7th term of the Croatian Parliament (22 December 2011 - 28 December 2015)

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 72. sjednici održanoj 16. rujna 2015. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o humanitarnoj pomoći koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. srpnja 2015.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja objasnila je da se predloženim Zakonom stavlja izvan snage Zakon o humanitarnoj pomoći, donesen 2010. kako bi se istim uklonili nedostaci trenutačno važećeg zakona, uočeni  u pet godina njegove provedbe. Njime se definiraju jasniji uvjeti za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, što će u konačnici dovesti do profiliranja neprofitnih pravnih osoba koje se ovom djelatnošću uistinu aktivno bave. Ujedno se pojačavaju i mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći.

Tako se po prvi puta regulira postupanje s neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama, na način da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava zadržati na računu  i uplatiti ih na račun prve slijedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece, nabava ortopedskih pomagala, nabava medicinskih uređaja i sl.).

Zakonom se po prvi puta uvode i odredbe koje reguliraju povrat nenamjenski utrošenih sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji te je definirana uloga nadležnog državnog odvjetništva u postupcima koji se pred nadležnim tijelima vode radi povrata nenamjenski utrošenih sredstava. Prema odredbama važećeg zakona to nije bilo moguće s obzirom na to da nije bilo jasno tko može i na koji način pokretati postupke za povrat tih sredstava, koja nisu u vlasništvu korisnika niti organizatora, već svih građana koji su ih donirali.

U raspravi su pohvaljene razlike između predloženog Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Naročito je pohvaljeno osiguranje maksimalne razine transparentnosti u prikupljanju sredstava, ali i učinkovitija prevencija zlouporaba u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Isto je omogućeno propisanim zakonskim odredbama koje obavezuju nadležne urede državne uprave da osiguraju da zaprimljena godišnja izvješća stalnih prikupljatelja humanitarne pomoći, kao i izvješća o provedenim humanitarnim akcijama, budu dostupna javnosti na mrežnim stranicama nadležnog ureda. 
 
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O HUMANITARNOJ POMOĆI

Za izvjestitelja   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je   odredio   zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor  za  zdravstvo  i  socijalnu  politiku  na 71. sjednici  Odbora održanoj 10. rujna 2015. raspravljao je o Konačnom prijedlogu obiteljskog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. rujna 2015.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja naglasila je da predloženi Zakon u najvećem dijelu donosi iste pravne institute koje je definirao Obiteljski zakon 2014., uz manje izričajne usklađenosti, uklanjanje suvišnih i objašnjavanje pojedinih odredbi za koje se na temelju podnesenih prijedloga za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona 2014. pokazalo da su potencijalno nedovoljno jasno normirane. Predloženim Zakonom riješit će se pitanje zadržavanja stečenih prava temeljem pravomoćnih i ovršnih odluka donesenih na temelju Obiteljskog zakona 2014. te se osigurati zadržavanje razine zaštite prava i dobrobiti djeteta i osoba s invaliditetom koja je postignuta prihvaćanjem Obiteljskog zakona 2014.
Nadalje, istaknula je izmjene u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. U predloženom tekstu Konačnog prijedloga u pojedinim odredbama pojačana je zaštita žrtava obiteljskog nasilja, omogućeno je priznanje očinstva i nakon smrti djeteta sve do trenutka upisa činjenice rođenja u državnu maticu te je na prijedlog pravobraniteljice za osobe s invaliditetom propisano da odluku o prekidu trudnoće štićenika može donijeti samo štićenik, a ne sud kao što je to bilo propisano Prijedlogom zakona.

Zakonskim prijedlogom održat će se ujedno i obiteljsko-pravna zaštita djece i osoba lišenih poslovne sposobnosti na razini koja je postignuta donošenjem Obiteljskog zakona 2014., omogućit će se nastavak rada Centra za posebno skrbništvu o onom obliku u kojem je i zaživio od početka primjene Obiteljskog zakona 2014., omogućit će se nastavak rada obiteljskih medijatora kao posebno educiranih stručnjaka čiji je rad usmjeren na pružanje pomoći strankama u sporu da svoj sukob pokušaju riješiti mirnim putem, kako bi se spriječila dodatna trauma djece u dugotrajnim sudskim postupcima.

U raspravi su pohvaljeni napori da se predmetnim Zakonom u najvećoj mjeri sustavno unaprijedi obiteljskopravna zaštita djece uvođenjem novih mehanizama kojima je cilj u svim postupcima vezanim za obiteljske odnose interes djeteta staviti u prvi plan. Također je pohvaljeno što je predmetnim Zakonom razina zaštite osoba lišenih poslovne sposobnosti podignuta na iznimnu razinu, odnosno što je omogućeno sklapanje braka, priznanje očinstva, sudjelovanje u sudskim postupcima, ukinuto potpuno lišenje poslovne sposobnosti i dr., sukladno stajalištima koja su zauzeta u presudama Europskog suda za ljudska prava.
 
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

OBITELJSKI ZAKON

Za   izvjestitelja   na   sjednici   Hrvatskoga  sabora  Odbor   je   odredio   zastupnika  doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor  za  zdravstvo  i  socijalnu  politiku  na 70. sjednici  Odbora održanoj 7. rujna 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2015.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku. Kako je objasnila, predloženim Zakonom povećanjem socijalnih naknada te uvođenjem posebnih naknada za ugrožene kupce energenata spriječit će se daljnje produbljivanje siromaštva kod najugroženijih skupina stanovništva. Praćenjem provedbe važećeg Zakona u razdoblju njegove primjene utvrđeno je da su samci koji su nesposobni za rad te djeca samohranih roditelja, odnosno djeca iz jednoroditeljskih obitelji  najugroženije skupine stanovništva s obzirom na ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) te se nalaze u najvećem riziku od siromaštva. Stoga se i glavna izmjena Zakona odnosi na povećanje iznosa ZMN-a za ove kategorije.

U prvoj kategoriji je 11.090 korisnika i za njih se ZMN povećava s 800 na 920 kuna. U drugoj skupini je 3.103 korisnika i za njih se ZMN povećava s 320 na 440 kuna. Također uvodi se i nova naknada za energetski ugroženog kupca čiji će iznos od 200 kuna Uredbom propisati Vlada RH.  Takvih ljudi u Hrvatskoj ima oko 125.000 i oni će dobiti vaučer za struju koji neće moći koristiti ni za što drugo.  

U raspravi je pohvaljen jedan od noviteta zakona koji se odnosi na prebacivanje nadležnosti za rješavanje o pravu na zajamčene minimalne naknade na urede državne uprave u županijama. Kako je istaknuto, time će se rasteretiti stručne radnike centara za socijalnu skrb koji više neće obavljati administrativne i upravno-financijske poslove vezane za administriranje ove naknade te će se moći kvalitetnije posvetiti individualnom stručnom radu s korisnicima. Također, izmjenama zakona ukinut će se odredba prema kojoj radno sposobna osoba koja prima zajamčenu minimalnu naknadu gubi pravo na tu novčanu naknadu od države nakon dvije godine. Jedna od izmjena je i povećanje maksimalnog tjednog broja sati usluga psihosocijalne podrške djeci s teškoćama, sa 6 na 12 sati tjedno, a osobito djeci čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, a dolaze iz jednoroditeljskih obitelji, do 18 sati tjedno.

Tijekom rasprave izneseno je i neslaganje s konstatacijom da za  provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Prema mišljenju člana Odbora nemoguće je povećati iznose minimalne naknade bez osiguranja istih. Kako je objašnjeno u daljnjoj raspravi, upravo zahvaljujući informatizaciji, racionalizaciji i konsolidaciji sustava detektirano je gotovo 8 000 predmeta u kojima su ustanovljene pogreške te su obustavljene njihove isplate, a iznos koji je preostao preusmjerava se na ove dvije najugroženije kategorije. Tako broj korisnika socijalne skrbi sada odgovara realnom broju građana koji su doista siromašni i trebaju socijalnu potporu.

Na primjedbu o uvođenju ovih mjera neposredno pred izbore predsjednik Odbora podsjetio je da je Vlada RH već u prvoj godini svog mandata odmah za 200 kuna povećala naknadu samcima. 

Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za   izvjestitelja   na   sjednici   Hrvatskoga  sabora  Odbor   je   odredio   zastupnika  doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 68. sjednici Odbora održanoj  7. srpnja 2015. raspravljao je o Konačnom  prijedlogu  zakona  o  reguliranim  profesijama  i  priznavanju  inozemnih  stručnih  kvalifikacija koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja obrazložio je svrhu donošenja Zakona koja se ogleda prije svega u potrebi usklađivanja s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“). Sve države članice Europske unije moraju se uskladiti s navedenom Direktivom do 18. siječnja 2016.

Obrazložio je razlike u rješenjima koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona te razloge odbijanja nekih prijedloga u odnosu na prvo čitanje.  

Većina Članova Odbora u raspravi  je podržala predložene izmjene i dopune te su izrazili zadovoljstvo što je predlagatelj prihvatio primjedbe izrečene na Odboru u prvom čitanju tako da su u cijelom tekstu Konačnog prijedloga zakona riječi: „sestrinska njega“ zamijenjene riječima: „zdravstvena njega“, što je u duhu stručnog izražavanja i u skladu sa Zakonom o sestrinstvu. Nadalje, prihvaćen je prijedlog vezan uz odredbu članka 36. stavka 3. kojim se propisuju kompetencije koje se stječu osposobljavanjem za medicinske sestre odgovorne za djelatnost opće njege tako da sada glasi: „sposobnost u radu i učinkovita komunikacija s ostalim stručnjacima koji rade u zdravstvenoj djelatnosti“. Dodan je stavak 4. u članku 20. Konačnog prijedloga zakona kojim se uređuje da će nadležno tijelo odbiti zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije kad utvrdi da postoje bitne razlike u stručnim kvalifikacijama kandidata koje se ne mogu nadoknaditi ni provedbom dopunskih mjera, a nisu ispunjeni uvjeti za djelomičan pristup reguliranoj profesiji iz članaka 71. i 72. ovoga zakona. Također, budući da postoji mogućnost da je jedno tijelo nadležno za provedbu postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, a da pritom nije nadležno i za reguliranje profesije, ovim Konačnim prijedlogom zakona na odgovarajući je način u pojedinim odredbama preciziran pojam nadležnog tijela.

Pojedini članovi Odbora i predstavnici strukovnih komora u raspravi su iznijeli primjedbe u vezi s predloženim izmjenama i dopunama koje nisu prihvaćene od strane predlagatelja a odnose se na postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija od strane nadležnih tijela. Predložili su oslobađanje od plaćanja upravnih pristojbi, jedinstvenost ispita (kompetenciju znanja i vještine) te utvrđivanje troškovnika od strane tijela koja provode provjeru kompetencije.
 
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 glasova „za“ i 3 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O REGULIRANIM  PROFESIJAMA  I
PRIZNAVANJU INOZEMNIH  STRUČNIH  KVALIFIKACIJA

Za   izvjestitelja   na   sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  zastupnika  doc. dr. sc.  Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., mr. oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 68. sjednici Odbora održanoj 7. srpnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. srpnja 2015. godine. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom dijelu istaknula je razloge za donošenje ovog zakona po hitnom postupku, koji se ogledaju u sprječavanju  daljnje diskriminacije osoba koje imaju isti stupanj invaliditeta, a ostvaruju različita prava, odnosno neki od njih ostvaruju pravo na doplatak za djecu i nakon 27. godine, a neki ne, i to isključivo ovisno o tome jesu li to pravo stekli prije 31. prosinca 2001. godine.

Ovim zakonom osigurat će se u jednakom opsegu ostvarivanje prava na doplatak za djecu s težim i teškim invaliditetom korisnicima koji su to pravo ostvarivali pa ga izgubili zbog navršenih 27. godina života te novim korisnicima, u odnosu na korisnike koji su pravo stekli prije 1. siječnja 2002. te ga, prema važećim propisima, ostvaruju sve dok takvo oštećenje zdravlja postoji. Radi potrebe da se opisana diskriminacija osoba s istim stupnjem invaliditeta što prije ukine, predlaže se stupanje zakona na snagu 1. rujna 2015.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI  ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 68. sjednici Odbora, održanoj 7. srpnja 2015. raspravljao je o Konačnom  prijedlogu  zakona  o  hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da potreba za donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba proizlazi iz obveza Republike Hrvatske sukladno međunarodnim i nacionalnim dokumentima.

U svrhu izjednačavanja mogućnosti pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju i omogućavanju ravnopravnog ostvarivanja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zakonom će se propisati pravo gluhih i gluhoslijepih osoba te drugih osoba s komunikacijskim teškoćama kod kojih je zbog funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana ili ne postoji, na korištenje hrvatskog znakovnog jezika i ostalih sustava komunikacije koji odgovaraju njihovim individualnim potrebama. U Konačnom prijedlogu zakona ne postoje razlike u odnosu na Prijedlog zakona.

Predloženim zakonom definiraju se hrvatski znakovni jezik kao izvorni jezik zajednice gluhih i gluhoslijepih osoba te drugi oblici komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba: simultana znakovno-govorna komunikacija, ručne abecede, titlovanje ili daktilografija, očitavanje govora s lica i usana, pisanje po dlanu i tehnička pomagala.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O HRVATSKOM ZNAKOVNOM JEZIKU I OSTALIM SUSTAVIMA KOMUNIKACIJE
GLUHIH I GLUHOSLIJEPIH   OSOBA  U REPUBLICI  HRVATSKOJ

Za   izvjestitelja   na   sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  zastupnika  doc. dr. sc.  Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., mr. oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 63. sjednici Odbora, održanoj 29. svibnja 2015., raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2015.
 
Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica koja je upoznala članove Odbora s aktivnostima i radom Ureda. Izvješće za 2014. godinu daje prikaz na svakom području njezina djelovanja -postupanje po pojedinačnim pritužbama zbog povrede prava osoba s invaliditetom, aktivnosti u području praćenja i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom, kao i druge aktivnosti i obaveze koje proizlaze iz Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom. Kako je istaknula, broj pojedinačnih pritužbi građana i ove se godine najviše odnosi na socijalnu skrb, rad i zapošljavanje, pristupačnost i mobilnost, obrazovanje te mirovinsko osiguranje.

U dijelu zdravstvene zaštite i prava iz zdravstvenog osiguranja zaprimljene pritužbe najvećim se dijelom odnose na neujednačenost i nedostupnost pojedinih zdravstvenih usluga te osiguranja ortopedskih pomagala, za osiguranje kojih svakako postoji potreba planiranja većih materijalnih sredstava, istaknula je pravobraniteljica.

Također je istaknula potrebu poboljšanja razvoja izvanbolničkog liječenja i rehabilitacije, potrebe osiguranja pristupačnosti, asistenta, fizikalne terapije i medicinske njege kao i unapređenja razvoja sustava rane intervencije, dijagnostike i (psihosocijalne) rehabilitacije djece s razvojnim rizikom i s teškoćama u razvoju na cijelom području Republike Hrvatske, osvrnuvši se na zaštitu prava osoba s autizmom.
Tijekom rasprave članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo kvalitetom Izvješća, naglašavajući da se upravo na taj način daje doprinos i poboljšanje određenim područjima i u određenoj problematici. S tim u vezi istaknuli su Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vezano za zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra, koje je pravobraniteljica uputila Hrvatskome saboru, a o kojemu je Odbor nedavno raspravljao na svojoj 60. sjednici.

Obrazlažući mišljenje Vlade Republike Hrvatske u svom izlaganju njezini predstavnici osvrnuli su se, u dijelu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, na podatke prema kojima je u prvih četiri mjeseca ove godine zbog proširivanja obveze kvotnog zapošljavanja broj zaposlenih osoba s invaliditetom udvostručen, odnosno najviši u posljednjih dvadesetak godina. Vezano uz primjedbu o minimalnim i nedovoljnim sredstvima i naknadama, predstavnica Vlade RH istaknula je podatke prema kojima su iz fondova EU povučena i iskorištena maksimalna sredstva. Također je naglasila da je započet proces deinstitucionalizacije korisnika, a  u skladu s europskim mjerilima.

U raspravi je zamijećeno da se načelo inkluzivnog obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju u sve većoj mjeri implementira u sustav općeg odgoja i obrazovanja u RH. Donesen je Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, a i pritužbe na nemogućnost uključivanja u dječji vrtić ili redovnu školu sve su rjeđe.  Za 1696 učenika s teškoćama osigurani su i pomoćnici u nastavi i to u osnovnim i srednjim školama, ukupno 1022 pomoćnika. Prisutni su se složili da je najznačajnije u tom kontekstu pružanje dodatne podrške, odnosno osiguravanje podrške asistenata/pomoćnika u nastavi.
  

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2014. godinu

Za   izvjestitelja   na   sjednici   Hrvatskoga  sabora  Odbor   je   odredio   zastupnika  doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 61. sjednici održanoj 20. svibnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2015.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je objasnila da je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije na području vode za ljudsku potrošnju s obzirom na njezinu važnost za ljudsko zdravlje, odnosno zbog pravodobnog prijenosa i primjene Direktive Vijeća 2013/51/Euratom.

Zakonskim prijedlogom proširuje se područje primjene Zakona o vodi za ljudsku potrošnju propisivanjem zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, vrijednosti parametara, učestalost i metode za praćenje radioaktivnih tvari u vodi za ljudsku potrošnju. Definiraju se pojmovi sadržani u Direktivi Vijeća 2013/51/, proširuje se ovlast ministra nadležnog za zdravlje da pravilnikom propiše parametre za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju i na parametre radioaktivnosti te propisuje ovlast ravnatelju Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost da prema posebnim propisima ovlasti službeni laboratorij za ispitivanje parametara radioaktivnosti u vodi za ljudsku potrošnju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora odlučili su jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O 
IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 61. sjednici Odbora, održanoj 20. svibnja 2015., raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama u okviru djelovanja Nacionalnog preventivnog  mehanizma u 2014. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 10. ožujka 2015.

Odbor je o Izvješću pučke pravobraniteljice raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U svom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je funkciju Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) koju u Republici Hrvatskoj, sukladno sa svojom nadležnosti, obavlja Ured pučkog pravobranitelja. Upravo s te osnove, a u svrhu unapređenja poštivanja ljudskih prava osoba s duševnim smetnjama koje se nalaze na liječenju u psihijatrijskim ustanovama, nedobrovoljni smještaj u psihijatrijske ustanove bio je jedan od prioriteta Ureda. Posebno je naglašeno da NPM nije ovlašten analizirati psihijatrijske prosudbe i proces dijagnosticiranja duševne bolesti, kao i donositi mišljenje je li sa stručne strane bilo opravdano u psihijatrijskoj ustanovi prisilno zadržati te prisilno smjestiti pojedine osobe. Isto se odnosi i na sudske odluke u čiji meritum ne može ulaziti.

U Izvješću su prikazani glavni nalazi pojedinačnih izvješća nakon nenajavljenih obilazaka pet psihijatrijskih ustanova: Klinike za psihijatriju Vrapče, Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ Popovača, Psihijatrijske bolnice Rab, Psihijatrijske bolnice Ugljan te Psihijatrijske bolnice Lopača.

U svrhu unaprjeđenja ljudskih prava i uklanjanja uočenih nedostataka dane su preporuke koje se odnose na poboljšanje uvjeta smještaja (prenapučenost, zapuštenost) te osiguranje dovoljnih financijskih sredstava za njihovo uklanjanje, povećanje broja osoblja u psihijatrijskim ustanovama, potrebu provođenja kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika, informiranje osoba s duševnim smetnjama i njihovih osoba od povjerenja i zakonskih zastupnika o njihovim pravima i načinima njihove zaštite usmenim i pismenim putem, poboljšanje propisa u dijelu koji se odnosi na ograničavanje prava osoba s duševnim smetnjama, potrebu standardiziranja postupaka prisilne primjene psiho-farmakološke terapije koja mora biti jasno naznačena u medicinskoj dokumentaciji. Posebno je naglašena potreba, upravo pri prisilnom smještaju i smještaju bez pristanka, da svi postupci trebaju biti stalno u središtu pozornosti svih službi koje ga provode, a država treba osigurati jasne procedure postupanja i predvidjeti odgovarajuće i djelotvorne zaštitne mehanizme koji će sprječavati mogućnost zloupotrebe.

Obrazloživši mišljenje Vlade Republike Hrvatske, njezina predstavnica u svom izlaganju osvrnula se na prava i stvorene preduvjete za bolju zaštitu osoba s duševnim smetnjama, koja su u odnosu na prethodni važeći zakon novim Zakonom o zaštiti osoba s duševnim smetnjama od 1. siječnja 2015. svakako ojačana i poboljšana. Njime je propisano da osoba s duševnim smetnjama mora imati odvjetnika u sudskim postupcima, a ako ga ona ili osoba od povjerenja ili zakonski zastupnik ne odabere, sud ga postavlja po službenoj dužnosti. Također se vodi računa o stručnosti odvjetnika iz forenzičke psihijatrije, u koju svrhu je Hrvatska odvjetnička komora organizirala edukacije. Istaknula je i obvezno sudjelovanje u raspravi prisilno zadržane osobe te obvezatnost održavanja rasprave u psihijatrijskoj ustanovi, kao i mogućnost ulaganja izvanrednog pravnog lijeka - revizije.

Tijekom rasprave svi članovi Odbora složili su se da se radi o vrlo kvalitetnom izvješću te su pozdravili izvješća ovakve vrste kojima je svrha unapređenje i poboljšanje određene problematike.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora odlučili su jednoglasno (7 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice o ljudskim pravima osoba s duševnim smetnjama u psihijatrijskim ustanovama u okviru djelovanja Nacionalnog preventivnog mehanizma u 2014. godini
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 60. sjednici Odbora, održanoj 15. svibnja 2015. raspravio je o Posebnom izvješću pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vezano za zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 15. prosinca 2015.

Odbor je o Posebnom izvješću pravobraniteljice raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao s pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno Pravobraniteljica iznijela je razloge za upućivanje ovog Posebnog izvješća,  vezano za zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra,  kako bi se u najkraćem mogućem roku uspostavio cjelovit sustav skrbi o osobama s autizmom od najranije do odrasle dobi s lepezom potrebnih usluga i educiranih stručnjaka te  osigurala dostupnost na cijelom području Republike Hrvatske.

S tim u vezi traži poduzimanje konkretnih aktivnosti kojima će se osigurati: jedinstvena metodologija dijagnostike i rana intervencija, prilagodba sustava redovnog obrazovanja potrebama djece s autizmom, reorganizacija postojećeg Centra za autizam kao specijaliziranog metodičkog centra s posebnim obrazovnim programima,  profesionalno usmjeravanje, rehabilitacija i osposobljavanje za odgovarajuće zanimanje i neovisno življenje, odgovarajuća specijalizirana i multidisciplinarna zdravstvena skrb s posebnim naglaskom na zaštiti mentalnog zdravlja uključujući primjereno postupanje u slučajevima akutnih stanja u kojima ugrožavaju svoju sigurnost ili zdravlje, odnosno sigurnost okoline te različiti oblici podrške osobama u odrasloj dobi – usluge u zajednici u obimu i na način prilagođen njihovim potrebama.

Predstavnici resornih ministarstava obrazložili su Mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja je svjesna problematike vezane uz zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra (PAS) na koje se ukazuje te napominje da navedena problematika postoji već dugi niz godina, ali su i upravo u posljednjih nekoliko godina učinjeni znatni pomaci na ovom području.

U svrhu unaprjeđenja skrbi o osobama s poremećajem iz autističnog spektra, kontinuirano se provode, putem nadležnih ministarstava, aktivnosti u vezi s rješavanjem djelovanja centara za autizam i zbrinjavanja osoba s autizmom.

Tako je 29. siječnja 2013. formirana Međuresorna radna skupina nadležna za rješavanje statusa Centra za autizam Zagreb i zbrinjavanja osoba s autizmom, s ciljem unaprjeđenja sustava rane dijagnostike i rane intervencije, kako bi djeca s poremećajem iz autističnog spektra i njihovi roditelji ostvarili najbolju moguću pravovremenu potporu. Što se tiče Centra, zadaća Međuresorne radne skupine je provesti razdvajanje djelatnosti obrazovanja i djelatnosti socijalne skrbi.
 
S ciljem razvoja i osiguranja pristupačnosti usluge rane dijagnostike i intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra, pokrenuta je inicijativa međuresornog i transdisciplinarnog pristupa u osiguravanju podrške djeci i obiteljima, uspostavljanjem jedinstvenog sustava podrške u smislu rješavanja pitanja probira, dijagnostike i rane intervencije. U travnju 2014. između tri ministarstva (Ministarstva socijalne politike i mladih, Ministarstva zdravlja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta) i UNICEF-a, potpisan je sporazum o suradnji pri realizaciji tehničke podrške UNICEF-a za provedbu projekta „Rana dijagnostika i rana intervencija za djecu s poremećajima iz autističnog spektra“. Glavni ciljevi Sporazuma su unaprjeđenje sustava rane dijagnostike i rane intervencije.  
 
Vlada RH kontinuirano razvija i unaprjeđuje sustav skrbi o osobama s poremećajem iz autističnog spektra provođenjem sustavnih aktivnosti i mjera, što će i ubuduće nastaviti, istaknuli su njezini predstavnici.

U raspravi članovi Odbora složili su se s problemima koji postoje smatrajući da su nadležna ministarstva intenzivirala aktivnosti u smjeru unaprjeđenja skrbi i cjelokupnog sustava, kao i definiranju rješenja za sistemsko pružanje rane intervencije, kako bi, posebno djeca najranije životne dobi i njihove obitelji, kroz primjerene programe rehabilitacije odmah dobili određena poboljšanja i potrebnu potporu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Prihvaća se Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom vezano za zaštitu prava osoba s autizmom i poremećajima iz autističnog spektra

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 59. sjednici održanoj 17. travnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2015.
 Odbor je o Prijedlogu zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, regulirajući postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup i obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te uvjeti za slobodno pružanje usluga na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija.
 U svrhu usklađivanja s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta („Uredba IMI“), s kojom se sve države članice Europske unije moraju uskladiti do 18. siječnja 2016., pristupilo se izradi novog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.
 U raspravi razmotrene su zakonske odredbe koje uređuju opći sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesija doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara odgovornih za djelatnost opće njege, primalja, magistra farmacije i doktora veterinarske medicine, za koje sukladno s Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija vrijedi načelo automatskog priznavanja kvalifikacija.
 Tijekom rasprave istaknuta je potreba jasnijeg definiranja nadležnosti i postupanja nadležnih tijela (strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave ili druga nadležna tijela ili organizacije) u postupcima provođenja i utvrđivanja uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.
Iznesene su primjedbe na račun izričaja „sestrinska njega“, što bi po mišljenju vanjske članice Odbora trebalo svakako izmijeniti u duhu stručnog izražavanja te ga promijeniti u „zdravstvena njega“. Također, iznijela je primjedbe u vezi s člankom 35. stavkom 2, smatrajući da bi ga trebalo izostaviti jer, po njezinu mišljenju, što se tiče edukacije dovodi medicinske sestre u neravnopravan položaj s ostalim reguliranim profesijama. Kako je istaknula, medicinske sestre srednje stručne spreme nisu u mogućnosti tijekom edukacije od 4600 sati usvojiti kompetencije propisane Direktivom. U tom kontekstu smatra da se izjednačuju kompetencije medicinskih sestara svih razina obrazovanja, što bi značilo da medicinske sestre srednje stručne spreme dobivaju iste kompetencije kao i medicinske sestre koje su svoja znanja stekle daljnjim usavršavanjem na visokim učilištima i sveučilištima (prvostupnice, diplomirane medicinske sestre / magistre sestrinstva).
Kako su se prisutni složili, do sada su u postupcima priznavanja inozemnih kvalifikacija uočeni određeni problemi koji će se poboljšanjem pravila važećih sustava priznanja kvalifikacija sigurno urediti.
 
 Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“, 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

 1. Prihvaća se  Prijedlog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija
 2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izraženi u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 59. sjednici održanoj 17. travnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o humanitarnoj pomoći koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. travnja 2015.

 Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu naglasila da se predloženim Zakonom stavlja izvan snage Zakon o humanitarnoj pomoći, donesen 2010. (NN 128/2010.) te se istim uklanjanju nedostaci trenutačno važećeg zakona koji su se pojavili u ovih pet godina provedbe. Zakonski prijedlog predviđa razlikovanje stalnih skupljača humanitarnih pomoći od organizatora humanitarnih akcija, kao vremenski ograničenih akcija usmjerenih na prikupljanje humanitarne pomoći za određenog korisnika, odnosno korisnike ili za definiranu svrhu.

 Definiraju se jasniji uvjeti za dobivanje rješenja za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, uvodi se razvrstavanje humanitarnih akcija, a Zakonom se prvi put regulira postupanje neutrošenim financijskim sredstvima prikupljenima u humanitarnim akcijama tako da je organizator humanitarne akcije dužan neutrošena sredstava zadržati na računu te uplatiti na račun prve sljedeće humanitarne akcije koja je odobrena s istom oznakom vrste (npr. liječenje djece, nabava ortopedskih pomagala, nabava medicinskih uređaja i sl.). 

 U raspravi članovi Odbora pohvalili su zakonske odredbe koje prvi put reguliraju povrat nenamjenski utrošenih sredstava prikupljenih u humanitarnoj akciji, kao i činjenicu da se ujedno pojačavaju mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, odnosno da se proširuje opseg prekršajnih odredbi. S tim u vezi, u raspravi je zatraženo objašnjenje povrata nenamjenski utrošenih sredstava jer prema odredbama važećeg zakona to nije bilo moguće, s obzirom na to da nije bilo jasno tko može i kako pokretati postupke za povrat tih sredstava zbog činjenice da ta sredstva nisu u vlasništvu ni korisnika ni organizatora, već svih građana koji su sredstva donirali. Novim zakonskim prijedlogom vratit će se povjerenje građana u humanitarne akcije i jamčiti im da će njihov donirani novac biti potrošen za namjenu koja ih je nagnala na empatiju i humanost, suglasni su članovi Odbora.

 Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“, 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći 

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izraženi u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 59. sjednici održanoj 17. travnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Mirela Holy, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 19. studenoga 2014. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Članovi Odbora raspolagali su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na rečeni Prijedlog zakona.

Uvodno obrazloženje podnijela je predlagateljica koja je upoznala članove Odbora s osnovnim pitanjima koja se uređuju s predmetnim Prijedlogom zakona. Tako se predlaže liberalizacija uzgoja, prerade i prometa konoplje, njezina upotreba u industrijske i medicinske svrhe, kao i za osobnu uporabu te donošenje novog zakona o konoplji, kojim bi se propisalo i osnivanje agencije za konoplju. Smatra da izmjene rješavaju pitanja od državnog interesa, što je nužno zbog zdravlja ljudi, kada se radi o uporabi konoplje u medicinske svrhe te sprječavanja i otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu kada se radi o uporabi konoplje u industrijske svrhe. Istaknula je da je u javnom interesu omogućiti cjeloviti uzgoj konoplje kao važne sirovine u industriji i za rješavanje niza problema u okolišu te regulirati indijsku konoplju preko registriranih poslovnih subjekata, što bi je odvojilo od zlouporabe, odnosno crnog tržišta i korupcije. Također treba osigurati medicinsko korištenje indijske konoplje kao pomoćnog ili glavnog sredstva protiv bolova, za liječenje teških bolesti i opuštanje.

Predstavnik Vlade obrazložio je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske, naglasivši da je predloženi zakon u suprotnosti s međunarodnim pravom koje je prepoznalo ilegalne droge kao veliki svjetski problem. Osim toga, u suprotnosti je i s hrvatskim propisima; posebice Kaznenim zakonom, Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Zakonom o zaštiti na radu te nizom drugih zakonskih i podzakonskih akata. Također je izvijestio nazočne da je u  Ministarstvu zdravlja u završnoj fazi izrada nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga koji bi, među ostalim, regulirao preradu i uporabu industrijske konoplje.

 U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na medicinsko korištenje indijske konoplje kao pomoćnog ili glavnog sredstva protiv bolova i u liječenju nekih teških bolesti. Neprijeporno je, istaknuli su, da se u većini europskih država medicinskom primjenom konoplje smatra primjena gotovog lijeka na bazi konoplje, dokazane učinkovitosti i sigurne primjene, koja se potvrđuje registracijskim statusom lijeka. Međutim, predloženi zakon ne sadrži odredbe iz kojih je vidljiva namjera strogog nadzora korištenja THC-a u medicini, kao što ga imaju pojedine države koje su to dopustile. 

 S tim u vezi, nazočni su se složili da ovakav liberalan pristup koji se predlaže otvara niz pitanja koja zahtijevaju širu i znanstveno utemeljenu raspravu te su pozdravili osnivanje Povjerenstva za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, pri Ministarstvu zdravlja. Jedan od zadataka navedenog Povjerenstva, među ostalim je i rad na odabiru najprikladnijeg rješenja za Republiku Hrvatsku.

 Nakon opširne rasprave članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

 Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, u tekstu kako ga je predložila predlagateljica.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., mr.oec.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 58. sjednici  održanoj 20. ožujka 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i  nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2015.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je da se tim zakonskim prijedlogom provodi daljnje usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije na području nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja. Također, neka zakonska rješenja koja su bila predviđena postojećim Zakonom u provedbi nisu dala očekivane rezultate te ih je potrebno izmijeniti.  

U skladu s primjedbom Europske komisije Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost prestaje obavljati poslove skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske u središnjem skladištu i poslove upravljanja središnjim skladištem. Osniva se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada koji će uspostaviti i njime upravljati Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a za svoj će rad biti odgovoran Vladi Republike Hrvatske.

Izmjenama Zakona kategorizacija izloženih radnika, obveza dozimetrijskog nadzora izloženih radnika te učestalost provjere zdravstvene sposobnosti pojedine kategorije izloženih radnika usklađuju se s Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom, od 5. prosinca 2013., tako da će znatno manji broj izloženih radnika morati biti pod dozimetrijskim i zdravstvenim nadzorom. Nadalje, model stjecanja stručne osposobljenosti za primjenu mjera radiološke sigurnosti dopunskom izobrazbom te obnove znanja izmijenit će se tako da će dopunsku izobrazbu i obnovu znanja organizirati Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.

U raspravi članovi Odbora posebno su pohvalili nezanemarivu uštedu u iznosu od oko 5.500.000,00 kn godišnje koja proizlazi iz smanjenja parafiskalnih nameta u dijelu koji se odnosi na troškove provedbe dozimetrijskog i zdravstvenog nadzora te izobrazbe izloženih radnika o primjeni mjera radiološke sigurnosti.

Tijekom rasprave razmotrena su i pitanja zbrinjavanja i skladištenja radioaktivnog otpada, kao i pitanje medicinskog ozračenja, granica ozračenja i osobne dozimetrije za  djelatnike koji su tijekom rada izloženi ionizirajućem zračenju te pitanje kontrole zračenja i zaštite  pacijenata prilikom dijagnostičkih postupaka, imajući na umu modernu, suvremenu medicinsku tehnologiju. S tim u vezi svi su se složili s važnošću sustavne edukacije zdravstvenih radnika, kontrole kvalitete dijagnostičkih postupaka te informiranosti pacijenata.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (osam glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O RADIOLOŠKOJ  I  NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc.  Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., mr. oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 58. sjednici Odbora, održanoj  20. ožujka 2015., raspravljao je o Prijedlogu odluke o proglašenju "Nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze", koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 5. ožujka 2015.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja koja je naznačila važnost obilježavanja nacionalnog dana oboljelih od multiple skleroze 26. rujna, kako bi se javnost informirala o postojanju i potrebama oboljelih od multiple skleroze, kao i onih koji na poseban način žive uz tu bolest u Republici Hrvatskoj.

Dvadeset i šestog rujna 1979. osnovano je „Udruženje za pomoć oboljelima od multiple skleroze i srodnih bolesti“ u nazočnosti oboljelih od multiple skleroze i neurologa iz Rijeke i Zagreba. Od tada oboljeli od multiple skleroze Republike Hrvatske obilježavaju svoj dan. Kako je istaknula, u Republici Hrvatskoj od te bolesti boluje oko 4000 osoba, a od njih je 82% žena.

Predstavnik Vlade pohvalio je inicijativu te se složio s potrebom obilježavanja nacionalnog dana oboljelih od te bolesti, naglasivši potrebu izrade registra oboljelih, smatrajući da je broj  oboljelih i puno veći.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su poduprli Odluku te su sa osam glasova „za“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU
"NACIONALNOG  DANA  OBOLJELIH  OD  MULTIPLE  SKLEROZE" 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc.  Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., mr. oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 57. sjednici održanoj 27. veljače 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih  oštećenja, s  Konačnim  prijedlogom  zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno predstavnica predlagatelja iznijela je razloge za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, kako bi se osiguralo vještačenje u postupcima ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja od 1. siječnja 2015. u jedinstvenom tijelu vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o listi tjelesnih oštećenja („Narodne novine“, br. 162/98.) i Uredba o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja („Narodne novine“, br. 154/14).

U kraćoj raspravi članovi Odbora su prihvatili obrazloženje predlagateljice. Izraženo je i mišljenje, uvažavajući razumnost rješenja, da se za rješavanje ovakvih pitanja treba ustrajati na  donošenju zakonskih prijedloga, makar i sa zakašnjenjem, a ne uredbama uređivati pojedina pitanja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O LISTI TJELESNIH  OŠTEĆENJA

Za  izvjestitelja  na  sjednici  Hrvatskoga  sabora  Odbor  je  odredio  zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj 28. siječnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima  komunikacije  gluhih i  gluhoslijepih osoba u Republici  Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2014.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula da se predloženim Zakonom propisuje pravo gluhih i gluhoslijepih kao i drugih osoba s komunikacijskim teškoćama na korištenje, informiranje i obrazovanje na hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije. Ovime se propisuje pravo korisnika da izaberu i koriste sustav komunikacije koji odgovara njihovim potrebama, kao i pravo na korištenje usluge stručnog komunikacijskog posrednika, a sve u svrhu izjednačavanja pristupa socijalnom, ekonomskom i kulturnom okruženju te omogućavanja ravnopravnog ostvarivanja prava i sloboda.

U raspravi je naglašeno da je pristup informacijama i komunikaciji ključan vid sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvu, te da im je, s ciljem aktivnog uživanja prava, sudjelovanja i donošenja odluka o svojem životu, nužan pristup informacijama putem odgovarajućeg komunikacijskog sustava, što je  u skladu  s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Europskom strategijom o invaliditetu 2010. - 2020.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima   komunikacije  gluhih i  gluhoslijepih osoba u Republici  Hrvatskoj  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

      doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj 28. siječnja 2015. raspravljao je o Prijedlogu nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014.

Odbor je o Prijedlogu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U svom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je važnost Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., što se ogleda ponajprije u povećanju dostupnosti zdravstvene zaštite, unapređenju kvalitete i učinkovitosti zdravstvenog sustava te povećanju djelotvornosti i smanjenju troškova poslovanja bolnica. Načelima supsidijarnosti i funkcionalne integracije bolnica, na kojima se temelji Nacionalni plan, ojačat će se rad u dnevnim bolnicama, ubrzati hospitalizacija pacijenata te smanjiti troškovi bolničkog liječenja, a formiranjem regionalnih centara izvrsnosti osigurat će se bolja kvaliteta, komunikacija te će se smanjiti liste čekanja.

Svrha Nacionalnog plana je detaljno definirati buduću strukturu i potrebne kapacitete bolničkog sustava, znatno izmijeniti sadašnji model pružanja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj i uskladiti ga s najboljom suvremenom europskom praksom. Plan obuhvaća kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temelji se na četiri regije zdravstvenog planiranja: Središnjoj i sjevernoj, Istočnoj, Južnoj i Zapadnoj regiji, a u svakoj od njih bit će jedan klinički bolnički centar kao krovna bolnička institucija u regiji s kojom su povezane manje bolnice.

Prema Nacionalnom planu želi se smanjiti stopa akutnog bolničkog liječenja za 10 %, prosječnu stopu popunjenosti kreveta dovesti na optimalnu razinu od 80 do 85 % (ovisno o djelatnosti), smanjiti duljinu bolničkog liječenja za 10 do 40 % (ovisno o djelatnosti i ustanovi), povećati broj ambulantnih usluga za minimalno 10 % te povećati broj slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10 %. 

Pojedini članovi Odbora izrazili su sumnju u planirano povećanje ambulantnih usluga,  razvitak dnevne bolnice, posebice dnevne kirurgije jer, kako su naglasili, nedostaje sredstava za investicije u zdravstvenom sustavu općenito. S tim u vezi, predstavnik Vlade RH skrenuo je pozornost na Europske strukturne i investicijske fondove te usvajanje operativnih programa, od kojih je znatan iznos predviđen za dnevne bolnice.

Nacionalnim planom definira se i uspostava Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite i u njemu će, uz osnovne podatke o zdravstvenim ustanovama, biti definiran maksimalan broj akutnih postelja, postelja u dnevnim bolnicama, u produljenoj i dugotrajnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i za kronično liječenje i palijativnu skrb. U raspravi se pojedini članovi Odbora nisu složili s kriterijem postelja kao pokazatelja aktivnosti odnosno plaćanja naglasivši pri tome važnost broja postupaka. Postavili su i pitanje kriterija po kojima je određen optimalan boravak u bolnici te vremensko ograničenje boravka u dnevnoj bolnici.  Predlagatelj je objasnio da se broj bolničkih postelja neće uzimati kao jedini ili čak najvažniji pokazatelj aktivnosti, već će se određivati i planirati tako da se može prilagođavati potrebama. Shodno tome, maksimalan broj postelja određene bolnice ukupno i po djelatnostima neće biti definiran Nacionalnim planom nego Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite. Međutim, potrebno je definirati minimalni broj postelja određene ustrojstvene jedinice kako bi se osigurala kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite, kao i racionalnost njezina postojanja.

Većina članova Odbora u raspravi je podržala primjenu modaliteta dnevne bolnice uz smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta, očekujući za krajnji ishod, uz smanjenje liste čekanja, povećanje kvalitete i racionalizaciju troškova.

Kako je naglašeno, dosadašnja sveobuhvatna ocjena stanja i analiza postojeće bolničke mreže pokazala je da nije dovoljno prilagođena potrebama stanovništva i ekonomskim mogućnostima, a dosadašnji sustavi upravljanja postaju zastarjeli i dugoročno neodrživi. Nacionalni plan trebao bi stoga predstavljati operativni dokument za budući razvoj.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (9 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

NACIONALNI PLAN RAZVOJA KLINIČKIH BOLNIČKIH CENTARA, KLINIČKIH  BOLNICA, KLINIKA I OPĆIH BOLNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2014.-2016.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr.oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj  28. siječnja 2015. raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2015.

Odbor je Uredbu o dopuni Zakona o sanaciji javnih ustanova, Uredbu o izmjenama i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Uredbu o prestanku važenja Zakona o listi tjelesnih oštećenja raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora, a Uredbu o izmjenama Zakona o zaštiti na radu kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnici Vlade Republike Hrvatske, odnosno resornih ministarstava  obrazložili su razloge zbog kojih je Vlada donijela navedene uredbe temeljem zakonske ovlasti, odnosno temeljem čl. 3. Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (10 glasova „za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

 Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 55. sjednici održanoj  3. prosinca 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja iznoseći razloge za donošenje izmjena i dopuna Zakona po hitnom postupku. Kako je pojasnio, tijekom primjene Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN 157/2013., uočeni su određeni problemi i  nedorečenosti pojedinih odredbi koje se do 1. siječnja 2015. trebaju otkloniti, s obzirom na to da se od tada počinje primjenjivati obveza kvotnog sustava zapošljavanja osoba s invaliditetom, a trebali bi započeti i s radom regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju.

Kako bi se otklonio uočeni nedostatak definicije dokaza o invaliditetu, izmjenama i dopunama Zakona izričito se propisuje da se dokazom o invaliditetu smatraju javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Također se detaljnije uređuje ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, pa se tako propisuje nadležnost pojedinih inspekcija, njihove ovlasti i rokovi postupanja u slučaju kršenja navedenog prava i slučajevi u kojima osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti prednost pri zapošljavanju. Usklađene su i prekršajne odredbe   kao i dopuna odredbi koje se odnose na radnu jedinicu za zapošljavanje osoba s invaliditetom, na način da radna jedinica može ostvariti i status integrativne radionice, a ne samo zaštitne radionice kako je do sada bilo propisano, odnosno da može djelovati kao zasebna radna jedinica u kojoj rade osobe s invaliditetom. U cilju pojednostavljenja postupka ostvarivanja ovog prava, dopunjene su i odredbe o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI  I  ZAPOŠLJAVANJU  OSOBA  S  INVALIDITETOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 55. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  6. studenoga 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da se zakonom predviđa usklađivanje s propisima Europske unije, kao i usklađivanje odredbi Zakona o socijalnoj skrbi sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji je stupio na snagu 24. srpnja 2014. Isto je potrebno kako bi se osiguralo da vještačenja pri ostvarivanju prava iz sustava socijalne skrbi od 1. siječnja 2015. obavlja Jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Jasnijim definiranjem pojedinih odredbi u predloženim izmjenama i dopunama Zakona osigurat će se ujednačena primjena i pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu. U skladu s time, zakonom će se propisati isplaćivanje novčanih naknada razmjerno broju dana u mjesecu za koji se priznaje naknada, ako se naknada ne priznaje za cijeli mjesec.

U raspravi je istaknuto da su od primjene Zakona ostvareni znatni pomaci u smislu pojednostavljenja postupaka ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi, veće transparentnosti te usmjeravanja socijalnih naknada korisnicima kojima su iste najpotrebnije. Radi daljnjeg pojednostavljenja postupaka ostvarivanja prava potrebno je jasnije definirati prava na usluge smještaja, boravka ili organiziranog stanovanja, trenutak od kojeg počinje ostvarivanje prava na naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja te prava na naknadu za troškove smještaja u učeničkom domu, što se izmjenama i dopunama Zakona predlaže.  

Zakonom se preciznije definiraju odredbe o pružanju socijalnih usluga u sklopu prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike te se u tom dijelu dodatno razrađuju odredbe Zakona kojima je preuzeta Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr. oec.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 55. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  6. studenoga 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za donošenje zakona. Kako je pojasnila, predloženim se Zakonom predviđa usklađivanje s propisima Europske unije kao i usklađivanje sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji je stupio na snagu 24. srpnja 2014., a sve kako bi se osiguralo da vještačenja pri ostvarivanju prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od 1. siječnja 2015. obavlja Jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zakonom se usklađuju odredbe Zakona koje se odnose na postupanje nadležnog tijela za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore te se dodatno izjednačava pravo posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja, u dijelu koji se odnosi na pravo na roditeljski dopust. Time se  u potpunosti usklađujemo s odredbama Direktive  2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu, čime se ujedno u potpunosti ostvaruje načelo jednakosti svih građana pred zakonom koje je zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr.oec.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 55. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za raspravljanje i prihvaćanje ovog zakonskog prijedloga po hitnom postupku. Kako je pojasnila, ovim se zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt modernizacije sustava socijalne zaštite (u daljnjem tekstu: Ugovor o zajmu). Ugovorom o zajmu, u cilju podrške provedbi reformskih mjera Projektnog plana provedbe dugoročnih reformskih mjera fiskalne konsolidacije za razdoblje 2014. - 2016. poduprijet će se pet tematskih područja: za Jedinstveni novčani centar (JNC), kao podrška uspostavi Jedinstvenog tijela vještačenja (JTV), za jačanje informacijskih sustava i postupaka praćenja i kontrole u programima socijalne zaštite koji su izloženi riziku odnosno kao podrška strategiji Vlade RH za suzbijanje pogrešaka, zlouporaba i korupcije (PZK), kao podrška procesu deinstitucionalizacije te  za bolju učinkovitost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Ugovor o zajmu potpisan je 25. rujna 2014. Visina zajma iznosi 70 milijuna eura a odobren je na 20 godina.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON  O  POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT MODERNIZACIJE SUSTAVA SOCIJALNE ZAŠTITE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med., mr.oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
oc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 54. sjednici  održanoj 21. studenoga 2014., raspravljao je o Prijedlogu  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2015.  godinu i projekcije  za  2016. i  2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2014. godine.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu  i projekcije za 2016. i 2017. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.

U svom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su prihodi državnog proračuna za 2015. planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi u iznosu od 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 posto BDP-a. Od toga se čak 10,7 milijardi kuna odnosi na kamate koje Republika Hrvatska isplaćuje (svaki dan oko 30 milijuna kuna). Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto. U 2016. Vlada RH očekuje rast BDP-a za 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto. Govoreći o prijedlogu projekcija za 2016. godinu, prihodi državnog proračuna očekuju se na razini od 106,1 milijardu kuna, a 2017. od 109,5 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 118,3 milijarde kuna u 2016. te 117,9 milijardi kuna u 2017. godini. Deficit državnog proračuna u 2016. trebao bi pasti na 12,2 milijarde kuna, a u 2017. godini na 8,3 milijarde kuna.

Predstavnici ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje istaknuli su da je Prijedlogom Državnog proračuna došlo do relativno velikih promjena u načinu planiranja i prikazivanja sredstava za zdravstvo, prije svega donošenjem zasebnog financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji od 1.siječnja 2015. postaje izvanproračunski fond čiji su prihodi i rashodi planirani na razini od 22 milijarde kuna u 2015. te uključivanjem rashoda deset bolnica kojima je osnivač Republika Hrvatska unutar razdjela Ministarstva zdravlja.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su mišljenje da prihodi od doprinosa za zdravstvo neće biti dovoljni za pokrivanje svih troškova u zdravstvu niti podmirenje svih dugova prema dobavljačima, posebno ako državni proračun više neće moći pokrivati razliku kao do sada te smatraju kako bi trebalo provesti odlučnije reforme, odnosno uskladiti prava koja se obećavaju građanima s realnim mogućnostima. Postavljeno je i pitanje kako će u praksi funkcionirati uključivanje deset najvećih bolnica u državni proračun te je izražena bojazan da će se najavljene izmjene na kraju negativno odraziti na materijalni status liječnika, kao i na njihovu sigurnost.

Kako je u raspravi istaknuto, glavni cilj izdvajanja HZZO-a iz Državne riznice je učinkovitije upravljanje sredstvima namjenski prikupljenih za zdravstvo te zaustavljanje trenda stalnih naknadnih sanacija dugova koji su godinama nastajali zbog nerealno niskog planiranja sredstava za zdravstvo unutar državnog proračuna. Planirani prihodi HZZO-a u 2015. najvećim će dijelom doći iz namjenskih doprinosa za zdravstvo, čija je stopa u 2014. vraćena s 13 % na 15 % te će u 2015. iznositi 18 milijardi kuna, odnosno oko 2 milijarde kuna više u odnosu na stvarno naplaćeno u 2013., što je bazirano na procjeni da će prosječna godišnja nezaposlenost ostati na istoj razini kao i u 2014. Osim toga, predviđena je stavka od 2,4 milijarde kuna od općih poreza iz državnog proračuna, a ostatak od 1,6 milijardi čine tzv. prihodi po posebnim propisima, prije svega od dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ukupni iznos od 22 milijarde kuna za 1,1 milijardu manji je od sredstava predviđenih proračunom za 2014. Međutim, kako su u proračunu za 2014. bile predviđene 3,2 milijarde kuna za sanaciju, proračunom za 2015. realno će se povećati iznos za tekuće rashode, a posebno na do sada prenisko planiranim stavkama poput lijekova na recepte i ortopedska pomagala, bolničku zdravstvenu zaštitu i posebno skupe lijekove. Istodobno, konkretni iznosi ostat će poticaj za daljnje reforme jer npr. u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, za koju je predviđeno povećanje raspoloživih sredstava za 1,2 milijarde kuna, to nije dovoljno za pokrivanje svih trenutačnih gubitaka, nego će se paralelno nastaviti provođenje reformi na rashodovnoj strani, a posebno Nacionalni plan razvoja bolnica i njime predviđeno funkcionalno spajanje (pojedinih odjela) bolnica u cijeloj Hrvatskoj.

Naglašeno je da je uključivanje rashoda državnih bolnica u državni proračun ponajprije formalna mjera kojom će se omogućiti veća transparentnost planiranja, kontrole i statističkog praćenja izvršenja rashoda, a sukladno sa zahtjevima europskih direktiva, Zakona o proračunu i preporukama Državne revizije, uz istodobno zadržavanje odgovornosti, samostalnosti i fleksibilnosti bolničkog financiranja. Konkretno, bolnice se ovime ne uključuju u sustav Državne riznice, a konačni iznos rashoda kojima će moći raspolagati ovisit će o stvarno zarađenim prihodima od HZZO-a tijekom godine.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2016. I  2017. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu  i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 54. sjednici  održanoj  21. studenoga 2014. raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja istaknuvši da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2015. godini.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc.dr.sc. Željka Jovanovića, dr.med. mr. oec.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 53. sjednici  Odbora,  održanoj  24. listopada 2014. raspravljao je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. rujna 2014. Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja iznio je objedinjene podatke za 2013. godinu koji prikazuju stanje zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj. Izvješće sadržava epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga te pregled aktivnosti koje su na području suzbijanja zlouporabe droga, prevencije i liječenja ovisnosti provela mjerodavna tijela, županije, udruge i terapijske zajednice tijekom  2013. U 2013. godini ukupno je u zdravstvenom sustavu liječeno 7.858 osoba što je za tri osobe više nego u 2012. Udio opijatskih ovisnika u ukupnom broju liječenih je sličan kao i prijašnjih godina i iznosi 80,4%, odnosno 6.315 osoba. Udio neopijatskih ovisnika je 19,6% ili 1.543 osobe. Sukladno prikazanim podacima, broj svih osoba u tretmanu u sustavu zdravstva relativno je stabilan.
 
Članovi Odbora u raspravi su ocijenili da Izvješće na sveobuhvatan i detaljan način prikazuje objedinjene epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga te analizu stanja i pregled aktivnosti. Pohvaljeno je donošenje standardiziranih smjernica za područje tretmana te naglašena važnost prevencije, integrativni pristup i koordinacija resornih ministarstava, postojećih resursa i nositelja mjera u cjelokupnom sustavu suzbijanja zlouporabe droga. Istaknuta je pojava novih trendova i konzumacije novih psihoaktivnih tvari, čije tržište karakterizira visoka dinamika porasta. S tim u vezi naglašena je nužnost definiranja pojma novih droga, zbog čega je u tijeku izrada izmjena i dopuna Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i korekcija smjernica za farmakoterapiju opijatskih ovisnika, istaknula  je predstavnica Ministarstva zdravlja.
 
Negativni zdravstveni rizici i posljedice koje prate konzumaciju novih droga nameću potrebu i odgovornost struke da prilagodi preventivne i edukativne aktivnosti i tretmane novoj vrsti ovisnosti, posebice među mladima školske dobi. Kao doprinos tomu prepoznata je uloga zdravstvenog odgoja u školama i ojačana koordinacija resornih ministarstava, od čega se u idućem razdoblju očekuju pozitivni rezultati, mišljenje je članova Odbora.

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 52. sjednici  održanoj 24. rujna 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. lipnja 2014.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula potrebu izrade zakonodavnog okvira i konkretnog definiranja zaštite žrtava seksualnog nasilja iz Domovinskog rata  koja proizlazi iz obveze države da zaštiti  i sprječava kršenje  temeljnih ljudskih prava i sloboda, a ne uspije li u tome, dužna je žrtvi omogućiti reparaciju. Osobe koje su proživjele nasilje imaju pravo na pravdu, podršku i poštovanje društva, pravednu kompenzaciju za pretrpljene strahote, psihološku, medicinsku i pravnu pomoć, a ponajviše pravo na društveno priznanje patnje i počinjenog zločina. Ostvarivanjem prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu Republika Hrvatska se usklađuje s međunarodnom praksom, odnosno nedavno usvojenom Deklaracijom Ujedinjenih naroda o obvezi sprječavanja seksualnog nasilja u ratu (Declaration of commitment to end sexual violence in conflict) te Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju minimalnih standarda prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela (Directive 2012/29/EU).

U raspravi  su svi članovi Odbora podržali predloženi Zakon istaknuvši predugi rok čekanja na uređenje ovog pitanja, za koje vrijeme su žrtvama uskraćena prava na pravdu i obeštećenje. Pohvaljeno je priznavanje statusa žrtava seksualnog nasilja i pratećih materijalnih prava. Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost glede osiguranja novčanih prava, kao i sredstava potrebnih za osnivanje zaklade za žrtve,  što se planira propisati posebnim zakonom koji će se donijeti naknadno. Smatraju da je potrebno odmah predvidjeti  i osigurati sredstva za novčane naknade u državnom proračunu, a ne računati na novčana sredstva priskrbljena donacijama i drugim izvorima, koja se planiraju prikupljati kroz zakladu. S tim u vezi, predstavnica predlagatelja je objasnila kako će se konkretan temelj za ostvarivanje novčanih naknada žrtvama moći uspostaviti tek primjenom Zakona, odnosno prema broju žrtava koje će se javiti.

Predstavnica Centra za žene žrtve rata – Rosa iznijela je primjedbe u vezi s definicijom  seksualnog nasilja (članak 2.), smatrajući da bi je trebalo proširiti i za druge moguće radnje seksualnog nasilja. Osvrnula se i na veteranske centre predlažući definiranje roka za njihovu uspostavu.      

Raspravljajući o Prijedlogu zakona pojedini članovi Odbora predložili su izostavljanje članka 28. (odnosi se na  rok za podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa i ostvarivanje prava), s obzirom na to da, kako je istaknuto, ratni zločini ne zastarijevaju. Predlažu i izostavljanje članka 34. (odnosi se na troškove postupka) koji padaju na teret državnog proračuna samo ako je postupak za stranku povoljno okončan. U raspravi su također razmotrene odredbe članka  26. koje se odnose na dokazivanje prebivališta ili boravišta na području Republike Hrvatske, predviđajući moguće poteškoće prilikom njegova dokazivanja.

Svi članovi Odbora složili su  se s potrebom osvješćivanja ovog problema, zalažući se za  donošenje zakonodavnih rješenja koja će prije svega pridonijeti ljudskom dostojanstvu, adekvatnom procesuiranju i otklanjanju stigmatizacije žrtava.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u  Domovinskom ratu
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

                     PREDSJEDNIK  ODBORA

                             doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 52. sjednici Odbora održanoj 24. rujna 2014. raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju i prestanku mandata članova Nacionalnoga zdravstvenog vijeća koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar zdravlja, aktom od 2. rujna 2014.

Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako je odredbom članka 115. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 7012012, 82/2013, 159/2013 i 22/2014) propisano da Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova, od čega najmanje 40% osoba podzastupljenog spola, koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra zdravlja, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi praćenja svih područja zdravstvene zaštite, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku. Nacionalno zdravstveno vijeće daje mišljenje vezano uz promjenu spola.

Odredbom članka 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 82/2013) propisano je da će ministar zdravlja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu tog Zakona predložiti Hrvatskome saboru imenovanje novog Nacionalnog zdravstvenog vijeća, a taj je Zakon stupio na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 1. srpnja 2013. godine. Slijedom navedenog ministar zdravlja predložio je Hrvatskome saboru imenovanje članova novog Nacionalnog zdravstvenog vijeća.

Nakon obrazloženja predlagateljice članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“, 1 „ suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese 

 ODLUKU O IMENOVANJU I PRESTANKU MANDATA ČLANOVA  NACIONALNOGA ZDRAVSTVENOG VIJEĆA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med.         

