisniku profesionalne mirovine dopušta pravo na rad uz isplatu dijela profesionalne mirovine.

Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno doraditi odredbe koje se odnose na pirotehničare, pilote i državne službenike koji rade u zatvorskom sustavu. Naime, predložena rješenja pirotehničare stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na postojeći zakon, a ovlaštene službene osobe koje rade na izvršenju kazne već duže vrijeme ne mogu u mirovinu unatoč ispunjenim uvjetima, budući da ih u sustavu kronično nedostaje. Predlagatelj je na sjednici primjedbe prihvatio. Pritom je naglasio da je intencija predloženog Zakona da se na jednom mjestu, odnosno jednim propisom, urede prava za sve kategorije osiguranika benificranog radnog staža.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o profesionalnoj mirovini, P.Z. br. 276

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 14. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopunama  Zakona ispravljaju nedostaci uočeni tijekom primjene Zakona koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. godine, te se vrše dopune radi usklađivanja sa Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakonom o kreditnim institucijama, i dr. kao i s pravnom stečevinom Europske unije.
Pritom je naglasila da se na precizniji način regulira politika ulaganja imovine mirovinskih fondova, te osigurava veća sigurnost ulaganja i učinkovitije upravljanje rizicima propisivanjem obveze procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u kojeg se namjerava ulagati imovina. Nadalje, predloženo je skraćivanje roka za odabir obveznog mirovinskog fonda na mjesec dana umjesto dosadašnjih šest mjeseci, proširuju se i modaliteti nadzora mirovinskih društava od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

U raspravi je većina članova Obora ukazala na nedovoljnu informiranost novozaposlenih  o potrebi osobnog izbora fonda, stoga ih REGOS raspoređuje po službenoj dužnosti na način da svakom društvu dodijeli jednak broj osoba. Upravo to ukazuje na potrebu provođenja dodatnih kampanja, kako bi se postigla puna informiranost, kao i na problem da je sadašnji model po kojemu je upravljanje i ulaganje u svim fondovima  ujednačeno. Stoga ta činjenica, kao i činjenica da se ulaže samo oko15% u inozemne obveznice, dok  3 vrijednosti u državnim obveznicama ukazuje kako nema značajnijih odstupanja u ulaganju fondova, te bi valjalo omogućiti ulazak na tržište i novim fondovima.
Nadalje, podržano je predloženo skraćivanje roka za odabir obveznog mirovinskog fonda  sa šest mjeseci, međutim dio članova Odbora drži da je predloženi rok od mjesec dana kratak.
U raspravi je predstavnica predlagatelja istaknula kako se kriza u Agrokoru nije negativno odrazila na mirovinske fondove, te da mirovine nisu ugrožene
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, P.Z. br. 285

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 14. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z. br. 286, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2018. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona usklađuje najviša cijena zemljišta i komunalne infrastrukture s realnim stanjem u graditeljstvu, te se povećava cijena građenja sa 20% na 25%. Nadalje, usklađuje se najviša prodajna cijena stana s realnim stanjem u graditeljstvu, te se povećava sa 140% na 150% etalonske cijene građenja, omogućava se javnim službenicima i namještenicima najam stanova za potrebe obavljanja službe izvan mjesta prebivališta kao i za zapošljavanje deficitarnog kadra (liječnici, profesori...) u javnim službama, posebice u nerazvijenim područjima Republike Hrvatske.

U raspravi su podržana predložena rješenja po kojima se omogućava izgradnja stanova za najam kako bi se ciljanoj skupini građana koji najčešće nemaju kreditnu sposobnost omogućilo rješavanje stambenog zbrinjavanja.
Nadalje, u raspravi je predlagatelj pojasnio kako će POS-vi stanovi poskupiti za 10%, potom da etalonska cijena građenja uključuje cijeli niz naknada koje su uređene podzakonskim aktima, te da izgradnja POS-ovih stanova ne utječe na promet nekretnina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, P.Z. br. 286

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z.br.263, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim izmjenama i dopuni Zakona omogućuje Središnjem registru osiguranika povezivanje podataka i raspored po osiguranicima nepovezanih uplata doprinosa za mirovinska osiguranja za pojedine kategorije obveznika što će pridonijeti smanjenjem nepovezanih uplata evidentiranih na privremenom računu. Iako je udio nepovezanih uplata 0,46% od ukupno plaćenih doprinosa II. stupa mirovinskog osiguranja koja su osobna sredstva osiguranika potrebno je proširiti ovlasti REGOS-a za potrebna dodatna postupanja.

U kraćoj rasprvi podržane su predložene izmjene koje se odnose na nepovezane uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o Središnjem registru osiguranika, P.Z.br.263

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 243, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 5. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom jasnije propisuje definicija minimalne plaće kao najnižeg mjesečnog iznosa osnovne bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Nadalje, predlaže se da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Također, na jasan se način propisuje pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu. Predložena je dinamika povećanja minimalne plaće do iznosa od 60% prosječne bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za razdoblje siječanj-rujan tekuće godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku na način da u 2019. godini iznosi 50%, 2020. godini 55%, 2021. godini 60%, a od 2022. godine iznos ne može biti manji od 60% prosječne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini.

Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu Vlada predlaže da se ne prihvati  Prijedlog zakona o minimalnoj plaći. Pritom je istaknula da je predloženi Zakon podudaran s važećim Zakonom o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći koji je na snazi od 1.1. 2018. godine, u dijelu koji se odnosi na jasnije propisivanje definicije minimalne plaće kao najnižeg mjesečnog iznosa osnovne bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu i da u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

U raspravi je naglašeno da je nužno trajno regulirati visinu minimalne plaće jer su male plaće i nesigurnost radnog mjesta uzrok sve brojnijeg iseljavanja mladih radnosposobnih iz Republike Hrvatske.

Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu je predloženi Zakon pun nedorečenosti i manjkavosti, te da isti ne rješava već generira nove probleme, unatoč prihvatljivoj intenciji predlagatelja da se poveća minimalna plaća.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu su neprihvatljiva predložena rješenja povećanja minimalne plaćena kojima se propisuje dugoročan način određivanja iznosa minimalne plaće, budući da su makroekonomske okolnosi dugoročno neizvjesne.

Dio članova Odbora, upravo suprotno, smatra da je Zakonom predviđena dinamika rasta minimalne plaće i izvjesnost iznosa plaće dobro rješenje koje radnicima pruža sigurnost.
Iznijeto je mišljenje po kojemu se već sada zlorabe kompenzacijske mjere koje su  zadnjim izmjenama Zakona o minimalnoj plaći dobili poslodavci.

Također je ukazano da bi minimalna plaća trebala omogućiti dostojanstvo rada i dostojan život radnicima, stoga je upitno kako i koliko je moguće s minimalnom plaćom podmiriti skromne egzistencijske troškove života.

U raspravi je istaknuto da je nužno zaustaviti iseljavanje iz Republike Hrvatske jer već sada postoje problemi na tržištu rada, odnosno potreba za uvozom radne snage. Također, ukazano je na potrebu strukturnih reformi kojima bi se smanjili troškovi rada. Po mišljenju dijela članova Odbora predloženi Zakon trebalo bi podržati jer pridonosi poboljšanju položaja radnika koji primaju minimalnu plaću, a nedostatke je moguće otkloniti i poboljšati predložena normativna rješenja amandmanima.

Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja iznijela je kratko kronologiju rasta minimalne plaće od 2013. godine do danas, te naglasila da je minimalna plaća u posljednjoj godini dana porasla za 10%.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći  zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o minimalnoj plaći,
s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 243

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 24. siječnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, P.Z.br.227 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela dr.sc. Ines Strenja - Linić, aktom od 13. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predloženu dopunu Zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom dopunom Zakona propisuje dodatan kriterij reprezentativnosti koji će omogućiti strukovnom sindikatu liječnika sudjelovanje u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Pritom je istaknula da su liječnici na temelju Zakona o lječništvu temeljni i mjerodavni nositelji zdravstvene djelatnosti.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano mišljenje, te istaknula da je predložena dopuna Zakona bez savjetovanja i aktivnog sudjelovanja socijalnih partnera, a prihvaćanje ovakvog normativnog rješenja u praksi bi bilo neprovedivo. Naime, na razinama na kojima djeluje više sindikata, a za koje se utvrđivala reprezentativnost za kolektivno pregovaranje, gotovo 80% sindikata svoju reprezentativnost ostvarilo je sporazumno, dok je oko 20% slučajeva o toj reprezentativnosti odlučivalo Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti.

U raspravi je ukazano da su liječnici neprijeporno nositelji djelatnosti u zdravstvu. Nadalje, da postoji problem velikog iseljavanja liječnika iz hrvatskog zdravstvenog sustava, međutim priznavanje reprezentativnosti strukovnom sindikatu liječnika neće spriječiti njihov odlazak u inozemstvo.
Ukazano je na potrebu socijalnog dijaloga, te dogovaranja i sporazumijevanja sindikata međusobno.

Na kraju rasprave predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da će u suradnji sa socijalnim partnerima Vlada Republike Hrvatske predložiti cjelovite izmjene Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 suzdržana) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o reprezentativnosti
udruga poslodavaca i sindikata, P.Z.br.227

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 12. prosinca 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu  zakona o nastavku isplate dokupljenih mirovina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br. 158, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a i Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 5. srpnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom omogućuje nastavak isplata dokupljenih mirovina ostvarenih do 31.5.2014. godine, te da se isplate iznosi dospjelih a neisplaćenih dokupljenih mirovina do 31.12.2020. godine za 3.860 dosadašnjih korisnika mirovina. Nadalje, po mišljenju predlagatelja, predložena rješenja osigurat će ispravljanje višegodišnje nepravde, te omogućiti dostojanstven život ovih korisnika mirovina. Također, prevenirat će se moguće negativne financijske i socijalne posljedice za državni proračun zbog sudskih postupaka za naknadu štete korisnicima dokupljenih mirovina.

Doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine počeo se provoditi u današnjem obliku još davne 1990. godine i bio je prihvaćen kao jedan od prikladnih načina zbrinjavanja viškova radne snage, kako od socijalnih partnera, tako i od državnih tijela. Od tada pa do prije tri godine, dokup mirovine provodilo je u Republici Hrvatskoj trgovačko društvo „Royal međugeneracijska solidarnost“ (prvotno: „Royal mirovinsko osiguranje“), kao jedino društvo kojemu je to bila djelatnost. Najbolji primjeri koji su upućivali da se radi o institutu od interesa za Republiku Hrvatsku vidljivi su u tome što je u mnogim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, te u javnom sektoru, država kao poslodavac sudjelovala sa sindikatima u postizanju sporazuma o prestanku radnog odnosa uz dokup mirovine.

Predlagatelj je na sjednici Odbora prihvatio amandmane Vlade Republike Hrvatske na predloženi  Zakon.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske kratko je izložila da je cilj Vlade Republike Hrvatske pomoći korisnicima mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o nastavku isplate dokupljenih mirovina zakona, P.Z. br. 158

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 12. prosinca 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 246, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Nezavisnog hrvatskog sindikata na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom dopunjuje odredba kojom se definira minimalna plaća, na način da se istom jasno propisuje da u iznos minimalne plaće ne ulazi povećanje za prekovremeni rad, te se propisuje novina da u takvu plaću ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Također, na jasan način se propisuje pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu, kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje Zakona i njegova nezakonita primjena u praksi.

Visina minimalne plaće za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.439,80 kuna.

