Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 15. studenoga 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P.Z. br. 19, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2016. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga zakona s Prijedlogom zakona o porezu na dohodak, P. Z. br. 23.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se nakon analize poreznog sustava uočilo da su nužne promjene u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja. Također, predloženi zakon treba promatrati kao jedan u nizu od 15-ak poreznih zakona, koji čine mini poreznu reformu. Naime, predloženim zakonom uređuju se vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja, te druga pitanja vezana uz prikupljanje doprinosa. Ovim prijedlogom zakona želi se pojednostavniti postupak, te smanjiti razlika između minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa kako bi osobe za koje se primjenjuje najniža osnovica mogle ostvariti veća prava, stoga se predlaže povećanje koeficijenta za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38. Nadalje, ukidaju se iznimke od obveze doprinosa, proširuje se krug osoba koje podliježu doprinosima, smanjuje se stopa doprinosa prema drugom dohotku.
Po mišljenju dijela članova Odbora predlagatelj je bio dužn postupati sukladno s odredbama Zakona o procjeni učinaka propisa prilikom izrade prijedloga, budući da nije, izostala je javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, stoga je dvojben Zaključak Vlade Republike Hrvatske po kojemu izuzima prijedloge zakona iz porezne reforme prethodne procjene učinaka. Također, procjena učinaka propisa nakon 2 godine primjene zakona kako Vlada u Zaključku zadužuje Ministarstvo financija nije procjena već praćenje provedbe zakona.
Također u raspravi je iznijeto mišljenje po kojemu bi trebalo na jednostavniji i jasniji način upoznati umirovljenike koji su ostvarili mirovine u inozemstvu s poreznim obvezama. Nadalje, krajnje je vrijeme da započnu pregovori socijalnih partnera o visini minimalne plaće koja je na samom pragu prema siromaštvu, a istu bi valjalo i povećati.
U raspravi je dio članova Odbora ukazao da unatoč intenciji predlagatelja ovako predložena porezna reforma neće zaustaviti iseljavanje mladih, obrazovanih iz Republike Hrvatske.
U raspravi je predlagatelj pojasnio kakve će učinke proizvesti porezna reforma na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pritom je naglasio da će se porezni gubici jedinicama lokalne uprave samouprave refundirati temeljem Zakona o izvršenju proračuna.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova 5 glasova ”za” i 3 ”protiv” odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, P. Z. br.19.
2. Sve primjedbe i prijedlozi upućuju se predlagatelju da ih razmotri prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Miranda Mrsića.
Predsjednik Odbora
Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, dr.med.