Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 16. veljače 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br.91, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače 2017. godine. Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Odbor je zaprimio nekoliko primjedbi građana na predloženi akt, a nekoliko primjedbi Odboru je proslijedio predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja pojasnila je kako su važećim Zakonom uređene olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale i dugotrajno nezaposlenih osoba kroz oslobađanje plaćanja doprinosa na plaću u trajanju do dvije godine. Također, Zakonom je uređeno i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa neovisno je li stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje određenih poslova.
Nadalje, Zakonom je uređeno zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje olakšice za zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u razdoblju od 2013 godine do 2016. godine koristilo je oko 400 osoba godišnje što je daleko manji broj od očekivanog u odnosu na ukupan broj dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba bez radnog iskustva. Kako je 1.1.2015. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima uvedena fiskalna olakšica za mlade osobe do 30. godina, a koja se odnosi na oslobađanje uplate doprinosa na plaću i traje 5 godina, ta mjera je polučila iznimne rezultate jer je od uvođenja do kraja 2016. godine koristilo 47.219 mladih osoba. To je jedan od razloga zašto se predloženim Zakonom predlaže ukidanje olakšice, jer će mlade osobe bez radnog iskustva i nadalje moći koristiti fiskalnu olakšicu u trajanju do 5 godina.
Promjene se odnose i na propisivanje dobnog ograničenja do navršenih 30 godina života za osobu koja može biti uključena u stručno osposobljavanje. Također mjera stručnog osposobljavanja proširuje se na nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u četverogodišnjem trajanju jer se najveći broj nezaposlenih osoba nalazi u skupini sa završenom četveogodišnjom srednjom školom. Također, promjene se odnose i na sezonske radnike, odnosno prava na novčanu pomoć koju ostvaruju stalni sezonci.
U raspravi su najveći prijepor izazvala predložena rješenja po kojima se stručno usavršavanje ograničava do dobne granice do 30. godina života, potom proširenje mjere stručnog usavršavanja na nezaposlene osobe sa završenom četveogodišnjom srednjom školom i troškovi prijevoza na teret poslodavca, a ne državnog proračuna. Prilikom izrade i ovoga Zakona izostao je socijalni dijalog, mjerama stručnog osposobljavanja ne zasniva se radni odnos, što je dovelo do niže cijene rada a pripravništvo kao institut radnog prava poslodavci gotovo ne koriste. Sve su to razlozi na koje ukazuje i vanjska evaluacija ovih mjera.
U raspravi je istaknut problem mag.iur.prava koji ne mogu koristiti mjere stručnog osposobljavanja u pravosudnim tijelima. Iznijeto je mišljenje po kojemu bi trebalo troškove prijevoza riješiti na način kako je to pitanje rješeno za državne službenike i namještenike. U raspravi je naglašeno da unatoč blagom povećanju naknade za stručno osposobljavanje, ono nije dostupno svima ukoliko se ne riješe troškovi prijevoza, te predlagatelj ostane pri predloženom dobnom ograničenju do 30. godine.
Zbog velikog broja primjedaba iznijetih na sjednici Odbora, predsjednik Odbora predložio je zaključak da se o predloženom Zakonu provede rasprava u prvom čitanju.
Većinom glasova članova Odbora (6 protiv i 5 za) zaključak nije prihvaćen.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 5 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.
Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.