Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odboru su dostavili pisane primjedbe na navedeni akt Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Matica hrvatskih sindikata, Sindikat umirovljenika Hrvatske, te nekoliko građana-umirovljenika. Članovima odbora uz poziv za sjednicu prosljeđene su sve primjedbe.
U uvodnom izlaganju ministar je obrazložio razloge reforme mirovinskoga sustava. Pritom je istaknuo kako u postojećem sustavu postoji financijska nejednakost kod tri skupine umirovljenika: sadašnjih umirovljenika, generacije umirovljenika koji će ostvariti uvjete za mirovinu u idućih deset do petnaest godina, a koji će prema važećem zakonu imati oko 600 kuna manju mirovinu nego sadašnji umirovljenici, i mlađih generacija koje imaju mogućnost zaraditi veće mirovine.
Predloženim zakonom omogućit će se izbor povoljnije mirovine za osiguranike rođene 1. siječnja 1962. i kasnije, obvezno osigurane u II. mirovinskom stupu, stimulirat će se odlazak u mirovinu u starijoj životnoj dobi i s dužim mirovinskim stažem, ubrzat će se izjednačavanje dobi za žene u odnosu na muškarce za odlazak u starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, postupno će se povećati dobne granice za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu.
U raspravi je predlagatelj obrazložio kako je nakon cjelovite analize ubrzan odlazak u mirovinu sa 67 godina od 2033. godine, a ne od 2038 godine kako je propisano u važećem zakonu. Pritom je istaknuo kako je više razloga za to (naši umirovljenici imaju kratak prosječni mirovinski staž – samo 30 godina dok, npr. u Njemačkoj prosječni mirovinski staž iznosi 37,8 godina, samo 20 posto naših umirovljenika ima 40 godina staža, a omjer umirovljenika i zaposlenih je 1:1,26, što je dugoročno neodrživo). Dugogodišnji osiguranici će i nadalje stjecati pravo na starosnu mirovinu sa 41 godinom staža i 60 godina života do 2027. godine, a od 2027. godine sa 61 godinom života. Za ostale je predviđeno smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Također, za sve koji će duže ostati u svijetu rada predviđa se povećanje od 0,34 posto po mjesecu nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu, pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.
U raspravi su iznijete sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
- u sustavu već sada nedostaje više od 17 milijardi kuna godišnje za mirovine, što mirovinski sustav čini dugoročno neodrživim, temeljni cilj reforme je postići održivost sustava, prije svega kroz smanjivanje priljeva novih umirovljenika te osigurati adekvatnost mirovina,
- dio članova Odbora smatra da se mirovinskom reformom trebalo obuhvatiti i korisnike koji su mirovinu ostvarili pod povoljnijim propisima, odnosno posebnim propisima, kojih je 174 901, a među njima je i 655 korisnika zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda,
- u raspravi je više puta naglašeno da se mirovinskom reformom treba postići održivost sustava,
- za dio članova Odbora je neprihvatljivo ubrzavanje razdoblja za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po strožim uvjetima, odnosno podizanje dobne granice za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu na 67, odnosno 62 godina života,
- brojni su razlozi koje predlagatelj nije uvažio a oni se odnose na očekivano trajanje i kvalitetu života u Hrvatskoj nakon 65. godine starosti u odnosu na prosjek EU za kojom zaostajemo,
- dio članova Odbora smatra da predlagatelj treba odustati od podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i zakonski vrati dobnu granicu na 65 godina života, odnosno 60 godina života,
- neopravdan je prijedlog povećanja uvjeta dobi za stjecanja prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa sadašnjih 60, na 61 godinu života,
- većina članova Odbora podržava predloženo rješenje po kojemu se i prijevremenim umirovljenicima omogućuje rad u polovici punog radnog vremena uz istovremeno zadržavanje mirovine,
- dio članova Odbora protivi se prijedlogu većeg umanjenja mirovina zbog odlaska u prijevremenu mirovinu linearno za 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, tim više jer odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu najčešće nije izbor radnika već poslodavaca,
- iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno preispitati odnosno smanjiti predloženo smanjenje prijevremene starosne mirovine za 4,08 posto po godini, odnosno najviše 20,4 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu,
- iznijeto je mišljenje po kojemu predloženo povećanje polaznog faktora za određivanje starosne mirovine za osobu koja prvi puta stječe mirovinu i ima 65 godina života i 35 godina mirovinskog staža i to sa sadašnjih 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja pogoduje samo odrđenim skupinama/profesijama,
- također je iznijeto mišljenje po kojemu je unatoč načelima uzajamnosti i solidarnosti potrebno uz dohodovni cenzus uzeti u obzir i imovinski cenzus za korisnike najnižih mirovina,
- iznijeto je mišljenje po kojemu bi građani trebali referendumom odlučivati o mirovinskoj reformi, kao i o svim drugim pitanjima koja proizvode pravne i financijske učinke na sadašnje i buduće generacije građana.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.
Predsjednik Odbora
Gordan Maras