Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 15. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o porezu na dohodak, P. Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P. Z. br. 19.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je pojasnio da su predloženom poreznom reformom utvrđeni i ciljevi poreznog sustava koji se odnose na: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti, izgradnja socijalno pravednijeg sustava, te stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav. Predloženi zakon je samo jedan u nizu od 15-ak poreznih zakona, koji čine mini poreznu reformu.
Pritom je istaknuo da izmjene koje se predlažu ovim Prijedlogom Zakona jesu propisivanje utvrđivanja dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka.
Prema Prijedlogu zakona godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom. Godišnji dohodak bi se, prema Prijedlogu zakona, utvrđivao putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaćao bi se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice i to na način da bi se porezna stopa od 24% primjenjivala na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%.
Konačnim dohotkom bi se, prema Prijedlogu zakona, smatrao dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te bi se isti, ovisno o izvoru, oporezivao po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave.
Nadalje, predlaže se povećanje osnovnog odbitka na 3.800,00 kn, širenje poreznih razreda, te snižavanje najviše porezne stope.
Predložena rješenja pridonijet će rasterećenju dohotka od nesamostalnog rada, smanjit će se porezno opterećenje radnika što će u konačnici proizvesti pozitivne efekte na konkurentnost i tržište rada.
Dio članova Odbora u raspravi je izrazilo bojazan da predložena rješenja idu u korist samo poreznim obveznicima koji već i sada imaju značajno veće prihode od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Stoga predloženi Zakon pridonosi još i većoj ekonomskoj nejednakosti građana, odnosno poreznih obveznika.Unatoč obrazloženju predlagatelja kako provedbom ovoga Zakona dodatnih 560 000 osoba neće plaćati porez na dohodak, odnosno od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijun bit će oslobođeno plaćanja poreza, ti podaci samo ukazuju da je velika većina građana siromašna, te da se jaz između siromašnih i bogatih samo produbljuje.
Po mišljenju dijela članova Odbora predlagatelj je bio dužn postupati sukladno s odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa prilikom izrade prijedloga, budući da nije, izostala je javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću,stoga je dvojben Zaključak Vlade Republike Hrvatske po kojemu izuzima prijedloge zakona iz porezne reforme prethodne procjene učinaka. Također, procjena učinaka propisa nakon 2 godine primjene zakona kako Vlada u Zaključku zadužuje Ministarstvo financija nije procjena već praćenje provedbe zakona.
U raspravi je dio članova Odbora ukazao da unatoč intenciji predlagatelja ovako predložena porezna reforma neće zaustaviti iseljavanje mladih, obrazovanih iz Republike Hrvatske.
Također, po mišljenju dijela članova Odbora trebalo se pristupiti donošenju zakona o plaći koji bi cjelovito riješio pitanja isplata plaće bilo bruto ili neto iznosa. Nakon toga moglo bi se na kvalitetniji način razlučiti socijalne korisnike od poreznih obveznika.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” i 3 ”protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o porezu na dohodak, P. Z. br. 23
2. Sve primjedbe i prijedlozi upućuju se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.
Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.