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 51. sjednici  Odbora održanoj 9. srpnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. lipnja 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodnom je obrazloženju istaknula kako se predloženim zakonom postavlja pravni okvir kojim se uređuje položaj istospolnih zajednica radi uklanjanja postojećih prepreka njihovoj društvenoj jednakosti, čime bi se ujedno ispunile ustavne i europske pravne obveze.

Demokratski kompromis očituje se u uvođenju institucije životnog partnerstva kao oblika zajedničkog života istospolnih osoba, a institucija braka i dalje ostaje ograničena na zajednicu heteroseksualnih osoba. Razlike koje postoje između istospolnih i heteroseksualnih zajednica glede prava odnose se ponajprije na položaj djece. Zakon ne predviđa mogućnost posvajanja djece za životne partnere, ali uvažava postojeće stanje i činjenicu da istospolne zajednice s djecom postoje te predviđa mogućnost stjecanja prava skrbi životnog partnera nad djetetom drugog životnog partnera.

U odnosu prema predloženim rješenjima iz Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu promijenjen je naziv zakona tako da on sada nedvojbeno iskazuje na koji se krug osoba odnosi. Prihvaćene su  primjedbe o izričajnoj neusklađenosti definicija životnog partnerstva i neformalnog životnog partnerstva te su proširene mogućnosti zasnivanja partnerske skrbi i za života životnog partnera roditelja djeteta, ne samo ako drugi roditelj nije poznat, već i ako mu je oduzeta roditeljska skrb zbog zlostavljanja djeteta.

Tijekom rasprave pojedini članovi Odbora iznijeli su svoje primjedbe u vezi s rješenjima u predloženom zakonu, smatrajući da se zadire u više zakona i različitih područja. Prema njihovu mišljenju, potrebno je razdvojiti neka prava i jasnije definirati zajamčena prava takvih zajednica. Postavljeno je i pitanje priziva savjesti, pri čemu je predstavnica predlagatelja skrenula pozornost da prigovor prvenstveno odražava svjetonazorsko stajalište, čiji politički legitimitet predlagatelj ne osporava, ali istodobno ima obvezu poštovati temeljno vrijednosno načelo dužnog poštovanja propisano člankom 1. Ustava (prema kojem državna vlast ima obvezu jednakog dužnog poštovanja prema svim građanima bez obzira na njihove različitosti). Službenici imaju obvezu svim građanima osigurati jednako učinkovit pristup svim javnim uslugama.

Konačni prijedlog zakona predstavlja kvalitetno rješenje čiji je zakonodavni okvir u skladu s nadređenim pravom Europske unije, zaključeno je na kraju rasprave.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ŽIVOTNOM PARTNERSTVU OSOBA ISTOG SPOLA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med.,  predsjednika Odbora.

                   PREDSJEDNIK  ODBORA

                  doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med., v.r.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku na 51. sjednici Odbora održanoj 9. srpnja 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  3. srpnja 2014. Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je da je donošenje Zakona o potvrđivanju ugovora o zajmu po hitnom postupku potrebno jer je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za povlačenje sredstava zajma. Istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za Program poboljšanja kvalitete i djelotvornosti pružanja zdravstvenih usluga. Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj potpisan je 10. lipnja 2014. Program će se financirati iz državnog proračuna Republike  Hrvatske u iznosu od 105 milijuna eura i sredstvima zajma u iznosu od 75 milijuna eura. Rok otplate je 20 godina. Program obuhvaća pet  od osam  prioriteta iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. koji su usmjereni na rješavanje glavnih reformskih izazova u zdravstvu, a to su: jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti i očuvanje financijske stabilnosti u zdravstvu.
 
Najviše interesa u raspravi iskazano je u dijelu upravljačkih kapaciteta, pitanju odgovornosti, kvalitete i sigurnosti u zdravstvu. Pozitivnima su ocijenjene investicijske mjere koje će svakako doprinijeti poboljšanju uvjeta i kvalitete u zdravstvu. S tim u vezi istaknuta je potreba namjenskoga i odgovornoga usmjeravanja i trošenja sredstava zajma.
  
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROGRAM POBOLJŠANJA KVALITETE I DJELOTVORNOSTI PRUŽANJA ZDRAVSTVENIH USLUGA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc.  Željka Jovanovića, dr. med., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

doc. dr. sc.  Željko Jovanović, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 2. srpnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o privremenom uzdržavanju koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  18. lipnja 2014.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim zakonom uređuje područje privremenog uzdržavanja djece kao zasebni institut zaštite djetetova zakonskog prava na uzdržavanje kako bi se otklonile dosadašnje nedorečenosti i problemi povezani s primjenom u praksi. Ovim će se zakonom omogućiti jedinstveno postupanje centara za socijalnu skrb i nadležnih državnih odvjetništava te će se znatno olakšati određivanje prava na privremeno uzdržavanje, kao i postupak povrata iznosa isplaćenog privremenog uzdržavanja od obveznika uzdržavanja. Također, ovim se zakonom postupak radi vraćanja isplaćenih iznosa privremenog uzdržavanja pojednostavnjuje, a time postiže njegova učinkovitost, posebno izostavljanjem potrebe vođenja verzijskih parnica.

U odnosu prema predloženim rješenjima iz Prijedloga zakona, u Konačnom prijedlogu zakona redefinirane su odredbe o uzimanju obveze uzdržavanja od strane bake i djeda, što je svakako postupanje u interesu djeteta s obzirom na to da se njegovo pravo na privremeno uzdržavanje ne čini ovisnim o mogućnostima bake i djeda da pridonesu njegovu uzdržavanju već o njihovu stvarnom doprinosu. Dorađene su odredbe o strankama postupka radi određivanja privremenog uzdržavanja te je izmijenjena odredba o prvenstvenom redu prilikom ovrhe tražbine RH prema obvezniku uzdržavanja. Naveden je također  iznos sredstava za privremeno uzdržavanje, osiguran u proračunu.

U raspravi su pohvaljene odredbe predloženog zakona, pogotovo  u odnosu prema rješenjima iz Prijedloga zakona,  kojima će se još više pridonijeti sustavnoj i punoj zaštiti djeteta. 

Nakon obrazloženja predstavnice predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRIVREMENOM UZDRŽAVANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika prof. dr. sc.  Dujomira Marasovića, dr. med.,  potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA
prof. dr. sc. Dujomir Marasović, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 2. srpnja 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. lipnja 2014.

Odbor je o zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Članovi Odbora podržali su predloženi zakon o izmjeni Zakona po hitnom postupku, ponajprije stoga jer se radi o sprječavanju nestašice lijekova i osiguranju odgovarajuće i neprekinute opskrbe hrvatskog tržišta lijekovima. S tim u vezi predlaže se izmjena odredbi postojećeg Zakona u članku 234. stavku 2. kojim se rok produžuje najduže do 1. srpnja 2015.  

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O LIJEKOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc.  Dujomira Marasovića, dr.med.,  potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA
prof.dr.sc.  Dujomir Marasović, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 49. sjednici održanoj 16. lipnja 2014. raspravljao je o Prijedlogu  za  iskazivanje  povjerenja prim. Siniši  Vargi, dr. med. dent., za obavljanje dužnosti ministra zdravlja koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2014. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe 119. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku  Hrvatskoga sabora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja prim. Siniši Vargi, dr. med. dent., za obavljanje dužnosti ministra zdravlja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio zastupnicu prof.dr.sc. Romanu Jerković, dr.med., predsjednicu Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
prof.dr.sc. Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 48. sjednici održanoj 5. lipnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29.

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelje je uvodno istaknula kako je u izradi Konačnog prijedloga zakona osobita pažnja posvećena potrebama iz prakse. To se prije svega odnosi na mogućnost psihijatrijskog liječenja neubrojive osobe na slobodi,  mogućnost davanja izjave za slučaj buduće nesposobnosti za davanje pristanka (obvezujuća izjava) i unaprjeđenje odredbi koje propisuju dobrovoljni smještaj. Posebna pažnja usmjerena je i unapređenju teksta Konačnog prijedloga zakona u cilju jačanja zaštite prava djece s duševnim smetnjama. Usklađivanjem odredbi Konačnog prijedloga zakona s međunarodnim dokumentima, Zakonom o kaznenom postupku i potrebama prakse omogućava se jačanje prava osoba s duševnim smetnjama i njihova bolja zaštita.

U raspravi je iznijeto mišljenje kako je rok stupanja na snagu ovog Zakona, predviđen za 1. siječnja 2015. prekratak te da je potrebno osmisliti mehanizme upućivanja na liječenje osobe koja odbija liječenje jer nema uvida u svoje stanje. Također je iznijeto mišljenje kako osnivanje Povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetnjama pri ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa nije dobro rješenje, već se predlaže osnivanje pri Ministarstvu zdravlja, kako je i bilo do sada. Predstavnica predlagatelja je obrazlažući razloge takvog rješenja podsjetila na promjenu paradigme u pristupu prema osobama s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj, sukladno s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom, čime je u cijelosti napušten medicinski pristup prema osobama s invaliditetom koji je zamijenjen pravnim i socijalnim modelom. Na taj način otvara se prostor za njihovu veću zaštitu i jače integriranje u život zajednice.

Rasprava je provedena u dijelu mjera prisile prema osobi s težim duševnim smetnjama, gdje su izražena podijeljena mišljenja u vezi s potrebom definiranja „drugog zdravstvenog osoblja“ (članak 62.stavak 2.).

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su (7glasova „za“ i 4 „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc.  Romanu Jerković, dr.med.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
prof.dr.sc.  Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 48. sjednici održanoj 5. lipnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja koji je predsjedniku Hrvatskoga  sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. svibnja

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je uvodno u obrazloženju navela razlike koje su ugrađene u Konačni prijedlog zakona u odnosu na predložena rješenja iz Prijedloga zakona, uvažavajući prijedloge i zaključke sa sjednica radnih tijela u Hrvatskome saboru. Tako je u Konačnom prijedlogu zakona detaljnije opisan sadržaj metodologije za provođenje vještačenja koju će Vlada Republike Hrvatske propisati uredbom. Definirano je da će predmetna metodologija sadržavati način utvrđivanja oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti, razine potpore, radne i preostale radne sposobnosti osobe, način rada vještaka i postupak njihovog imenovanja, dokumentaciju potrebna za vještačenje (vrsta i sadržaj), oblik i sadržaj obrasca na kojem se daje nalaz i mišljenje tijela vještačenja te stručni sastav tima vještaka koji provode vještačenje u svrhu ostvarivanja prava. Također je propisana mogućnost da se posebnim propisom zadrži obvezna revizija nalaza i mišljenja vještaka.

U raspravi  je izražena bojazan u vezi s provođenjem vještačenja, posebice u odnosu na ostvarivanje prava u sustavu zaštite ratnih i civilnih žrtava rata. Predstavnica predlagatelja je u tom smislu pojasnila da rad jedinstvenog tijela vještačenja ima za cilj isključivo davanje nalaza i mišljenja, a ostvarivanje pojedinih prava u predmetnim sustavima, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, u nadležnosti je tijela koja su i do sada u prvom i drugom stupnju odlučivala o priznavanju predmetnih prava. 
 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 5 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O JEDINSTVENOM TIJELU VJEŠTAČENJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc.  Romanu Jerković, dr.med.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
prof.dr.sc.  Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 48. sjednici Odbora, održanoj 5. lipnja 2014. raspravio je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2014.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao s pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u uvodnom je dijelu istaknula aktivnosti Ureda u postupanju u svrhu zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom. Izdvojila  je  probleme u području zdravstva i socijalne zaštite  koji su razvidni iz zaprimljenih pritužbi te se najvećim dijelom odnose na nedostupnost pojedinih zdravstvenih usluga, posebice osiguranja ortopedskih pomagala. Pritužbe upućene pravobraniteljici uglavnom se odnose na nužnost nadoplate za nabavku pojedinog pomagala, nedostatne količine potrošnog materijala te na ne uvrštavanje pojedinih pomagala na popis pomagala.

Pravobraniteljica je također istaknula potrebu poboljšanja mjera razvoja tzv. psihijatrije u zajednici uz unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite za osobe s duševnim smetnjama (osobe s invaliditetom s mentalnim oštećenjem), u smjeru razvoja izvanbolničkog liječenja i rehabilitacije. Istaknula je nužnost unaprjeđenja i razvoja sustava rane intervencije, dijagnostike i (psihosocijalne) rehabilitacije djece s razvojnim rizikom i s teškoćama u  razvoju na cijelom području Republike Hrvatske.

Najviše interesa u raspravi iskazano je u dijelu  uspostave sustava skrbi na području zaštite prava osoba s autizmom, deinstitucionalizacije, problemu dijagnostike te  podizanju kapaciteta postojećeg Centra za autizam. Predstavnica Ministarstva zdravlja istaknula je da radna skupina pri Ministarstvu zdravlja upravo radi na dijagnostičkim kriterijima, algoritmu ranog prepoznavanja autizma te se u tom području očekuje napredak u sistemskom pružanju podrške, rane intervencije i primjerenim programima rehabilitacije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2013. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Romanu Jerković, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
prof.dr.sc. Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 47. sjednici održanoj 15. svibnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o zaštiti na radu koji je predsjedniku Hrvatskoga  sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2014. Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike između predloženog Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Kako je pri tom istaknula, ovim se zakonom utvrđuje okvir za primjenu odredbi pet direktiva iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radu i u vezi s radom. Taj okvir obuhvaća osobito pravila zaštite na radu, opća načela prevencije, dosljednost stručne terminologije, osnove nacionalne politike prevencije te institucije na svim razinama od nacionalne do pojedinih osoba ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova zaštite na radu. Iz Konačnog prijedloga Zakona u odnosu na prvo čitanje brisana je definicija teške ozljede na radu, kao i poslovi medicine rada, jer se radi o institutima koji definiraju i propisuju posebni propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Također su prihvaćeni i prijedlozi u odnosu na broj i sastav Nacionalnog vijeća te je izmijenjena terminologija pojedinih instituta u cilju usklađenja sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.
 
U raspravi su razmotrene primjedbe pravobraniteljice za djecu s osnove posebne zaštite na radu maloljetnika kao i prekršajne odredbe, posebice u dijelu kažnjavanja poslodavca.  
 
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Romanu Jerković, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

prof.dr.sc. Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 47. sjednici održanoj 15. svibnja  2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o privremenom uzdržavanju koji je predsjedniku predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2014.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula potrebu uređenja instituta privremenog uzdržavanja posebnim propisom zbog dosadašnjih problema u tumačenju i primjeni, vezanih uz nedovoljno jasno definirane pretpostavke za stjecanje i ostvarivanje prava na privremeno uzdržavanje u postojećim odredbama Obiteljskog zakona iz 2003. Stoga ni u normativnom okviru Konačnog prijedloga obiteljskog zakona koji je u proceduri nije uređen ovaj dio. 

Predloženim zakonom učinit će se važni koraci prema jačoj i učinkovitijoj zaštiti prava djeteta na uzdržavanje te znatno olakšati određivanje prava na privremeno uzdržavanje, kao i postupak povrata iznosa isplaćenog privremenog uzdržavanja od obveznika uzdržavanja.

Nakon obrazloženja predstavnice predlagatelja članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

Prihvaća se Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc.  Romanu Jerković, dr. med.,  predsjednicu Odbora.

   
         PREDSJEDNICA  ODBORA

                   prof. dr. sc.  Romana Jerković, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 47. sjednici održanoj 15. svibnja 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu obiteljskog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabor dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. travnja 2014.

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Govoreći o novinama i razlikama u drugom čitanju predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da su u odnosu na Prijedlog zakona,  kod ostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi pojačani mehanizmi kad se donosi odluka da roditeljsku skrb vrši samo jedan roditelj. Uvedeni su mehanizmi koji mogu manipulativnom roditelju postaviti granice kako ne bi štetio djetetu; od financijskih sankcija, naknada štete, pa do odluke koja može dovesti do promjene skrbništva. Izmjene su također prisutne i u dijelu posvojenja. Izmijenjena je odredba o obveznom smještaju djeteta s ciljem posvojenja u obitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja, na način da se definira mogućnost da dijete ostvaruje osobne kontakte s potencijalnim posvojiteljem radi bolje zaštite djeteta i procjene je li posvojenje u interesu djeteta. Izmijenjene su i odredbe o presumpciji bračnog očinstva a do kraja godine educirat će se još medijatora koji će biti raspoređeni po Centrima za socijalnu skrb. Iz tog razloga program medijacije kreće od iduće godine, iako će novi Zakon stupiti na snagu 1. srpnja 2014. Također su precizirane odredbe koje se odnose na Centar za posebno skrbništvo.

Odboru je dostavila pisane primjedbe na navedeni akt Udruga za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama Sjaj, koja pozdravlja promjene koje su namijenjene pojačanoj zaštiti osoba lišenih poslovne sposobnosti te napuštanje instituta potpunog lišenja poslovne sposobnosti. U tom smislu smatraju potrebnim od strane predlagatelja, dodatnu obvezu formiranja stalnog radnog tijela koje će raditi na sustavnim promjenama zakonodavstva kako bi se prava osoba s invaliditetom  u Republici Hrvatskoj osigurala prema međunarodnim standardima.

U raspravi su pohvaljeni napori da se u najvećoj mogućoj mjeri sustavno unaprijedi obiteljskopravna zaštita djece i odraslih osoba  s invaliditetom na način da se implementiraju suvremene međunarodne smjernice i preporuke, međutim, istovremeno je izražena i bojazan provedivosti u praksi, s obzirom na nedovoljan broj pratećih „servisnih“ službi, nedovoljan broj i ekipiranost stručnih radnika te  nedostatna financijska sredstva. Pojedini članovi Odbora mišljenja su da je rok pripreme cijelog sustava za primjenu ovog Zakona prekratak.

Tijekom rasprave ponovo je izraženo mišljenje da bi muškarcu i ženi koji žive u izvanbračnoj zajednici trebalo omogućiti pravo na posvojenje djeteta, tim više što se posvojenje može dozvoliti osobi koja primjerice živi sama, ali ne i izvanbračnoj zajednici. Argumenti predlagatelja koji govore u prilog zaštite prava djeteta u slučajevima prestanka takve zajednice, u raspravi nisu u potpunosti prihvaćeni.

Rasprava je provedena i o članku 88. stavak 2., koji se odnosi na informirani pristanak djeteta na medicinske zahvate. S tim u vezi iznijete su primjedbe o nedorečenosti  (o kojima se ozbiljnijim zahvatima radi) kao i provedivosti u praksi.
 
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“, 1 „suzdržan“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

OBITELJSKI ZAKON

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc.  Romanu Jerković, dr.med.,  predsjednicu Odbora.

   
         PREDSJEDNICA  ODBORA

                   prof.dr.sc.  Romana Jerković, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici, održanoj 26. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19. ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjenama Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja je u uvodu istaknuo razloge za donošenje zakona po hitnom postupku  koji se odnose na izbjegavanje pojave pravnih praznina, s obzirom na to da je od 1. siječnja 2014. ukinut Državni inspektorat. Zakon je stoga  potrebno uskladiti s novim odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, budući da se u slučaju zdravstveno neispravnih predmeta prema novonastaloj nadležnosti Ministarstva zdravlja sada obavještava Ministarstvo gospodarstva, a ne više Državni inspektorat.

Po obrazloženju predlagatelja istaknuta je primjedba na račun pravne praznine, s obzirom na to da se po mišljenju člana Odbora nije trebalo čekati tri mjeseca za donošenje potrebnih usklađenja.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                    Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici, održanoj 26. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19.  ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjeni Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodu istaknuo da se zbog potrebe usklađivanja s novim odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave prema kojem je prestao s radom Državni inspektorat od 1. siječnja 2014., predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku. Usklađivanje s ovim zakonom provedeno je u dijelu provođenja službenih kontrola u području nad označavanjem genetski modificiranih organizama, gdje nadležnost preuzima Ministarstvo poljoprivrede- inspekcija kakvoće.

Po obrazloženju predlagatelja istaknuta je primjedba na račun pravne praznine, s obzirom na to da se po mišljenju člana Odbora nije trebalo čekati tri mjeseca za donošenje potrebnih usklađenja.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                    Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici, održanoj 26. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj  hrani  i  hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19.  ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjeni Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je u uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja pojasnio, donošenje ovog zakona po hitnom postupku potrebno je zbog potrebe usklađivanja s  novim odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, prema kojem je prestao s radom Državni inspektorat od 1. siječnja 2014. Nadležnost u provođenju službenih kontrola nad označavanjem genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje preuzima Ministarstvo poljoprivrede, inspekcija kakvoće hrane.

 Po obrazloženju predlagatelja istaknuta je primjedba na račun pravne praznine, s obzirom na to da se po mišljenju člana Odbora nije trebalo čekati tri mjeseca za donošenje potrebnih usklađenja.
 
Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7„za“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O
PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1829/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O GENETSKI MODIFICIRANOJ  HRANI  I  HRANI ZA ŽIVOTINJE I UREDBE (EZ) BR. 1830/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O SLJEDIVOSTI I OZNAČAVANJU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA I SLJEDIVOSTI HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE PROIZVEDENIH OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA KOJOM SE IZMJENJUJE I DOPUNJUJE DIREKTIVA 2001/18/

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.
 

  PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                    Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici, održanoj 26. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. godine o novoj hrani i  sastojcima nove hrane, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19. ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjeni Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je da se zbog potrebe usklađivanja s  novim odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, prema kojem je prestao s radom Državni inspektorat od 1. siječnja 2014., predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku. Tako se mijenja članak u dijelu provođenja službenih kontrola u području označavanja nove hrane, s čime nadležnost preuzima Ministarstvo poljoprivrede, inspekcija kakvoće hrane.

Po obrazloženju predlagatelja istaknuta je primjedba na račun pravne praznine, s obzirom na to da se po mišljenju člana Odbora nije trebalo čekati tri mjeseca za donošenje potrebnih usklađenja.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7„za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O PROVEDBI
UREDBE (EZ) BR. 258/97 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. SIJEČNJA 1997. GODINE O NOVOJ HRANI I  SASTOJCIMA NOVE HRANE

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                    Romana Jerković
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici, održanoj 26. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  19. ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjenama Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodu predstavnik predlagatelja je istaknuo da se zbog potrebe usklađivanja s  novim odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, prema kojem je prestao s radom Državni inspektorat od 1. siječnja 2014., predlaže donošenje ovog zakona po hitnom postupku. Nadležnost u provođenju službenih kontrola nad proizvodima tretiranim biocidima preuzima Ministarstvo zdravlja kao temeljni nositelj zakonodavstva u području biocida. Pri provedbi ovog Zakona Ministarstvo surađuje sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove poljoprivrede, gospodarstva i zaštite okoliša i prirode.

Po obrazloženju predlagatelja istaknuta je primjedba na račun pravne praznine, s obzirom na to da se po mišljenju člana Odbora nije trebalo čekati tri mjeseca za donošenje potrebnih usklađenja.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 528/2012 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA U VEZI SA STAVLJANJEM NA RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU I UPORABI BIOCIDNIH PROIZVODA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                    Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 45. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge COM (2013) 618 koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, u skladu s člankom 154. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 13. ožujka 2014.
 
Ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Stajalište Republike Hrvatske. Republika Hrvatska podržava prijedlog Europske komisije jer zbog negativnih zdravstvenih rizika, porasta prodaje i konzumacije novih psihoaktivnih tvari prepoznaje potrebu za jačanjem njihove kontrole kroz unapređenje mehanizama praćenja i kontrole trgovine drogama.
 
U raspravi su članovi Odbora podržali stajalište Vlade Republike Hrvatske da nove štetne psihoaktivne tvari (koje predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje, društvo i sigurnost) trebaju podlijegati odredbama kaznenog prava. Smatraju da je time pronađen odgovarajući modus za sankcioniranje posjedovanja navedene tvari, odnosno trgovanja njome, a sve radi učinkovite zaštite zdravlja i sigurnosti pojedinca i društva.  
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (9 glasova „za“) utvrdio sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. kojom se utvrđuju minimalne odredbe u vezi sa sastavnim elementima kaznenih djela i zakonskih kazni u području nedopuštene trgovine drogama, a u pogledu definicije droge COM (2013) 618.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zaštitu okoliša i prirode i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora na zajedničkoj tematskoj sjednici održanoj 29. siječnja 2014. godine proveli su  raspravu na temu ''Strateške smjernice za saniranje negativnih učinaka uporabe azbesta na okoliš i zdravlje ljudi''.
 
Sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 45. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine i Odbor za zaštitu okoliša i prirode na 43. sjednici održanoj 28. ožujka 2014. godine donijeli su jednoglasno sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Odbori pozivaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava da u suradnji sa svim nadležnim resorima te predstavnicima udruga oboljelih od bolesti uzrokovane azbestom u što kraćem roku izvrši sustavnu analizu važeće zakonodavne regulative te najkasnije u četvrtom kvartalu 2014. godine u proceduru donošenja uputi prijedlog novog zakonskog rješenja, kojim će se cjelovito riješiti problematika zbrinjavanja azbesta, uključujući i problematiku radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu. Pri tome je posebice važno redefinirati: pojam profesionalne izloženosti azbestu; postupak vještačenja profesionalne bolesti; kriterije za zdravstvene ustanove i radnike koji prate zdravstveno stanje radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu te mjerila za priznavanje profesionalne azbestoze i dijagnostički postupak za dokazivanje bolesti; uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu; ulogu, sastav i financiranje Povjerenstva za rješavanja odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu i dr. Ujedno je  potrebno sagledati mogućnosti i utvrditi kriterije za proširenje obuhvata radnika koji imaju pravo na obeštećenja zbog gubitka radnog mjesta i na bivše radnike Salonita d.d. Vranjic koji su izgubili radno mjesto zbog stečaja prije 14. veljače 2006. godine te radnike bivšeg Plobesta iz Ploča koje je na neazbestnu proizvodnju prešlo prije 14. veljače 2006. godine te način i izvore financiranja tog obeštećenja.

2. Imajući u vidu teške sudbine oboljelih od azbesta koji najčešće nemaju sredstava za liječenje, smrti radnika koji nisu dočekali rješavanje odštetnog zahtjeva te nasljednika koji to pravo ne nasljeđuju ukoliko za života radnika nije bilo doneseno rješenje o priznavanju naknade, Odbori pozivaju Vladu Republike Hrvatske da u 2014. godini   osigura financijska sredstva za rješavanje svih preostalih odštetnih zahtjeva koje je Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu zaprimilo temeljem Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, br. 79/2007. i 139/2010.) 

3. Odbori ističu važnost sustavnog informiranja javnosti o štetnosti azbesta, zbrinjavanju azbestnog otpada, azbestozi i azbestom izazvanim bolestima te cijeneći dosadašnji angažman nevladinih udruga i stručnih institucija pozivaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje projekata preventivnih kampanja o štetnostima azbesta civilnih udruga i stručnih institucija. Odbori ujedno pozivaju Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na aktivnije provođenje sustavne edukacije stanovništva o negativnim učincima uporabe azbesta na okoliš i zdravlje ljudi. 

4. Odbori naglašavaju važnost nastavka sanacije na području Grada Solina te pozivaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode osigura financijska sredstva i u suradnji s Gradom Solinom provede sanaciju lokacije Kosica nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju.

5. Odbori pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da u svezi odlagališta azbestnog i drugog opasnog otpada u Republici Sloveniji, općini Ilirska Bistrica, uz samu granicu sa Republikom Hrvatskom i općinom Matulji, u najkraćem mogućem roku poduzme odgovarajuće mjere u sklopu raspoloživih mehanizama prekogranične suradnje u pitanju zaštite okoliša, a s ciljem sanacije navedenog odlagališta otpada te do 30. travnja 2014. godine o poduzetim mjerama izvijesti Odbore.

6. U cilju zaštite okoliša i zdravlja ljudi Odbori ističu važnost provođenja redovnih  inspekcijskih nadzora odlagališta otpada koja u svom sastavu imaju kazete za sigurno odlaganje azbestnog otpada, nadzora pravnih osoba koje posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja posebnim kategorijama otpada koje sadrže azbest te promptnog provođenja nadzora temeljem prijava o onečišćenju okoliša azbestom kao i uključivanja inspekcije zaštite okoliša u pripremne faze uklanjanja otpada koji sadrži azbest.

7. Odbori pozivaju Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Državnom geodetskom upravom te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pilot projektom na ograničenom prostoru provede procjenu kvadrature krovova pod salonitskim pločama uporabom ortofoto snimki, te na temelju dobivenih rezultata potakne projekt zamjene pokrovnih salonitskih ploča prioritetno s krovova vrtića, škola, sportskih objekata, zdravstvenih i drugih javnih objekata uz korištenje sredstava EU fondova.

8. Predlaže se, u svrhu bolje zaštite osoba oboljelih od bolesti izazvanih azbestom, osnivanje i uspostava jedinice ili centralnog tijela koje bi objedinjavalo i koordiniralo sve aktivnosti vezane za priznavanje profesionalnih bolesti. Predlaže se da to bude pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

9. U cilju ranog otkrivanja novih slučajeva azbestoze, vezano za zdravlje ljudi na područjima  na kojima je bila utvrđena jača izloženost azbestu, utvrđuje se potreba  izrade jedne  prospektivne studije. Obzirom  na dugu inkubaciju bolesti, odnosno dugu latenciju simptoma (do 30-tak i više godina), studija bi  dugotrajno pratila populaciju izloženih uz aktivno traženje slučajeva azbestoze u što ranijoj fazi bolesti. Predlaže se da nositelj izrade studije bude Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a svakako bi trebali sudjelovati županijski zavodi za javno zdravstvo onih županija gdje je utvrđena pojačana izloženost azbestu.

10. Daje se potpora promicanju i poticanju prevencije, liječenju i rehabilitaciji oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom kao i zaštiti njihovih obitelji. Zdravstvenu zaštitu u ovom dijelu treba razvijati u pravcu postizanja većeg stupnja prevencije, rane dijagnostike, dostupnosti većeg broja terapijskih postupka, kao i jednaku dostupnost odgovarajuće medicinske skrbi. 