U sveobuhvatnoj raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
- suglasni su svi sudionici da je potrebno i povećanje iznosa minimalne plaće, međutim prijepor izaziva nedostatak jasno propisanog mehanizma za povećanje udjela minimalne  plaće u prosječnoj plaći,
- po mišljenju predstavnika sindikata manjkava je definicija minimalne plaće,  predloženom Zakonu nedostaje cilj. Nadalje predložene kompenzacijske mjere više idu u prilog poslodavaca nego radnika. Po njihovu mišljenju nužno je propisati usklađivanje minimalne plaće u odnosu na porast cijena dobara i usluga,
- nadalje prijepor izaziva nedostatak jasno propisane dinamike osiguranja 60% udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći na način da se osigura kroz svaku kalendarsku godinu postupno povećanje,
- unatoč manjkavostima suglasni su svi sudionici u raspravi da je predloženi Zakon, korak naprijed u smislu povećanja minimalne plaće,
- u raspravi su predstavnici sindikata istaknuli kako je prilikom izrade ovoga Zakona izostao dogovor socijalnih partnera, te nije bilo cjelovite analize po sektorima,
 - iznijeto je mišljenje po kojemu su predložene kompenzacijske mjere za poslodavce  dobre i korisne,
- u raspravi je više puta naglašeno da je veliki nesrazmjer u rasterećenju poslodavaca u odnosu na povećanje minimalne plaće za radnike od oko 130 kuna, tim više jer je kontinuiran gospodarski rast,
- također, ukazano je da postoje zlouporabe minimalne plaće u nekim djelatnostima u kojima se iz godine u godinu generira dobit, a radnicima se isplaćuju minimalne plaće, (zaštitari i vozači).

Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja iznijela je kratko kronologiju rasta minimalne plaće od 2013. godine do danas, te naglasila da cca. 32 000 poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću za cca. 76 500 radnika. Nadalje, informirala je Odbor da resorno ministarstvo traži rješenja kako bi se pomoglo sektoru drvne, kožarske i tekstilne industrije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br. 246

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o izmjenama Zakona o radu, P.Z.E.br.185, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je da je potrebno izmjeniti opće odredbe Zakona, kako bi bilo vidljivo da je Zakon sukladan zahtjevima Direktive (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca, odnosno da sadržaj općih odredbi koje određuju predmet Zakona o radu upućuje na to, da se ovaj opći propis primjenjuje i na radnike – pomorce. Pritom je pojasnila da pravo sudjelovanja radnika u odlučivanju, prava kod iskazivanja kolektivnog viška radnika te prava radnika čiji se ugovor o radu prenosi na novog poslodavca, nisu za pomorce uređena posebnim propisima, odnosno na način kako to uređuje Pomorski zakonik, već se na pomorce, kao i na ostale radnike primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuju radni odnosi.

U raspravi je naglašeno da su socijalni partneri podržali donošenje ovoga Zakona, jedino je po mišljenju sindikata potrebno jasnije formulirati odredbu stavka 1. izmijenjenog  članka. 188.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama Zakona o radu, P.Z.E. br. 185

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E.br.187, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je da je svrha donošenja ovoga Zakona implementacija Direktive (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca u pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno ispunjenje međunarodne obveze, zaposlenih radnika kod poslodavaca na transnacionalnoj razini. Pritom je naglasila da navedena materija nije predmet uređenja Pomorskog zakonika, dok se Zakon o europskim radničkim vijećima primjenjuje i na pomorce u dijelu osnivanja europskih radničkih vijeća.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br. 187.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu, P.Z. br. 191, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je u prosincu 2013. godine isplaćena posljednja rata obeštećenja članovima Registra obiteljskih i najviših mirovina, čime su izvršene obveze iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12 svibnja 1998. godine, prestala je potreba za postojanjem Fonda te se ovim prijedlogom zakona predlaže prestanak važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu, odnosno da danom stupanja na snagu ovoga prijedloga zakona prestane postojati Fond.

Nadalje predlaže se da imovinu, prava i obveze Umirovljeničkog fonda preuzme Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji će preuzeti u svoje ime i za svoj račun predmete u postupcima koji se vode za račun Fonda, a koji nisu okončani do stupanja na snagu ovoga prijedloga zakona te će snositi sve troškove nastale za račun bivšeg Umirovljeničkog fonda kao i troškove koji nakon stupanja na snagu predloženog Zakona nastanu u vezi s izvršenjem preostalih obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.
 
Također, predlaže se da se novčana sredstva, kao dio imovine Fonda, koja nisu iskorištena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenesu na račun državnog proračuna Republike Hrvatske.

Naime, na dan 30. lipnja 2017. godine protiv HPB-Investa d.o.o., Društva za upravljanje Fondom, vodi se šest postupaka pred sudovima u Republici Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 436.646,44 kune, koji još nisu okončani.

Predlaže se da se troškovi podmiruju preko sustava državne riznice, odnosno preko računa Državnog proračuna Republike Hrvatske, a neiskorištena sredstva depozita koja će ostati nakon podmirenja navedenih troškova postaju prihod državnog proračuna. 

 Od osnutka Fonda do 31. prosinca 2016. godine ukupno je isplaćeno 10.252.748.377,99 kuna za 488.577 njegovih članova, a na dan 30. lipnja 2017. godine iznos sredstava, na računu Republike Hrvatske kao članu Fonda, iznosi 5.481.496,53 kuna.

U raspravi je podržano donošenje ovoga Zakona uz pohvale svim sudionicima koji su tijekom desetljeća sudjelovali u postupcima obeštećenja korisnika mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prestanku važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu, P.Z. br. 191

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima, P.Z.br.236, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom omogućuje stalno zadržavanje u funkciji ranije uspostavljenih i razvijenih kanala prihvata podataka i programskih rješenja a koja se odnose na zakonom propisane podatke po osiguranicima za razdoblja do 31.12.2013. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima,P.Z. br. 236.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prijenosu mirovinskih prava, P.Z.E. br.127, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim  Zakonom osiguravaju preduvjeti za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja osobama koje su u svojem radnom vijeku dio osiguranja navršile u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, a dio osiguranja u tijelima Europske unije. Stoga se predloženim Zakonom uspostavlja prijenos mirovinskih prava kako bi osobe iz Republike Hrvatske koje se zapošljavaju, bilo kao dužnosnici ili službenici u tijelima Europske unije, a prije toga su bili u obveznom mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, mogle koristiti bez umanjenja prava iz sustava socijalne sigurnosti. Također je istaknula da ovim Zakonom nisu regulirana mirovinska prava zastupnika u Europskom parlamentu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

 Zakon o prijenosu mirovinskih prava, P.Z.E. br. 127

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, P.Z.br.211, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 13. listopada 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu Vlada predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se predloženim Zakonom uređuje prijenos vlasništva na nekretninama domovima umirovljenika s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivače ustanova domova za starije i nemoćne osobe, koje posluju u objektima domova umirovljenika uz obvezu zadržavanja njihove postojeće namjene. Budući da ustanove domova za starije i nemoćne koriste nekretnine domova umirovljenika, a vlasnička prava na tim nekretninama pripadaju Zavodu,  donošenjem ovoga zakona osnivači ustanova stekli bi vlasništvo na nekretninama. Tako bi se bolje i učinkovitije upravljalo tim nekretninama što bi rezultiralo i unapređenjem usluga korisnicima domova za starije i nemoćne osobe.

Predstavnica resornog ministarstva istaknula je da je Prijedlog  zakona u nesuglasju sa  Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i cijelim nizom pozitivnih propisa, te da se Vlada Republike Hrvatske zalaže za cjelovito rješavanje problema s nekretninama u vlasništvu Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje.
 
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu je potrebno prenijeti vlasništvo na nekretninama na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje bi bolje upravljale istim, jer te nekretnine već duže vrijeme samo opterećuju Zavod.

Također u raspravi je iznijeto mišljenje da se postojećim  Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske može kvalitetno upravljati nekretninama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 2 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu vlasništva na domovima umirovljenika, P.Z.br. 211

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora

Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu s Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z.br.220.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, da su planirani prihodi u iznosu od 129  milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 133,3 milijarde  kuna, što je 3,9% ili 5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun za 2017. godinu. Planirani manjak državnog proračuna za 2018. godinu iznosi 4,3 milijarde kuna ili 1,1% bruto domaćeg proizvoda.

Projekcija prihoda temelji se na očekivanom gospodarskom rastu i cjelovitoj poreznoj reformi, te  boljoj  apsorpciji sredstava iz EU fondova.

Na rashodnoj strani proračuna od iznimne je važnosti očuvati fiskalnu održivost uz istovremeno poticanje ekonomskog rasta. Naime, izlaskom RH iz procedure prekomjernog proračunskog manjka ne prestaje obveza za nastavkom fiskalne konsolidacije, već je RH dužna pridržavati se kriterija iz preventivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada i mirovinskoga sustava koji obuhvaća:Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zavod za unapređivanje zaštite na radu, Središnji registar osiguranika i Agenciju za osiguranje radničkih potraživanja.

Financijski plan Ministarstva za 2018. Iznosi 44.072.926.421 kuna i veći je za 1.585.905.483 kune u odnosu na 2017. godinu kada je iznosio 42.487.020.938 kuna. Najveće povećanje je kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.378.832.890 kuna i odnosi se povećanje mirovina kao rezultat indeksacije po općim i posebnim propisima.

U raspravi su predstavnici resornog ministarstva istaknuli da se povećavaju ukupni rashodi za mirovine i mirovinska primanja za 3,8% u odnosu na 2017. godinu čime će dosegnuti razinu od 38,9 milijardi kuna. Nadalje, naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja planirana su u 2018. godini na razini 1,7 milijardi kuna, a odnose se na naknade nezaposlenima,mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za zapošljavanje, usavršavanje, samozapošljavanje, obrazovanje nazaposlenih, javne radove, očuvanje radnih mjesta i stalni sezonac.

U raspravi je pozitivnim ocjenjeno povećanje sredstava na poziciji Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Iznijeto je mišljenje po kojemu Vlada Republike Hrvatske nije u izradu Proračuna uključila sindikate, zatim da ovaj Proračun ne nudi neki ozbiljan gospodarski rast, te da nije došlo do obećanog smanjenja  PDV-a., kao niti rasta plaća za zaposlene u državnim i javnim službama. Planirana povećanja izdvajanja za zaposlene u državnim i javnim službama samo su rezultat poštivanja kolektivnih ugovora.

Također, iznijeto je mišljenje po kojemu će doći do smanjenja  PDV tijekom mandata ove Vlade.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Državni proračun Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija  za 2019. i 2020. godinu s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, P.Z. br. 220.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, te izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države kao i upravljanje javnim dugom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 25. listopada 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.195, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 22. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predstavnica resornog ministarstva istaknula je da se Prijedlogom zakona ne daje cjelovito rješenje predmetne problematike, jer je Prijedlog zakona nepotpun u pogledu načina određivanja dodatka i visine dodatka, te su nepotpune odredbe o tome što je osnovica za dodatak. Nadalje, nije jasno koje će posljedice imati određivanje dodatka za korisnike mirovine iz oba stupa, jer proizlazi da je neovisan o visini ukupne svote kombinirane mirovine te se stoga Prijedlog zakona ne može prihvatiti.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 1998. godine, korisnicima mirovine koji su mirovinu ostvarili i kojima je mirovina određena od 1. siječnja 1999. godine isključivo na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. listopada 2007. godine određuje se i isplaćuje dodatak na mirovinu u svoti od 4% do 27% od pripadajuće mirovine, ovisno od godine u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu.

Svrha toga dodatka je bila da se otklone razlike između mirovina ostvarene na temelju ZOMO-a, nastale zbog postupnog proširenja obračunskog razdoblja za izračun mirovine primjenom članka 184. toga Zakona, čime su nastale neopravdane razlike između mirovina ostvarenih primjenom istoga Zakona, na temelju istih plaća i mirovinskog staža, samo zbog toga što nisu ostvarene u istoj kalendarskoj godini, i da se ublaže razlike između mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. godine prema prijašnjim propisima o mirovinskom osiguranju i mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999. godine. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine izmjenama Zakona.

Po mišljenju predlagatelja razloge za zabrinutost pokazuju okvirni izračuni po kojima će  osiguranik koji danas ima 60 godina, a uključen je drugi mirovinski stup uz prosječnu plaću tijekom mirovinskog staža imati mirovinu 2.690,00 kuna mjesečno. Kad bi se primijenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u I. stupu, mirovina bi iznosila 3.267,00 kuna mjesečno, odnosno 577 kuna više, a osiguranicima koji sada imaju 50 godina života razlika iznosi 538 kuna.

