Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 31. sjednici održanoj 11. travnja 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.br.295, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio prof.dr.sc. Mirando Mrsić, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 16. veljače 2018. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uvodi obveza poslodavcu da odgovori na zahtjev radnika za izmjenu radnog vremena, a ukoliko ne prihvati zahtjev radnika, pisano obrazloži razloge odbijanja. Nadalje, predlaže se uvođenje mogućnosti rasporeda radnog vremena na način da se sastoji od osnovnog i varijabilnog dijela. U osnovnom dijelu radnik bi bio dužan obavljati poslove u propisanom vremenskom trajanju, dok bi u varijabilnom dijelu mogao samostalno odabrati početak i završetak radnog vremena.
Također, razlog prestanka ugovora o radu u slučaju kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža potrebno je brisati, jer se stariji radnici stavljaju u nepovoljan položaj, budući da im poslodavac nije dužan prilikom zbrinjavanja viška isplatiti otpremninu. Nadalje, predloženim Zakonom propisuje se i pravo na otpremninu radnika s kojima je poslodavac sklopio ugovor na određeno vrijeme u slučaju prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme. Pritom je pojasnio kako je rad na određeno vrijeme postao pravilo u zapošljavanju, a upravo nepostojanje obveze isplate otpremnine za poslodavce je poticajan oblik sklapanja ugovora na određeno vrijeme.
U raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu su unatoč dobroj namjeri predlagatelja predložena rješenja neprihvatljiva iz razloga što je nužno smanjenje opterećenja rada poslodavcima, a ne kako je predloženo povećanje. Naime, suglasni su članovi da postoji dio poslodavaca koji zlorabe rad na određeno vrijeme, međutim taj problem se ne smije rješavati penalizacijom.
Nadalje, iznijeto je mišljenje kako je do sada svaka izmjena Zakona o radu pogoršavala položaj radnika. Stoga je predloženi Zakon iskorak u poboljšavanju prava radnika. Također iznijeto je mišljenje po kojemu samo tržište rada korigira postupanje poslodavaca jer su usljed negativnih demografskih trendova i velike emigracije radno aktivnog stanovništva suočeni s nedostatkom radne snage, te većina poslodavaca shvaća da bez kvalitetnih i zadovoljnih radnika ne može uspješno poslovati.
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je pisano Mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kojemu se predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.
Pritom je istaknula da će resorno ministarstvo nakon temeljite analize u suradnji sa socijalnim partnerima predložiti cjelovita rješenja radno pravnih instituta.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 295
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.
Predsjednik Odbora
Gordan Maras