11. Odbori pozivaju nadležna tijela da o realizaciji te aktivnostima na realizaciji predloženih zaključaka izvijeste Odbore najkasnije do 30. lipnja 2014. godine.

12. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 44. sjednici, održanoj 12. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. ožujka 2014. Odbor je o Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je uvodno istaknuo predstavnik predlagatelja, zbog potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području materijala i predmeta koji dolaze u neposrednom dodiru s hranom, predlaže se donošenje ovog zakona po hitnom postupku.  Naime, Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredni dodir s hranom NN 25/2013, stupio je na snagu 1. srpnja 2013. godine i predstavlja mehanizam za provedbu uredbi Europske unije u području materijala i predmeta u dodiru s hranom. Analizom i praćenjem provedbe Zakona, utvrđeno je da je važeće normativno rješenje u odnosu na obavljanje službenih kontrola u odnosu na Uredbu (EU) br. 284/2011 potrebno normativno doraditi kako bi bila jasnija i u praksi ne bi dovodila do nejednakog postupanja nadzornih tijela. U smislu navedenoga, predlaže se važeću normu izmijeniti na način da se carinjenje pošiljaka plastičnih kuhinjskih proizvoda ne može obaviti bez propisno ispunjene izjave iz Priloga Uredbe (EU) broj 284/2011, odnosno tijelo nadležno za carinu ne može obaviti carinjenje pošiljke plastičnih kuhinjskih proizvoda bez ovjerene izjave iz članka 3. Uredbe Komisije (EU) 284/2011, koju ovjerava sanitarni inspektor na granici.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O MATERIJALIMA I PREDMETIMA KOJI DOLAZE U NEPOSREDAN DODIR S HRANOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.
  

PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 44. sjednici, održanoj 12. ožujka 2014. raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  5. ožujka 2014.

Odbor je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge zbog kojih se  u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka od Republike Hrvatske, po preporuci Vijeća Europske unije, traži brža fiskalna konsolidacija od one predložene prvim proračunom za razdoblje 2014.-2016. Naime, Republika Hrvatska mora donijeti konsolidacijske mjere u iznosu od 2,3% BDP-a u 2014. te 1% BDP-a u 2015. i 2016. godini, odnosno mjere fiskalne konsolidacije u 2014. moraju rezultirati uštedama od 7,7 milijardi kuna te dodatnih 3,5 milijardi kuna u svakoj od iduće dvije godine. Predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2014. godinu predlaže se smanjenje proračunskog manjka sa 17,5 milijardi kuna ili 5,2% BDP-a na 13,6 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a. Procjenjuje se da ce manjak proračuna opće države biti na razini od oko 4,5% BDP-a.
Ovako snažne mjere potrebne su kako bi se kompenzirali negativni učinci fiskalne konsolidacije na proračunske prihode zbog slabije ekonomske aktivnosti. Osim mjera fiskalne konsolidacije, proračunske veličine ažurirane su temeljem novih makroekonomskih projekcija te je u njih ugrađen i prijedlog isplate dugova zdravstvenog sustava iz prethodnih godina. Tako je u proračun uključen učinak plaćanja duga (sanacija) zdravstvenog sustava iz prethodnih godina u iznosu od 3,2 milijarde kuna.
Predlaže se niz mjera na prihodnoj i rashodnoj strani proračuna. Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je upravo u dijelu razmatranja jedne od mjera na strani prihoda, kojom se predlaže vraćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na bruto plaću s 13 %na 15 %. Po mišljenju pojedinih članova Odbora, navedena mjera kojom je u 2012. snižena opća stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13%, ne samo da nije polučila očekivane rezultate te dovela do umanjenja prihoda proračuna u 2012. godini, već je istovremeno prouzročila veliki manjak u zdravstvenom sustavu.

Planirano smanjenje rashoda na poziciji Ministarstva zdravlja od 805,5 milijuna kuna izazvalo je zabrinutost članova Odbora. Pojedini članovi Odbora izrazili su bojazan zbog nedostatnih sredstava planiranih za zdravstvo, koja su po njihovu mišljenju dostatna samo za financiranje tekućeg poslovanja, a nikako za cjelokupnu sanaciju zdravstva. Izrazili su zabrinutost u vezi s održavanjem razine kvalitete zdravstvenih usluga, ali i provođenja  stručnog nadzora, za što nisu osigurana dostatna sredstva. Složili su se s činjenicom da je potrebna reforma financiranja zdravstvenog sustava  te racionalizacija i štedljivo ponašanje u odnosu na materijale, usluge i resurse. Pacijentima se ujedno mora jamčiti sigurnost i kvaliteta zdravstvene usluge, istaknuto je u raspravi.

Članovi Odbora složili su se da je bez obzira na politička opredjeljenja, zdravstvo od nacionalnog interesa. Svi žele dostupno i kvalitetno zdravstvo, a Republika Hrvatska ima daleko bolju zdravstvenu zaštitu od većine zemalja pružajući usluge najsuvremenijih metoda liječenja i  pretraga. 

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“ i 3 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2015. I 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 44. sjednici, održanoj 12. ožujka 2014. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014.

Odbor je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu.
 
Kako je predlagatelj istaknuo, između ostaloga i zbog smanjenja deficita državnog proračuna Republike Hrvatske, mijenja se iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. U skladu s navedenim, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja.
 
Ujedno i zbog efikasnijeg načina izvršavanja povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Proračun, daje se ovlast Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu unutarnjih poslova za povrat navedenih sredstava iz njihove nadležnosti uplatiteljima.
U cilju smanjenja prekomjernog deficita, nužno je uključiti čitav javni sektor u mjere koje su adekvatne za osiguranje napretka u korekciji prekomjernog deficita. U tom kontekstu, ovim se Zakonom propisuje obveza i obveznici uplate dijela sredstava u Proračun.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su većinom glasova (7 „za“ i 3 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 43. sjednici  Odbora,  održanoj  5. ožujka 2014. raspravio je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. veljače 2014. godine.

Odbor je Zakon o provedbi Uredbe raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je u uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja pojasnio, zbog potrebe daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uvoza i izvoza opasnih kemikalija, predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku. Prema Uredbi (EU) br. 649/2012, na razini Europske unije osigurava se provedba međunarodno preuzetih obveza iz Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini. Uredbom (EU) br. 649/2012 uspostavlja se jedinstvena kontakt točka za interakciju Europske unije i Tajništva Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini s ostalim strankama te konvencije, kao i s ostalim državama, te je u tom smislu Europska komisija ovlaštena za obavljanje tih poslova. Dosadašnje izvršne ovlasti Europske komisije novom Uredbom prenesene su na Europsku agenciju za kemikalije, s posebnim naglaskom na daljnje razvijanje i održavanje Europske baze podataka o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, koju je prvotno uspostavila Europska komisija (EDEXIM baza podataka).

Ovim se zakonskim prijedlogom određuje Ministarstvo zdravlja kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe, koje u obavljanju tih zadaća surađuje s Hrvatskim zavodom za toksikologiju i antidoping. Utvrđuju se zadaće nadležnoga tijela za provedbu navedene Uredbe, inspekcijski, carinski i upravni nadzor te su propisane kaznene odredbe za povrede Uredbe.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 649/2012 O IZVOZU I UVOZU OPASNIH KEMIKALIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 42. sjednici održanoj 7. veljače  2014. sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2014. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja istaknuo je važnost ovog zakonskog prijedloga koji će unaprijediti zaštitu na radu te povećati postojeću razinu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, odnosno smanjiti broj ozljeda i smrtnih slučajeva na radu i profesionalnih bolesti. Predloženi zakon potpuno je usklađen s direktivama  Europske unije u tom području, a kako je predlagatelj istaknuo, potreba propisivanja djelotvornijeg povezivanja i veće suradnje djelatnosti medicine rada s radnicima i njihovim predstavnicima te stručnjacima zaštite na radu rezultirala je ovim zakonskim prijedlogom. Ponovno uključivanje medicine rada neposredno na mjesto rada tako će je vratiti na razinu na kojoj je i bila i treba biti.
 
U raspravi koja je uslijedila pohvaljen je naglasak na preventivnim rješenjima u Prijedlogu zakona, prema kojima poslodavac mora procijeniti sve rizike na radu i zaštititi radnika od izloženosti svim utvrđenim rizicima. Razmotrene su zakonske odredbe koje propisuju osnivanje Zavoda za zaštitu na radu, koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava i preuzet će segment sigurnosti u zaštiti na radu od Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, odnosno koji se osniva kao pravni slijednik jednog organizacijskog dijela HZZZSR-a. Ravnateljica HZZZSR-a u raspravi se osvrnula na uvjete za rad stručnjaka zaštite na radu (čl.22., stavak 2.), smatrajući da je potrebno u prekršajnim odredbama (čl. 95.) navesti kazne u slučaju njihova ne ispoštovanja od strane poslodavca. Također je iznijela svoje mišljenje u vezi s poslovima medicine rada (čl. 81.), smatrajući da bi taj dio trebalo preimenovati u poslove tima za zaštitu zdravlja i zaštitu na radu te navesti da članove tima  čine najmanje tim medicine rada, stručnjak za zaštitu na radu te po potrebi i psiholog. Ujedno je istaknula i potrebu, uz organiziranje pružanja prve pomoći i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada i potrebu organiziranja edukacije, s čime su se nazočni složili.
 
Članovi Odbora posebno su pohvalili odredbe koje se odnose na mjere zaštite radnika od psihosocijalnih rizika i psihofizioloških napora na radu (stres, monotoni poslovi, normirani rad, radno okruženje i loša komunikacija), kao i obavezu poslodavca da provodi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svlada poteškoće zbog dugotrajne izloženosti dugotrajnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti na radu, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 42. sjednici održanoj 7. veljače  2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. siječnja 2014. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula potrebu poboljšanja dosadašnjeg zakonodavnog okvira zaštite osoba s duševnim smetnjama i njegova usklađivanja sa Zakonom o kaznenom postupku i međunarodnim dokumentima, posebice s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom te praksom Europskog suda za ljudska prava. 

U raspravi članovi Odbora podržali su nova zakonodavna rješenja s obzirom na postojeći Zakon koja propisuju snažnije kontrolne mehanizme u vezi s prisilnim smještajem u psihijatrijske ustanove, kao i stavljanje pod sudsku kontrolu odluke o smještaju osoba s duševnim smetnjama koje nisu sposobne dati pristanak. S takvim rješenjima složila se i pučka pravobraniteljica i predstavnik udruge za društvenu afirmaciju osoba s duševnim smetnjama, ističući potrebu pristupa osobama s duševnim smetnjama s osnove ljudskih prava, a ne s medicinskog aspekta. Najviše pozornosti tijekom rasprave posvećeno je dijelu koji se odnosi na posebne medicinske postupke i biomedicinska istraživanja, posebice uvjetima za određivanje elektrokonvulzivnog liječenja. Premda su uvjeti za određivanje elektrokonvulzivnog liječenja u Prijedlogu zakona prošireni i sužene su mogućnosti primjene do krajnjih granica, a takvo je  liječenje inicirano samo u stanjima teških depresija, pojedini članovi Odbora smatrali su da bi takav pristup liječenju trebalo potpuno napustiti.
 
U raspravi su pohvaljena zakonodavna rješenja po kojima osobe s duševnim smetnjama sudjeluju u sudskim postupcima, pohvaljena je propisana specijalizacija sudaca, uvođenje obveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi zbog važnosti rehabilitacije i resocijalizacije osoba (tendencija deinstitucionalizacije ustanova), pohvaljene su odredbe koje posebnu pozornost obraćaju zaštiti djece s duševnim smetnjama te odredba čl. 5. prema kojoj se sredstva za troškove prisilnog smještaja u psihijatrijskoj ustanovi neubrojivih osoba osiguravaju u državnom proračunu. Tijekom rasprave posebno je razmotreno uvođenje mogućnosti da svaka osoba unaprijed, u očekivanju pogoršanja zdravlja, odredi osobu od povjerenja koja će za nju donositi odluke o liječenju kada ona sama ne bude mogla donositi takve odluke - obvezujuća izjava. Pojedini članovi Odbora izrazili su bojazan od zlouporabe takvih rješenja te smatraju da je potrebno osigurati postupak opoziva obvezujuće izjave, kao i dobro razmotriti mehanizme sudske zaštite. 

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 41. sjednici Odbora, održanoj 23. siječnja 2014., raspravljao je o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Crne Gore o socijalnom osiguranju,  s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  18. prosinca  2013. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom obrazloženju istaknula da se predloženim  Zakonom potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Crne Gore o socijalnom osiguranju, kako bi, sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske, njegove odredbe, nakon stupanja na snagu, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i izravno se primjenjivale pri ostvarivanju prava iz socijalnog osiguranja koja su uređena Ugovorom.

Ugovor, u skladu s opće prihvaćenim europskim načelima, obuhvaća prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, prava po osnovi nezaposlenosti te prava na obiteljska davanja hrvatskih radnika koji prebivaju i rade u Crnoj Gori, kao i crnogorskih radnika zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Potreba donošenja zakona po hitnom postupku proizlazi iz interesa za što skorije stupanje na snagu predmetnog Ugovora o socijalnom osiguranju, čija će primjena svakako utjecati na kvalitetniju i primjereniju socijalnu sigurnost dijela hrvatskih državljana na koje će se taj Ugovor primjenjivati, odnosno osiguranika obiju država koji su tijekom svog radnog vijeka ostvarili razdoblja osiguranja u obje države. Također, primjena Ugovora podići će kvalitetu suradnje između dviju država.

Nakon kraće rasprave članovi Odbora su većinom glasova (9 glasova „za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU
REPUBLIKE HRVATSKE I CRNE GORE O SOCIJALNOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

               Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici održanoj 23. siječnja 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula da se predloženim Zakonom osniva jedinstveno tijelo vještačenja kao ustrojstvena jedinica zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koja bi funkcionirala na razini Republike Hrvatske, s ispostavama na područnoj (regionalnoj), odnosno lokalnoj razini. Definiranju jedinstvenog tijela vještačenja pristupilo se radi ujednačavanja prava istog naziva, postupanja i metodologije u utvrđivanju oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti i radne sposobnosti.

Tijekom rasprave pohvaljeno je osnivanje jedinstvenog tijela vještačenja, posebno zato jer u Republici Hrvatskoj postoji šest tijela vještačenja koja vještače u svrhu ostvarivanja prva (u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora i zaštite ratnih i civilnih žrtava rata), pri čemu koriste različite zakonske propise u svome radu.
 
Neupitno je da će provođenje vještačenja na jednom mjestu, istaknuto je dalje u raspravi, smanjiti nepotrebne administrativne troškove i obvezu samom korisniku da prolazi kroz dva ili više sustava vještačenja. Međutim, pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost u vezi same primjene u praksi, pitanja nadležnosti u žalbenim postupcima, ne slažući se s metodologijom rada po kojoj bi se dokumentacija vodila po broju, a ne imenu i prezimenu. Kako je predstavnica predlagatelja nadalje pojasnila, praksa je pokazala da se sada u različitim sustavima na različite načine utvrđuje oštećenje zdravlja. Osnivanje jedinstvenog tijela, uz znatne financijske uštede i smanjenje administrativne procedure, ujedno predstavlja i pravedniji sustav vještačenja s obzirom na to da će se smanjiti i mogućnosti subjektivne procjene vještaka.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „suzdržana“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

1. Prihvaća   se  Prijedlog zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, u tekstu kako ga  je  predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA
 Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 41. sjednici  Odbora,  održanoj  23. siječnja 2014., raspravio je Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2014. godine. Odbor je raspravio predloženo Izvješće u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenom uredbom se produljuje rok prestanka rada u privatnoj praksi na osnovi zakupa do 31. prosinca 2014. Djelatnosti za koje je potrebno produljiti rok prestanka rada u zakupu su: ljekarnička djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti. Produljivanje navedenog roka potrebno je zbog osiguranja dostupnosti, sveobuhvatnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, što bi bilo ugroženo prestankom rada zdravstvenih radnika- zakupaca jedinica zakupa domova zdravlja s danom 31. prosinca 2013. godine.
 
Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici održanoj 23. siječnja  2014., raspravio je o Prijedlogu zakona o životnom partnerstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. Odbor je o Prijedlogu zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom dijelu ministar uprave istaknuo je da je cilj donošenja zakona postaviti pravni okvir kojim će se povećati opseg prava zajednica istospolnih osoba. Dosadašnji pravni okvir je nedostatan, s obzirom na to da Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije štite svojim antidiskriminasijskim jamstvima pojedince. Životne zajednice istospolnih osoba društvena su činjenica i sastavni dio hrvatskog društva. Postojanje zajednica istospolnih partnera je realnost, stoga Prijedlog zakona prije svega uređuje već postojeće stanje. Zakonom o životnom partnerstvu omogućava se istospolnim partnerima sklapanje životnog partnerstva pred državnim tijelom i upis u registar životnog partnerstva pri matičnom uredu. Zakon predviđa obuhvatiti pravne učinke istospolne zajednice, koje bi se odnosile i na neformalnu istospolnu zajednicu te regulirati odnose vezane uz djecu, ukoliko žive u obiteljskoj zajednici istospolnih partnera, vodeći se prije svega interesom zaštite djeteta. Zakon o životnom partnerstvu ne predviđa mogućnost posvajanja djece za životne partnere.
 
Tijekom rasprave pojedini članovi Odbora zatražili su pojašnjenje vezano uz naziv zakona i termin registriranog odnosno životnog partnerstva. Kako je pojasnio predstavnik predlagatelja, razmatrana su oba prijedloga, rukovodeći se, prije svega željom da se istospolne zajednice dovedu u jednak društveni položaj u odnosu na heteroseksualne zajednice, čime bi se ispunila ustavna obveza dužnog poštovanja prema svim građanima, bez obzira na njihove međusobne razlike. Pojedini članovi Odbora iznijeli su svoje primjedbe u vezi s nekim nomotehničkim rješenjima u Prijedlogu zakona, smatrajući da bi donošenje zakona moglo dovesti do pravne nesigurnosti s obzirom na to da se, po njihovu mišljenju, zadire u više zakona i različitih područja. Po njima, potrebno je razdvojiti neka prava, posebice prava djeteta, koja bi trebala biti sadržana isključivo u Obiteljskom zakonu. Također su se založili da termini budu isključivo na hrvatskom jeziku.
 
U raspravi, zamjenica ministra pravosuđa istaknula je važnost konvencijskog prava (čl. 8 Europske konvencije o ljudskim pravima), koje se odnosi na pravo obiteljskog života za sve članove društva, kao i ustavno pravo, naglasivši da Prijedlog zakona samo otvara mogućnosti za život djeteta. Ujedno, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih naglasila je da se ne smiju ispustiti iz vida presude Europskog suda za ljudska prava, s čime se je složila većina članova Odbora.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća   se  Prijedlog zakona o životnom partnerstvu,  u  tekstu  kako   ga  je   predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

 Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 41. sjednici održanoj 23. siječnja 2014. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o naknadama Europskoj agenciji za lijekove za provođenje farmakovigilancijskih aktivnosti kod lijekova za ljudsku uporabu COM (2013) 472 koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 17. prosinca 2013.
 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o naknadama Europskoj agenciji za lijekove za provođenje farmakovigilancijskih aktivnosti kod lijekova za ljudsku uporabu COM (2013) 472 usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. rujna 2013. Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/240, Urbroj:50301-21/21-13-1. Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva zdravlja.

Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske kojim pozdravljaju inicijativu LT PRES da je donošenje ove Uredbe uzela kao prioritet. Republika Hrvatska se u načelu slaže s Prijedlogom Uredbe jer se farmakovigilancijski poslovi, koji su definirani Direktivom 2001/83/EZ, u ovom trenutku ne plaćaju i troškove rada Nacionalnih regulatornih tijela (NRA) za Europsku agenciju za lijekove (EMA) snose NRA same, dok EMA ne dobiva nikakvu naknadu za svoje aktivnosti na ovom području. Također, i djelokrug rada na području farmakovigilancije se je značajno proširio jer, sukladno pristupu u novom farmakovigilancijskom zakonodavstvu, rad Europske agencije za lijekove (EMA) više nije ograničen samo na centralizirane lijekove, što je bio slučaj do srpnja 2012. godine, već i lijekovi kojima je odobrenje za stavljanje u promet dano nacionalnim postupkom u području farmakovigilancije prolaze ocjenjivanje EMA-e u suradnji s nacionalnim regulatornim tijelima (NRA).

Članovi Odbora složili su se sa stajalištem Vlade Republike Hrvatske, založivši se za donošenje ove Uredbe, kako se ne bi doveo u pitanje sustav farmakovigilancije EU i sigurnost primjene lijekova  s obzirom na to da do sada nije riješeno pitanje troškova ovog izrazito značajnog rada za zdravlje pacijenata i javno zdravlje stanovništva.
Članovi Odbora slažu se s ključnim pitanjima i stajalištem Vlade Republike Hrvatske da su prihvatljivi kompromisni prijedlozi o razdvajanju naknada za ocjenu postautorizacijska ispitivanja sigurnosti primjene lijekova (PASS) na dva dijela: EMA će ispostaviti dva računa nositeljima odobrenja za stavljanje lijeka u promet (NO-u): jedan u trenutku podnošenja protokola za ispitivanje (40% iznosa) i drugi na početku ocjene završnog izvješća o ispitivanju (60% iznosa). Također su suglasni s kompromisnim prijedlogom naknada za sistematičnu reviziju omjera koristi i rizika primjene lijeka (referali). Naknada za koordinaciju izvjestitelja (raportera) u postupku referala će se namiriti oduzimanjem od naknade EMA-e i naknade suizvjestitelja u jednakim iznosima. Isto tako prihvaćaju predložene naknade za ocjenu Periodičkog izvješća o neškodljivosti (PSUR) kao i usklađivanje visine naknada s inflacijom u EU (korekcije visine naknada će se izvršiti prema stopi inflacije prema europskom indeksu potrošačkih cijena koje objavljuje Eurostat), što je i dosadašnja praksa u poslovanju EMA-e.
 
Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. Stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je utvrdio sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o naknadama Europskoj agenciji za lijekove za provođenje farmakovigilancijskih aktivnosti kod lijekova za ljudsku uporabu COM (2013) 472.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 40. sjednici održanoj 10. prosinca 2013. raspravio je o Konačnom prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge zbog kojih se Zakon donosi. Kako je istaknula, novi Zakon normativno uređuje djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje djelatnosti socijalne skrbi, prava i socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi i postupci za njihovo ostvarivanje, korisnike socijalne skrbi, mreža i ugovaranje socijalnih usluga, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručne radnike u socijalnoj skrbi, njihovo stručno usavršavanje i napredovanje, zbirke podataka,  inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.

U području novčanih naknada na primjereniji način se uređuju uvjeti i postupak za ostvarivanje novčane naknade za najranjivije socijalno ugrožene građane. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prema odredbama predloženog Zakona ima svaka osoba s nedostatnim prihodom i imovinom za podmirenje osnovnih životnih potreba. Također, informatizacijom sustava socijalne skrbi i umrežavanjem tog sustava s drugim sustavima preko sustava OIB-a korisnika u svrhu razmjene podataka o korisnicima, njihovoj imovini i prihodu, do kraja 2013. godine, postići će se smanjenje administrativnih troškova kao i pojednostavljivanje samog postupka priznavanja i ostvarivanja prava. Informatizacija i povezivanje različitih sustava pretpostavka je uspostave „ureda sve na jednom mjestu“.

U Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na prvo čitanje dodatno su definirane javne ovlasti te poslovi obiteljskih centara koji se odnose na obavljanje djelatnosti dadilje sukladno posebnom propisu, a koje stupanjem na snagu predloženog zakona prelaze u nadležnost centra za socijalnu skrb u sjedištu županije odnosno centra za socijalnu skrb Grada Zagreba.  U odnosu na prvo čitanje izvršene su određene izmjene redoslijeda pojedinih članaka i glavi unutar Zakona, a sve radi lakšeg praćenja i preglednosti teksta kao npr. odredbe o uvjetima za početak pružanja socijalnih usluga, prestanku pružanja socijalnih usluga i drugo. Dodatno je definiran pojam licenciranog supervizora. Također je uvedena obveza radno sposobnom ili djelomično radno sposobnom samcu ili članu kućanstva da se odaziva pozivu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade. Na taj način ostavlja se mogućnost socijalne integracije i angažiranja korisnika zajamčene minimalne naknade u radovima koje organizira jedinica lokalne odnosno područne (regionalne samouprave).
U raspravi, najviše pažnje posvećeno je pitanju i organizaciji rada obiteljskih centara, pitanju osobne invalidnine, statusu roditelja njegovatelja, opravdanosti uvođenja imovinskog cenzusa. Kako je u daljnjoj raspravi pojašnjeno, Zakon omogućuje usmjeravanje zajamčene minimalne naknade prema korisnicima kojima je pomoć države za ostvarivanje osnovnih životnih potreba najpotrebnija, a u razvoju državne socijalne politike postoji namjera u ovu naknadu s vremenom uključiti i druge socijalne programe i naknade sa socijalnim komponentama, u svrhu još učinkovitijeg upravljanja financijskim sredstvima namijenjenima sustavu socijalne skrbi.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“ i 1  glas „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 40. sjednici održanoj 10. prosinca 2013. raspravio je o Konačnom prijedlogu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula cilj donošenja Zakona, a to je povećati zapošljivost osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada, prije svega reguliranjem prava na profesionalnu rehabilitaciju te definiranjem mjera i poticaja za njihovo zapošljavanje.

U daljnjem izlaganju pojasnila je razlike između predloženih rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na prvo čitanje Zakona. U Konačnom prijedlogu Zakona radi usklađivanja s Direktivom Vijeća 2000/78EZ o uspostavi općeg okvira za jednako pristupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, definiran je pojam razumne prilagodbe, kao i odgovarajući oblici razumne prilagodbe u području rada i zapošljavanja osoba s invaliditetom, u smislu prilagodbe radnog mjesta, radnog vremena, stručnog nadzora i slično. Konačni prijedlog Zakona sadrži i nove odredbe kojima se uređuje djelokrug i ustrojstvo Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U dijelu izračuna kvota otklanjaju se eventualne nedoumice  na način da se u slučaju kada izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5 % zaokružuju na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5 % zaokružuju na veći broj.

U raspravi je postavljeno pitanje uplaćivanja sredstava novčane naknade za neispunjavanje kvotnog sustava zapošljavanja, što je predstavnica predlagatelja pojasnila ističući da će se sredstva uplaćena s osnove novčane naknade za nepoštivanje kvote uplaćivati u državni proračun i koristiti za isplatu poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom kao i  za unapređenje sustava profesionalne rehabilitacije. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s  invaliditetom imat će uvid u iznos ukupno uplaćenih sredstava te će tako moći planirati sredstva za financiranje svoje djelatnosti.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržanim“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici  Odbora,  održanoj  3. prosinca 2013. godine, raspravio je o  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke, s Konačnim  prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  28. studenoga  2013. godine.
Odbor je Zakon o izmjenama i dopuni raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je u uvodnom obrazloženju pojasnila da se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke mijenjaju odredbe postojećeg Zakona vezano za definiranje obveznika izrade strateških karata buke i akcijskih planova na način da su točno definirati kriteriji za obveznike izrade strateških karata buke i akcijskih planova, koji su u potpunosti usklađeni s kriterijima iz Direktive 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom okoliša. Prijedlog Zakona dopunjuje se rokovima dostave strateških karata buke i akcijskih planova od strane obveznika nadležnom tijelu, kao i rokovima za dostavu obrađenih strateških karata buke i akcijskih planova od strane nadležnog tijela Europskoj komisiji. Rokovi su u potpunosti usklađeni s rokovima iz gore navedene Direktive. Izmjene se odnose i na obvezu dostave strateških karta buke i akcijskih planova i za naseljena područja koja imaju više od 100 000 stanovnika, a ne kao do sada za gradove koji imaju više od 250 000 stanovnika.

Nakon obrazloženja predlagateljice članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 39. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. raspravio je o Prijedlogu obiteljskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula da se predloženim zakonom pristupa reformi obiteljskoga zakonodavstva kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri sustavno unaprijedila obiteljskopravna zaštita djece i odraslih osoba s invaliditetom tako da se ispune međunarodno preuzete obveze Republike Hrvatske te uvaže stavovi i upute Europskoga suda za ljudska prava.
Govoreći o novinama u Prijedlogu obiteljskog zakona, predstavnica predlagatelja je kazala da se kada je u pitanju razvod braka,  normira novi pristup po uzoru na suvremene pravne sustave u Europi i svijetu, odnosno redefinira se postojeći postupak posredovanja u postupak obveznoga savjetovanja bračnih drugova prije razvoda braka i postupak obiteljske medijacije. Uvodi se pravna zaštita obiteljskog doma ukoliko je riječ o jedinom mjestu za stanovanje, ali isto tako i o zajedničkoj bračnoj stečevini u trenutku kada dolazi do razvoda braka. Time se osigurava djeci egzistencijalno pravo stanovanja u obiteljskom domu i u slučaju razvoda braka, odnosno prestanka izvanbračne zajednice.

Prijedlogom zakona mijenja se i proces posvojenja koje bi, po konvencijama i pravilima Europske unije, trebalo u potpunosti prijeći na sud, a do sada je, zbog preopterećenosti sustava, djelomično bio pod centrima za socijalnu skrb. Ustrojavaju se obiteljski odjeli sudova te redefiniraju položaj i suradnja centra za socijalnu skrb u tim postupcima. Uvodi se „pravni zastupnik“ kao osoba koja će braniti prava djece i njihove interese kada se ona nađu u sudskom postupku, a branit će i interese osoba kojima se oduzima poslovna sposobnost.