Po mišljenju predlagatelja to je nepravedno, jer izračuni pokazuju da su mirovine iz prvog stupa bez dodatka manje od kombiniranih mirovina odnosno osoba koja ima 50 godina, iz prvog stupa imala bi mirovinu od 3.134,00 kune, a uz II. stup 3.442,00 kune.

Prvi umirovljenici koji će dobivati mirovine iz oba stupa otišli su u mirovinu sa 1. siječnjom ove godine. Pritom je naglasio da je do sada evidentirano 17 i svi imaju od 300-700 kn manju mirovinu nego da su umirovljeni samo iz prvog stupa. Do kraja godine predviđa se još oko 20 umirovljenika u tom statusu, u 2018. godini očekuje se da će oko 200 umirovljenika doći u nepovoljan status zbog gubitka dodatka na mirovinu u prvom stupu. Nadalje, zabrinjavajući su podaci za 2019. godinu za žene rođene 1962. godine, s dovoljno staža, koje će ostvariti uvjete za prijevremenu mirovinu, ukoliko ne bi imale pravo na dodatak od 27%, njihove će mirovine biti znatno niže od mirovina onih koji ih ostvaruju samo iz I. stupa, dok muškarce te niže mirovine očekuju 2022. godine.

Mirovinski dodatak od 27% predviđen je samo za osiguranike prvog mirovinskog stupa, a ne i drugog stupa iako 15% njihovih mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup.

Stoga je nužno i pravedno izmijeniti Zakon o dodatku na mirovine,kako bi se omogućilo da svi osiguranici imaju pravo na dodatak na mirovinu iz 1. stupa, odnosno da se pravo proširi na osiguranike oba mirovinska stupa.

U raspravi je dio članova Odbora ukazao na potrebu žurnog rješavanja problema premda su po mišljenju predstavnika predlagatelja trenutno samo 2 osobe u ovoj godini koje su ostvarile mirovinu iz oba mirovinska stupa.

Predsjednik Odbora zatražio je od predlagatelja da dostavi Odboru projekcije/podatke o broju osoba koje će kroz slijedećih pet godina ostvariti pravo na kombiniranu mirovinu iz oba stupa, te kolika je razlika mirovine koju bi trebala primiti osoba koja je bila u kombiniranim stupovima i ona koja je bila samo u prvom stupu.

Također, u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu ne bi bilo ovih problema da se postupno povećavalo izdvajanje u II stup kako je bilo planirano prilikom njegova uvođenja u sustav mirovinskog osiguranja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 protiv) odlučio predložiti
Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, P.Z. br. 195

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o radu, P.Z.E. br. 185, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je da je potrebno izmjeniti opće odredbe Zakona, kako bi bilo vidljivo da je Zakon sukladan zahtjevima Direktive (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca, odnosno da sadržaj općih odredbi koje određuju predmet Zakona o radu upućuje na to, da se ovaj opći propis primjenjuje i na radnike – pomorce.

Pritom je istaknula da Pomorski zakonik uređuju radno-pravne odnose za pomorce u međunarodnoj plovidbi, te ima prednost pred odredbama Zakona o radu.

Međutim, pravo sudjelovanja radnika u odlučivanju, prava kod iskazivanja kolektivnog viška radnika te prava radnika čiji se ugovor o radu prenosi na novog poslodavca, nisu za pomorce uređena posebnim propisima, odnosno na način kako to uređuje Pomorski zakonik, već se na pomorce, kao i na ostale radnike primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuju radni odnosi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu, P.Z.E. br. 185

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika, P.Z.E. br. 130, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2017. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se predloženim Zakonom uspostavlja neophodan pravni okvir, odnosno zajednička pravila za međusobnu suradnju i uzajamnu pomoć država članica u prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni i drugih sankcija na temelju odluka izrečenih u kaznenim, prekršajnim, građanskim i trgovačkim stvarima izrečenih pružatelju usluge s poslovnim nastanom u državi članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, za povrede zajamčenih prava upućenih radnika.

Jedinstveni sustav suradnje pridonijet će učinkovitijem kažnjavanju svake zlouporabe važećih pravila u području upućivanja radnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prekograničnoj provedbi odluka
o novčanoj kazni u području upućivanja radnika, P.Z.E. br.130

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22.rujna  2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br. 187, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja naglasila je da je svrha donošenja ovoga Zakona implementacija Direktive (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca u pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno ispunjenje međunarodne obveze, zaposlenih radnika kod poslodavaca na transnacionalnoj razini.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o europskim radničkim vijećima, P.Z.E. br. 187.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22.rujna  2017. godine, raspravljao je Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2016. do 31.prosinca 2016. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Upravni odbor Umirovljeničkog fonda, aktom od 28. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2016. do 31.prosinca 2016. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o Umirovljeničkom fondu  donesen je i primjenjuje se radi izvršenja obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. kojim je uređeno obeštećivanje korisnika mirovine.

Na temelju Zakona osnovan je poseban Umirovljenički fond iz kojega su se korisnicima mirovina ili njihovim nasljednicima iz prvoga nasljednog reda svake godine isplaćivale svote pojedinačnih obeštećenja, na temelju dva modela: Modelu A, prema kojemu se isplata polovine svote obeštećenja obavljala u roku od dvije godine i Modelu B, prema kojemu se obeštećenje obavljalo u roku od osam godina, s počekom od dvije godine.

HPB Invest d.o.o., Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom je 19. prosinca 2013. isplatio posljednju, šestu ratu obeštećenja umirovljenicima te je Republika Hrvatska, kao osnivač Fonda, izvršila svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Fonda.

U prosincu 2013. godine isplaćena je 6., odnosno posljednja rata modela B.

Od osnivanja Umirovljeničkog fonda do 31.12.2016. godine ukupno je isplaćeno 10.252.748.377,99 kuna za 488.577 njegovih članova, a na dan 31.12.2016. stanje sredstava na računu Republike Hrvatske kao člana Fonda iznosi 6.875.263,03 kuna.

Dana 21.12.2015. iz Fonda je izvršen prijenos sredstava u iznosu od 180.000.000,0 kuna u svrhu isplate jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja  na temelju generacijske solidarnosti,
(božićnica), sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja zakona o Umirovljeničkom fondu, P.Z. br. 191, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u prosincu 2013. godine isplaćena posljednja rata obeštećenja članovima Registra obiteljskih i najviših mirovina, čime su izvršene obveze iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. godine, prestala je potreba za postojanjem Fonda te se ovim prijedlogom zakona predlaže prestanak važenja Zakona o Umirovljeničkom fondu, odnosno da danom stupanja na snagu ovoga prijedloga zakona prestane postojati Fond.  

Nadalje predlaže se da imovinu, prava i obveze Umirovljeničkog fonda preuzme Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji će preuzeti u svoje ime i za svoj račun predmete u postupcima koji se vode za račun Fonda, a koji nisu okončani do stupanja na snagu ovoga prijedloga zakona te će snositi sve troškove nastale za račun bivšeg Umirovljeničkog fonda kao i troškove koji nakon stupanja na snagu predloženog zakona nastanu u vezi s izvršenjem preostalih obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. radi obeštećenja korisnika mirovine povodom Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998.

Također, predlaže se da se novčana sredstva, kao dio imovine Fonda, koja nisu iskorištena do dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona prenesu na račun državnog proračuna Republike Hrvatske.

Naime, na dan 30. lipnja 2017. godine protiv HPB-Investa d.o.o., Društva za upravljanje Fondom, vodi se šest postupaka pred sudovima u Republici Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 436.646,44 kune, koji još nisu okončani.

Predlaže se da se troškovi podmiruju preko sustava državne riznice, odnosno preko računa državnog proračuna Republike Hrvatske, a neiskorištena sredstva depozita koja će ostati nakon podmirenja navedenih troškova postaju prihod državnog proračuna.

Od osnutka Fonda do 31. prosinca 2016. godine ukupno je isplaćeno 10.252.748.377,99 kuna za 488.577 njegovih članova, a na dan 30. lipnja 2017. godine iznos sredstava, na računu Republike Hrvatske kao članu Fonda, iznosi 5.481.496,53 kuna.

U raspravi su članovi podržali donošenje ovoga Prijedloga Zakona, budući da je ispunio svoju svrhu, odnosno obeštećenja korisnika mirovine.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja zakona
o Umirovljeničkom fondu, P.Z. br. 191

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.170, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, donijet u prosincu 2013. godine, a u prosincu 2014. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Pritom je obrazložila razloge predloženih izmjena i dopuna Zakona koji su proizišli tijekom provedbe Zakona. Olakšava se i ubrzava uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije jer će iste biti direktno upućene u centar za profesionalnu rehabilitaciju na procjenu bez potrebe prethodnog vještačenja.

Nadalje, olakšava se stjecanje statusa zaštitne radionice jer više ne mora imati 51% zaposlenih osoba s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, već 20%. Preciznije se određuju oblici razumne prilagodbe koji podrazumjevaju prilagodbu organizacijskih aspekata radnog mjesta. Mijenja se sastav i povećava broj članova Upravnog vijeća radi usklađivanja sa Zakonom o radu. Osim zapošljavanja osoba s invaliditetom kvotna obveza može se ispuniti i primanjem osoba s invaliditetom na praksu, rehabilitaciju ili stručno osposobljavanje za rad, i na druge zamjenske načine.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su ključne promjene one koje se odnose na preciznije definiranje razumne prilagodbe radnog mjesta i redefiniranja zadaća Zavoda kao ustanove koja će utvrđivati invaliditet.

Istaknut je problem malog broja poslodavaca u realnom sektoru koji su koristili kvotno zapošljavanje, a nisu koristili niti Zakonom predviđene zamjenske kvote. Zamjenske kvote se malo koriste a one bi dugoročno korisnicima omogućile kroz školovanje potrebna znanja i vještine za uspješan ulazak na tržište rada. Unatoč povećanom zapošljavanju  osoba s invaliditetom (11,78% više nego u 2015.) u ukupnom broju od
250 000 osoba s invaliditetom u radno aktivnoj dobi aktivno posao traži samo njih 7.204 prema podacima HZZ.

Kada poslodavac do zadnjeg dana u mjesecu ne ispuni obvezu zapošljavanja osobe s invaliditetom ili ne ispuni zamjensku kvotu zapošljavanja obvezan je uplatiti novčanu naknadu. Stoga je u raspravi postavljeno pitanje predlagatelju da dostavi Odboru podatke o broju  poslodavaca koji su platilli naknadu (kaznu) u 2015. i 2016. godini, te koliko je provedeno kontrola u istom razdoblju. 

Iznijeto je mišljenje po kojemu će spuštanje kvote s 51% na 20% za stjecanje statusa zaštitne radionice dovesti do nelojalne konkurencije. Također, ukazano je na potrebu distinkcije između zaštitnih radnih mjesta i prilagođenih radnih mjesta, jer nije svako radno mjesto zaštićeno radno mjesto.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, P.Z.E. br.170

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 22. rujna 2017. godine, raspravljao je Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor s postupanjem Ureda u 2016. godini. Pritom je istaknula da se kao i predhodnih godina najviše pritužbi odnosilo na područje socijalne zaštite što ukazuje na iznimno težak materijalni položaj  osoba s invaliditetom.
Kao i ranijih godina raste broj pritužbi iz područja mirovinskog osiguranja koje se najčešće odnose na nepriznavanje prava iz mirovinskog osiguranja i dugotrajnost postupka rješavanja. Broj zaprimljenih a neriješenih vještačenja na dan 31.12.2016. iznosio je 40 835 predmeta, a od toga 25 014 odnosi se na sustav mirovinskog osiguranja dok je 14 572 predmeta iz sustava socijalne skrbi.

U području rada i zapošljavanja zaprimljeno je 211 pritužbi koje su se najčešće odnosile na nepoštivanje prava prednosti pri zapošljavanju, uskratu razumne prilagodbe, te nepoštivanje obveze kvotnog zapošljavanja ili ispunjavanje obveze plaćanjem novčane naknade umjesto zapošljavanjem.
U raspravi je ukazano da unatoč povećanom zapošljavanju osoba s invaliditetom veliki broj poslodavaca ima još uvijek predrasude stoga je potrebna i nadalje edukacija poslodavaca.

