Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 12. prosinca 2017. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 246, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Nezavisnog hrvatskog sindikata na navedeni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom dopunjuje odredba kojom se definira minimalna plaća, na način da se istom jasno propisuje da u iznos minimalne plaće ne ulazi povećanje za prekovremeni rad, te se propisuje novina da u takvu plaću ne ulaze povećanja koja radniku pripadaju za noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.
Također, na jasan način se propisuje pravo radnika koji radi u nepunom radnom vremenu na razmjerni dio minimalne plaće sukladno ugovorenom radnom vremenu, kako bi se izbjeglo pogrešno tumačenje Zakona i njegova nezakonita primjena u praksi.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 01. siječnja 2018. godine do 31. prosinca 2018. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.439,80 kuna.
U sveobuhvatnoj raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, mišljenja i prijedlozi:
- suglasni su svi sudionici da je potrebno i povećanje iznosa minimalne plaće, međutim prijepor izaziva nedostatak jasno propisanog mehanizma za povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći,
- po mišljenju predstavnika sindikata manjkava je definicija minimalne plaće, predloženom Zakonu nedostaje cilj. Nadalje predložene kompenzacijske mjere više idu u prilog poslodavaca nego radnika. Po njihovu mišljenju nužno je propisati usklađivanje minimalne plaće u odnosu na porast cijena dobara i usluga,
- nadalje prijepor izaziva nedostatak jasno propisane dinamike osiguranja 60% udjela minimalne plaće u prosječnoj plaći na način da se osigura kroz svaku kalendarsku godinu postupno povećanje,
- unatoč manjkavostima suglasni su svi sudionici u raspravi da je predloženi Zakon, korak naprijed u smislu povećanja minimalne plaće,
- u raspravi su predstavnici sindikata istaknuli kako je prilikom izrade ovoga Zakona izostao dogovor socijalnih partnera, te nije bilo cjelovite analize po sektorima,
- iznijeto je mišljenje po kojemu su predložene kompenzacijske mjere za poslodavce dobre i korisne,
- u raspravi je više puta naglašeno da je veliki nesrazmjer u rasterećenju poslodavaca u odnosu na povećanje minimalne plaće za radnike od oko 130 kuna, tim više jer je kontinuiran gospodarski rast,
- također, ukazano je da postoje zlouporabe minimalne plaće u nekim djelatnostima u kojima se iz godine u godinu generira dobit, a radnicima se isplaćuju minimalne plaće, (zaštitari i vozači).
Na kraju rasprave predstavnica predlagatelja iznijela je kratko kronologiju rasta minimalne plaće od 2013. godine do danas, te naglasila da cca. 32 000 poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću za cca. 76 500 radnika. Nadalje, informirala je Odbor da resorno ministarstvo traži rješenja kako bi se pomoglo sektoru drvne, kožarske i tekstilne industrije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 za i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjeni Zakona o minimalnoj plaći, P.Z. br. 246
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.
Predsjednik Odbora
Gordan Maras