Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U radu sjednice sudjelovali su predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata.
U uvodnom izlaganu ministar je istaknuo razlike u tekstu Konačnog prijedloga u odnosu na tekst Prijedloga zakona. Tako su dodatno usklađene odredbe s Konačnim prijedlogom Zakona o udomiteljstvu, uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Nadalje, dodatno je uređen članak koji se odnosi na osiguranike – osobe s invaliditetom, te je dopunjen u smislu proširivanja kruga na osobe s Down sindromom, te je izmijenjena odredba o provođenju profesionalne rehabilitacije radi usklađivanja sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Uvodi se kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici, na način da se ukupno navršenom mirovinskom stažu dodaje šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta.
U cilju jačanja održivosti mirovinskog sustava, predlaže se ubrzavanje izjednačavanja dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine pa sve do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Predlaže se ubrzavanje i izjednačavanje dobi i mirovinskog staža za žene u odnosu na muškarce za prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se dob i mirovinski staž potrebni za ostvarivanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu povećavaju za četiri mjeseca godišnje od 1. siječnja 2019. godine do kraja 2026. godine. Od 1. siječnja 2027. godine uvjet za prijevremenu starosnu mirovinu za žene i muškarce je 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.
Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se polazni faktor sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu.
Kako bi se destimulirao raniji odlazak u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, predlaže se primjerenije umanjenje prijevremene starosne mirovine. Propisuje se linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Smanjenje je trajno i ne ovisi o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu.
Redefiniraju se uvjeti za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, tako što se propisuje da je potrebno navršiti 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Od 1. siječnja 2027. uvjet za ostvarenje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika podiže se na 61 godinu života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju. Nadalje, proširuje se krug umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu.
U raspravi su podržana rješenja kojima se uvodi kategorija dodanog staža za izračun visine mirovine roditelju – majci ili posvojiteljici od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, odnosno iznimno roditelju – ocu ili posvojitelju ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta. Također, podržano je rješenje za linearno umanjenje od 0,3% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 3,6% po godini do maksimalno 18% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu.
Dio članova Odbora smatra da je neprihvatljivo ubrzavanje razdoblja za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu po strožim uvjetima, odnosno podizanje dobne granice za ostvarenje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu na 67, odnosno 62 godina života.
Također, dio članova Odbora smatra da je podizanje dobne granice za dugogodišnjeg osiguranika sa 60 na 61 godinu žitvota neprihvatljivo. Potom, da nije postignuta dobra ravnoteža između stimulacije i penalizacije u predloženom Zakonu. Iznijeto je mišljenje po kojemu je potrebno bolje regulirati odlazak u mirovinu za slobodna zanimanja.
U raspravi je prijepor izazvalo predloženo rješenje po kojemu se dopušta rad umirovljenicima u prijevremenoj mirovini na pola radnog vremena.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 4 protiv) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, P.Z. br.452
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.
Predsjednik Odbora
Gordan Maras