Iznijeto je mišljenje po kojemu će predložene izmjene i dopune Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom unaprijedit sustav profesionalne rehabilitacije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom
za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 20. sjednici  održanoj  22. rujna  2017. godine, raspravljao je  Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2016., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 29. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2016. godinu.
U 2016. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 223 375 korisnika i 1 440 188 osiguranika, tako da je omjer 1:1,17, (dok je 2015. godine bio 1:1,15). Ukupni prihodi  Zavoda iznosili su 38,710 milijardi kuna, a rashodi za mirovine iznosili su 36,805 milijardi kuna.
Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2016. godine (umanjena za prirez i porez)  iznosila je 2.255,06 kuna, a udio te mirovine u  prosječnoj neto plaći iznosio je 38,63%.

Prosječna starosna mirovina za prosinac 2016. iznosila je 2.482,23 kuna ili 42,52% prosječne neto plaće.
Prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina   na dan 31.12. 2016. godine iznosila je 4.184,28 kuna  ili 71,67 % prosječne neto plaće za prosinac 2016. Udio korisnika mirovina s navršenim stažem od 40 i više godina postupno se povećava, te je 2014. iznosio 13,57%, u 2015 iznosio je 14,24%, a na dan 31.12.2016 iznosio je 14,84%.

Prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 31 godinu, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22 godine, obiteljske 28 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 30 godina, a u posljednjih deset godina prosjek se povećao za 1 godinu.

Najveći broj korisnika mirovina u dobnoj je skupini od 65 do 69 godina (257 547 odnosno 22,59%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje uz istodobno povećanje udjela korisnika u starijim dobnim skupinama.

Od ukupno 1 233 375  korisnika mirovina, u koje su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, evidentirana su 788 527 (63,93%) korisnika starosne mirovine. Invalidsku mirovinu ostvarilo je 201 568 korisnika (16,34%), a obiteljsku mirovinu 243 280 korisnika (19,72%).
Udio mirovinskih rashoda u BDP-u iznosio je 11,27%, neznatno se smanjio u odnosu na 2015. kada je iznosio 11,59%.
Od 1.siječnja 2016. mirovine su usklađene za 0,46%, a od 1.srpnja 2016. usklađene su za 0,35%.

U raspravi su članovi Odbora podržali  Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga  zavoda za mirovinsko osiguranje za 2016,pritom su ga ocijenili  kvalitetnim i transparentnim .
Tijekom rasprave prelagatelj je pojasnio pitanja vezana uz  podatke o mirovinama uplaćenima na račune umrlih te na nepostojeće račune istaknuvši da razmjena podataka putem e-matice pridonosi boljoj kontroli isplata.

Nakon,provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 9 za  )  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2016.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora  održao je 19. (tematsku) sjednicu 29. kolovoza 2017. godine s temom “Diskriminira li Vlada Republike Hrvatske javne službe?“.

Na sjednicu su pozvani svi relevantni predstavnici ministarstava: Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva, Ministarstva kulture i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
 Na sjednicu su pozvani i u njezinom radu aktivno sudjelovali predstavnici sindikata u javnim službama.
Sjednica je organizirana kako bi se skrenula pozornost  na važnost socijalnog partnerstva, te poštivanje dogovora i sporazuma od strane Vlade Republike Hrvatske kao poslodavca.
 
U sveobuhvatnoj raspravi iznijete su sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
 - Ne donese li Vlada Republike Hrvatske Odluku kojom će izjednačiti osnovicu za obračun plaće u državnim i javnim službama po prvi puta u Republici Hrvatskoj isti poslodavac će obračunavati plaće svojim zaposlenicima na nejednak način.
- Republika Hrvatska, kao poslodavac donijela je odluku o uvećanju osnovice za obračun plaća svojim zaposlenicima u javnim službama za 2%, tako da se aktualni iznos osnovice za obračun plaća u javnim službama uvećava sa 5.108,84 kune na 5.211,02 kune počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine.
- Budući da tijekom pregovora između Vlade Republike Hrvatske i predstavnika sindikata javnih službi nije postignut dogovor oko izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora u okviru kojeg bi bilo rješeno pitanje usklađivanja osnovice za plaće Vlada je osnovicu za obračun plaće u javnim službama utvrdila Odlukom Vlade sukladno Zakonu o osnovici plaće u javnim službama.
-  Predstavnici Vlade Republike Hrvatske u raspravi su naglasili da je sustav javnih službi odvojen od državnih službi, te da su s predstavnicima sindikata državnih službenika uspješno okončali pregovore te postigli sporazum o povećanju plaća za 6% ,postupno (2+2+2) u 2017. godini s time da će drugo povećanje osnovice za 2% uslijediti s isplatom plaće za kolovoz.
-Predstavnici sindikata u raspravi su naglasili kako je sustav javnih službi godinama potplaćen, a u sustavu je najzastupljeniji visoko obrazovni kadar. Nadalje u sustavu je oko 170 tisuća zaposlenika koji rade u sustavu školstva, zdravstva, socijalne skrbii i kulture.
- Plaće u javnim službama nisu rasle od 2009. godine, budući da je nastupila velika gospodarska  kriza zaposlenici u javnom sektoru podnijeli su teret krize i odrekli se svojih materijalnih prava dok se ne poboljšaju gospodarske okolnosti Republike Hrvatske. Pritom je dogovoreno da je pokazatelj gospodarskog oporavka uzastopan rast BDP 3 kvartala zaredom. Da se gospodarstvo oporavilo svjedoče dobri pokazatelji u prethodnoj i ovoj godini.
 - Većina sudionika u raspravi je ukazala na manjkavosti u svojim sustavima, počevši od nedostatka zaposlenika do kršenja Zakona o radu.
- predstavnici sindikata smatraju da Vlada Republike Hrvatske kao poslodavac u pregovorima ne nastupa u dobroj vjeri već se služi ucjenama.
 - Članovi odbora smatraju da novca ima dovoljno, međutim Vlada Republike Hrvatske ima druge prioritete u potrošnji, kao npr. kupnja zrakoplova. Po njihovu mišljenju to je nedopustivo i neprihvatljivo, što sve ukazuje na nedostatak socijalne odgovornosti i pravičnosti.

U raspravi, predsjednik Odbora je zatražio da Vlada Repubike Hrvatske izjednači osnovicu za obračun plaće javnih službi s osnovicom državnih službi, a nerješena i otvorena pitanja rješava socijalnim dijalogom.

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora  održao je 18. (tematsku) sjednicu 13. srpnja 2017.godine s temom “Rad nedjeljom – zabraniti ili platiti?'“.

Na sjednicu su pozvani svi relevantni predstavnici ministarstava, poslodavaca, sindikata, zavoda, udruga, instituta, komora i dr., kako bi se navedena tema što kvalitetnije raspravila.
Sjednica je organizirana kako bi se skrenula pozornost  javnosti na ključne probleme s kojima se danas suočavaju radnici koji rade nedjeljom i državnim blagdanima.
 
U sveobuhvatnoj raspravi iznijete su sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
 -  Zakon o radu i Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj su opći propisi koji se odnose na sve zaposlene u Republici Hrvatskoj bez obzira na djelatnost koju obavljaju.
- Zakon o radu propisuje da za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Međutim, posebnim propisima kao i kolektivnim ugovorima mogu se dodatno regulirati rad radnika i prava radnika.
- U raspravi se većina sudionika osvrnula na težak položaj radnika u sektoru trgovine, u kojem su u najvećem broju zaposlene žene.
Pritom je naglašen problem sve učestalije zlouporabe od strane nekih poslodavaca Zakona o radu, posebice odredaba kojima se regulira radno vrijeme, prekovremeni rad, odmori, dopusti i plaća.
- Suglasni su svi sudionici u raspravi da se za rad nedjeljom, posebice u djelatnosti  trgovine treba isplaćivati veća naknada, tim više jer su u djelatnosti trgovine radnici s ispodprosječnim prihodima.
- Nadalje istaknut je problem velikog iseljavanja mladih obitelji iz Republike Hrvatske u zemlje Europske unije zbog boljih uvjeta rada i većih plaća, što će u dogledno vrijeme proizvesti cijeli niz negativnih posljedica na hrvatsko tržište rada i mirovinski sustav.
- Iznijeto je I mišljenje predstavnika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade I socijalnu politiku, po kojemu nedjelju kao dan kada se ne radi treba staviti u funkciju obitelji budući da radnici koji rade nedjeljom ne mogu uskladiti obiteljski i profesionalni život zbog nedostatka potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, (npr. vrtići ne rade) što sve pridonosi niskoj stopi nataliteta.
- Podijeljena su mišljenja oko rada nedjeljom. Stoga se ukazuje na potrebu međuresorne suradnje jer rad odnosno zabranu rada nedjeljom treba sagledati sa svim posljedicama koje će utjecati na gospodarstvo, turizam i nezaposlenost.
- Budući da postoji zakonodavni okvir koji uređuje ovo pitanje valjalo bi jačati socijalni dijalog, te poboljšavati zakonska rješenja za koja je uočeno da u provedbi nisu ispunila očekivanja, odnosno svrhu donošenja.

Na kraju rasprave predsjednik Odbora je istaknuo kako je tema rada nedjeljom već cijeli niz godina aktualna. Stoga ukazuje na potrebu jasnijeg definiranja djelatnosti u kojima je neophodan rad nedjeljom i blagdanima, a radnicima koji rade nedjeljom i blagdanima nužno je isplaćivati adekvatne plaće.
  

Predsjednik Odbora
Gordan Maras

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 29. lipnja 2017. godine, raspravljao je Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2010. do 31.prosinca 2015. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Upravni odbor Umirovljeničkog fonda, aktom od 20. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda od 1. siječnja 2010. do 31.prosinca 2015. godine

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o Umirovljeničkom fondu donesen i primjenjuje se radi izvršenja obveza proizašlih iz Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. kojim je uređeno obeštećivanje korisnika mirovine. Na temelju Zakona osnovan je poseban Umirovljenički fond iz kojega su se korisnicima mirovina ili njihovim nasljednicima iz prvoga nasljednog reda svake godine isplaćivale svote pojedinačnih obeštećenja, na temelju dva modela: Modelu A, prema kojemu se isplata polovine svote obeštećenja obavljala u roku od dvije godine i Modelu B, prema kojemu se obeštećenje obavljalo u roku od šest godina, s počekom od dvije godine.
HPB Invest d.o.o., Društvo za upravljanje Umirovljeničkim fondom je 19. prosinca 2013. isplatio posljednju, šestu ratu obeštećenja umirovljenicima te je Republika Hrvatska, kao osnivač Fonda, izvršila svoju posljednju obvezu isplate obeštećenja svim članovima Fonda.
Društvo za upravljanje Fondom dužno je u svom registru voditi Republiku Hrvatsku kao člana Fonda kojem pripadaju udjeli preminulih članova Fonda koji nemaju nasljednike prvoga nasljednog reda (ili nasljednici nemaju zakonsko pravo stjecanja i raspolaganja udjelima); kao i udjeli članova Fonda kojima je na propisan način dostavljen obrazac posebne izjave, a koji se nisu očitovali u određenom roku pa im se udjeli nisu mogli isplatiti.

Nakon dopune Zakona, budući da je rok za isplatu udjela članovima Fonda istekao 18. prosinca 2015. preostala sredstva koristitila su se za isplatu jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (božićnica).
U raspravi su članovi podržali Izvješće, te istaknuli da je Fond ispunio svoju zadaću i treba pristupiti donošenju zakona o prestanku važenja istog.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome
saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda
od 1. siječnja 2010. do 31.prosinca 2015. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Željka Lackovića.