U raspravi članovi Odbora su podržali uvođenje novina, pohvalivši prije svega ukidanje potpunog lišenja poslovne sposobnosti i uvođenje instituta ograničene poslovne sposobnosti, što će svakako pridonijeti boljoj zaštiti ljudskih prava. Također su pohvalili u dijelu koji se odnosi na uzdržavanje, uvođenje recipročne obveze punoljetnoga unučeta da uzdržava baku i djeda ako oni to sami nisu u mogućnosti, kao i  unošenje odredbi kojima se stavlja naglasak na pravo djeteta na oba roditelja kad je u pitanju razvod braka.

Najviše pitanja u raspravi postavljeno je u području obveze savjetovanja kad je u pitanju razvod braka te medijacije kao alternativnog načina rješavanja spora. Istaknuta je potreba kvalitetne edukacije za stručnjake koji rade s obitelji, ali i njezine dostupnosti, kako bi se postigla transparentnost u dobivanju licenci i osigurala jednakost na tržištu rada. Složili su se da je rok primjene novog Obiteljskog zakona od 1. srpnja 2014. prihvatljiv, s obzirom na to da će do tada stručnjaci u sustavu proći potrebne edukacije.
 
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća   se  Prijedlog obiteljskog zakona,  u  tekstu  kako   ga  je  predložila Vlada  Republike Hrvatske.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

               Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 38. sjednici održanoj 29. studenoga 2013. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o novim psihoaktivnim tvarima COM (2013.) 619, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. studenoga 2013.
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i vijeća o novim psihoaktivnim tvarima COM (2013) 619, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, Klasa: 022-03/13-07/295, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 15. listopada 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske.

Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, imajući u vidu negativne zdravstvene rizike, porast prodaje i konzumacije novih psihoaktivnih tvari. U raspravi, podržali su inicijative za jačanje kontrole istih kroz unapređenje mehanizma praćenja i kontrole trgovine takvih tvari. Složili su  se da uspostava sustava za brzu razmjenu informacija o pojavi novih psihoaktivnih tvari na tržištu, uključujući njihovu komercijalnu i industrijsku uporabu, procjena rizika te povlačenje s tržišta onih tvari koje predstavljaju rizik, ima za cilj smanjenje dostupnosti tvari koje predstavljaju rizik za zdravlje. Ujedno, što se tiče dozvoljene uporabe novih psihoaktivnih tvari, uspostava efikasnijeg sustava unaprijedit će funkcioniranje unutrašnjeg tržišta, kroz umanjivanje prepreka trgovini.

Raspravljajući o navedenom pitanju, članovi Odbora založili su se za donošenje generičke liste za koje je nadležno Ministarstvo zdravlja. Naime, zadnje izmjene Popisa droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, donijete su u veljači 2011., kad je na Popis stavljeno 20 novih psihoaktivnih tvari. Od tada je u Republici Hrvatskoj otkriveno još 33 novih psihoaktivnih tvari, stoga postoji gore spomenuta potreba. Članovi Odbora slažu se s mišljenjem Ureda da je u Zakon o suzbijanju zlouporabe droga  potrebno uvrstiti definiciju novih droga. Također, prihvaćaju da je potrebno pronaći rješenje za nadzor trgovine novim tvarima u tzv. „smart shopovima“ i drugim specijaliziranim trgovinama, s obzirom na to da najnovija istraživanja pokazuju porast prevalencije novih psihoaktivnih tvari.

Zaključno, članovi Odbora su suglasni da uslijed negativnih zdravstvenih rizika, porasta prodaje i konzumacije novih psihoaktivnih tvari treba poduprijeti inicijativu za jačanje kontrole istih kroz unapređenje mehanizma praćenja i kontrole trgovine takvih tvari, u čemu podupiru stajalište Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. Stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je utvrdio sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o novim psihoaktivnim tvarima COM (2013.) 619

   PREDSJEDNICA  ODBORA

  Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 36. sjednici  Odbora,  održanoj  22. studenoga 2013., raspravio je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. 

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Predstavnik predlagatelja je uvodno obrazložio da su radi nižeg ekonomskog rasta od očekivanog i nepovoljnih gospodarskih kretanja u međunarodnom okruženju te s tim u vezi sporije dinamike investicija javnog sektora nužne daljnje proračunske uštede. Tako se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi kuna, a rashodi rastu za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna. Projekcija gospodarskog rasta se smanjuje te se sada u ovoj godini očekuje rast od 0,2 posto a ne  prvotno očekivanih 0,7 %. Deficit državnog proračuna se povećava na 4,8 % BDP-a za ovu godinu, dok deficit ukupne države, odnosno državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, raste na 5,5 posto BDP-a za 2013.

Najveći dio rasprave na Odboru poveo se u dijelu razmatranja rashodovne strane, koja  se uvećava za 3,2 milijarde kuna u odnosu na prethodno planirane, prvenstveno zbog sanacije zdravstva kako je predlagatelj istaknuo, odnosno sanacije zdravstvenih ustanova, ali i zbog indeksacije mirovina i određenog rasta socijalnih izdataka. Povećanja na rashodovnoj strani rezultat su troška restrukturiranja zdravstva ali i troškova koji proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Dio potreba za povećanjem rashoda i to rashoda za zaposlene, mirovine, naknade za nezaposlene i socijalne naknade osiguran je preraspodjelom i dodatnom racionalizacijom poslovanja.

Pojedini članovi Odbora nisu se složili s mišljenjem da je za ovakav deficit odgovorna sanacija zdravstva, smatrajući da je Ministarstvo zdravlja izgubilo novce u posljednje dvije godine zbog smanjenja doprinosa i smanjenja zdravstvenog proračuna. Drugi su bili mišljenja da je smanjenje doprinosa bilo potrebno, jer je to bio značajan pomak za snižavanje cijene rada i značajna pomoć poduzetnicima, a  taj se iznos u apsolutnom iznosu nadoknadio iz drugih sredstava (PDV-a).

Nakon rasprave članovi Odbora su većinom glasova, 6 „za“ i 5„protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                      Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 36. sjednici  Odbora,  održanoj  22. studenoga 2013., raspravio je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2013.

Odbor je Zakon o izmjenama Zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Istaknuo je da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima državnog proračuna.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su većinom glasova, 6 „za“ i 5 „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                      Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 36. sjednici  Odbora,  održanoj 22. studenoga 2013. godine, raspravio je o Prijedlogu  državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2014.  godinu i projekcije  za  2015. i  2016.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu  i projekcije za 2015. i 2016. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

U svom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da su prihodi državnog proračuna za 2014. planirani na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna. Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, u čemu smo optimističniji za skoro 1 posto u odnosu na projekcije Europske komisije obzirom da očekujemo snažniji gospodarski rast od dinamiziranja investicija izvoza.  Rast prihoda u idućoj godini temelji se prvenstveno na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan. Govoreći o rashodima, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su na njihov rast najviše utjecale povećane obveze prema EU, ali i kamate na uvećani javni dug.  U 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto. Govoreći o prijedlogu projekcija za 2015. godinu, prihodi državnog proračuna se očekuju na razini od 118,3 milijarde kuna, a 2016. na 122,8 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini. Deficit državnog proračuna u 2015. trebao bi pasti na 15,1 milijardu kuna, a u 2016. godini na 11,5 milijardi kuna. Iskazano udjelom u BDP-u, manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, u 2015. 4,2 posto, a 2016. godine 3 posto.

Predstavnik ministarstva zdravlja je istaknuo da je Prijedlogom Državnog proračuna za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu zadržan trend rasta planiranih sredstava za osiguranje uvjeta funkcioniranja sustava zdravstva i zdravstvenog osiguranja sukladno usvojenom Strateškom planu Ministarstva zdravlja za isto razdoblje. Strateškim planom pretočenim u programe provode se aktivnosti unaprjeđenja zdravstvenog sustava na svim razinama zdravstvene djelatnosti s ciljem očuvanja i unaprjeđenja zdravlja cjelokupne populacije i osiguranja pravodobnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su mišljenje da u razdjelu Ministarstva zdravlja nedostaju pojedine stavke te da se stoga ni ne može kvalitetno raspravljati. U daljnjoj raspravi, članovi Odbora su se složili da smo suočeni s dubokom ekonomskom krizom te da je zdravstveni sustav jedan od najskupljih. Dosadašnje mjere nisu se pokazale efikasnima, ugrožena je fiskalna konsolidacija te su stoga potrebni rezovi na svim aktivnostima. Na zdravstvo odlazi znatan dio proračuna Republike Hrvatske (1/6), a za proračun su  najvažniji prihodi, kojih je nedostatno. Pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da ovakav proračun za zdravstvo  jamči istu kvalitetu zdravstvene zaštite, ali i novo generiranje duga. Javni dug i deficit raste, stoga su najvažnije dobre mjere za unapređenje gospodarskog rasta.

Kako je u raspravi istaknuto, do kraja godine očekuje se završetak master plana bolnica, odnosno analiza poslovanja bolnica  koja će povezati cijeli niz bolnica u regionalne bolničke mreže i tako doprinijeti znatnoj uštedi. Postavljeno je i pitanje decentraliziranih sredstava i mogućnosti njihova korištenja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova 6 „za“ i 5  „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

 DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2015. I  2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                      Romana Jerković
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku  na  36. sjednici  Odbora,  održanoj  22. studenoga 2012. godine, raspravio je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog  proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon obrazloženja predlagatelja članovi Odbora su većinom glasova (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

   PREDSJEDNICA  ODBORA

                                                                                      Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 35. sjednici  održanoj 13. studenoga 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se novim Zakonom, područje radiološke i nuklearne sigurnosti usklađuje s direktivama i uredbama Europske unije te postavljaju nove zakonske osnove za učinkovito rješavanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvorenih radioaktivnih izvora, izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti, izvora bez posjednika i iskorištenog nuklearnog goriva. Sukladno predloženom Zakonu, ovlasti jedinstvenog regulatornog tijela za radiološku i nuklearnu sigurnost (Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost) proširuju se na područje uspostave i pogona skladištenja radioaktivnog otpada porijeklom s teritorija Republike Hrvatske. Također, osigurava se učinkovita neovisnost Zavoda u svim aspektima njegove nadležnosti. Zakonski prijedlog predviđa i obvezu donošenja strategije kojom će se regulirati postupak i način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.
Tijekom rasprave članovi Odbora osvrnuli su se na mjere radiološke i nuklearne sigurnosti i omogućavanje primjerene zaštite pojedinca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja. U raspravi je razmotreno pitanje zbrinjavanja i skladištenja radioaktivnog otpada te zdravstveni uvjeti osoba koje se obrazuju za rad u području izloženosti. Postavljeno je  pitanje medicinskog ozračenja, granica ozračenja te osobne dozimetrije za djelatnike koji su tijekom rada izloženi ionizirajućem zračenju imajući u vidu da moderna, suvremena medicinska tehnologija uz dijagnostičke postupke (višeslojni CT uređaji, MRI, 3D ultrazvuk, nuklearna medicina i dr.) obavlja i interventno liječenje u području kirurgije, posebice kardiokirurgije.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 35.  sjednici  održanoj  13. studenoga 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. studenoga 2013.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je obrazloženju istaknula da predloženi Zakon sadrži nove kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga kao potporu integraciji socijalno isključenih u društvo i na tržište rada, predviđa uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći, omogućuje uspostavu standarda kvalitete socijalnih usluga te omogućuje izbor i poboljšanje usluga koje korisnik može ostvariti u procesima socijalne integracije.
Prijedlogom Zakona uvodi se institut zajamčene minimalne naknade, kao novi oblik novčane naknade koji objedinjuje četiri dosadašnje naknade sa socijalnom komponentom  (produženu novčanu naknadu, pomoć za uzdržavanje te prava na opskrbnine). Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu prema odredbama predloženog Zakona, ima svaka osoba s nedostatnim prihodom i imovinom za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Iako je u raspravi istaknuto mišljenje da će se objedinjavanjem naknada u novi oblik novčane naknade smanjiti neka prava i dodatno opteretiti centri za socijalnu skrb, većina članova Odbora podržala je predložene novine, smatrajući primjerenijim ovakvo usmjeravanje socijalnih naknada prema onima kojima je to uistinu prijeko potrebno. Definiranjem imovinskog cenzusa, odnosno imovine u vlasništvu korisnika i članova kućanstva, koja je zapreka za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, omogućit će se usmjeravanje zajamčene minimalne naknade prema korisnicima kojima je pomoć države za ostvarivanje osnovnih životnih potreba najpotrebnija.

U raspravi su pohvaljene odredbe predloženog Zakona kojima će se urediti bolja zaštita samaca i samohranih roditelja, koji su najugroženija kategorija, kao korisnika zajamčene minimalne naknade, s obzirom na to da se tim korisničkim skupinama, sukladno s odredbama predloženog Zakona, priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini 100% osnovice koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske, dok se drugim korisnicima, odraslim članovima kućanstva udio u zajamčenoj minimalnoj naknadi kućanstva priznaje u iznosu od 60% osnovice.

Tijekom rasprave naglašena je uloga i važnost obiteljskih centara, čije su osnovne zadaće da kroz savjetodavni rad i medijaciju u lokalnoj zajednici prate i unapređuju kvalitetu obiteljskog života.
Pozitivnom je ocijenjena informatizacija sustava socijalne skrbi i umrežavanje tog sustava s drugim sustavima preko sustava OIB-a korisnika u svrhu razmjene podataka o korisnicima, njihovoj imovini i prihodu, do kraja 2013. godine, kao doprinos smanjenju administrativnih troškova te pojednostavljivanju i ubrzavanju  samog postupka priznavanja i ostvarivanja prava. Također je pohvaljeno uvođenje jedinstvenog novčanog centra tzv. ureda „sve na jednom mjestu“ (One stop shop).
Kriteriji predloženog Zakona koji propisuju da, uz određene iznimke, pravo na zajamčenu minimalnu naknadu nema osoba koja nije evidentirana kao nezaposlena pri nadležnoj službi za zapošljavanje ili koja je u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponuđeno zaposlenje, potaknula je različita mišljenja članova Odbora. Dok neki smatraju da to neće proizvesti veće učinke, većina smatra da takve odredbe Zakona na više načina potiču radnu aktivaciju nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći.
Tijekom rasprave većina članova Odbora pozitivnim je ocijenila prijedlog Zakona koji će, prema njihovu mišljenju, na jasniji i pravedniji način omogućiti pružanje i ugovaranje socijalnih usluga te pridonijeti efikasnosti i racionalizaciji cjelokupnog sustava.
 
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova „za“ , 2 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 34. sjednici Odbora, održanoj 6. studenoga 2013. raspravio je o Izvješću o provedbi Nacionalne strategije  i  Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su Izvješće, koje na sveobuhvatan i detaljan način daje prikaz stanja i poduzetih mjera na suzbijanju zlouporabe droga.  Izvješće sadržava objedinjene podatke za 2012. godinu o stanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj i to epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga te pregled provedenih aktivnosti.

Tijekom rasprave članovi Odbora su ocijenili da Izvješće sadrži sveobuhvatnu analizu stanja, služeći i kao uporište  za osmišljavanje i planiranje narednih  akcija. Želja za što kvalitetnijom  strategijom  i  planom suzbijanja zlouporabe droga nametnula je potrebu opširnije analize, na što su se pojedini članovi  osvrnuli u raspravi,  iznoseći primjedbe na račun obimnosti Izvješća i potrebu korelacije istraživanja i efikasnosti programa.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do kraja 2012. u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ukupno je registrirano 32.771 osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Broj svih osoba u tretmanu u sustavu zdravstva relativno je stabilan. Tijekom 2012. godine na liječenju je bilo 7.855 od kojih su 1.120 osobe bile prvi put na liječenju (14,3%). Ukupan broj liječenih ovisnika u 2012. povećan je za 2,5 posto u odnosu prema 2011. Udio novih osoba u sustavu liječenja ovisnika, kao i prethodne godine, nastavio se smanjivati.

Rasprava se provela i u dijelu prikaza istraživanja javnih troškova i pokazatelja uspješnosti u području suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj tijekom 2012., odnosno sagledavanja odnosa ukupnih specificiranih i nespecificiranih javnih rashoda za aktivnosti koje se odnose na suzbijanje zlouporabe droga. Iako se prema prikazanoj procjeni čini da se na suzbijanje zlouporabe droga troši visok iznos javnih rashoda, radi se u prosjeku od svega 0,52 posto ukupnih javnih rashoda ili 0,19 posto BDP-a. Naglašeno je da je uspostavom ovakvog sustava pokazatelja po prvi puta omogućeno sagledavanje ukupnih  specificiranih i nespecificiranih javnih rashoda za aktivnosti koje se odnose na suzbijanje zlouporabe droga. S tim u vezi, istaknuta je potreba koordinacije preventivnih programa s jednog mjesta, što bi svakako doprinijelo većoj učinkovitosti te smanjenju troškova.

Usprkos velikog broja preventivnih i edukativnih aktivnosti koje se provode u Republici Hrvatskoj, nužno je jačati prevenciju mladih u predškolskoj i školskoj dobi te ojačati i kanalizirati  koordinaciju  Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova, mišljenje je većine članova Odbora.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 33. sjednici  Odbora,  održanoj  29. listopada 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o  izmjenama i dopuni Zakona o obveznom  zdravstvenom  osiguranju,  s  Konačnim  prijedlogom  zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 24. listopada 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U kraćoj raspravi Odbor je podržao predložene izmjene i dopunu Zakona po hitnom postupku, prvenstveno stoga jer se radi o osiguranju kontinuiteta u obveznom zdravstvenom osiguranju redovitih studenata koji su navršili 26 godina života. S tim u vezi predlaže se izmjena odredbi važećeg Zakona koje uređuju pitanje obveznoga zdravstvenog osiguranja redovitih studenata na način da se redovitim studentima osigura obvezno zdravstveno osiguranje u trajanju od ukupno osam godina po osnovu redovitog studiranja, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi. Tijekom rasprave skrenuta je pozornost   na  potrebu  detaljnijeg   promišljanja  tijekom   donošenja  zakona  te  na  potrebu donošenja zakona po redovnoj a ne hitnoj proceduri.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA
O OBVEZNOM  ZDRAVSTVENOM  OSIGURANJU

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Romanu Jerković,  predsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA  ODBORA

              Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 31. sjednici  Odbora,  održanoj  20. rujna 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i izvršenju odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obveze uzdržavanja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013.

 Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila da je donošenje Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2209 po hitnom postupku potrebno zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije. S obzirom da se Uredba odnosi na obveze uzdržavanja koje proizlaze iz obiteljsko-pravnih odnosa, krvnog srodstva, bračnih odnosa ili srodstva te je izravno primjenjiva u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice, ne zahtijeva izmjenu postojećih propisa. Ovim zakonom omogućit će se i olakšati učinkovitija provedba Uredbe, posebice zato što su određena nadležna tijela za njezinu provedbu i primjenu. Tako se utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi kao središnje tijelo za provedbu Uredbe te djelokrug i način rada središnjeg tijela, kao i tijela nadležna za područje primjene Uredbe, odnosno tijela za postupanje i donošenje odluka, a to su sudovi i centri za socijalnu skrb. Pri provedbi Uredbe i ovog Zakona, Središnje tijelo surađuje s tijelima državne uprave nadležnim za poslove financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, vanjskih i europskih poslova te drugim tijelima sukladno prirodi poslova.

 U kraćoj raspravi pohvaljena su predložena zakonska rješenja koja uređuju područje zaštite obitelji i obiteljsko-pravnih odnosa na ovako jasan, kvalitetan  i transparentan način.
 
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 4/2009
OD 18. PROSINCA 2008. O NADLEŽNOSTI, MJERODAVNOM PRAVU, PRIZNANJU I IZVRŠENJU ODLUKA TE SURADNJI U STVARIMA
KOJE SE ODNOSE NA OBVEZE UZDRŽAVANJA

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Romanu Jerković,  predsjednicu Odbora.
     

PREDSJEDNICA  ODBORA
               Romana Jerković

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 31. sjednici  Odbora,  održanoj  20. rujna 2013. raspravio je o Prijedlogu  zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27.  studenoga 2003. o nadležnosti, priznanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000, s  Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. srpnja 2013.
 
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 Predstavnica predlagatelja je uvodno obrazložila razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, koji se očituju u obvezi i izravnoj primjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003. u državama članicama. Predloženim Zakonom osigurava se provedba Uredbe te se   određuje Ministarstvo socijalne politike i mladih kao središnje tijelo za njezinu provedbu. Definiraju se zadaće središnjeg tijela i utvrđuju tijela za donošenje i provođenje određenih odluka i postupaka (sudovi i centri za socijalnu skrb), njihova nadležnost i djelokrug.
 
Uredba se odnosi na građansko pravne stvari u području prestanka braka, roditeljsku skrb, odnosno odgovornost, skrbništva i udomiteljstva te sličnih pravnih instituta, određivanja dužnosti svake osobe ili tijela  koje brine o djetetu i njegovoj imovini, koje ga zastupa i koje mu pomaže, smještaja djeteta kod udomitelja ili u ustanovu, kao i mjere zaštite djeteta koje se odnose na upravljanje, čuvanje ili raspolaganje djetetovom imovinom.

Nakon uvodnog obrazloženja predstavnice predlagatelja članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 2201/2003
OD 27. STUDENOGA   2003.  O NADLEŽNOSTI, PRIZNANJU I IZVRŠENJU SUDSKIH ODLUKA U BRAČNIM SPOROVIMA I U STVARIMA POVEZANIM S RODITELJSKOM DGOVORNOŠĆU, KOJOM SE STAVLJA IZVAN SNAGE UREDBA (EZ) BR. 1347/2000

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Romanu Jerković,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA   

                   Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 31. sjednici Odbora, održanoj 20. rujna 2013. raspravljao je o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 24. travnja 2013.

 Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Izvješću o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu provedena je objedinjeno s Izvješćem o pojavama diskriminacije za 2012. godinu.

 Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o navedenom aktu.

Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja posebno se osvrnuvši na područje koje se odnosi na zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb. Kako je istaknula, Ured je tijekom 2012. godine zaprimio 1849 pritužbi, osobno je pristupilo 516 građana, a daleko veći broj upita svakodnevno je primljen elektroničkom poštom, telefaksom i telefonom. U području zdravstva, socijalne skrbi te obiteljskog prava-skrbi u 2012. godini zaprimljeno je 177 pritužbi koje su građani uputili najčešće zbog nezadovoljstva kvalitetom, sadržajem i vrstom pruženih usluga, zbog problema ostvarivanja prava na pristup medicinskoj dokumentaciji, zbog primjedbi na Zakon o pravima pacijenata (djelotvornost pravnog sredstva), zbog ostvarivanja prava na stručni naziv (primalje) te zbog niskih iznosa socijalnih pomoći, posebice pomoći za uzdržavanje i doplatka za pomoć i njegu.

 Nazočni predstavnici Vlade Republike Hrvatske očitovali su se na navode, primjedbe i prijedloge pučkog pravobranitelja otvorivši prostor za raspravu. Tijekom rasprave pojedini članovi Odbora iznijeli su mišljenje prema kojemu bi trebalo objediniti podatke Ureda i ostalih tijela državne uprave i strukovnih komora, u kojima također postoje uredi i tijela za podnošenje predstavki i pritužbi (disciplinski sudovi) te im se građani obraćaju neovisno o instituciji pučkog pravobranitelja.

 Nakon rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

 Prihvaća se Izvješće o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković,  predsjednicu Odbora.
   

 PREDSJEDNICA  ODBORA
               Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 31. sjednici Odbora, održanoj 20. rujna 2013., raspravljao je o Izvješću o pojavama diskriminacije za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 28. lipnja 2013.

 Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Izvješću o pojavama diskriminacije za 2012. godinu provedena je objedinjeno s Izvješćem o radu pučkog pravobranitelja za 2012. godinu.

 Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o navedenom aktu. Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja istaknuvši dvojaki cilj Izvješća, koje uz prikaz rada Ureda na pritužbama građana i sudjelovanja u sudskim postupcima, daje i pregled pojava diskriminacije u Republici Hrvatskoj.
 
Tijekom 2012. godine otvorena su 202 predmeta koja se odnose na diskriminaciju, od kojih je riješeno njih 137, a 65 ih je još u radu. Na području zdravstvene zaštite bile su dvije pritužbe, dok ih je iz područja socijalne sigurnosti bilo 13. Po osnovi diskriminacije zbog zdravstvenog stanja u 2012. bilo je devet pritužbi, odnosno po osnovi invaliditeta devet, zbog imovinskog stanja četiri i socijalnog podrijetla jedna. Istaknut je problem beskućnika u kontekstu diskriminacije temeljem imovinskog stanja.
 
U području zdravstvene zaštite pravobraniteljica je istaknula diskriminaciju starijih osoba u dijelu pristupa dobrima i uslugama zbog primjene modernih tehnologija (sustav centralnog naručivanja pacijenta). Istaknute su preporuke glede ukidanja kvota za pojedine preglede u sustavu zdravstvene zaštite, obavljanja kućnih posjeta te racionalizacije utroška sredstava kroz pravedniji sustav.
 
Vezano uz preporuke u Izviješću, predstavnici Vlade Republike Hrvatske iznijeli su mišljenje Vlade. Članovi Odbora u raspravi su podržali predmetno Izvješće.
 
 Nakon rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

 Prihvaća se Izvješće o pojavama diskriminacije za 2012. godinu.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Romanu Jerković,  predsjednicu Odbora.
     

PREDSJEDNICA  ODBORA
               Romana Jerković

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 30. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2013., raspravio je o Prijedlogu zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je svrha donošenja ovog zakona povećati zapošljavanje osoba s invaliditetom i stvoriti uvjete za njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada uklanjanjem prepreka i stvaranjem jednakih mogućnosti za rad i zapošljavanje, reguliranjem prava na profesionalnu rehabilitaciju, kao i definiranjem mjera i poticaja za njihovo zapošljavanje. Ovim pristupom stvorit će se pretpostavke za razvoj društva jednakih mogućnosti, a pravodobnim uključivanjem osobe u profesionalnu rehabilitaciju ujedno će se smanjiti troškovi koji proizlaze iz mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

Proširivanjem obveze kvotnog zapošljavanja na realni sektor, kao i uvođenjem obveze plaćanja novčane naknade za nezapošljavanje osoba s invaliditetom, očekuje se aktivno uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada. Također, poslodavci će biti dodatno stimulirani uvođenjem novčane nagrade ako zaposle više osoba s invaliditetom od propisane kvote, odnosno ako zaposle osobu s invaliditetom, a nisu obveznici kvotnog zapošljavanja.

U raspravi članovi Odbora su podržali Prijedlog zakona složivši se s činjenicom da učinkovita integracija osoba s invaliditetom na tržište rada zahtijeva koordinirani i međusektorski pristup počevši od sustava zdravstva, socijalne skrbi i mirovinskog sustava. Pristupom vođenja osoba s invaliditetom samo kroz sustav socijalne skrbi i institutom osobne invalidnine ne stvaraju se pretpostavke za razvoj društva jednakih mogućnosti, istaknuto je u raspravi. Razmotrena su pitanja o osnivanju centra za profesionalnu rehabilitaciju. U raspravi je izražena bojazan u vezi s organizacijom, s obzirom na to da se radi o više osnivača (Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno druga pravna osoba s jednakim osnivačkim pravima). Također je razmotrena uloga Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao ključne ustanove za provođenje ovog zakona te su razmotrena pitanja raspodjele sredstava i prihoda Fonda.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na prihvaćanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Dujomira Marasovića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Dujomir Marasović
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 30. sjednici Odbora, održanoj 9. srpnja 2013., raspravio je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine.

Odbor je o Zakonu raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je iznio podatke Globalnog izvješća Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine prema kojima se uporabi duhana pripisuje više od 5 milijuna smrti u svijetu godišnje. Procjenjuje se da dodatnih 600 tisuća ljudi godišnje umire zbog tzv. pasivnog pušenja. Na globalnoj razini pušenje je uzrok 12 % smrtnosti u populaciji u dobi od 30 godina i starijoj, a u Republici Hrvatskoj čak 18 %. Ako se ne poduzmu hitne i efektivne mjere, procjene govore da će pušenje usmrtiti više od milijardu ljudi u ovom stoljeću.

Temeljem osvrta na zakonska dostignuća i praksu u tom području u svrhu smanjenja pušenja kod postojećih pušača, posebice radi smanjenja inicijacije kod mladih i maloljetnih osoba, predlažu se izmjene i dopune važećeg Zakona radi pooštrenja mjera kako bi strategija kontrole uporabe duhana bila učinkovita. Izlaganje duhanskih proizvoda na prodajnom mjestu identificirano je kao najaktivniji i najagresivniji preostali oblik reklamiranja i promocije koje je u kratkom roku moguće bezbolno otkloniti bez potrebe za angažiranjem dodatnih sredstava. Dosadašnje zakonske odredbe nisu dovoljno precizne te će se prihvaćanjem predloženih izmjena u smislu potpunog uklanjanja prodajnih automata za duhanske proizvode, nevidljivost duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima, zabrane prodaje duhanskih proizvoda preko interneta bez iznimke za prodaju koja bi uključivala „elektroničku autorizaciju i identifikaciju kupca“, cjelokupna materija zabrane reklamiranja i demotivacije mlade populacije uzdići na višu razinu.

U raspravi su razmotrene primjedbe predstavnika Hrvatske obrtničke komore koji smatraju da se predviđenim mjerama narušava tržišno natjecanje te smatraju ovakve mjere anti-poduzetničkim. Također se ne slažu s rokom od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona, već smatraju da je za prilagodbu rada i poslovanja potreban rok od tri godine. Članovi Odbora se nisu složili s takvim rješenjima.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno ( 10 glasova „za) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na prihvaćanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Dujomira Marasovića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Dujomir Marasović

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 29. sjednici Odbora, održanoj  26. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Kako je pojasnila, donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području zdravstvene zaštite. Prenose se odredbe triju Direktiva i to: Direktive 2005/36 EZ i Vijeća od 7 rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija, zatim Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti te Direktiva Vijeća 2010/32/EU od 10. svibnja 2010. o provođenju Okvirnog sporazuma o sprječavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM i EPSU. Nadalje, zakonski prijedlog uređuje rad tijela zdravstvenih ustanova za vrijeme postupka sanacije, uređuje se zatečeni sustav zakupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u novi jedinstveni oblik te se zakonskim prijedlogom propisuje mogućnost da zdravstveni radnici u privatnoj praksi, zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, sukladno posebnim propisima, mogu pružiti zdravstvene usluge u turizmu, za koje imaju odobrenje.

