Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 15. ožujka 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br.57, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 7. prosinca 2016. godine.
Odbor je navedeni ak raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Na sjednicu su pozvani predstavnici socijalnih partnera, komora, te stručnjaci iz područja radnog zakonodavstva.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je pojasnio da je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza 2016. godine iznosila 7.739,00 kn dok je minimalna bruto plaća iznosila 3.120,00 kn, što čini 40,3 % prosječne bruto plaće.
Budući da je institut minimalne plaće socijalno zaštitni instrument, ovim se Prijedlogom zakona predlaže propisati na temelju kojih će se službeno objavljenih statističkih podataka utvrditi udio minimalne bruto plaće u iznosu od 45% prosječne bruto plaće za 2017. te udio minimalne bruto plaće u iznosu od 50 % prosječne bruto plaće za 2018. godinu.
Iznos minimalne plaće u 2017. godini i svakoj narednoj godini uredbom bi utvrđivala Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za rad, najkasnije do donošenja državnog proračuna za narednu godinu. Konzultacijama sa socijalnim partnerima ministar nadležan za rad predložit će usklađenje visine minimalne plaće na razini 50 % udjela u prosječnoj bruto plaći.
Kolektivnim ugovorom može se, iznimno ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem, ali tako da ugovorena minimalna plaća ne bi mogla biti manja od 20% iznosa propisanog uredbom.
Budući da postoji veliki broj radnika u Republici Hrvatskoj koji primaju minimalnu plaću, predloženim Zakonom će se, po mišljenju predlagatelja, omogućiti učinkovitije ostvarivanje gospodarskih i socijalnih interesa radnika koji primaju najnižu plaću.
Predstavnica Ministarstva rada i mirovinskoga sustava obrazložila je pisano mišljenje Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt u kojemu Vlada predlaže da se ne prihvati Prijedlog zakona o minimalnoj plaći.
Pritom je istaknula da temeljem važećeg Zakona o minimalnoj plaći visinu minimalne plaće za svaku godinu utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za rad. Nadalje, ne može se utvrditi manji iznos od iznosa koji je utvrđen za prethodnu godinu, te i važeći zakon predviđa iznimke kada se može ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem od propisanog uredbom, ali ne manjem od 25% iznosa propisanog uredbom.
Vladi Republike Hrvatske nisu prihvatljiva rješenja prelagatelja po kojim bi minimalna plaća za 2017. godinu iznosila 45% od prosječne bruto plaće zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, te za 2018. godinu u iznosu od 50 %., kao i iznimke kada se može ugovoriti minimalna plaća u iznosu manjem od propisanog uredbom, ali ne manjem od 20% iznosa propisanog uredbom.
Uredbom o visini minimalne plaće za 2017. godinu povećana je minimalna plaća za 156,00 kuna, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći porastao je sa 38,8% na 42,9%.
U sveobuhvatnoj raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
- suglasni su svi sudionici da je potrebno težiti povećanju iznosa minimalne plaće, međutim prijepor izaziva procjena i projekcija gospodarskih mogućnosti,
- dio članova Odbora smatra kako postoji već sada dovoljano prostora za povećanje minimalne plaće te da se postupnim povećanjem može postići 50% od prosječne mjesečne bruto plaće,
- povećanje minimalne plaće nipošto ne bi imalo negativne ekonomske posljedice za gospodarstvo, dapače pridonijelo bi osobnoj potrošnji koja je važan čimbenik ekonomskog rasta,
- visina minimalne plaće, odnosno svrha institucionalnog uređenja minimalne plaće je spriječavanje izrabljivanja radnika, a iznos minimalne plaće treba radniku omogućiti život dostojan čovjeka,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je sve prisutniji jaz između siromašnih i bogatih, a raslojavanje društva će se sve više produbljivati ukoliko se ne poveća iznos minimalne plaće,
- budući da je gospodarska kriza prošla te se pozitivni pokazatelji kontinuirano bilježe neophodno je potrebno povećati iznos minimalne plaće kako bi i oni s najmanjim prihodima osjetili gospodarski rast, tim više jer poreznom reformom došlo je do povećanja plaće samo zaposlenima s visokim prihodima,
- većina članova Odbora drži da je povećanje minimalne plaće društveno prihvatljivo i pravedno u okolnostima kada se bilježi gospodarski rast,
- predstavnici sindikata podržavaju donošenje ovoga Zakona,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno posebnim propisom urediti i definirati što sve obuhvaća plaća,
- ukazano je na nužnost cjelovite analize rada preko studentskog servisa, čestih zlouporaba rada studenata, stoga je potrebno ograničiti radno vrijeme studenata jer su kod nekih poslodavaca zaposleni studenti na puno radno vrijeme,
- iznijeto je mišljenje po kojemu ovaj Prijedlog zakona nije niti sustavan niti realan.
Na kraju rasprave predlagatelj je odbacio sve primjedbe koje ovaj Prijedlog zakona kvalificiraju kao populistički, zlonamjerni opozicijski Prijedlog zakona. Dapače, predlagatelj je u prilog svoje vjerodostojnosti i dobronamjernosti ponudio Vladi Republike Hrvatske suradnju i spremnost na prihvaćanje svakog kvalitetnog rješenja koje bi unaprijedilo Prijedlog zakona. Također, predlagatelj je iskazao spremnost da povuče iz procedure predloženi Zakon ukoliko će Vlada Republike Hrvatske u proceduru uputiti svoj prijedlog zakona o minimalnoj plaći.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br. 57
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.
Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med