Potpredsjednik Odbora
Željko Lacković

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 29. lipnja 2017. godine, proveo je objedinjenu raspravu o Izvještaju o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Allianz ZB d.o.o društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2017. godine; o  Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2017. godine; o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE za  2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2017. godine i o Izvještaju o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. aktom od 31. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio sukladno čl.179.st.2. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE za 2016. godinu; Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za  2016.godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je obvezni mirovinski fond zasebna imovina bez pravne osobnosti, koji se kao fond posebne vrste osniva radi prikupljanja novčanih sredstava uplaćivanjem doprinosa članova mirovinskog fonda i ulaganja tih sredstava s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja članovima mirovinskog fonda, u skladu sa zakonskim odredbama. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A, namijenjeni mlađim članovima i onima koji preferiraju nešto rizičniju imovinu, koja posljedično, u dužem roku, može osigurati i veće prinose, ulagali su oko 50% sredstava u domaće obveznice, te oko 44% u domaće i strane dionice. Obvezni mirovinski fondovi kategorije B, slijednici su jedinstvenih obveznih mirovinskih fondova od prije vremena uvođenja kategorija A, B i C te sukladno tome kategorija obveznih mirovinskih fondova u kojoj je daleko najviše članstva i imovine, fondovi kategorije B ulagali su oko 72% sredstava u domaće državne obveznice, te oko 21% u domaće i strane dionice Obvezni mirovinski fondovi kategorije C, namijenjeni su članovima koji su najbliže umirovljenju, osobama kojima je do starosne mirovine ostalo manje od 5 godina te je njihova sklonost rizicima, najmanja. U ovoj kategoriji fondova potpuno je zabranjeno ulaganje u vlasničke vrijednosne papire, odnosno dozvoljeno je jedino ulaganje u dužničke vrijednosne papire. Fondovi kategorije C ulagali su gotovo isključivo u domaće državne obveznice. Na kraju 2016. godine, broj članova u OMF iznosio je 1.784.169.Na kraju 2016. godine ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je preko 84 milijarde kuna. U raspravi su članovi Odbora podržali i pohvalili  financijske rezultate za 2016. godinu. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno pristupiti izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju budući da se sada umirovljenicima samo u I stupu isplaćuje dodatak od 27%, stoga resorno ministarstvo treba iznaći pravično rješenje za sve korisnike. Predstavnici predlagatelja odgovorili su na pitanja ulaganja u Agrokor koncern, te  apostrofirali i problem nedovoljne edukacije osiguranika za pitanja mirovinskog ulaganja.
 
 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće

Zaključke

1. Prihvaća se Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2016.godinu,
2. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 2016. godinu,
3. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima za  2016. godinu,
4. Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora, Željka Lackovića.
.

Potpredsjednik Odbora
Željko Lacković

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika, P.Z.E. br.130, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Prijedlogom zakona uspostavlja neophodan pravni okvir, odnosno zajednička pravila za međusobnu suradnju i uzajamnu pomoć država članica u prekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni i drugih sankcija na temelju odluka izrečenih u kaznenim, prekršajnim, građanskim i trgovačkim stvarima izrečenih pružatelju usluge s poslovnim nastanom u državi članici Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, za povrede zajamčenih prava upućenih radnika.
Jedinstveni sustav suradnje pridonijet će učinkovitijem kažnjavanju svake zlouporabe važećih pravila u području upućivana radnika.

U raspravi je predstavnica predlagatelja istaknula kako su socijalni partneri bili uključeni u izradu ovoga Zakona, te da isti sindikati podržavaju dok su poslodavci protiv.Budući da sadržaj Zakona obuhvaća dvadesetak članaka predlagateljica je pojasnila zašto je predložen poseban Zakon, pritom je kazala da bi po sadašnjoj metodologiji Zakon mogli pripojiti samo u Zakon o strancima.
Stoga se predlaže Vladi Republike Hrvatske, odnosno resornom ministarstvu da u dogledno vrijeme cjelovito riješi područje radnopravne zaštite radnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona oprekograničnoj provedbi odluka o novčanoj kazni u području upućivanja radnika, P.Z.E. br. 130

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, P.Z.E. br. 59 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2017. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem i prijedlogom amandmana Hrvatskog pravnog centra na predloženi akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između rješenja Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
Pritom je istaknuo kako se predloženi Zakon o strancima usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, nakon stupanja na snagu Zakona o strancima donijete su 3 direktive: Direktiva 2014/36/EU, Direktiva 2014/66/EU i Direktiva 2014/67/EU te je bilo potrebno potpuno uskladiti Zakon s navedenim direktivama.
Osim usklađivanja dio predloženih izmjena i dopuna odnosi se na otlkanjanje nedostataka važećeg zakona uočenih tijekom provedbe Zakona.
Kao i prilikom rasprave u prvom čitanju najveći prijepor izazivaju Direktive koje se odnose na upućivanje radnika, ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika. Naime, trnsponiranjem u nacionalno zakonodavstvo otvara se hrvatsko tržište rada za zapošljavanje stranaca, odnosno državljana trećih zemalja, a da se pritom ne vodi dovoljno računa o zaštiti hrvatskih radnika od prekomjernih migracija sezonskih radnika iz trećih zemalja.

Nadalje, potrebno je što prije područje vezano za tržište rada pripojiti resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 3 suzdržana)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 99, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja kratko je izložio razlike između rješenja Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Pritom je istaknuo da suštinskih razlika nema već su pojedine odredbe nomotehnički poboljšane.

U raspravi je predlagatelj kazao kako su sindikati sudjelovali u izradi Prijedloga zakona, te da isti podržavaju. Nadalje, obrazložio je da je intencija predloženog Zakona  povećati učinkovitost Agencije u povratu isplaćenih sredstava, te da se u odnosu na ranije godine bilježi pad broja radnika koji ne primaju plaću.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese Zakon o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 99.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijenosu mirovinskih prava, P.Z.E. br. 127, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Prijedlogom zakona osiguravaju preduvjeti za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja osobama koje su u svojem radnom vijeku  dio osiguranja navršile u mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, a dio osiguranja u tijelima Europske unije.

Stoga se predloženim Zakonom uspostavlja prijenos mirovinskih prava kako bi osobe iz Republike Hrvatske koje se zapošljavaju bilo kao dužnosnici ili službenici u tijelima Europske unije, a prije toga su bili u obveznom mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske mogle koristiti bez umanjenja prava iz sustava socijalne sigurnosti.

U raspravi  je ukazano da će ovaj Zakon kada bude u punoj primjeni proizvesti velike financijske obveze za državni proračun, stoga se preporuča predlagatelju da napravi simulaciju  troškova.

Nadalje, u raspravi je istaknuto da iako ovim Zakonom nisu regulirana  mirovinska prava zastupnika u Europskom parlamentu, poznato je da oni stječu pravo na  starosnu mirovinu s navršene 63 godine, dok po našim propisima uvjeti za stjecanje starosne mirovine su navršenih 65 godina života, a moguće u dogledno vrijeme da će se dobna granica i povećavati,stoga se opravdano postavlja pitanje u kojem će oni biti statusu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o prijenosu mirovinskih prava, P.Z.E. br.127

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 9. lipnja 2017. godine, raspravljao je Prijedlog za iskazivanje povjerenja mr.sc. Marku Paviću za obavljanje dužnosti ministra rada i mirovinskoga sustava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.119.st.6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova (6 za, 2 suzdržana, 1 protiv) podržava donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja mr.dr. Marku Paviću za obavljanje dužnosti ministra rada i mirovinskoga sustava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora  održao je 14. tematsku sjednicu 26. travnja 2017. godine povodom 1. svibnja – Praznika rada.

TEMA SJEDNICE:

"Biti radnik u Republici Hrvatskoj – zadovoljstvo, privilegij ili kazna?"

Na sjednicu su pozvani svi zastupnici, relevantni predstavnici poslodavaca, sindikata, ministarstva, zavoda, instituta, ureda, komora, i dr., kako bi se navedena tema što kvalitetnije raspravila.
Sjednica je organizirana kako bi se skrenula pozornost javnosti na ključne probleme s kojima se danas suočavaju radnici u Republici Hrvatskoj.

Izlaganja o položaju  radnika  zaposlenih u realnom sektoru  dali su predstavnici radnika, sindikata, poslodavaca i akademske zajednice.

Na težak položaj radnika kojima se ne isplaćuje ili im se neredovito isplaćuje plaća upozorila je nekadašnja radnica Kamenskog.

Na probleme radnika koji rade u trgovini ukazala je predsjednica Sindikata trgovine. Pritom je istaknula da poslodavci najčešće zlorabe odredbe Zakona o radu kojima je regulirano radno vrijeme, prekovremeni rad, odmori, dopusti, i plaća. Trgovina je djelatnost u kojoj su zastupljenije žene koje pritom rade i na  blagdane i nedjeljom za   minimalnu plaću, a  u pravilu ugovorom na određeno vrijeme.

Predstavnik radnika Brodosplita istaknuo je probleme s kojima se suočavaju radnici  članovi sindikata od strane poslodavca.
O položaju agencijskih radnika i sve dominantnijem zapošljavanju radnika putem student servisa u Hrvatskom telekomu izlagao je predsjednik Sindikata telekomunikacija.

Predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata naglasio je problem rada na određeno vrijeme i neplaćenog rada, prekarnih oblika rada te iznosa minimalne plaće od koje se ne može dostojanstveno živjeti.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca naglasio je da se Hrvaska udruga poslodavaca zalaže za zakonito poslovanje svakog pravnog subjekta kao i za punu primjenu Zakona o radu. Pritom je naglasio važnost socijalnog dijaloga i partnerstva.

Predstavnik akademske zajednice ukazao je važnost ulaganja u djecu od najranije dobi. Pritom je istaknuo kako su jačanje socijalnih i obrazovnih kompentencija, te povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada preduvjeti za poboljšanje položaja radnika i poslodavaca.

Predstavnica resornog ministarstva složila se sa sudinicima da su višeslojni  problemi u području radnih odnosa. Istaknula je kako je rad na određeno vrijeme umjesto iznimke postao pravilo u radnim odnosima, te da će do kraja ove godine Vlada Republike Hrvatske pristupiti izmjenama Zakona o radu.

Na kraju rasprave predsjednik Odbora je istaknuo da su pravo na rad, redovita isplata i visina plaće primarni za egzistenciju svakog radnika, te da očekuje od Vlade Republike Hrvatske da proaktivno pristupi rješavanju problema na koje upozoravaju radnici.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc.Mirando Mrsić,dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici (tematskoj) održanoj 4. travnja 2017. godine, u suradnji sa Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Maticom hrvatskih sindikata, te Mrežom mladih Hrvatske raspravljao je o Utjecaju mjera aktivne politike zapošljavanja na zapošljivost i život mladih u Republici Hrvatskoj

Na sjednici su sudjelovali relevantni predstavnici ministarstava, zavoda, sindikata, komora, i dr., kako bi se navedena tema raspravila s različitih stajališta.
Uvodna izlaganja  o temi dali su: Marin Živković, Mreža mladih Hrvatske, Lucija Barjašić Špiler, Matica hrvatskih sindikata i Ana Miličević Pezelj, Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

U sveobuhvatnoj raspravi iznijete su sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
- izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja kojima se dob za korištenje mjere Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ograničava do 30. godine života doprinose diskriminaciji osoba koje su završile školovanje u kasnijoj životnoj dobi,
- mjere aktivne politike zapošljavanja ciljano trebaju pridonijeti većoj zapošljivosti osoba koje su teže zapošljive, odnosno koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada
- smanjenje broja mjera sa 41 na 9 ocijenjeno je dobrim rješenjem,
- potpore za samozapošljavanje su najuspješnije mjere u proteklom razdoblju,
- budući da stručno osposobljavanje nije radni odnos nužno je unaprijediti i promicati pripravništvo kao prvo zaposlenje osobe u zanimanju za koje se školovala,
- unatoč mogućnosti korištenja pripravništva temeljem Zakona o radu neki poslodavci koriste mjeru Stručnog osposobljavanja jer im je to povoljniji, odnosno besplatan oblik rada, stoga je ukazano na problem zlouporabe mjere Stručnog osposobljavanja od strane nekih poslodavaca,

U raspravi su sudjelovali predstavnici grupe Pravo na stručno osposobljavanje  te istaknuli problem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja temeljem kojeg se mjera Stručno usavršavanje ograničava na dobnu granicu do 30. godina života, stoga drže da je Zakon diskriminirajući, te da se nalaze u nejednakom položaju i nemaju pravo na jednak pristup obavljanju poslova za koje su se školovali.