Najviše rasprave na Odboru izazvao je  sustav priznavanja kvalifikacija zdravstvenih radnika sukladno Direktivi, koja jamči osobama koje su stekle stručne kvalifikacije u jednoj od država članica, pristup istoj profesiji i ista prava prilikom obavljanja te profesije u drugoj državi članici kao i državljanima te druge članice. Postavljeno je pitanje u vezi modela provjere znanja u zemljama Europske unije i kod nas,  sticanja iskustva i stručnosti bez provođenja pripravničkog staža, odnosno polaganja državnog stručnog ispita. Naveden je primjer Medicinskog fakulteta u Splitu te je postavljeno pitanje zašto nije proveden integrirani studij i na drugim fakultetima. Po nekima, takav pristup će doprinijeti povećanju broja liječnika kojih ionako nedostaje, dok po drugima to će predstavljati neujednačenost obrazovanja i stručnosti.

Rasprava je provedena i u dijelu obavljanje djelatnosti hitne medicine neprekidno 24 sata te pripravnosti i dežurstva. Pojedini članovi Odbora izrazili su primjedbe na hitnost postupka pri donošenju Zakona i neslaganje s činjenicom da njegovo provođenje  neće imati financijskih učinaka na državni proračun Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7„za“ , 4 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 29. sjednici  Odbora,  održanoj  26. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja pojasnio je da se zbog potrebe usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije kao i osiguranja provedbe pravne stečevine Europske unije u području sigurnosti i kvalitete hrane i hrane za životinje, predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku. Važećim Zakonom o hrani (NN br. 46/07, 84/08 i 55/11) preuzete su relevantne uredbe EU kojima se propisuju opća načela sigurnosti hrane, zahtjevi higijene i kakvoća hrane (standardi kvalitete), s ciljem da se osigura visoka razina zaštite zdravlja ljudi, interesa potrošača te nesmetano funkcioniranje tržišta. Do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji potrebno je utvrditi normativni sadržaj uredbi i odluka EU te izvršiti izmjene i prilagodbe, kako bi u uvjetima članstva imale izravan učinak.

Zakonom o hrani utvrđuju se nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja za provedbu politike sigurnosti hrane i hrane za životinje, pri čemu se raspoređuje nadležnost službenih kontrola iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja i Državnog inspektorata.
 
Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O HRANI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 29. sjednici  Odbora,  održanoj  26. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je uvodno istaknuo da se zbog potrebe usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije, kao i osiguranja provedbe pravne stečevine Europske Unije u području sigurnosti hrane, opće higijene hrane i mikrobioloških kriterija, predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku.

Cilj Zakona je osiguranje visoke razine zaštite zdravlja ljudi kroz osiguranje sigurnosti hrane, vezano za opća pravila higijene hrane i mikrobiološke kriterije za hranu te osiguranje slobodnog kretanja hrane u Europske Unije proizvedene i stavljene  na tržište, u skladu s općim načelima i zahtjevima sigurnosti hrane, uključujući opća pravila higijene hrane i mikrobiološke kriterije za hranu. Zakonom se također utvrđuju nadležna tijela Ministarstva poljoprivrede, i Ministarstva zdravlja i njihove zadaće za prijenos i provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O HIGIJENI HRANE I MIKROBIOLOŠKIM KRITERIJIMA ZA HRANU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 29. sjednici  Odbora,  održanoj  26. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o  službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se zbog osiguranja provedbe pravne stečevine Europske unije u području službenih kontrola hrane i hrane za životinje te zdravlja i dobrobiti životinja kao i potrebe usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije, predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku. Zakonom se definiraju pojedini pojmovi upućivanjem na odgovarajuće Uredbe Europske unije, koje će se nakon pristupanja Republike Hrvatske izravno primjenjivati.

Zakon predstavlja temelj za osiguranje poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja. Utvrđuju se nadležna tijela za provedbu službenih kontrola (Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravlja i Državni inspektorat), kao i njihove zadaće vezano uz organizaciju, koordinaciju i provedbu službenih kontrola, provedba službenih kontrola, načini suradnje, komunikacije i izvješćivanja. Također se uređuje sustav službenih i referentnih laboratorija.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O SLUŽBENIM KONTROLAMA KOJE SE PROVODE SUKLADNO PROPISIMA O HRANI, HRANI ZA ŽIVOTINJE, O ZDRAVLJU I DOBROBITI ŽIVOTINJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 29. sjednici  Odbora,  održanoj  26. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946/2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknuo da donošenje ovog Zakona  predstavlja pravni okvir za provedbu Uredbe (EZ) br. 1946/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003. o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama. Donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je zbog potrebe osiguranja provedbe navedene Uredbe  danom pristupanja republike Hrvatske Europskoj uniji.
Zakon utvrđuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kao  nadležno tijelo za provedbu Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (NN- Međunarodni ugovori br. 7/02:  Protokol) putem žarišne točke Protokola i kao žarišna točka za Mehanizam za razmjenu informacija o biološkoj sigurnosti. Ministarstvo u provedbi Uredbe i ovog Zakona surađuje sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove zdravlja, poljoprivrede, znanosti i carine.
 
Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O  PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1946/2003 O PREKOGRANIČNOM PRIJENOSU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 29. sjednici Odbora, održanoj 26. lipnja 2013. raspravio je o Izvješću o obavljenoj financijskoj reviziji bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 26. travnja 2013.
Odbor je Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
Kako je u uvodu istaknuto, Državni ured za reviziju je obavio financijsku reviziju u 30 bolničkih zdravstvenih ustanova, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2011. svih kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica i općih bolnica u Republici Hrvatskoj. O financijskim izvještajima i poslovanju bolnica za 2011. izražena su 2 bezuvjetna (opća bolnica Karlovac i Opća županijska bolnica Požega) i 28 uvjetnih mišljenja. Financijskom revizijom bolnica utvrđene su nepravilnosti i propusti koje se odnose na planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, potraživanja i obveze te postupke javne nabave. U 2011. godini su gotovo sve revizijom obuhvaćane bolnice ostvarile manjak prihoda i primitka nad rashodima i izdacima, odnosno iskazale negativan financijski rezultat. Ukupan manjak prihoda i primitka za 2011. iznosi 385.037.267,00 kn ili 4,1 % ukupnih prihoda i primitaka. Ukupne obveze iznose 4.819.657.002,00 kn i veće su od ukupnih potraživanja za 71,8 %.
Predstavnica Ministarstva zdravlja prihvatila je zaključak iz Izvješća da su utvrđene nepravilnosti u poslovanju bolničkih zdravstvenih ustanova moguće utjecale na financijske probleme, koji se sada pokušavaju otkloniti kroz postupke sanacije bolničkih zdravstvenih ustanova. Skrenula je pozornost da su tijekom 2013. pokrenuti postupci sanacije bolničkih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj te su imenovani sanacijski upravitelji i sanacijska vijeća navedenih ustanova. Ministarstvo zdravlja će im proslijediti ovo Izvješće, kao i pojedinačna izvješća za svaku bolničku zdravstvenu ustanovu, sanacijskim upraviteljima i sanacijskim vijećima ustanova, radi otklanjanja ustanovljenih nepravilnosti i utvrđivanja dinamike njihova otklanjanja.
 

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (12 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

zaključak

Prihvaća se
Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji bolničkih zdravstvenih ustanova za 2011.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

              Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 28. sjednici Odbora, održanoj 20. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 406, Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 408 i Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 401.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio da je donošenje zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije, kako bi se prava osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja prilagodila zahtjevima Direktive 2011/24/EU, osiguravajući prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu te ne dovodeći u pitanje funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Navedena zdravstvena zaštita obuhvaća planiranu zdravstvenu zaštitu za koju osigurana osoba mora pribaviti prethodno odobrenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, planiranu specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu za koju nije potrebno pribaviti prethodno odobrenje Zavoda i neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Zavod je određen i za Nacionalnu kontaktnu točku za pružanje informacije o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici.

Članovi Odbora su u raspravi razmotrili novine koje se odnose na uvođenje obveznog zdravstvenog osiguranja djece do navršene 18. godine života kao zasebne kategorije osiguranih osoba Zavoda, obvezno zdravstveno osiguranje redovitih učenika i studenata iznad 18. godine života koji se školuju u drugim državama članicama, uvođenje obveznog zdravstvenog osiguranja osoba s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalaze se u jedinicama Ministarstva pravosuđa, preventivnu zdravstvenu zaštitu osoba starijih od 65 godina života koja se u cijelosti pokriva iz sredstava Zavoda, uvođenje osnovne i dodatne liste ortopedskih i drugih pomagala te dentalnih pomagala, produženje roka za upućivanje osiguranika koji je neprekidno privremeno nesposoban za rad nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja sa dosadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci neprekidne privremene nesposobnosti osiguranika.

U raspravi, najviše interesa iskazano je u dijelu utvrđivanja privremene nesposobnosti za rad osiguranika od strane izabranog doktora, koji je jedini ovlašten za određivanje dužine privremene nesposobnosti te mehanizma kontrole u sprječavanju zlouporabe. Također su razmotrene izmjene prava na naknadu plaće u odnosu na važeći Zakon, prema kojoj više nema ograničenja isplate naknade plaće istekom tri godine na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

              Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 28. sjednici Odbora, održanoj 20. lipnja 2013., raspravio je o Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 408, Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 406 i Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 401.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, donošenje zakona po hitnom postupku vezano je uz postupak pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji te obvezu usklađenja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi. Predloženim zakonom prenose se odredbe Direktive 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. godine o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, koje se odnose na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu stranaca u Republici Hrvatskoj.

Zakonskim prijedlogom uređuje se obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj, opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, opseg prava na zdravstvenu zaštitu te druga prava i obveze stranaca koji ostvaruju zdravstvenu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Propisani su uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja, prava i obveze nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja kao i prava i obveze provoditelja zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje određuje se za Nacionalnu kontaktnu točku za pružanje informacija strancima koji su zdravstveno osigurani iz drugih država članica, o korištenju zdravstvene zaštite kod ugovornih subjekata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i kod privatnih provoditelja zdravstvene zaštite koji nisu u ugovornom odnosu sa Zavodom.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I
ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 28. sjednici Odbora, održanoj 20. lipnja 2013., raspravio je o Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja prekursora za droge, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 401, Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 406 i Prijedlogu zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 408.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je donošenje zakona po hitnom postupku potrebno zbog potpunog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva na području prekursora za droge s propisima Europske unije. Predloženim zakonom preuzimaju se uredbe Europske unije, definira se nadležno tijelo za provođenje uredbi, zadaće nadležnog tijela vezano uz legalni promet prekursora unutar teritorija Europske unije i Europskog gospodarskog prostora, kao i promet prema trećim državama; utvrđuje se nadležno tijelo za inspekcijski nadzor te se propisuje obveza gospodarstvenicima o dostavi informacija nadležnom tijelu o uvozu, izvozu i/ili posredničkim aktivnostima vezano uz prekursore. Takvim definiranjem prekršajnih odredbi i predviđenih propisa svako kršenje i mogućnost zlouporabe svedena je na najmanju moguću mjeru. Nadležnost nad prometom prokursora zakonski je definirana u jednoj instituciji-Ministarstvu zdravlja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru

ZAKON O PROVEDBI UREDBI
EUROPSKE UNIJE IZ PODRUČJA PREKURSORA ZA DROGE

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 27. sjednici Odbora, održanoj 7. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako je donošenje zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području lijekova kao proizvoda od posebnog značaja za zdravstvenu zaštitu ljudi.

Omogućavanje provedbe predloženih rješenja u sustavu jamči učinkovitost i sigurnost za zdravlje ljudi. Zakonski prijedlog implementira nove direktive i omogućava provedbu uredbi koje se odnose na ovlasti Europske komisije za odobravanje lijekova centraliziranim postupkom, davanje odobrenja za lijekove teških i rijetkih bolesti te lijekova za primjenu kod djece. Republika Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji postaje dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije, stoga ovaj zakonski prijedlog omogućava obavljanje djelatnosti fizičkim i pravnim osobama na Europskom gospodarskom prostoru. Uvode se novi pojmovi kao što su unos lijekova, posredovanje lijekovima, paralelni uvoz i paralelni promet lijekova na veliko. Uvozom lijekova smatra se samo uvoz iz trećih zemalja te su po prvi puta propisani i uvjeti za proizvodnju i promet djelatnih tvari.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O LIJEKOVIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 27. sjednici Odbora, održanoj 7. lipnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom obrazloženju istaknuo da je donošenje zakona po hitnom postupku nužno zbog potrebe potpunog usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području kvalitetnih i sigurnih medicinskih proizvoda te omogućava provedbu predloženih rješenja u sustavu koji jamči učinkovitost i sigurnost za zdravlje ljudi.

Zakonske odredbe primjenjuju se na medicinske proizvode i njihov pribor, uključujući „in vitro“ dijagnostičke medicinske proizvode i aktivne medicinske proizvode za ugradnju. Provođenje Zakona neće zahtijevati dodatne financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O MEDICINSKIM PROIZVODIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 26. sjednici Odbora, održanoj 28. svibnja 2013. raspravio je o Izvješću o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2013.

Odbor je Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje podnijeli su predstavnici predlagatelja usmjerivši se na područje koje se odnosi na zdravlje i socijalnu zaštitu te spada u djelokrug Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.

Kako su iznijeli, u razdoblju za koje se Izvješće podnosi, Ured je postupao u 1625 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom. U području socijalne zaštite najveći broj pritužbi, zamolbi ili upita (21 %) odnosio se uglavnom na ostvarivanje materijalnih prava, savjetovanje o pravima sukladno sa Zakonom o socijalnoj skrbi, obiteljsko -pravnu zaštitu, skrbništvo, život u zajednici- pravo na osobnog asistenta, stambeno zbrinjavanje. U području zdravstvene zaštite postupano je u 46 predmeta (8%) koji su se većinom odnosili na ostvarivanje fizikalne terapije u kući, ortopedska pomagala, bolničko liječenje, dopunsko zdravstveno osiguranje, prava roditelja te pritužbe na postupanje zdravstvenih djelatnika.

Predlagatelji su istaknuli pitanje osoba s autizmom, navodeći problem nepostojanja sustavnog rješenja, s čime se nisu složili članovi Odbora i predstavnica Ministarstva socijalne politike i mladih, navodeći korake koji su poduzeti u vezi s tim, kao i uspostavljenu međuresornu suradnju (Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta). Rasprava je provedena i u dijelu problema invalidnosti i invaliditeta te registra o osobama s invaliditetom. Članovi Odbora su naglasili da je unatoč nepovoljnoj gospodarskoj situaciji uređen sustav potpore i zaštitni mehanizmi, koji nastoje osigurati u što većoj mjeri izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom s mogućnostima ostalih građana bez oštećenja.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2012. godinu.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 25. sjednici Odbora, održanoj 22. svibnja 2013. raspravio je o Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je uvodno obrazložila razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, koji se očituju u važnosti Konvencije i ulozi i zalaganju Republike Hrvatske da dodatno zaštiti prava djece koju u Republici Hrvatskoj posvajaju državljani drugih država.

Konvenciju o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem koja je sastavljenu u Haagu 1933. godine i stupila na snagu 1. svibnja 1995. godine, ratificirale su sve države članice Europske unije. Ocjenjuje se potrebnim da i Republika Hrvatska pristupi i postane njezinom strankom, posebice stoga što Konvencija omogućuje jednoobraznost i brži način postupanja u slučajevima međudržavnog posvojenja te istovremeno obvezuje na poštivanje određenih načela koja države ugovornice dogovorno prihvaćaju radi zaštite najboljeg interesa djeteta.

Uspostavljanje sustava suradnje među državama strankama osigurava poštivanje mjera zaštite djetetovih temeljnih prava i interesa i ujedno sprječava nezakonito odvođenje, prodaju ili trgovinu djecom.
U raspravi istaknute su pravne zapreke na koje su do sada hrvatski državljani nailazili jer Republika Hrvatska nije stranka Konvencije. Iz toga proizlazi nacionalna obveza koja se ogleda u potrebi dodatne zaštite interesa prava djeteta, koju u Republici Hrvatskoj posvajaju državljani nekih drugih država, kad je to od posebnog interesa za dijete. Također će i našim državljanima olakšati postupak kad žele posvojiti dijete u nekoj drugoj državi.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE O ZAŠTITI DJECE
I SURADNJI U VEZI S MEĐUDRŽAVNIM POSVOJENJEM

uz sljedeći amandman

AMANDMAN I.

Na članak 3.

U članku 3., u Izjavi vezanoj uz članak 25. Konvencije u drugom redu iza riječi „koja su zasnovana u skladu“, brišu se riječi „s člankom 39. stavkom 2. Konvencije, a kojima“, i zamjenjuju riječima „sa sporazumom sklopljenim primjenom članka 39. stavka 2. Konvencije, kojeg“.

Obrazloženje

U članku 3., u trećoj izjavi koju će Republika Hrvatska priopćiti prilikom polaganja isprave o pristupu, uočeno je kako je potrebno tekst ove izjave uskladiti s izričajem članka 39. stavka 2. Konvencije na koju se izjava odnosi i to na način da iz teksta izjave bude jasnije vidljivo da se treća izjava odnosi na sporazume koji su sklopljeni primjenom članka 39. stavka 2. Konvencije, a koje države ugovornice mogu sklopiti s jednom ili više drugih država ugovornica, u cilju unapređenja primjene Konvencije u njihovim međusobnim odnosima jer to iz predloženog teksta nije u potpunosti razvidno.

Integralno bi tekst Izjave trebao glasiti:

Izjava
vezana uz članak 25. Konvencije
U skladu s člankom 25. Konvencije, Republika Hrvatska izjavljuje da neće biti obvezna priznati posvojenja po ovoj Konvenciji koja su zasnovana u skladu sa sporazumom sklopljenim primjenom članka 39. stavka 2. Konvencije, kojeg Republika Hrvatska nije stranka.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 10. travnja 2013., raspravio je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razloge zbog kojih prema novom planu ukupni prihodi proračuna iznose 113,4 milijarde kuna te se smanjuju za 253,9 milijuna kuna, a ukupni rashodi za 874 milijuna kuna. Razlog izmjena je korekcija gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8% na 0,7%. Kako je pojasnio, izmijenjene makroekonomske okolnosti u Europskoj uniji, a pogotovo smanjenje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj u odnosu na studeni 2012. godine kada je pripreman proračun za 2013. godinu, razlozi su navedenih korekcija.

Navedenim izmjenama zahvaćeni su oni proračunski korisnici kod kojih su uočena moguća smanjenja prethodno planiranih rashoda, tako da su ovim rebalansom smanjeni rashodi Ministarstva zdravlja za 120 milijuna kuna, u odnosu na prethodni plan za 2013. godinu. Kako bi se otvorio prostor za navedeno smanjenje rashoda, najveće korekcije od 105 milijuna kuna ostvarene su na poziciji naknada građanima i kućanstvima na temelju osiguranja te poziciji zdravstvene zaštite na radu.

Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je o dijelu proračuna koji se odnosi na Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost u vezi s održavanjem razine kvalitete u zdravstvu i zdravstvenim standardom, s obzirom na planirano umanjenje u proračunu i rastuće troškove, posebice u dijelu najsuvremenijih metoda liječenja i pretraga.

Svi su se složili da je ključna racionalizacija i štedljivo ponašanje u odnosu na materijale, usluge i resurse, što je došlo do izražaja prilikom sanacija javnih ustanova, odnosno bolnica. Racionalnim ponašanjem i racionalnim korištenjem postojećih resursa spriječili bi se nepotrebni troškovi te nepotrebno raspršavanje sredstava koja bi, pravilnim usmjeravanjem, jamčila pacijentima sigurnost i kvalitetu zdravstvene usluge. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima daleko bolju zdravstvenu zaštitu od većine zemalja, zahvaljujući upravo zdravstvenim djelatnicima.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova, 6 „za“ i 4 „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 10. travnja 2013., raspravio je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Kako je predlagatelj istaknuo, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja državnog proračuna, obzirom da se zbog smanjenja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Predloženim rješenjem omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2013. godini.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova, 6 „za“ i 4 „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 24. sjednici  Odbora,  održanoj 10. travnja 2013. raspravio je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  28. ožujka 2013.

Odbor je Zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi nakon uvodnog obrazloženja predstavnice predlagatelja podržan je ovaj zakonski prijedlog, posebno stoga što se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet i omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece. Također se, izjednačavanjem trajanja posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob posvojenog djeteta, stječu uvjeti za poticanje posvojenja djece, uključujući i djece s poteškoćama u razvoju.

Zakonom se uređuje trajanje roditeljskog dopusta i usklađuju postojeća rješenja o roditeljskom dopustu sukladno odredbama Direktive 2010/18/EU i Direktivom o jednakom postupanju. U odnosu na prvo čitanje, prihvaćen je prijedlog da naknada plaće za cijelo vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iznosi 100% osnovice za naknadu plaće koja za puno radno vrijeme ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice. Također je prihvaćena primjedba koja se odnosi na mogućnost ulaganja žalbe na prvostupanjsko rješenje nadležne ustrojbene jedinice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kako se korisnike ne bi upućivalo na pokretanje upravnog spora.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova, 9 „za“ i 1 „suzdržan“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 10. travnja 2013. raspravio je o Prijedlogu odluke o proglašenju „Nacionalnog dana hitne medicinske službe“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je naznačio važnost obilježavanja Nacionalnog dana hitne medicinske službe, 30. travnja. Cilj obilježavanja je pružanje podrške pružateljima hitnog medicinskog zbrinjavanja, kako bi se ukazalo na važnost i specifičnost hitne medicinske službe. Poticanjem građana na ispravne postupke pozivanja hitne medicinske službe ujedno se doprinosi smanjenju vremena potrebnog za dobivanje usluge hitne medicine, boljem zdravstvenom ishodu unesrećenog ili oboljelog građana,  odnosno unapređenju zdravstvenog ishoda.

Unapređenje učinkovitosti struke i unapređenje zdravstvenog ishoda je cilj projekta reorganizacije hitne medicinske služe koji je pokrenula Vlada Republike Hrvatske uz pomoć programskog zajma Svjetske banke. Nositelj provedbe projekta je Ministarstvo zdravlja. Konačni cilj reorganizacije je postizanje europskog standarda dostupnosti i učinkovitosti prema hitnom pacijentu s posljedičnim smanjenjem mortaliteta od vodećih uzroka smrtnosti u Republici Hrvatskoj.

Članovi Odbora su jednoglasno poduprli ovu Odluku. Pri tom je naglašeno da će se obilježavanjem Nacionalnog dana hitne medicinske službe, 30. travnja, dati doprinos upoznavanju javnosti s važnosti i specifičnosti hitne medicinske službe.

Članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU "NACIONALNOG DANA HITNE MEDICINSKE SLUŽBE"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu  Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 10. i njezinom nastavku 12. travnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom obrazloženju istaknuo da se donošenje Zakona po hitnom postupku predlaže zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi. U cilju zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode za ljudsku potrošnju i osiguravanja zdravstvene ispravnosti voda za ljudsku potrošnju na području Republike Hrvatske, uređuje se zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju, nadležno tijelo za provedbu zakona, obveze pravnih osoba koje obavljaju opskrbu vodom za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj, načini postupanja i izvještavanja, monitoring (praćenje) i druge službene kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

U kraćoj raspravi članovi Odbora složili su se s važnosti osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, što je obveza Republike Hrvatske, županija i Grada Zagreba te je s tim u vezi potrebno pravodobno i cjelovito provođenje informiranja potrošača.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. sjednici Odbora, održanoj 10. i njezinom nastavku 12. travnja 2013. raspravio je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je uvodno predstavnik predlagatelja pojasnio, donošenje zakona po hitnom postupku potrebno je radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području zaštite od buke te daljnje provedbe Direktive 2002/49/EZ. U cilju provođenja nacionalne politike na području zaštite od buke propisuje se pravna osnova za donošenje Nacionalne strategije i akcijskog plana za zaštitu od buke te strateških karata buke. Zakonom se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka o okolišu, uključujući smetanje bukom.

Najveći dio rasprave proveden je u dijelu izmjena i dopuna odredbi o nadzoru nad provedbom Zakona o zaštiti od buke, koji se odnosi na uporabu akustičnih uređaja na otvorenom, u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili održavanja zabavnih aktivnosti na otvorenom. S obzirom na to da se obavljanje nadzora nad provedbom odluka predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, donesenih na temelju Zakona (članak 6., stavak 2 i članak 10.), povjerava komunalnom redaru, izražena je dvojba oko učinkovitosti rješenja problema zbog nedovoljnog broja komunalnih redara u ljetnoj, odnosno turističkoj sezoni.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o predmetima opće uporabe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila kako se predloženim Zakonom pristupilo prilagodbi zakonodavnog okvira u području predmeta opće uporabe za izravnu primjenu uredbi Europske unije te u svrhu osiguravanja pravne osnove za daljnju provedbu direktiva Europske unije.
Zakonom se, u cilju zaštite zdravlja ljudi, uređuje pojam predmeta opće uporabe, uvjeti koje vezano uz zdravstvenu ispravnost, odnosno sukladnost moraju ispunjavati predmeti opće uporabe, opći uvjeti za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe, sustav kontrole, sustavno laboratorijsko ispitivanje radi praćenja zdravstvene ispravnosti, odnosno sukladnosti predmeta opće uporabe (monitoring) te prava, dužnosti i ovlasti nadležnih tijela u vezi s predmetima opće uporabe proizvedenim u Republici Hrvatskoj ili uvezenim i stavljenim na tržište Republike Hrvatske. Odredbe Zakona odnose se i na sirovine i aditive za proizvodnju predmeta opće uporabe.
Prema mišljenju članova Odbora, izuzetno je važno osigurati dobar sustav kontrole nad predmetima opće uporabe, nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem na tržište. Stoga je važno, a što predstavlja i novinu u odnosu na važeći Zakon o predmetima opće uporabe, osigurati monitoring predmeta opće uporabe. Zakonskim prijedlogom, ministarstvo nadležno za zdravlje izrađuje i provodi program monitoringa predmeta opće uporabe u suradnji sa zavodima za javno zdravstvo. Pohvaljeno je i revidiranje inspekcijskih ovlasti sanitarne inspekcije pri provedbi inspekcijskog nadzora nad predmetima opće uporabe, međutim pojedini članovi Odbora smatraju  da bi u dijelu prekršajnih odredbi trebalo povećati novčane kazne kako bi se još više onemogućile zloupotrebe.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA

                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je predstavnica predlagatelja uvodno objasnila, donošenje ovog Zakona po hitnom postupku potrebno je zbog usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području prehrambenih aditiva, aroma i prehrambenih enzima. Predloženi zakon osigurava izravnu primjenu uredbi Europske Unije nakon pristupanja Republike Hrvatske Europske Unije. Za provedbu navedenih uredbi utvrđuju se nadležna tijela: ministarstvo nadležno za zdravlje i ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaki u svom djelokrugu, a vezano za potrebu provedbe posebno stručnih poslova i savjetovanja, mogu ovlastiti i drugo tijelo. Zakon utvrđuje zadaće nadležnih tijela, službene kontrole i način postupanja te izvještavanja nadležnih tijela i Europske komisije, kao i obveze službenih laboratorija i subjekata u poslovanju s hranom. Službene kontrole uključujući inspekcijski nadzor, obavljaju sanitarni i veterinarski inspektori i službeni veterinari.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O
PREHRAMBENIM  ADITIVIMA,  AROMAMA  I  PREHRAMBENIM ENZIMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA

                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila donošenje Zakona po hitnom postupku što proizlazi iz potrebe usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi, u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika. Područje uvoza hrane i hrane za životinje na razini EU uređeno je uredbama i odlukama koje će s danom pristupanja biti neposredno i u cijelosti primjenjive u Republici Hrvatskoj, stoga zakonski prijedlog omogućava provedbu tih uredbi i odluka.
Zakonskim prijedlogom određuju se Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede kao nadležna tijela, propisuju se njihove zadaće i uređuje djelokrug i ovlasti sanitarne i veterinarske inspekcije te službene kontrole nad hranom i hranom za životinje. Propisuju se obveze subjekata u poslovanju koji obavljaju registriranu djelatnost uvoza hrane i hrane za životinje, posebne odredbe o službenim kontrolama te propisuju prekršaji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O
UVOZU HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE IZ TREĆIH ZEMALJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA

                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012  Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila potrebu donošenja zakona po hitnom postupku, što se ogleda u potrebi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području biocidnih proizvoda.
Područje biocidnih proizvoda će od 1. rujna 2013. godine na razini Europske unije biti uređeno uredbom (EU) br. 528/2012. Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda, kao sekundarnim izvorom prava EU te se ovim Zakonom u cijelosti osigurava njezina provedba u Republici Hrvatskoj. Zakonom se utvrđuje nadležno tijelo za provedbu Uredbe i zadaće nadležnog tijela, definira i propisuje inspekcijski i upravni nadzor, provođenje praćenja (monitoringa) biocidnih proizvoda i tretiranih proizvoda koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske, osnivanje Povjerenstva za biocidne proizvode te označivanje i obavijest (deklaracija) o biocidnom proizvodu koji se stavlja na raspolaganje na području Republike Hrvatske. Obavijest o proizvodu koji se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 528/2012  
EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA U VEZI SA STAVLJANJEM
NA  RASPOLAGANJE NA TRŽIŠTU I UPORABI BIOCIDNIH PROIZVODA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA

                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama te hrani obogaćenoj nutrijentima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja je uvodno objasnila razloge za donošenje zakona po hitnom postupku, što proizlazi iz potrebe usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji te hrane obogaćene nutrijentima. Zakonom se utvrđuje Ministarstvo zdravlja kao nadležno tijelo za njegovu provedbu, poslovi nadležnog tijela, način službenih kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Europske komisije i obveze subjekata u poslovanju s hranom. Za potrebe provedbe posebno stručnih poslova i savjetovanja Ministarstva zdravlja, vezano uz prehrambene i zdravstvene tvrdnje te hranu obogaćenu nutrijentima, ministarstvo može ovlastiti pravne osobe s javnim ovlastima i druge javne ustanove. Program monitoringa provodi Ministarstvo zdravlja te vodi registar hrane kojoj su dodane druge tvari, hrane sa zdravstvenim tvrdnjama i registar dodataka prehrani. Također, ministar nadležan za zdravlje imenuje članove Povjerenstva za dodatke prehrani, zdravstvene tvrdnje i tvari koje se mogu dodavati hrani. Službene kontrole nad provedbom ovog Zakona provode sanitarni inspektori.
U raspravi, članovi Odbora skrenuli su pozornost na mogućnost zlouporabe od strane marketinga i farmaceutske industrije, koji koristeći se tzv. prikrivenim reklamiranjem određenih proizvoda, doprinose stvaranju zabluda o ljekovitim učincima pojedinih dodataka prehrani i hrani. Stoga pozitivnim ocjenjuju uspostavljanje programa monitoringa zalažući se za veće novčane kazne u dijelu prekršajnih odredbi.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PREHRAMBENIM I ZDRAVSTVENIM
TVRDNJAMA TE HRANI OBOGAĆENOJ NUTRIJENTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                              Biljana Borzan  

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o hrani za posebne prehrambene potrebe, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno, predstavnica predlagatelja je obrazložila kako je donošenje Zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području hrane za posebne prehrambene potrebe. Zakonskim prijedlogom osigurava se neposredna primjena uredba Europske unije i prijenos  Direktive 2009/39/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o hrani za posebne prehrambene potrebe u nacionalno zakonodavstvo.
U provedbi Zakona, ministarstvo nadležno za zdravlje vodi Registar hrane za posebne prehrambene potrebe, imenuje članove Povjerenstva, obavlja monitoringe i druge oblike službenih kontrola te izvješćivanje Europske komisije. Za provedbu posebno stručnih poslova i savjetovanja, ministar nadležan za zdravlje može ovlastiti pravne osobe s javnim ovlastima i druge javne ustanove. Zakonom se utvrđuju obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za posebne prehrambene potrebe, propisuju uvjeti koji se  moraju  ispunjavati prilikom stavljanja na tržište kao i uvjeti za označavanje, reklamiranje i prezentiranje. Pružanje korisnih informacija ili preporuka vezanih uz hranu za posebne prehrambene potrebe propisano je isključivo od strane osoba koje imaju odgovarajuće obrazovanje u nutricionizmu, medicini ili farmaciji.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O
HRANI ZA POSEBNE PREHRAMBENE POTREBE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
 
                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 23. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kontaminantima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila da je područje kontaminanata na razini Europske unije uređeno uredbama koje će neposredno i u cijelosti biti primjenjive u Republici Hrvatskoj, tako ovaj zakonski prijedlog predstavlja mehanizam za njihovu provedbu.
Nadležna tijela za provedbu Zakona su Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede, svako u svom djelokrugu. Oba tijela planiraju i osiguravaju provedbu monitoringa određenih kontaminanata i druge službene kontrole, donose planove službenih kontrola na temelju procjene rizika te izrađuju izvješća o provedenim monitorinzima i službenim kontrolama. Ministarstvo poljoprivrede obavlja izvješćivanje Europske komisije i Europske agencije za sigurnost hrane.
U raspravi, pohvaljen je način na koji su predloženim Zakonom propisane i definirane nadležnosti ministarstva nadležnog za zdravlje i ministarstva nadležnog za poljoprivredu kao i provođenje monitoringa i službenih kontrola nad provedbom uredbi.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O KONTAMINANTIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA
 
                              Biljana Borzan   

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 22. sjednici Odbora, održanoj 20. veljače 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o dadiljama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula razlike između predloženih rješenja sadržanih u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na prvo čitanje Zakona. Tako se, između ostalog, Konačnim prijedlogom Zakona o dadiljama ukida mogućnost registriranja djelatnosti dadilja kroz trgovačka društva i zadruge te je omogućeno da se djelatnost obavlja isključivo kroz registraciju obrta. Onemogućavanjem osnivanja tvrtki čime bi se registrirala djelatnost dadilja, uklonjena je potencijalna opasnost zlouporabe i manipulacije zakona. Kako je istaknula predstavnica predlagatelja, vrlo jasno treba podvući crtu između onoga što predstavlja institucionalni oblik skrbi za djecu i onoga što predstavlja izvaninstitucionalni.  U raspravi, članovi Odbora su raspravili bitne novine u odnosu na prvo čitanje te  podržali predložena rješenja. Svi su se složili s činjenicom da je ovakav put donošenja Zakona i uvažavanja primjedbi iz rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju i mišljenja struke rezultirao brojnim poboljšanjima. Razmotrena je  uloga i značaj obiteljskih centara te je u tom smislu postavljeno pitanje postojeće ekipiranosti i utvrđivanja jasnijeg načina rada, s obzirom da je pred njima posao utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje djelatnosti dadilje. Predstavnica predlagatelja je obrazložila da će ustrojavanje i dodatno ekipiranje obiteljskih centara biti jedan od prvih koraka u  uspostavi adekvatnog okvira za obavljanje ove djelatnosti. Predloženim zakonskim okvirom i profesionalizacijom usluge dadilje omogućit će se ujedno poticanje poduzetništva i samozapošljavanja te doprinijeti suzbijanju „sive ekonomije“ u dijelu socijalno nezaštićenih oblika rada.
Članovi Odbora su se u raspravi nadalje osvrnuli na odredbu Zakona koja regulira subvencioniranje obavljanja djelatnosti dadilje od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Složili su se s odredbom Zakona u Članku 37., koja je  izmijenjena na način da jedinice lokalne samouprave sudjeluju u sufinanciranju obavljanja djelatnosti dadilje, na području svoje jedinice, sukladno svojim programima i odredbama posebnog propisa kojim je uređen djelokrug jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na njima je da sukladno svojim potrebama i mogućnostima odluče u kojoj mjeri i po kojim programima će subvencionirati obavljanje ove djelatnosti.
Stvaranjem zakonodavnog okvira za obavljanje djelatnosti dadilje u Republici Hrvatskoj daje se roditeljima mogućnost izbora između institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi o djeci. Uz dobivanje odgovarajuće usluge i određene pravne sigurnosti, očekuje se i pozitivan učinak na poticanje poduzetništva, složili su se prisutni. 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora su jednoglasno (8 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DADILJAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA  ODBORA

                 Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 20. veljače i njezinom nastavku 22. veljače 2013. godine, razmotrio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 120. stavaka 2. i 4. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 33/12), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Branko Bačić, aktom od 6. veljače 2013. godine.
Odbor je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja raspravio na temelju nadležnosti iz članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Podnositelj Prijedloga obrazložio je razloge zbog kojih je zatražio tumačenje predmetnog Prijedloga, smatrajući da resorno tijelo socijalne politike i mladih postupa protivno odredbi stavka 4. članka 120. Zakona o socijalnoj skrbi, kad u provođenju te odredbe od upravnog tijela nadležnog za socijalnu skrb u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, traži prijedlog samo za imenovanje jednog člana upravnog vijeća centra za socijalnu skrb i to za predstavnika jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, a ne i za predstavnike osnivača (tri člana upravnog vijeća), koje također imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih obrazložila je mišljenje resornog ministarstva i Vlade Republike Hrvatske. U provođenju odredbe članka 120. stavak 4. Zakona o socijalnoj skrbi, nadležno ministarstvo postupa u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i u tom dijelu Vlada Republike Hrvatske ne prihvaća u ovoj stvari pravno stanovište i zaključak koji je zauzeo predlagatelj.
Naime, Ministarstvo socijalne politike i mladih ispravno primjenjuje predmetnu zakonsku odredbu kada, pri imenovanju predstavnika osnivača i predstavnika jedinica lokalne i područne samouprave ministar nadležan za socijalnu skrb imenuje navedene predstavnike na način da sam imenuje predstavnike osnivača (Republike Hrvatske), a predstavnika jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno predstavnika Grada Zagreba za čije se područje osniva centar za socijalnu skrb, imenuje na prijedlog upravnog tijela nadležnog za socijalnu skrb. Republika Hrvatska, kao osnivač centra za socijalnu skrb mora biti  autonomna u upravljanju javnom ustanovom koju je osnovala te također i u imenovanju članova upravljačkog tijela ustanove i ne mora imati ničiji prijedlog za imenovanje svojih predstavnika u tom tijelu.
Činjenica je da odredba članka 120. stavak 4. Zakona nije potpuno precizna i jasna te ju je potrebno iščitavati na način i vodeći računa o drugim relevantnim odredbama Zakona (čl. 117. stavak 1., 2. i 3, čl. 120 stavak 12.) vodeći računa o svrsi i cilju koji se ovom odredbom želio postići. Tako se njenim, isključivo gramatičkim tumačenjem, može doći do pogrešnih zaključaka, do kakvih je upravo i došao podnositelj prijedloga.
U raspravi, članovi Odbora suglasni su s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske da bi vjerodostojno tumačenje navedene odredbe trebalo ići u pravcu da ministar nadležan za socijalnu skrb imenuje predstavnike osnivača (Republike Hrvatske) u Upravno vijeće, a predstavnika jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba za čije područje se osniva centar za socijalnu skrb, imenuje na prijedlog upravnog tijela nadležnog za socijalnu skrb u županiji, odnosno Gradu Zagrebu.
Nakon provedene rasprave,  Odbor je jednoglasno dao mišljenje da je potrebno dati

Vjerodostojno tumačenje članka 120. stavaka 2. i 4. Zakona o socijalnoj  skrbi („Narodne novine“, broj 33/12)

PREDSJEDNICA ODBORA
      
          Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 21. sjednici Odbora, održanoj 13. veljače 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je u uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio, predloženim izmjenama i dopunama Zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s propisima Europske unije u području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od genetski modificiranih organizama (u daljnjem tekstu GMO). Odredbe Zakona predstavljaju pravni okvir za izravnu primjenu uredbi EU i provedbu direktiva EU u području GMO-a. S tim u vezi, redefiniraju se pojedini pojmovi u smislu Zakona o GMO-u i proširuje postojeći pojmovnik novim definicijama kako bi se nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mogao izravno primjenjivati.

Sukladno zahtjevima Europske komisije propisuje se pravna osnova za ovlašćivanje nacionalnog referentnog laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, a koji ovlašćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zdravlja. Također se revidiraju odredbe o nadležnim inspekcijskim tijelima te odredbe o primjeni odgovarajućih preporuka Europske komisije vezano uz uzorkovanje GMO-a u provedbi službenih kontrola.

U raspravi pojedini članovi Odbora su se osvrnuli na moguće zdravstvene rizike pri upotrebi GMO proizvoda kao i mogući štetni utjecaj na bioraznolikost. Također su razmotrena pitanja rokova i termina: „službena kontrola“ umjesto „inspekcijski nadzor“. Istaknut je značaj kontrole, ispitivanja i praćenja GMO proizvoda, za što je, prema mišljenju članova Odbora, potrebno osigurati značajna materijalna sredstva.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasa „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“ ) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 20. sjednici Odbora, održanoj  6. veljače 2013. godine, raspravio je Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svrhu podizanja razine svijesti o primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 15. studenoga 2012. godine.
Odbor je Posebno izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Članovi Odbora raspolagali su pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 1. veljače 2013. godine,  koja predlaže da se prihvati Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svrhu podizanja razine svijesti o primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom je u uvodnom izlaganju istaknula najznačajniji zaokret koji uvodi Konvencija, a koji se očituje u odmicanju od medicinskog modela invaliditeta i usvajanje socijalnog modela i modela ljudskih prava. Novi pristup invaliditetu ostvaruje se kroz usmjeravanje na preostale sposobnosti i oslanja se na procjenu sustava potpore, koji društvo treba osigurati osobi kako bi se njezine mogućnosti izjednačile s mogućnostima ostalih građana. Na pitanje osoba s invaliditetom gleda se kao na pitanja ljudskih prava, dakle ne osobni problem pojedinca nego dio ljudske različitosti. Takav zaokret u shvaćanju invaliditeta iz perspektive ljudskih prava predstavlja napredak u cjelokupnom razmišljanju i djelovanju država potpisnica, ali i cjelokupnog društva.
U raspravi članovi Odbora su razmijenili mišljenja o primjeni Konvencije u praksi, problemu pristupačnosti, usvajanju nove terminologije radi uklanjanja diskriminacije te promicanju ljudskih prava osoba s invaliditetom. Podizanjem razine svijesti i podrške društva ujedno će se omogućiti  puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim područjima ljudskog života, rada i obrazovanja.
Nakon rasprave, članovi Odbora su  jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

zaključak

Prihvaća se Posebno izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u  svrhu podizanja razine svijesti o primjeni UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                              Biljana Borzan 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila da je u procesu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s uredbama Europske unije, Ministarstvo zdravlja pristupilo prilagodbi zakonodavnog okvira u području kemikalija za izravnu primjenu Uredbi EU te u svrhu osiguravanja pravne osnove za daljnju provedbu direktiva EU u području kemikalija. Sukladno zahtjevu Europske komisije iznesenim tijekom monitoringa u poglavlju 27. Okoliš, zakonski prijedlog sadrži i odredbe o horizontalnoj suradnji Ministarstva zdravlja i Hrvatskoga zavoda za toksikologiju i antidoping sa središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva, gospodarstva, poljoprivrede, obrane, unutarnjih poslova i zaštite i spašavanja. Zakonski prijedlog propisuje i obveze za subjekte u poslovanju s kemikalijama koje proizlaze iz uredbi EU, a koje će se od 1. srpnja 2013. izravno primjenjivati u Republici Hrvatskoj.

U raspravi, članovi Odbora su raspravili bitne novine u odnosu na važeći Zakon o kemikalijama koje se odnose na organizaciju, provedbu i provjeru znanja o zaštiti od opasnih kemikalija. Također su izmijenjene i jasnije propisane inspekcijske ovlasti i prekršajne odredbe. S tim u vezi, iznijeta je primjedba na visinu novčanih kazni. Prema mišljenju člana Odbora, s obzirom na to da se radi o prekršajima koji mogu ozbiljno ugroziti ljudsko zdravlje i život, prekršajne odredbe bi trebale biti strože a novčane kazne znatno veće.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O KEMIKALIJAMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da se Zakon donosi zbog potrebe usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije u području zdravlja ljudi i zaštite okoliša od kemikalija. Predloženim zakonom predlažu se dopune Zakona o provedbi Uredbe (EZ) broj 1907/2006 i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, vezano uz propisivanje ovlasti nadležnom tijelu - Ministarstvu zdravlja, u području suradnje s drugim tijelima za provedbu posebnih stručnih poslova i savjetovanja (središnjim tijelima državne uprave, Hrvatskim zavodom za toksikologiju i antidoping). Također se ovlašćuje ministar zdravlja da pravilnikom, naredbom i naputkom osigura provedbu delegiranih i provedbenih akata Europske komisije donesenih u svrhu provedbe Uredbe.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O
PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA EZ O REGISTRACIJI, EVALUACIJI, AUTORIZACIJI I OGRANIČAVANJU KEMIKALIJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je obrazložila da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Zakon uvažava proces pristupanja Europskoj uniji i izravan učinak uredbi Europske unije nakon pristupanja. Zakonskim prijedlogom predlažu se dopune navedenog Zakona a vezane su uz ovlašćivanje ministra zdravlja da pravilnikom, naredbom i naputkom osigura provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju Uredbe 1272/2008/EZ.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O
PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1272/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. PROSINCA 2008. O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU I PAKIRANJU TVARI I SMJESA, KOJOM SE IZMJENJUJU, DOPUNJUJU I UKIDAJU DIREKTIVA 67/548/EEZ I DIREKTIVA 1999/45/EZ I IZMJENJUJE I DOPUNJUJE UREDBA (EZ) BR. 1907/2006

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. godine o novoj hrani i sastojcima nove hrane, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Kako je uvodno istaknula predstavnica predlagatelja, donošenje Zakona je potrebno radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika. Zdravstvena ispravnost nove hrane u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o hrani (NN br. 46/07, 84/08 i 55/11) i Pravilnikom o uvjetima i postupku izdavanja dopuštenja za stavljanje nove hrane prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima za posebno označavanje nove hrane (NN br. 118/09). Na razini Europske unije, područje nove hrane uređeno je uredbom kao sekundarnim izvorom prava Europske unije, koja će s danom pristupanja biti neposredno i u cijelosti primjenjiva u Republici Hrvatskoj, stoga ovaj Zakon omogućava provedbu navedene Uredbe.

Odredbe Zakona određuju ministarstvo nadležno za zdravlje kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) br. 258/97 i ovoga Zakona. Određuje se sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja za provođenje službenih kontrola, propisuje se postupak zaprimanja zahtjeva za stavljanje nove hrane i sastojaka nove hrane po prvi puta na tržište EU na području republike Hrvatske te propisuju prekršaji i novčane kazne za počinjenja prekršaja. Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI
UREDBE (EZ) BR. 258/97 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 27. SIJEČNJA 1997. GODINE O NOVOJ HRANI I SASTOJCIMA NOVE HRANE

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja je uvodno pojasnila da se ovim Zakonom utvrđuje nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 1829/2003. i Uredbe (EZ) br. 1830/2003. Zakonski prijedlog donosi se s ciljem usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU u poglavlju 12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika. Zakonskim se prijedlogom u skladu s predmetnim uredbama, utvrđuju prekršaji za pravne osobe, odgovorne osobe u pravnoj osobi i fizičke osobe te novčane kazne za počinjenja prekršaja uz mogućnost izricanja mandatne kazne samom počinitelju na mjestu počinjenja prekršaja. Određuje se Ministarstvo zdravlja kao nadležno tijelo za njegovu provedbu te se utvrđuju njegove zadaće. U provedbi uredbi, Ministarstvo zdravlja surađuje s ministarstvom nadležnim za poslove poljoprivrede.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1829/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O GENETSKI MODIFICIRANOJ HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE I UREDBE (EZ) BR. 1830/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O SLJEDIVOSTI I OZNAČAVANJU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA I SLJEDIVOSTI HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE PROIZVEDENIH OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA KOJOM SE IZMJENJUJE I DOPUNJUJE DIREKTIVA 2001/18/EZ

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1223/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Područje kozmetičkih proizvoda u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o predmetima opće uporabe i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje, istaknula je predstavnica predlagatelja. Na razini Europske unije donesena je Uredba (EZ) br. 1223/2009 i Vijeća od 30. studenoga 2009. godine o kozmetičkim proizvodima (preinačena verzija), koja će se početi primjenjivati od 11. srpnja 2013. godine. Kako će nakon pristupanja Republike Hrvatske biti neposredno i u cijelosti primjenjiva u republici Hrvatskoj, ovaj zakonski prijedlog omogućava njezinu provedbu.

Za provedbu Uredbe (EZ) br. 1223//2009 i Zakona o provedbi uredbe nadležno je Ministarstvo zdravlja, koje surađuje s centrima za kontrolu otrovanja, zavodima za javno zdravstvo i Hrvatskim zavodom za toksikologiju i antidoping. Zakonskim se prijedlogom definiraju zadaće Ministarstva u provedbi Uredbe, propisuje uporaba nacionalnog jezika i pisma pri označavanju kozmetičkih proizvoda, propisuje način navođenja podataka u obavijesti o proizvodu za kozmetičke proizvode koji nisu pakirani kao gotovi proizvodi te određuju sanitarni inspektori i njihove ovlasti.

Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1223/2009
EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 30. STUDENOGA 2009. GODINE O KOZMETIČKIM PROIZVODIMA (PREINAČENA VERZIJA)

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 19. sjednici Odbora, održanoj 29. siječnja 2013. godine, raspravio je Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2013. godine.

Odbor je raspravio o Uredbi o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Uredbu o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenim uredbama se produljuju rokovi potrebni za osiguranje kontinuirane, dostupne i sveobuhvatne zdravstvene zaštite stanovništvu kao i jedinstveno i pod jednakim uvjetima funkcioniranje provođenja prava svih osiguranih osoba.

U kraćoj raspravi, članovi Odbora su prihvatili obrazloženje zbog kojih se produljuje rok prestanka rada u zakupu na 31. prosinca 2013. godine za ljekarničku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija i pojedine specijalističke djelatnosti, kao i rok za izdvajanje financijskog poslovanja Zavoda za zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna do 1. siječnja 2014. godine. Izraženo je i mišljenje, uvažavajući razumnost rješenja, da se za rješavanje ovakvih pitanja treba ostaviti više vremena.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 18. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dadiljama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je u uvodnom izlaganju istaknula predstavnica predlagatelja, neizostavan dio potpora obitelji u podizanju i odgoju djece u dijelu socijalne (obiteljske) politike, koji se odnose na skrb o djeci, čine izvaninstitucijski oblici skrbi o djeci. Takve usluge (servisi) inače su deficitarni u Republici Hrvatskoj. Stoga, potreba za razvojem djelatnosti dadilje kao izvaninstitucijskog oblika skrbi o djeci, predstavlja nadogradnju postojećeg sustava. Mjere Nacionalne obiteljske politike predstavljaju utemeljenje za uređenje tog područja, podrazumijevajući nadzor i stručno praćenje od strane nadležnih institucija, veću kvalitetu usluga, sigurnost i bolju zaštitu djece i roditelja, veću zaposlenost u području obiteljskih usluga te profesionalizaciju usluge dadilje u okviru obavljanja djelatnosti dadilje.
U raspravi je istaknuto da dosadašnje nepostojanje zakonskog uređenja u području izvaninstitucijskog oblika skrbi o djeci nije istodobno predstavljalo nepoduzimanje određenih mjera osposobljavanja osoba za obavljanje poslova dadilje i nepostojanje takvih oblika skrbi. Predloženim zakonskim okvirom te profesionalizacijom usluge dadilje omogućit će se ujedno suzbijanje "sive ekonomije" u dijelu socijalno nezaštićenih oblika rada i dat će doprinos poticanju poduzetništva. 
Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli na mogućnost subvencioniranja obavljanja djelatnosti dadilje od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje na svom području nemaju organiziranu skrb o djeci predškolskog uzrasta. Prema mišljenju članova Odbora, to će svakako doprinijeti aktivnijoj potpori zajednice skrbi o djeci i potpori njihovim obiteljima, međutim, izražena je i bojazan od nedostatnih sredstava, obzirom da su pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave već usmjerile svoja sredstva na druge programe.
U raspravi je istaknuta i uloga obiteljskih centara, koji za područje svoje nadležnosti vode imenik dadilja te provode, uz inspektore nadležnog ministarstva i Državnog inspektorata, stručni nadzor.  Obavljanje stručnog nadzora predstavlja važno pitanje za daljnji uvid u kvalitetu usluga i uvjeta u kojima se djelatnost odvija, mišljenje je članova Odbora. Do drugog čitanja, po mišljenju članova Odbora, potrebno je razmotriti zakonske odredbe koje propisuju o koliko se djece može istovremeno skrbiti, posebice ako se radi o skrbi djeteta s teškoćama u razvoju, pitanje određivanja cijene rada kako bi se uskladila kvaliteta skrbi i isplativost obavljanja djelatnosti, pitanje rokova prilagodbe  te uvjete i način registracije  djelatnosti.
Zakonsko uređenje djelatnosti i poslova dadilje je neophodno i predstavlja iskorak u području izvaninstitucijske skrbi o djeci. Izrada ovog zakona predstavlja podlogu za stvaranje transparentnog i pravno sigurnog sustava za skrb o djeci, složili su se prisutni. 
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dadiljama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

      PREDSJEDNICA  ODBORA

                 Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 18. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja je obrazložila da se odredbama predloženog zakona usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju 19. Socijalna politika i zapošljavanje. Važeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN br. 85/08, 110/08, 34/11) potrebno je izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje roditeljskog dopusta i usklađenja postojećih rješenja o roditeljskom dopustu sukladno odredbama Direktive 2010/18 EU te člancima 2. i 8. Direktive o jednakom postupanju.

U raspravi je posebno pohvaljeno izjednačavanje trajanja posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez obzira na dob djeteta, što će prema mišljenju članova Odbora svakako doprinijeti unapređenju sustava posvajanja i poticanju posvojenja djece, uključujući i djecu s teškoćama u razvoju.

Razmotrene su izmjene i dopune kojima se produžuje minimalno trajanje roditeljskog dopusta s tri na četiri mjeseca za svakog zaposlenog, odnosno samozaposlenog roditelja te nemogućnost prijenosa dva od četiri mjeseca roditeljskog dopusta na drugog roditelja, najčešće na majku djeteta. Time se daje mogućnost roditeljima da skrb i brigu za dijete produže za dodatna dva mjeseca te ujedno omogućuje znatnije sudjelovanje očeva u brizi i odgoju djece.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 18. sjednici Odbora, održanoj 22. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. siječnja 2013. godine.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila da je donošenje Zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađivanja s odredbama Kaznenog zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine te Konvencijama Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Pojedine odredbe važećeg Zakona o volonterstvu usvojenog 2007. godine, u praksi su se pokazale neadekvatnima, zbog čega je proizašla potreba za njegovim usklađivanjem ali i podizanjem na višu razinu.

Jasnijim definiranjem pojma „dugotrajno volontiranje“ i uvođenjem pojma „kratkotrajno volontiranje“ i „volontiranje u kriznim situacijama“ uvelike se smanjuje administrativno opterećenje, što uz osiguranje instrumenta za vrednovanje volontiranja i priznavanje kompetencija, vještina i iskustva predstavlja osnovni cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona.

U provedenoj raspravi članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune, istaknuvši da će se prepoznavanjem volontiranja kao aktivnosti koja obogaćuje društvo i pojedinca, omogućiti ne samo njegova promocija nego priznavanje i vrednovanje. Time će zajednička dobrobit koja proizlazi iz volontiranja postati mjerljivom i opipljivom, volonterstvo će se popularizirati i razvijati posebice među mladima, koji će iskustvo stečeno volontiranjem moći koristiti u svom razvoju, obrazovanju i zapošljavanju.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
ZAKON O

IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOLONTERSTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 17. sjednici Odbora, održanoj 12. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. prosinca 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakonu o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 227 i  Prijedlogu zakona o primjeni ljudskih tkiva i stanica, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. 225.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je pojasnila da je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku potrebno zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije na području transplantacije organa.  Zakonske odredbe su  u skladu  s Direktivom 2010/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, od 7. srpnja 2010., o standardima kvalitete i sigurnosti ljudskih organa namijenjenih presađivanju te provedbenom Direktivom Komisije 2012/25/EU od 9. listopada 2012., o načinu izvješćivanja o razmjeni ljudskih organa namijenjenih presađivanju između država članica.
Republika Hrvatska je, kao članica Eurotransplanta, zbog međunarodne razmjene organa već sada obvezna osigurati iste standarde kvalitete i sigurnosti organa za presađivanje kao i ostale članice Eurotransplanta, ujedno i članice Europske Unije.
Kako je u raspravi istaknuto, kroz zdravstveni sustav je potrebno osigurati dostupnost visoko educiranih stručnih timova te primjenu odgovarajuće suvremene tehnologije, medicinskih metoda i postupaka, kako bi se osigurali visoki standardi kvalitete organa za presađivanje te sigurnost transplantacijskih postupaka i zaštita zdravlja građana. Stoga zakonski prijedlog propisuje obvezu akreditiranja transplantacijskih centara i timova koji sudjeluju u postupcima pribavljanja i uzimanja organa za transplantaciju, način procjene i testiranja darivatelja uz primjenu jedinstvenih postupaka vezanih za prijenos informacija, osiguranje sljedivosti te sustava za izvješćivanje o štetnim događajima i reakcijama.
U raspravi je pohvaljena pozicioniranost Republike Hrvatske kao vodeće države u svijetu po stopi darivatelja i transplantacija organa (bubrega, jetara i srca).

