Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 28. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.
Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Zbog zaprimljenog velikog broja primjedaba na navedeni akt Odbor je na sjednicu pozvao predstavnike Hrvatskog saveza stanara sa stanarskim pravom-građana EU i predstavnike Udruge proljeće – privatnih vlasnika stanova i kuća Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, a predstavke istih su proslijeđene Odboru iz Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora, gosp. Jandrokovića.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom rješavaju dugogodišnji problemi između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i interesa države da osigura provođenje stambene politike na način da se vlasnicima stanova postupno omogući slobodno raspolaganje sa stanovima u njigovu vlasništvu od 1.7.2023. godine.
Pritom je izložio kako je Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske analizirao domaće pravne propise koji se odnose na nekadašnja stanarska prava i iz njih proizišle statuse zaštićenih najmoprimaca, te 10.7.2014. godine donio presudu u kojoj je utvrdio da postojeći zakonodavni okvir kojim je uređeno pitanje zaštićenog najma stanova nije uspostavio primjerenu ravnotežu između suprostavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci.
U Republici Hrvatskoj ima 3.734 kućanstva najmoprimaca sa zaštićenom najamninom u „privatnim stanovima“, odnosno 8.935 članova kućanstava, što prosječno iznosi 2,40 članova kućanstava po stanu, a prosječna površina tih stanova 62,25 m2, oko 19 „privatnih“ stanova koristie hrvatski branitelji, za koje se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaća (subvencionira) Republika Hrvatska,te oko 75 „privatnih“ stanova koje koriste korisnici koji primaju stalnu socijalnu pomoć, za koje je se predlaže da razliku između povećane najamnine i zaštićene najamnine plaćaju (subvencioniraju) jedinice lokalne samouprave na čijem se području stanovi nalaze.
Predloženim zakonom postupno se kroz razdoblje od 5 godina povećava zaštićena najamnina počevši od 1.7.2018 do 30.6.2023. godine.
U raspravi su suglasni članovi Odbora da je potrebno iznaći cjelovito i pravično rješenje za obje suprotstavljene strane. Dio članova Odbora smatra da je moguće tijekom rasprave u dva čitanja Zakona uravnotežiti interese zaštićenih najmoprimaca i vlasnika privatnih stanova.
Predstavnici najmoprimaca iznijeli su mišljenje po kojemu su vlasnici stanova/ najmodavci zapravo prekupci, te da država diskriminira zaštićene najmoprimce koji žive preko 50 godina legalno u tim stanovima, a imali su stanarsko pravo zbog kojeg nisu mogli steći drugi stan.
Predstavnici vlasnika smatraju da je cijeli niz godina povrijeđeno njigovo pravo vlasništva. Budući da su nezadovoljne obje strane predloženim zakonskim rješenjima, a problemi se generiraju više od 2 desetljeća, iznijet je i na sjednici prihvaćen prijedlog da Odbor između 2. čitanja održi tematsku raspravu o predloženom Zakonu.
Nadalje, iznijeto je mišljenje po kojemu treba razlikovati privatne vlasnike ovisno o načinu i vremenu stjecanja nekretnine jer je poznato da među vlasnicima postoji nemali broj prekupaca.
Dio članova Odbora smatra da je pravično rješenje po kojemu bi Republika Hrvatska trebala kompezirati troškove jednoj ili drugoj strani, odnosno obeštetiti privatne vlasnike ukoliko oni žele prodati stan, a najmoprimcima priznati sve troškove ulaganja u stan, ili zaštićenim najmoprimcima osigurati odgovarajući stan. Pritom je istaknuto da zaštićeni najmoprimci unatoč promjeni društvenog sustava nisu bespravno useljavali u privatne stanove već su i oni bili nositelji stanarskog prava kao i oni stanari u društvenim stanovima, ali nisu imali mogućnost otkupa stana jer je stan u privatnom vlasništvu.
Dio članova Odbora smatra da je moguće poboljšati predloženi Zakon budući da je u redovnoj proceduri, te da je krajnje vrijeme da se riješi položaj i vlasnika i zaštićenih najmoprimaca.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 za, 3 protiv i 1 suzdržan) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak
Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o najmu stanova, P.Z.br.293
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Gordana Marasa.
Predsjednik Odbora
Gordan Maras