Nadalje, istaknut je i veliki problem nezaposlenosti i niska cijena rada u Republici Hrvatskoj.

Na kraju rasprave ukazano je na nužnost prilagodbe obrazovnog sustava potrebama tržišta rada jer već godinama svjedočimo da unatoč velikom broju nezaposlenih, Republika Hrvatska mora izdavati sve veći broj radnih dozvola, a to sve ukazuje da  proizvodimo nezapošljive kadrove s anakronim zanimanjima.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 11. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine, raspravljao je  Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 14. veljače 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Na sjednicu su pozvani predstavnici socijalnih partnera, komora, te stručnjaci iz područja radnog prava i mirovinskoga osiguranja.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja upoznao je Odbor sa stanjem mirovinskog osiguranja za 2015. godinu.
U 2015. godini u Zavodu je bilo evidentirano 1 228 020 korisnika i 1 413 637 osiguranika, tako da je omjer osiguranika i umirovljenika 1:1,15, (dok je 2014. godine bio 1:1,14). Ukupni prihodi Zavoda iznosili su 38,687 milijardi.kuna, a rashodi 38,683 milijarde, prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2015. godine (umanjena za prirez i porez) iznosila je 2.237,89 kn, a udio te mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 38,77%, prosječna starosna mirovina za prosinac iznosila je 2.481,58 kuna ili 42,99% prosječne neto plaće,

Prosječna starosna mirovina određena na temelju mirovinskog  staža od 40 i više godina   na dan 31.12.2015. godine iznosila je 4.113,74 kn ili 71,27 % prosječne plaće za prosinac 2015.

Prosječni mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32 godine, korisnika prijevremene starosne mirovine 36 godina, korisnika invalidske 22, obiteljske 27 godina, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika mirovine iznosi 30 godina, a u posljednjih deset godina prosjek se povećao za 1 godinu. Najveći broj korisnika mirovina u dobnoj  je skupini od 65 do 69 godina (251 571 odnosno 22,16%), dok se udio korisnika u mlađim dobnim skupinama blago smanjuje.

Od ukupno 1 228 020 korisnika mirovina, u koje su uključeni i korisnici mirovina Hrvatske vojske, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Hrvatskog vijeća obrane, evidentirana su 775 692 (63,17%) korisnika starosne mirovine.
Invalidsku mirovinu ostvarila su 207 271 korisnik (16,881%), a obiteljsku mirovinu
245 057 korisnika (19,95%).
 
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. Pritom su ga ocijenili kvalitetnim i transparentnim.

U raspravi se dio članova Odbora osvrnuo na predstojeći  Program nacionalnih reformi koje Vlada Republike Hrvatske planira predočiti Europskoj komisiji. Budući da je javnost putem medija upoznata da postoje veliki pritisci za ubrzanje procesa povećanja radnog vijeka na 67 godina života već od 2030. godine, a ne kako je predviđeno postojećim  Zakonom o mirovinskom osiguranju 2038. godine, pomicanjem granice već u 2030. godini, Republika Hrvatska bit će jedna od rijetkih zemalja Europske unije koja je tako rano podigla dobnu granicu za umirovljenje.

Također, u raspravi je većina sudionika suglasna u ocjeni da se ne smije podleći pritiscima Europske komisije oko reforme mirovinskoga sustava jer svaka država autonomno odlučuje o mirovinskim pravima svojih korisnika. Stoga je po njihovu mišljenju podizanje dobne granice do 67.godine već u 2030. godini neprihvatljivo, tim više jer samo veća stopa zaposlenosti može dugoročno utjecati na mirovinski sustav, a najavljene penalizacije i pooštravanje uvjeta za odlazak u mirovinu nisu mjere koje će dovesti do održivosti sustava.

Na kraju rasprave predlagatelj se osvrnuo na probleme s kojima se suočavalo Jedinstveno tijelo vještačenja, potom na gospodarenje nekretninama koje su u vlasništvu Zavoda, te prihvatio sugestiju da Izvješća za iduće godine uključe brojčane pokazatelje korisnika mirovina iz I i II stupa, te visinu tih mirovina.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak  

Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju

Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

       Predsjednik Odbora

       Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br.57, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 7. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni ak  raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Na sjednicu su pozvani predstavnici socijalnih partnera, komora, te stručnjaci iz područja radnog zakonodavstva.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je pojasnio da je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2016. godine iznosila 7.739,00 kn dok je minimalna bruto plaća iznosila 3.120,00 kn, što čini 40,3 % prosječne bruto plaće.
Budući da je institut minimalne plaće socijalno zaštitni instrument, ovim se Prijedlogom zakona predlaže propisati na temelju kojih će se službeno objavljenih statističkih podataka utvrditi udio minimalne bruto plaće u iznosu od 45% prosječne bruto plaće za 2017. te udio minimalne bruto plaće u iznosu od 50 % prosječne bruto plaće za 2018. godinu.

Iznos minimalne plaće u 2017. godini i svakoj narednoj godini uredbom bi utvrđivala Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad, najkasnije do donošenja državnog proračuna za narednu godinu. Konzultacijama sa socijalnim partnerima ministar nadležan za rad predložit će usklađenje visine minimalne plaće na razini 50 % udjela u prosječnoj bruto plaći.

Kolektivnim ugovorom može se, iznimno ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem, ali tako da ugovorena minimalna plaća ne bi mogla biti manja od 20% iznosa propisanog uredbom.

Budući da postoji veliki broj radnika u Republici Hrvatskoj koji primaju minimalnu plaću, predloženim Zakonom će se, po mišljenju predlagatelja, omogućiti učinkovitije ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji primaju najnižu plaću.

Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu Vlada predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona o minimalnoj plaći.

Pritom je istaknula da temeljem važećeg Zakona o minimalnoj plaći visinu minimalne plaće za svaku godinu utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad. Nadalje, ne može se utvrditi manji iznos od iznosa koji je utvrđen za prethodnu godinu, te i važeći zakon predviđa iznimke kada se može ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem od propisanog uredbom, ali ne manjem od 25% iznosa propisanog uredbom.
Vladi Republike Hrvatske nisu prihvatljiva rješenja prelagatelja po kojim bi  minimalna plaća za 2017. godinu iznosila 45% od prosječne bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, te za 2018. godinu u iznosu od 50 %., kao i iznimke kada se može ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem od propisanog uredbom, ali ne manjem od 20% iznosa propisanog uredbom.

Uredbom o visini minimalne plaće za 2017. godinu povećana je minimalna plaća za 156,00 kuna, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći porastao je sa 38,8% na 42,9%.

U sveobuhvatnoj raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
 
- suglasni su svi sudionici da je potrebno težiti povećanju iznosa minimalne plaće, međutim prijepor izaziva procjena i projekcija  gospodarskih mogućnosti,
- dio članova Odbora smatra kako postoji već sada dovoljano prostora za povećanje minimalne plaće te da se postupnim povećanjem može postići 50% od prosječne mjesečne bruto plaće,
- povećanje minimalne plaće nipošto ne bi imalo negativne ekonomske posljedice za gospodarstvo, dapače pridonijelo bi osobnoj potrošnji koja je važan čimbenik ekonomskog rasta,
- visina minimalne plaće, odnosno svrha institucionalnog uređenja minimalne plaće je spriječavanje izrabljivanja radnika, a iznos minimalne plaće treba radniku omogućiti   život dostojan čovjeka,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je sve prisutniji jaz između siromašnih i bogatih, a  raslojavanje društva će se sve više produbljivati ukoliko se ne poveća iznos minimalne plaće,
- budući da je gospodarska kriza prošla te se pozitivni pokazatelji kontinuirano bilježe neophodno je potrebno povećati iznos minimalne plaće kako bi i oni s najmanjim prihodima osjetili gospodarski rast, tim više jer poreznom reformom došlo je do  povećanja  plaće samo zaposlenima s visokim prihodima,
- većina članova Odbora drži da je povećanje minimalne plaće društveno prihvatljivo i pravedno u okolnostima kada se bilježi gospodarski rast,
- predstavnici sindikata podržavaju donošenje ovoga Zakona,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno posebnim propisom urediti i definirati što sve obuhvaća plaća,
- ukazano je na nužnost cjelovite analize rada preko studentskog servisa, čestih zlouporaba rada studenata, stoga je potrebno ograničiti radno vrijeme studenata jer su  kod nekih poslodavaca zaposleni studenti na puno radno vrijeme,
- iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj Prijedlog zakona nije niti sustavan niti realan.

Na kraju rasprave predlagatelj je odbacio sve primjedbe koje ovaj Prijedlog zakona kvalificiraju kao populistički, zlonamjerni opozicijski Prijedlog zakona. Dapače, predlagatelj je u prilog svoje vjerodostojnosti i dobronamjernosti ponudio Vladi Republike Hrvatske suradnju i spremnost na  prihvaćanje svakog kvalitetnog rješenja koje bi unaprijedilo Prijedlog zakona. Također, predlagatelj je iskazao  spremnost  da povuče iz procedure predloženi Zakon ukoliko će Vlada Republike Hrvatske u proceduru uputiti svoj prijedlog zakona o minimalnoj plaći.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br. 57

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 8. ožujka 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br.99, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. ožujka 2017. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je pojasnila kako se predloženim Zakonom uređuju materijalna prava radnika u slučaju stečaja poslodavca i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće. Također, povećana je dostupnost zaštite bivšim radnicima tako se za zaštićeno razdoblje za koje se osiguravaju radničke tražbine, uzima razdoblje od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Nadalje, predloženi Zakon usklađuje se sa zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona.

U raspravi su sudjelovali predstavnici sindikata, Hrvatske gospodarske komore, Pravnog fakulteta i Ekonomskog instituta, te iznijeli sljedeće primjedbe:
- Predstavnica sindikata istaknula je da su sindikati sudjelovali u izradi Prijedloga zakona, te da isti podržavaju.
- Predstavnik Hrvatske gospodarske komore je u ime Komore podržao predloženi  Zakon.
- Predstavnik Pravnog fakulteta smatra da nije u cjelosti usklađen naziv zakona sa sadržajem, te da treba predloženi Zakon uskladiti sa Zakonom o radu u dijelu koji se odnosi na pravo radnika na štrajk, te da predloženi Zakon štiti u većoj mjeri dužnike od vjerovnika.
- Predstavnik Ekonomskog instituta smatra da država odnosno Agencija za osiguranje radničkih potraživanja treba uložiti maksimalne napore da poveća naplatu potraživanja koje je isplatila umjesto poslodavca, tim više jer su to sredstva poreznih obveznika, odnosno državnog proračuna.

Na kraju rasprave predstavnik Agencije za osiguranje radničkih potraživanja podrobno je obrazložio odredbe koje se odnose na izuzimanje članova uprave i izvršnog direktora trgovačkog društva od postupka stečaja i blokade računa, te zadaće inspektorata rada. Nadalje, upoznao je članove Odbora kako je do sada Agencija bila učinkovita oko 30% u povratu sredstava. Stoga je u predloženom Zakonu Agencija u istom isplatnom redu kao radnici. Također, značajno se smanjio broj poslodavaca koji su u postupku stečaja. Pritom je istaknuo da na dinamiku rješavanja problema najviše utječe stečajni upravitelj. Budući da su predloženim Zakonom postupovne odredbe jasnije određene, očekuje se da će Agencija u povratu isplaćenih sredstava biti uspješnija, te da će se smanjiti mogućnost zlouporaba poslodavca kod zahtjeva za povrat sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Prijedlog zakona o osiguranju radničkih tražbina, P.Z.E. br. 99

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc.Mirando Mrsić, dr.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.86, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je važeći Zakon pretrpio nekoliko izmjena i dopuna te se pristupilo izradi cjelovitog zakona radi što bolje preglednosti. Osim toga predloženim zakonom vrši se daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU-e.
U raspravi je istaknuto da je došlo do pozitivnih promjena na hrvatskom tržištu rada. Registrirana zaposlenost se povećala, a nezaposlenost smanjila što je dovelo do smanjenja stope nezaposlenosti. Podaci ukazuju da dugotrajna nezaposlenost pogađa osobe s nižom razinom obrazovanja i s višom životnom dobi. Zabrinjavajući podaci odnose se na mlade osobe koje su stekle srednje strukovno obrazovanje što ukazuje na neuskalađenost strukovnog obrazovanja s potrebama tržišta rada. Zavod mjerama aktivne politike zapošljavanja pokušava povećati zapošljivost osoba kojima prijeti trajna nezaposlenost i socijalna isključenost, stoga je potrebno redefinirati mjere koje će biti usmjerene prema teže zapošljivim osobama, te dugotrajno nezaposlenim i mladima s nedovoljnim stručnim kompetencijama.

U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi :
- dobro bi bilo da je predlagatelj jedinstvenim zakonom uredi pitanje poticanja zapošljavanja i posredovanja pri zapošljavanju,
- predloženim rješenjima smanjuju se ovlasti Upravnog vijeća zavoda, a povećavaju se ovlasti resornog ministra,
- nužno je povećati naknadu za vrijeme nezaposlenosti, predloženo povećanje je neznatno. Osim poboljšanih gospodarskih okolnosti, svaki zaposleni izdvaja doprinose za zapošljavanje. Sve su to razlozi da nezaposlena osoba treba imati naknadu za vrijeme nezaposlenosti  u visini koja će omogućiti dostojan život.
-  izostao je socijalni dijalog prilikom izrade ovoga Zakona,
- valjalo bi preispitati rješenje po kojemu se ne ostvaruje pravo na naknadu prilikom sporazumnog raskida ugovora, budući da radnici nisu u ravnopravnom položaju s poslodavcima,
- dvojbena su riješenja po kojima Zavod rješava postupke u I i II stupnju,
- pozitivnim je ocjenjeno 10% povećanje zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu.
U raspravi je pojašnjeno da su ministru dane ovlasti temeljem Zakona o sustavu državne uprave.
Zbog velikog broja primjedaba iznijetih na sjednici Odbora, a sukladno čl.206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora predložio je zaključak da se o predloženom Zakonu provede rasprava u prvom čitanju.
Većinom glasova članova Odbora (6 protiv i 4 glasa za) zaključak nije prihvaćen.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima
za vrijeme nezaposlenosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

                                                                                                                    Predsjednik Odbora

                                                                                                              Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.91, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je zaprimio nekoliko primjedbi građana na predloženi akt, a nekoliko primjedbi Odboru je proslijedio predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja  pojasnila je kako su važećim Zakonom uređene olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale i dugotrajno nezaposlenih osoba kroz oslobađanje plaćanja doprinosa na plaću u trajanju do dvije godine. Također, Zakonom je uređeno i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa neovisno je li stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje određenih poslova.

Nadalje, Zakonom je uređeno zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u razdoblju od 2013 godine do 2016. godine koristilo je oko 400 osoba godišnje što je daleko manji broj od očekivanog u odnosu na ukupan broj dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba bez radnog iskustva. Kako je 1.1.2015. godine Zakonom o izmjenama i dopunama  Zakona o doprinosima uvedena  fiskalna olakšica za mlade osobe do 30. godina, a koja se odnosi na oslobađanje uplate doprinosa na plaću i traje 5 godina, ta mjera je polučila iznimne rezultate jer je od uvođenja do kraja 2016. godine koristilo 47.219 mladih osoba. To je jedan od razloga zašto se predloženim Zakonom predlaže ukidanje olakšice, jer će mlade osobe bez radnog iskustva i nadalje moći koristiti fiskalnu olakšicu u trajanju do 5 godina.
Promjene se odnose i na propisivanje dobnog ograničenja do navršenih 30 godina života za osobu koja može biti uključena u stručno osposobljavanje. Također mjera stručnog osposobljavanja proširuje se na nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u četverogodišnjem trajanju jer se najveći broj  nezaposlenih osoba nalazi u skupini sa završenom četveogodišnjom srednjom školom. Također, promjene se odnose i na sezonske radnike, odnosno prava na novčanu pomoć koju ostvaruju stalni sezonci.

U raspravi su najveći prijepor izazvala predložena rješenja po kojima se stručno usavršavanje ograničava do dobne granice do 30. godina života, potom proširenje mjere stručnog usavršavanja na nezaposlene osobe sa završenom četveogodišnjom srednjom školom i troškovi  prijevoza na teret poslodavca, a ne državnog proračuna. Prilikom izrade i ovoga Zakona izostao je socijalni dijalog, mjerama stručnog osposobljavanja ne zasniva se radni odnos, što je dovelo do niže cijene rada a pripravništvo kao institut radnog prava poslodavci gotovo ne koriste. Sve su to razlozi na koje ukazuje i vanjska evaluacija ovih mjera.

U raspravi je istaknut problem mag.iur.prava koji ne mogu koristiti mjere stručnog osposobljavanja u pravosudnim tijelima. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo troškove prijevoza riješiti na način kako je to pitanje rješeno za državne službenike i namještenike. U raspravi je naglašeno da unatoč blagom povećanju naknade za stručno osposobljavanje, ono nije dostupno  svima ukoliko se ne riješe troškovi prijevoza, te predlagatelj ostane pri predloženom  dobnom ograničenju do 30. godine.

Zbog velikog broja primjedaba iznijetih na sjednici Odbora, predsjednik Odbora predložio je zaključak da se o predloženom Zakonu provede rasprava u prvom čitanju.

Većinom glasova članova Odbora (6 protiv i 5 za) zaključak nije prihvaćen.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 5 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

                                                                                                                        Predsjednik Odbora

                                                                                                                      Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine.  Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je prestala potreba za Zakonom o potporama za očuvanje radnih mjesta. Osim pozitivnih gospodarskih trendova, sam zakon nije polučio očekivane rezultate. Zakon je služio kao interventna mjera u okolnostima gospodarske krize s ciljem zadržavanja radnika u radnom odnosu tijekom privremenih poteškoća u poslovanju poslodavaca. Budući da se potporama koristio mali broj poslodavaca, prestaje potreba za Zakonom, a potpore za očuvanje radnih mjesta moguće je koristiti u okviru revidiranih mjera aktivne politike zapošljavanja.

U raspravi je naglašeno da unatoč malom broju korisnika treba zadržati važeći Zakon u pravnom sustavu budući da i zemlje razvijenije od Republike Hrvatske u Europskoj Uniji imaju takva rješenja.  Nadalje, po mišljenju dijela članova Odbora, prilikom izrade ovoga Zakona izostao je socijalni dijalog, a potpore za očuvanje radnih mjesta planirane u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja teško će moći utjecati na zadržavanje zaposlenosti kada nastupe  teškoće u poslovanju.Ovim zakonom omogućava se da država pomogne poslodavcima u poteškoćama, a da se potpora ne smatra nedozvoljenom. Sve su to razlozi da ne treba ukidati ovaj Zakon.

Nakon provedene rasprave Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.89, nije dobio potrebnu većinu glasova (5 za i 5 protiv).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

                                                                                                      Predsjednik Odbora

                                                                                                Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 7. (tematskoj) sjednici održanoj 9.veljače 2017. godine, raspravljao je o provedbi  Zakona o zaštiti na radu.
Uvodno izlaganje o provedbi Zakona o zaštiti na radu podnijela je državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.
Uvodno izlaganje o mjerama koje se odnose na zaštitu na radu u Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva podnijela je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta.
U raspravi su uz članove Odbora sudjelovali i relevantni predstavnici zavoda, komora i socijalnih partnera.
Također, u raspravi su iznijeta različita stajališta koja se odnose na neophodan balans između opsega zaštite na radu uz smanjivanje administrativnih troškova.

Nakon konstruktivne i sveobuhvatne rasprave provedene na tematskoj sjednici, Odbor je na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine jednoglasno (10 za) donio sljedeće

Zaključke:

1. Radi što bolje zaštite, potrebno je zajedničkim naporima te sustavnim mjerama
 poticati poslodavce da zaštitu na radu shvate, ne samo kao skup formalnih i administrativnih obveza koje moraju ispuniti da bi bili u granicama zakona, već kao sustav pravila koja postoje da zaštite najdragocjeniju komponentu društva, a to su ljudski resursi, i da uz pomoć zadovoljnog i zdravog radnika ostvare što bolje poslovne rezultate.

2. Temeljem rasprave na tematskoj, proizašla je potreba za izradom sveobuhvatnog
izvješća koje će ocjeniti stanje i probleme zaštite na radu te moguće mjere koje će se poduzeti kako u odnosu na zaštitu radnika tako i u odnosu na obveze poslodavca. Preporučuje se Vladi RH odnosno Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava da izradi isto.

3. Preporučuje se Vladi Republike Hrvatske, da prilikom provedbe Akcijskog plana
za administrativno rasterećenje gospodarstva mjerama za smanjenje suvišnih administrativnih troškova vodi računa o postignutoj razini zaštite na radu.

4. Preporučuje se Vladi Republike Hrvatske da nastavi sa  mjerama za rasterećenje
gospodarstva i na drugim područjima.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 19.siječnja 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, P.Z.E. br.70, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja  pojasnio je kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu postiže daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije. Također, prekršajne odredbe usklađuju se s Uredbom Komisije (EU) 2016/403 od 18.3.2016. koja propisuje kategorije i vrste teških povreda.
U raspravi je predlagatelj iscrpno obrazložio probleme koji se odnose na manjak vozača u Republici Hrvatskoj. Naime, problem nedostatka vozača generiraju hrvatski poslodavci koji posluju nezakonito (ne plaćaju prekovremene sate, ne uplaćuju doprinose, ne prijavljuju radnike ili ih prijavljuju na minimalac, i sl.). U većini članica EU propisana je donja granica plaće za vozače u cestovnom prijevozu čiji je iznos daleko veći od iznosa u Rrepublici Hrvatskoj, te je i to jedan od razloga zašto vozači odlaze.
Također, u raspravi je pojašnjeno kako nadležne inspekcije nadziru rad u radionici za tahografe, te usklađenost rada Zagrebačkog električnog tramvaja s pozitivnim propisima. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 za) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći  zaključak:

Prihvaća se  Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, P.Z.E. br.70

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 14. prosinca 2016. godine, raspravljao je o  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.59 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je raspolagao amandmanima koje je uputila Pučka pravobraniteljica na navedeni akt.
¸ Predstavnik Ureda pravobraniteljice izložio je i obrazložio amandmane.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o strancima usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, nakon stupanja na snagu Zakona o strancima donijete su 3 direktive: Direktiva 2014/36/EU, Direktiva 2014/66/EU i Direktiva2014/67/EU te je potrebno potpuno uskladiti Zakon s navedenim direktivama. Osim usklađivanja dio predloženih  izmjena i dopuna odnosi se na otklanjanje nedostataka važećeg zakona uočenih  tijekom provedbe Zakona.
U raspravi su najveći prijepor izazvale Direktive koje se odnose na upućivanje radnika, ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika. Naime, transponiranjem u nacionalno zakonodavstvo otvara se hrvatsko tržište rada za zapošljavanje stranaca, a pritom se ne vodi  dovoljno računa o zaštiti hrvatskih radnika od prekomjernih migracija sezonskih radnika iz trećih zemalja.
Predstavnica predlagatelja naglasila je više puta u raspravi kako su hrvatski radnici zaštićeni putem utvrđivanja godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika. Također se suglasila kako bi trebalo izdavanje radnih dozvola, odnosno materiju vezanu za tržište rada pripojiti resornom ministarstvu, odnosno Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava.
Nadalje u raspravi je predlagateljica pojasnila odredbu čl.12. koja se odnosi na pomaganje. U raspravi je ukazano na probleme nedostatka migracijske strategije u Republici Hrvatskoj, budući da se bilježi nedostatak kvalificirane radne snage, a postoji sve veća  potreba za stranom radnom snagom unatoč visokoj stopi nezaposlenosti.
Zabrinjavajući demografski pokazatelji, pad nataliteta daleko brži od očekivanog, te veliki broj mladih i obrazovanih koji se iseljava iz Republike Hrvatske ukazuje da je nužno dugoročno promišljati i usmjeriti migracijska kretanja u korist razvoja društva.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 1 protiv) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o izmjenama i dopunama  Zakona o strancima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 30. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.35, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako su ZOMO uređene različite aktualne vrijednosti mirovina koje se ostvaruju isključivo prema odredbama ZOMO u odnosu na mirovine koje se određuju prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.
Aktualna vrijednost mirovine za mirovine određene prema posebnom propisu utvrđuje odlukom  Vlada Republike Hrvatske na prijedlog nadležnog ministra za mirovinski sustav uz prethodno mišljenje Ministarstva financija, te ovisi o realnom rastu BDP i smanjenja deficita u prethodna 3 uzastopna tromjesečja u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Aktualna vrijednost mirovine za usklađivanje mirovine po općem propisu ovisi o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
Predloženim Zakonom osigurava se primjena jedinstvene aktualne vrijednosti mirovine pri izračunu i usklađivanju svih mirovina od 1.1.2017. godine, neovisno je li mirovina ostvarena prema općem ili posebnom propisu.
U raspravi je više puta naglašeno kako je cilj razdvajanja bio da se točno i transparentno utvrdi koji dio se mirovine financira iz državnog proračuna, a koji dio se financira iz doprinosa osiguranika, a predloženim zakonom upravo se to ukida.
Dio članova Odbora podržava predložena rješenja tim više jer je razdvajanje mirovina izazvalo veliko nezadovoljstvo korisnika mirovina hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Unatoč činjenici da se braniteljske mirovine razdvajanjem nisu smanjivale hrvatski branitelji su se snažno opirali razdvajanju mirovina, stoga je po mišljenju dijela članova Odbora predloženo spajanje, odnosno utvrđivanje jedinstvene svote  mirovine dobro rješenje.
Nadalje, u raspravi je dio članova Odbora naglasio kako će predloženi zakon proizvesti daleko veće financijske troškove od planiranih, naime povećat će se rashodi za mirovine, a HZMO  je u roku od 6 mjeseci dužan po službenoj dužnosti donijeti rješenja o jedinstvenoj stopi mirovine za cca. 180.000 korisnika.
Također, dvojbeno je predloženo rješenje po kojemu ministar pravilnikom, odnosno podzakonskim aktom uređuje način utvrđivanja visine sredstava iz državnog proračuna.
Iznijeto je mišljenje po kojemu bi valjalo razmotriti povećanje mirovina hrvatskih branitelja  budući da se već u nekoliko kvartala bilježi gospodarski rast.    

Nakon provedene rasprave, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z.br.35, nije dobio potrebnu većinu
glasova (4 za i 5 protiv).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 30. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o porezu na dohodak, P.Z.br.23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora  dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2016. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom Prijedlogu ovoga zakona s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima,
P.Z. br.19.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je obrazložio koje su osnovne razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
Dio članova Odbora u raspravi su predložili da se poveća osnovni odbitak sa predloženih 3.800,00 kn na 5.000,00 kn. Jedino bi se na taj način smanjila socijalna nejednakost koja dovodi do socijalne nepravednosti. Stoga je teško za očekivati, po njihovu mišljenju da će predloženi zakon dovesti do povećane potrošnje i konkurentnosti.

U raspravi su podržana predložena rješenja koja se odnose na porezne olakšice za osobe s invaliditetom.
Najveći prijepor u predloženom Zakonu izazivaju upravo ona rješenja koja idu u korist samo poreznim obveznicima s visokim prihodima.
Na kraju rasprave predlagatelj je pojasno porezne olakšice koje se odnose na područja  posebne državne, posebice grad Vukovar.

Nakon provedene rasprave, Konačni prijedlog zakona o porezu na dohodak, P.Z.br.23,
nije dobio potrebnu većinu glasova (5 za i 5 protiv).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 30. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z.br.19, koji je  predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga zakona s Konačnim prijedlogom zakona o porezu na dohodak, P.Z.br.23.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je obražložio koje su osnovne razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona.
U raspravi su najveći prijepor izazvala rješenja kojima se uređuju porezne obveze umirovljenika, kao što su ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje, ukidanje instituta najviše godišnje osnovice za obračun doprinosa, te uvođenje obveze doprinosa na primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak umirovljenicima.

Nakon provedene rasprave, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z.br.19, nije dobio potrebnu većinu glasova
(5 za i 5 protiv).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 24. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcijama za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17.studenoga 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je kako se planiranim izmjenama i dopunama neće povećati razina rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na visinu proračunskog manjka. Iz dosadašnje dinamike izvršenja proračuna vidljivo je da se na pojedinim rashodnim stavkam izvršilo manje od planiranog dok istovremeno postoji manjak kod drugih kategorija rashoda. Tako su primjerice ostvarene uštede na rashodima za kamate, naknade građanima i kućanstvima i sl.
Pritom je naglasio da je potrebno osigurati dodatna sredstva zbog neočekivanih rashoda  kod pojedinih korisnika. Predloženim izmjenama i dopunama proračuna za 2016. godinu pridonijet će se daljnjem smanjenju udjela javnog duga u BDP u 2016. godini.

U raspravi Odbor se posebice osvrnuo na smanjenje sredstava u razdjelu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Predstavnici resornog ministarstva istaknuli su da se nisu smanjivala prava korisnika mirovine već su ostvarene uštede zbog primjene manjeg postotka za usklađivanje mirovina.

U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu će predloženo smanjenje sredstava za provedbu Aktivne politike zapošljavanja imati negativne učinke na položaj nezaposlenih osoba, posebice na provedbu mjere Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Već je u predhodnoj godini bila potreba za povećanjem sredstva za poticanje zapošljavanja mladih jer je mjera polučila izvrsne rezultate u prethodnom razdoblju. Nadalje, ukazano je na nedovoljno povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Također, u raspravi dio članova Odbora ukazao je na problem korisnika iz dokupa mirovine koji po njihovu mišljenju treba riješiti resorno ministarstvo.
Dio članova odbora naglasio je kako će smanjenje prihoda Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imati za posljedice osim na gospodarenje otpadom i na cijeli lanac izvođača radova koji su bili uključeni u obnove stambenih jedinica. Ukazano je i na obveze Vlade Republike Hrvatske propisane Temeljnim kolektivnim ugovorima za državne službenike/javne.
 
Na kraju rasprave predstavnici predlagatelja pojasnili su pitanja vezana za kuponsku privatizaciju, razgovor sa socijalnim partnerima u svezi ispunjenja obveza oko isplate božićnica, naknade troškova prijevoza osobama na stručnom osposobljavanju te poslovima koji se provode u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za, 2 protiv i 1 suzdržan)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Izmjene i dopune  Državnog  proračuna Republike Hrvatske
za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj  15. studenoga  2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o  porezu na dohodak, P. Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P. Z. br. 19.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je pojasnio da su predloženom poreznom reformom utvrđeni i ciljevi poreznog sustava koji se odnose na: smanjenje ukupnog poreznog  opterećenja, poticanje konkurentnosti, izgradnja socijalno pravednijeg sustava, te stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav. Predloženi zakon je samo jedan u nizu od 15-ak poreznih zakona, koji čine mini poreznu reformu.

Pritom je istaknuo da izmjene koje se predlažu ovim Prijedlogom Zakona jesu propisivanje utvrđivanja dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka.
Prema Prijedlogu zakona godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom. Godišnji dohodak bi se, prema Prijedlogu zakona, utvrđivao putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaćao bi se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da bi se porezna stopa od 24% primjenjivala na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%.
Konačnim dohotkom bi se, prema Prijedlogu zakona, smatrao dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave.
Nadalje, predlaže se povećanje osnovnog odbitka na 3.800,00 kn, širenje poreznih razreda, te snižavanje najviše porezne stope.
Predložena rješenja  pridonijet će rasterećenju dohotka od nesamostalnog rada, smanjit će se porezno opterećenje radnika  što će u konačnici  proizvesti  pozitivne efekte na konkurentnost i tržište rada.
Dio članova Odbora u raspravi je izrazilo bojazan da predložena rješenja idu u korist samo poreznim obveznicima koji već i sada imaju značajno veće prihode od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Stoga predloženi Zakon pridonosi još i većoj  ekonomskoj nejednakosti  građana, odnosno poreznih obveznika.Unatoč obrazloženju predlagatelja kako provedbom ovoga Zakona dodatnih 560 000 osoba neće plaćati porez na dohodak, odnosno od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijun bit će oslobođeno plaćanja poreza, ti podaci samo ukazuju da je velika većina građana  siromašna, te da se jaz između siromašnih i bogatih samo produbljuje. 
Po mišljenju dijela članova Odbora predlagatelj je bio dužn postupati sukladno s odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa prilikom izrade prijedloga, budući da nije,  izostala je javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću,stoga je dvojben Zaključak Vlade Republike Hrvatske po kojemu izuzima prijedloge zakona iz porezne reforme prethodne procjene učinaka. Također, procjena učinaka propisa nakon 2 godine primjene zakona kako Vlada u Zaključku zadužuje Ministarstvo financija  nije procjena već praćenje provedbe zakona.
U raspravi je dio članova Odbora ukazao da unatoč intenciji predlagatelja  ovako predložena porezna reforma neće zaustaviti iseljavanje mladih, obrazovanih iz Republike Hrvatske.
Također, po mišljenju dijela članova Odbora trebalo se pristupiti donošenju  zakona o plaći koji bi cjelovito riješio pitanja isplata plaće bilo bruto ili neto iznosa. Nakon toga moglo bi se na kvalitetniji način razlučiti socijalne korisnike od poreznih obveznika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” i 3 ”protiv”  odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o porezu na dohodak, P. Z. br. 23
2. Sve primjedbe i prijedlozi upućuju se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.

Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 15. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 19, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona s Prijedlogom zakona o porezu na dohodak, P. Z. br. 23.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se nakon analize poreznog sustava uočilo da su nužne promjene u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja. Također, predloženi zakon treba promatrati kao jedan u nizu od 15-ak poreznih zakona, koji čine mini poreznu reformu. Naime, predloženim zakonom uređuju se vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja, te druga pitanja vezana uz prikupljanje doprinosa. Ovim prijedlogom zakona želi se pojednostavniti postupak, te smanjiti razlika između minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa kako bi osobe za koje se primjenjuje najniža osnovica mogle ostvariti veća prava, stoga se predlaže povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38. Nadalje, ukidaju se iznimke od obveze doprinosa, proširuje se krug osoba koje podliježu doprinosima, smanjuje se stopa doprinosa prema drugom dohotku.

Po mišljenju dijela članova Odbora predlagatelj je bio dužn postupati sukladno s odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa prilikom izrade prijedloga, budući da nije,  izostala je javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, stoga je dvojben Zaključak Vlade Republike Hrvatske po kojemu izuzima prijedloge zakona iz porezne reforme prethodne procjene učinaka. Također, procjena učinaka propisa nakon 2 godine primjene zakona kako Vlada u Zaključku zadužuje Ministarstvo financija nije procjena već praćenje provedbe zakona.

Također u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo na jednostavniji i jasniji način upoznati umirovljenike koji su ostvarili mirovine u inozemstvu s poreznim obvezama. Nadalje, krajnje je vrijeme da započnu pregovori socijalnih partnera o visini minimalne plaće koja je na samom pragu prema siromaštvu, a istu bi valjalo i povećati.

U raspravi  je dio članova Odbora ukazao da unatoč intenciji predlagatelja ovako predložena porezna reforma neće zaustaviti iseljavanje mladih, obrazovanih iz Republike Hrvatske.

U raspravi je predlagatelj pojasnio kakve će učinke proizvesti porezna reforma na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom je naglasio da će se porezni gubici jedinicama lokalne uprave samouprave refundirati temeljem Zakona o izvršenju proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” i 3 ”protiv”  odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P. Z. br.19.
2. Sve primjedbe i prijedlozi upućuju se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.

Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.