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PRESAĐIVANJU LJUDSKIH ORGANA U SVRHU LIJEČENJA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Darka Milinovića potpredsjednika  Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

           Darko Milinović

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 16. sjednici Odbora, održanoj 23. studenoga 2012. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu  i projekcije za 2014. i 2015. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, osnovne odrednice prihodne strane državnog proračuna za razdoblje 2013. - 2015. čine očekivani oporavak gospodarske aktivnosti, poboljšana disciplina u naplati poreznih prihoda, zakonske izmjene u poreznoj politici planirane za 2013. godinu, daljnje prilagođavanje hrvatskoga zakonodavstva pravnoj stečevini EU te punopravno članstvo Republike Hrvatske  u EU od 1. srpnja 2013. godine. U proračunu za 2013. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 113,7 milijardi kuna, projekcije za 2014. iznose 118,3 milijarde kuna a za 2015. godinu 123,8 milijardi kuna.
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu planiraju se u visini od 124,5 milijardi kuna, u 2014. u iznosu od 128,4 milijarde kuna, a u 2015. u iznosu od 133,5 milijardi kuna. Kako bi se otvorio prostor za navedena povećanja rashoda, neke kategorije rashoda je potrebno smanjiti ili zadržati na postojećoj razini. Tako je, na primjer, uključujući zdravstvene ustanove, potrebno smanjiti rashode za zaposlene za 654 milijuna kuna. 
Veći dio rasprave koja je uslijedila, proveden je o dijelu proračuna koji se odnosi na Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike i mladih i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na području zdravstva su, unatoč općoj ekonomskoj situaciji, u proračunu vidljivo povećana planirana sredstva za prevenciju malignih bolesti i pripravničkog staža u odnosu na 2012. godinu. Tako će se i drugim zdravstvenim djelatnicima, a ne samo doktorima medicine, omogućiti obrazovanje i usavršavanje. Što se tiče investicija u zdravstvenu infrastrukturu, nastavit će provoditi aktivnosti na unapređenju i podizanju kvalitete zdravstvenih usluga ulaganjem u izgradnju, adaptaciju, opremanje/zanavljanje medicinsko-tehničke opreme uz osiguranje odgovarajućih profila zdravstvenih radnika, što je i sadržano u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020. U cilju povećanja učinkovitosti pružatelja zdravstvenih usluga, uspostavit će se novi modeli ugovaranja temeljeni na mjerljivim pokazateljima učinkovitosti i kvalitete. Što se tiče lijekova na recepte, procjenjuje se da će izdaci za njih biti u okviru planiranih, jer će se većom kontrolom propisivanja lijekova te nabavkom nove informatičke opreme bolje pratiti njihovo propisivanje.
U raspravi, pojedini članova Odbora bili su mišljenja kako Ministarstvo zdravlja treba učiniti velike napore za zadržavanjem nivoa kvalitete usluga, obzirom da troškovi zdravstva rastu, posebice u zemalja koje su u recesiji. Smatraju kako će zbog sveukupnog smanjenja  iznosa za zdravstvo, zdravstveni sustav biti u nezavidnom položaju.
Na području socijalne politike, u sustavu socijalne skrbi, unatoč smanjenjima po pojedinim stavkama, jamči se građanima temeljna sigurnost u smislu gradnje dovoljno čvrste socijalno-zaštitne mreže. Redefiniranjem novčanih pomoći, reorganizacijom rada centara za socijalnu skrb i informatizacijom sustava socijalne skrbi, osigurat će se zadovoljavanje potreba korisnika. U raspravi je pohvaljeno uvođenje aplikacije SocSkrb, kojom će se informatički povezati sve ustanove socijalne skrbi te stvoriti jedinstveni registar i baza podataka o korisnicima prava i usluga.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, 6 „za“, 4  „protiv“ i 1 „suzdržan“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2014. I  2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

        PREDSJEDNICA  ODBORA

               Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 16. sjednici  Odbora,  održanoj 23. studenoga 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o sanaciji javnih ustanova, s  Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Kako je u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja pojasnio, temelj za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku sadržan je u činjenici postizanja financijske stabilnosti javnih ustanova, osnovanih od strane Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih osnivača, kod kojih osnivač ne može pokriti nastale manjkove ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima radi osiguranja obavljanja djelatnosti javnih ustanova i financijskog poslovanja.
Naime, osnovni cilj ekonomske politike u narednom srednjoročnom razdoblju je uspostaviti konkurentno gospodarstvo, a pozitivan doprinos gospodarskoj aktivnosti očekuje se od provođenja strukturnih reformi. Nositelji dijela reformskih aktivnosti su i javne ustanove, koje u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti provode zadanu djelatnost u skladu sa Zakonom o ustanovama. Međutim, dio javnih ustanova, posebice u zdravstvenoj djelatnosti, kontinuirano posluje s velikim manjkovima te predstavljaju generator nelikvidnosti. Tako su ukupne obveze zdravstvenih ustanova s danom 31. prosinca 2011. godine iznosile 5,1 milijardu kuna, od čega je dospjelih  2,0 milijardi kuna.
Kako je u raspravi istaknuto, javne ustanove treba financijski osposobiti kako one više ne bi širile nelikvidnost i stvarale negativne posljedice za funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva. Iako je dio prisutnih izrazio zabrinutost zbog  ovakvih zakonskih rješenja koja, po njihovu mišljenju, vode u centralizaciju sustava, nedonošenjem ovog Zakona ostalo bi  neriješeno pitanje pokrića nastalih gubitaka, ako ih javna ustanova, osnovana od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugih osnivača, nije sama u mogućnosti pokriti.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 „za“ i  5 „protiv“), odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O SANACIJI JAVNIH USTANOVA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
                              Biljana Borzan

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 15. sjednici Odbora, održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. listopada 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pojasnio je osnovne razloge za predlaganje izmjena Zakona po hitnom postupku.  Kako je istaknuo, donošenje predloženih izmjena potrebno je radi provedbe Odluke Ustavnog suda kojom su ukinute pojedine odredbe važećeg Zakona s 15. studenim 2012. godine, a kojima se regulira prihod s osnova obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Prestanak važenja ukinutih odredbi i ne donošenje novih,  izazvao bi posljedice u funkcioniranju sustava obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj  te ugrozilo provođenje zdravstvene zaštite i onemogućilo podmirenje nastalih obveza s osnove ozljeda prouzročenih korisnicima osiguranih motornih vozila.
U raspravi, najviše interesa iskazano je u dijelu nadoknada štete Zavodu na ime troškova nastalih u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja kao posljedica slučajeva iz članka 113. Zakona. Naime, postupajući u skladu s Odlukom Ustavnog suda a na temelju utvrđenih financijskih pokazatelja, mijenjaju se odredbe Zakona na način da društva za osiguranje uplaćuju Zavodu prihod od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u visini od 4 % naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
U raspravi su razmotrene i izmjene koje se odnose na racionalizaciju i unutarnji ustroj Zavoda. Tako se umjesto dosadašnje organizacije područnih ustrojstvenih jedinica koje su organizirane na županijskoj razini, uvode regionalne ustrojstvene jedinice s nazivom regionalni uredi Zavoda.
Nakon rasprave, članovi Odbora su  većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA
 ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
         Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 15. sjednici Odbora, održanoj 17. listopada 2012. godine, raspravio je Izvješće o pojavama diskriminacije za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio pučki pravobranitelj, aktom od 26. lipnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Odbor je Izviješće razmatrao prije svega u dijelu koje se odnosi na slučajeve diskriminacije na osnovu zdravstvenog stanja, socijalnog podrijetla i imovinskog stanja. Kako je predlagatelj istaknuo, tijekom 2011. godine ukupno je riješeno 143 diskriminacijskih pritužbi. Iako je u samo 7 pritužbi izražena diskriminacija na osnovi zdravstvenog stanja (tu su uključene osobe lošijeg imovinskog stanja), zdravlje i socijalna sigurnost predstavljaju važne odrednice u ljudskom životu. Posebno je značajno pitanje pristupa području zdravstvenim uslugama te uslugama socijalne skrbi. Cjelokupna nepovoljna gospodarska situacija u svijetu i u našoj zemlji, najviše se odražava na skupini najranjivijih u društvu; siromašnim, bolesnim, nezaposlenim i osobama starije životne dobi.

U raspravi su razmotreni slučajevi u kojima je zbog bolesti, odnosno korištenja prava na bolovanje i instituta privremene nesposobnosti za rad, uvjetovano ostvarivanje prava iz radnog odnosa. Ovdje je istaknut problem i potreba zaštite osoba iznad 50 godina života, posebice žena i trudnica. Problem zaštite ljudskog dostojanstva i ljudskih prava bolesnih osoba, problem stigmatizacije i predrasuda prema najranjivijim u našem društvu, koji su zbog svog zdravstvenog ili socijalnog stanja stavljeni u nepovoljniji položaj, razmotreni su u daljnjoj raspravi.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o pojavama diskriminacije za 2011. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 14. sjednici Odbora, održanoj 11. listopada 2012. godine, raspravio je Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnici predlagatelja iznijeli su detaljne podatke o stanju i poduzetim mjerama na suzbijanju zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu. Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga za 2011. godinu kao i prethodne godine izrađeno je sukladno smjernicama Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama za izradu standardiziranih nacionalnih izvješća o stanju problematike droga.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do kraja 2011. u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga ukupno je registrirano 31.514 osoba. Broj svih osoba u tretmanu u sustavu zdravstva relativno je stabilan. Tijekom 2011. godine na liječenju je bilo 7.665 osoba, od kojih su 1.151 osobe bile prvi put na liječenju. Ukupan broj liječenih ovisnika te broj novih korisnika i u 2011. nastavlja padati.

Tijekom rasprave članovi Odbora su ocijenili da Izvješće sadržava na pregledan način objedinjene epidemiološke podatke o osobama liječenim zbog zlouporabe droga, podatke o kriminalitetu vezanom za zlouporabu droga te pregled provedenih aktivnosti, posebice na području resocijalizacije. Istaknuto je da su zadovoljavajući rezultati - osobito na smanjenju opijatske ovisnosti, svakako ohrabrujući. Međutim, javljaju se novi trendovi ovisnosti i legalnih droga koji se sve više očituju posebice među djecom i mladima; kao što su ovisnost o alkoholu, pušenju, internetu i klađenju. Praksu integrativnog pristupa i koordinacije resornih ministarstava, postojećih resursa i nositelja mjera u cjelokupnom sustavu suzbijanja zlouporabe droga bi, smatraju, trebalo prenijeti i na probleme drugih ovisnosti. Jačanje prevencije i edukacije kroz programe o štetnosti droga, ali i ostalih vrsta ovisnosti te programi usmjereni na promociju zdravih stilova života, predstavljaju dobar put k rješenju problema. Stoga, članovi Odbora pozdravljaju uvođenje zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole od ove školske godine. Potrebno je ojačati, kanalizirati i strukturirati koordinaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pravosuđa i Ministarstva unutarnjih poslova, mišljenje je većine članova Odbora.

U zakonskom okviru vezano za suzbijanje zlouporabe droga, kao jednom od važnijih promjena u pristupu i provedbi politike, članovi Odbora smatraju donošenje novog Kaznenog zakona, koji stupa na snagu 2013. godine. U njemu su, između ostalog, izmijenjene odredbe vezane za kazneno djelo zlouporabe droga te dorađene odredbe vezane za provedbu mjera liječenja od ovisnosti.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 13. sjednici  Odbora,  održanoj   18. rujna 2012. godine, raspravio je Prijedlog nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. - 2020., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2012. godine.

Odbor je predloženu Nacionalnu strategiju raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je predstavljajući Nacionalnu strategiju istaknuo da je riječ o strateškom i sveobuhvatnom krovnom dokumentu, koji označava okvir u kojem pravcu želimo razvijati zdravstvo u idućem razdoblju. Strategija utvrđuje kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključne mjere u zdravstvu Republike Hrvatske. Jačanje ljudskih resursa, informatizacija kojom će se ostvariti bolja povezanost i komunikacija svih sudionika u zdravstvu, s pacijentom u središtu, predstavljaju najvažnije  instrumente razvoja zdravstva.

Strategija  predstavlja i uvjet za pristupanje fondovima Europske unije za financiranje projekata u području zdravstva. Izrađena je u skladu s najboljom svjetskom praksom te čini osnovu za izradu operativnih planova po segmentima zdravstvenog sustava kao što su informatizacija zdravstva, javno zdravstvo, primarna zdravstvena zaštita, bolnički sustav, palijativna skrb i zdravstveni turizam. Operativni planovi donosit će se za kraće vremensko razdoblje od 2-3 godine, uključujući nositelje, rokove, indikatore i mjerljive ciljeve.

Tijekom rasprave članovi Odbora su ocijenili da Strategija sadrži sveobuhvatnu analizu stanja u zdravstvu, služeći kao uporište  za osmišljavanje i planiranje narednih  akcija. Želja za što kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom i važnost ljudskih resursa nametnuli su potrebu opširnije analize. Stoga i ne čudi  opsežnost podataka iznesenih u Strategiji, na što su se pojedini članovi  osvrnuli u raspravi.

Posebnu pozornost članovi Odbora obratili su na prednosti i slabosti hrvatskoga zdravstva, koje je definirala Strategija. Informatizacija, ljudski resursi, dostupnija zdravstvena zaštita, reorganizacija ustroja zdravstvenih ustanova u smislu funkcionalnog povezivanja domova zdravlja, liječnika obiteljske medicine u koncesiji, dnevnih bolnica i specijalističko-bolničke službe te  potreba razvoja palijativne skrbi su svakako  prioriteti Strategije.

Tijekom rasprave ukazano je na važnost politike financiranja i financijske stabilnosti zdravstva, bolničke zdravstvene zaštite, sanacije bolnica, bolničke nabave te financijsko-organizacijskog upravljanja, što predstavljaju važna i osjetljiva  područja zdravstvenog sustava.

Vizija zdravstva kakvo uistinu želimo, stvorit će se kada svi sudionici u sustavu zdravstva - pružatelji i korisnici zdravstvene zaštite, preuzmu odgovornost za svoje djelovanje i ponašanje, zaključeno je na kraju rasprave.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (8 glasova  “za“, 4 „protiv“ i 1„suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese

NACIONALNU STRATEGIJU RAZVOJA ZDRAVSTVA
2012. -2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 13. sjednici Odbora, održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona P.Z. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2012. godine.

Odbor je navedeni Zakon raspravio sukladno članku 143. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da bi se predloženim Zakonom smanjili administrativni troškovi provedbe Zakona o doplatku za djecu za približno 1.969.612,50 kuna godišnje, odnosno troškovi za približno 145.000 rješenja koja se više ne bi izrađivala i dostavljala korisnicima.

Kako je pojasnila, predloženim izmjenama i dopunama omogućit će se, bez izrade i dostave novoga rješenja, isplata doplatka za djecu temeljem rješenja iz prethodno provedenoga upravnoga postupka, u slučajevima u kojima nije došlo do ispunjenja uvjeta za izmjenu iznosa doplatka. Novo rješenje bi se donosilo samo u slučajevima kada se pravo ukida za tekuću godinu ili kada se mijenja visina doplatka za djecu (smanjuje ili povećava).

Članovi Odbora su jednoglasno podržali donošenje ovoga Zakona, izražavajući zadovoljstvo ovakvim načinom ubrzavanja postupka i smanjenja troškova.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (13 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

BILJANA BORZAN, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 13. sjednici Odbora, održanoj 18. rujna 2012. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, s Konačnim prijedlogom zakona P. Z. br. 158, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. rujna 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku. Kako je pojasnila, predloženim Zakonom vrše se potrebna usklađivanja s važećim Zakonom o socijalnoj skrbi (N/N br. 33/12), koji je stupio na snagu nakon Zakona o djelatnosti socijalnog rada, a uredio je neka relevantna pitanja obavljanja djelatnosti socijalne skrbi na drugačiji i potpuniji način. Usklađivanja su nužna u dijelu uređivanja pitanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, određivanja cijene rada socijalnih radnika koji obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost (kada se socijalna usluga plaća sredstvima iz državnog proračuna) te uređivanja rada i Statuta Hrvatske komore socijalnih radnika.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje ovoga Zakona, iskazujući interes za djelokrug rada i nadležnost Komore, kao i za način određivanja najniže cijene rada magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu ili samostalnu profesionalnu djelatnost.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (10 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

BILJANA BORZAN, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 12. sjednici Odbora, održanoj 9. i 10. srpnja 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da odredbe Zakona u cijelosti prate cilj njegova donošenja, a to je određivanje jasnih kriterija za primjenu postupaka na području medicinski pomognute oplodnje(MPO), uvažavajući razinu medicinske znanosti ovoga područja te uvrštavajući Republiku Hrvatsku u red europskih država koje su to pitanje pravno uredile.

Zakonskim odredbama u cijelosti su poštivane odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, a posebno odredbe Konvencije o načela optimalnog liječenja, izbora, zdravlja djeteta i žene, pravednosti, dostupnosti i participacije.

Obzirom da je riječ o zakonskim odredbama, koje potiču različita razmišljanja o svjetonazoru i otvaraju niz etičkih i moralnih pitanja, u raspravi koja je uslijedila razmotrene su i raspravljene primjedbe koje su Odboru dostavile razne udruge i predstavnici crkvenog života. Kako je predlagatelj istaknuo, Zakon otvara mogućnost izbora u skladu sa stavovima medicinske struke i praksom u gotovo svim europskim zemljama. Naime, Zakon poštuje uvjerenja onih koji se protive zamrzavanju zametaka, na način da mogu izabrati dosadašnji model, ali isto tako uvažava one koji imaju drugačiji pogled na život, smatrajući da primjenom metode zamrzavanja zametaka imaju više šanse za roditeljstvo. Zakon ne nameće stavove, već nudi izbor. U postupcima MPO prednost se daje homolognoj oplodnji korištenjem vlastitih spolnih stanica.

Zakon regulira nadzor i kontrolu cjelokupnog sustava provođenja medicinske oplodnje. Naime, za provođenje svakog postupka heterologne oplodnje potrebna je suglasnost Povjerenstva za medicinski pomognutu oplodnju ovlaštene zdravstvene ustanove, a ovlaštena zdravstvena ustanova obvezna je voditi vlastiti registar o korisnicima postupka MPO i o darivateljima spolnih stanica i zametaka. Radi sustavnog praćenja ovog područja imenuje se i Nacionalno povjerenstvo za medicinski pomognutu oplodnju te ustrojava Državni registar. Regulirano je i ograničeno korištenje darivanih spolnih stanica i zametaka, zabranjen je odabir spola djeteta osim u svrhu izbjegavanja teške nasljedne bolesti vezane uz spol, zabranjeno je miješanje spolnih stanica, trgovanje spolnim stanicama, tkivima i zamecima, kao i donacija poznatim osobama ili srodnicima, zabranjeno je zamjensko majčinstvo, kloniranje ljudskog bića.

U raspravi su razmotrena poboljšanja u odnosu na prvo čitanje Zakona. Tako nove Zakonske odredbe omogućavaju pomicanje ženine dobne granice za provedbu postupaka pomognute oplodnje na teret HZZO-a i nakon 42 godine života, zbog osobito opravdanih zdravstvenih razloga, po prijedlogu liječnika. Ovakav individualizirani pristup potreban je s obzirom da se biološka dob nerijetko razlikuje od kronološke dobi. Istaknute su i nadopune kojima se i osobe lišene poslovne sposobnosti dovode u ravnopravni položaj s drugim korisnicima postupaka MPO, kao i mogućnost da psihološko testiranje ne ide na teret pacijenta kada zdravstvena ustanova nije u mogućnosti sama provesti navedeno liječenje.

Tijekom rasprave, razmatrana su pitanja opravdanosti čuvanja spolnih stanica, tkiva ili zametaka, pitanje troškova pohranjivanja te na kraju i prekršajnih odredbi u Zakonu, koje prema mišljenju jednog člana Odbora otvaraju prostor manipulaciji, s obzirom da se radi samo o novčanim kaznama.

S tim u vezi, prisutni su se složili da se prije svega radi o medicinskom zakonu, s brojnim novim zakonskim odredbama u osjetljivom, području medicine koji uvijek pobuđuje etičke, biološke, kulturološke, ali i civilizacijska pitanja i dileme. Međutim, treba se voditi misijom, a to je omogućiti svima onima koji do sada zbog zdravstvenih razloga nisu mogli ostvariti medicinski pomognutu oplodnju, da je ostvare.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (7 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O
MEDICINSKI POMOGNUTOJ OPLODNJI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 11. sjednici Odbora, održanoj 3. srpnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio razloge za donošenje Zakona, koji je u cilju razvoja izvaninstitucionalnih usluga i unapređenju udomiteljstva i proizlazi iz potrebe usklađivanja s novim  Zakonom o socijalnoj skrbi. Naime, prema Zakonu o socijalnoj skrbi izmijenjena je nadležnost ustanova socijalne skrbi u postupku za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi, na način da će poslove koje su obavljali zavodi za socijalnu skrb, prestankom navedenih ustanova obavljati centri za socijalnu skrb. Nadalje, u cilju razvijanja izvaninstitucionalnih usluga i unapređenja udomiteljstva, posebice smještaja djece u udomiteljsku obitelj, potrebno je razvijati udomiteljstvo u područjima u kojima nije dovoljno razvijeno te predložene izmjene idu u tom pravcu. Tako smanjenje uvjeta stupnja obrazovanja sa srednjoškolskog na osnovnoškolsko obrazovanje nije presudno za kvalitetu te ne jamči uvijek bolju skrb o korisniku, već  druge karakteristike udomitelja.

Članovi Odbora su u raspravi posebno pohvalili pojednostavljenje i ubrzavanje postupka za udomljavanje djeteta,  počevši od izdavanja dozvole za udomiteljstvo pri institutu srodničkog udomiteljstva, do izmjene dobne razlike između udomitelja i udomljenog djeteta u nesrodničkom udomiteljstvu. Omogućava se da srodnički udomitelj ne mora imati uvjet osposobljavanja prije izdavanja dozvole za obavljanje udomiteljstva, već to mora završiti u roku koji odredi centar za socijalnu skrb. U nesrodničkom udomiteljstvu, predložene izmjene omogućavaju da  dobna razlika između udomitelja i udomljenog djeteta može biti manja od 20 godina, ako je to u interesu udomljenog djeteta.
 
Tijekom rasprave skrenuta je pažnja na potrebu veće popularizacije udomiteljstva, posebice kroz provođenje edukacije udomitelja, na lokalnoj i regionalnoj razini. Također je skrenuta pažnja na dio kaznenih odredbi koje se dijelom odnose na obveze udomitelja.

Kako su one sadržane u udomiteljskom ugovoru kao obveznopravnom odnosu, predloženo ih je brisati, jer je ocijenjeno da iste po naravi i težini ne podliježu prekršajnopravnoj odgovornosti.
Pozitivnim su također ocijenjene i predložene izmjene kojima se produžuje smještaj u udomiteljskoj obitelji za godinu dana, mlađim punoljetnim osobama koje se nakon završenog školovanja ne mogu zaposliti. Članovi Odbora su u raspravi također pohvalili proširivanje kruga korisnika tradicionalnog udomiteljstva, kao i izmjene kojima se omogućava da udomitelj samac može skrbiti o dvoje djece, a ne kao do sada samo u slučajevima kada se radi o braći i sestrama.
Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA   I   DOPUNAMA    ZAKONA   O   UDOMITELJSTVU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr. med.,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 10. sjednici Odbora, održanoj 1. lipnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2012. godine.

Odbor je predloženu Nacionalnu strategiju raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, Nacionalna strategija predstavlja strateški dokument na području droga i predstavlja okvir za djelovanje svih državnih institucija i organizacija civilnog društva na suzbijanju zlouporabe droga. Rezultat je unapređenja učinkovitosti cjelokupnog sustava suzbijanja problematike droga i evaluacije od strane Trimbos instituta iz Nizozemske, potpore TAIEX jedinice Europske komisije te EMCDDA-e (Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama). Uz prikaz stanja i trendove zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj u proteklim godinama, Strategija sadržava jasnu viziju i misiju te ciljeve, prioritete i mjere za provedbu sveukupne nacionalne politike borbe protiv droga.

Sustavna edukacija, dobar Nacionalni informacijski sustav i praćenje stanja problematike droga, zahtijeva stalan razvoj i suradnju svih čimbenika, složili su se članovi Odbora. Potrebno je stoga, provoditi kontinuiranu koordinaciju na svim razinama, posebice na razini lokalnih zajednica. U raspravi, istaknuta je važnost pravodobnog prepoznavanja problema i poduzimanja mjera, kako bi se zaštitile rizične skupine, pogotovo djeca i mladi te njihove obitelji. To ističe potrebu osnaživanja zdravstvenog odgoja i preventivnih programa, prvenstveno u odgojno-obrazovnom sustavu. Naglašena je uloga nevladinog sektora i važnost zadaće nositelja socijalno-zaštitnih mjera.

Unatoč dosadašnjim poduzetim mjerama na smanjenju potražnje i ponude droga, programa prevencije ovisnosti, ranog otkrivanja i intervencije i dalje je vidljiva pojava novih vrsta sve jeftinijih i dostupnijih vrsta droga na tržištu. To upućuje, po mišljenju članova Odbora, na potrebu ulaganja velikih napora i sustavnog multidisciplinarnog pristupa. Jedan od definiranih ključnih prioriteta je i unapređenje kvalitete tretmana ovisnika i njegove obitelji te stvaranje kvalitetnije mreže terapijskih zajednica u cijeloj zemlji, zajedno s udrugama i domovima za ovisnike, koja su dio cjelokupnog zdravstvenog i socijalnog sustava skrbi o ovisnicima o drogama, uz bolničko i izvanbolničko liječenje.

U dijelu hrvatskog kaznenog i prekršajnog zakonodavstva na području zlouporabe droga, u raspravi su se članovi Odbora složili da učinkovita kaznena politika treba imati značajan utjecaj na smanjenje ponude droga, ali također i utjecaj na prevenciju zlouporabe droga među mladima.

Kako je istaknuto tijekom rasprave, suzbijanje ove društveno neprihvatljive pojave moguće je jedino zajedničkim, koordiniranim djelovanjem svih subjekata na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, uz osnaživanje međunarodne suradnje.

Nakon opširne rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 “za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese

Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe droga u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 9. sjednici Odbora, održanoj 18. svibnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog  zakona  o  izmjeni  i  dopuni  Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. svibnja 2012. godine.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja objasnio je osnovne razloge predložene izmjene i dopune Zakona. Naime, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske ukida se članak 37. stavak 2 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojim je propisano da  mrežu javne zdravstvene službe uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nadležnih komora donosi ministar zdravlja. Postupajući u skladu s Odlukom Ustavnog suda, ovim zakonskim prijedlogom postavlja se novi temelj za donošenje mreže javne zdravstvene službe na način da se uvažavaju ustavne odredbe o značenju jedinica područne (regionalne) samouprave.
U raspravi koja je uslijedila, pojašnjeni su razlozi za hitnost donošenja Zakona. Kako je Odlukom Ustavnog suda određeno da će osporeni stavak Zakona prestati važiti najkasnije 15. srpnja 2012. godine, zakonodavcu je ostavljena mogućnost da do tog roka na ustavan način uredi ove odnose. Istaknuto je da je potrebno propisati način osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, u cilju osiguranja dostupnosti zdravstvene zaštite i stvaranja podjednakih uvjeta zdravstvene zaštite cjelokupnom stanovništvu.
Nakon rasprave, članovi Odbora su  jednoglasno (10 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O  IZMJENI  I  DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

         PREDSJEDNICA ODBORA

                   Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 7. sjednici Odbora, održanoj 2. svibnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, predložene izmjene potrebne su zbog potrebe usklađivanja i provedbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju s odredbama Prijedloga Zakona o poticanju zapošljavanja s Konačnim prijedlogom Zakona, koji je istovremeno upućen u proceduru. U raspravi, članovi Odbora su podržali predložene izmjene koje se odnose na odredbe koje uređuju stjecanje statusa osiguranika.

Odredbama važećeg Zakona o zdravstvenom osiguranju (čl. 6. stavak 1. točka 5.), propisano je da se na obvezno zdravstveno osiguranje osiguravaju i stječu status osiguranika, samo osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju, bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno odredbama Zakona o radu. Radi navedenog, potrebne su izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kako bi se status osiguranika mogao steći i u slučajevima propisanim Zakonom o poticanju zapošljavanja.

Također se, zbog potrebe osiguranja zaštite zdravlja na radu, dopunjuju odredbe Zakona, kako bi se pod određenim okolnostima s osnova ozljede na radu i profesionalne bolesti, mogle osigurati određene kategorije osiguranika, koje se po posebnom zakonu zapošljavaju na privremenim, odnosno sezonskim poslovima u poljoprivredi.

Nakon kraće rasprave, članovi Odbora su uz 6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 7. sjednici Odbora, održanoj 2. svibnja 2012. godine, raspravio je Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za djecu, aktom od 16. travnja 2012. godine.

Odbor je Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju pravobraniteljica za osobe s invaliditetom ograničila se na područja koja se odnose na zdravlje i socijalnu zaštitu a spadaju u djelokrug Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb. Kako je navela, prema Hrvatskom registru osoba s invaliditetom, u Hrvatskoj je s danom 12.01.2012. god. zabilježeno 518.081 osoba s invaliditetom. U 2011. godini Ured je imao ukupno 1446 predmeta, inicijativa i savjetovanja u svrhu zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa osoba s invaliditetom. Najčešće pritužbe su bile u području socijalne skrbi, pristupačnosti, obrazovanja, zapošljavanja, mirovinskog osiguranja i zdravstva.

Kako je naglasila, UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja je stupila u Republici Hrvatskoj na snagu 3. svibnja 2008. godine, uvodi zaokret od medicinskog modela invaliditeta i usvajanje socijalnog modela. Novi pristup invaliditetu ostvaruje se kroz fokusiranje na preostale sposobnosti i oslanja se na procjenu sustava potpore koju društvo treba osigurati osobi kako bi se njezine mogućnosti izjednačile s mogućnostima ostalih građana bez oštećenja. Sve to upućuje, po mišljenju članova Odbora, na potrebu ulaganja većih napora, kako bi se što učinkovitije pridonijelo njihovoj integraciji.

Poseban problem predstavlja pitanje pristupačnosti, što uz sva nastojanja još uvijek nije na adekvatan način riješeno.

Vezano uz zdravstvenu zaštitu osoba s invaliditetom, najčešće primjedbe odnosile su se na ostvarivanje prava na ortopedska pomagala, nedostatnu opremljenost bolnica, stomatološku zaštitu, zdravstvenu zaštitu osoba s mentalnim oštećenjem te probleme osoba s autizmom. Naglašena je i uloga udruga, koja je na žalost ograničena nedostatnim sredstvima.

Tijekom rasprave, članovi odbora su pozitivnim ocijenili određene pomake, posebice u kvaliteti rehabilitacije osoba sa spinalnim ozljedama. Određeni pomaci su vidljivi, složili su se prisutni, ali su još uvijek nedostatni, obzirom na sveukupnu težinu problema i imperativ UN-ove konvencije koja nalaže da se osobama s invaliditetom osigura neovisno življenje uz potporu cjelokupne zajednice.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2011. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 6. sjednici Odbora, održanoj 27. travnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, radi se o medicinskom zakonu, koji se prvenstveno odnosi na liječenje neplodnosti, a osnovni cilj njegova donošenja je određivanje jasnih kriterija za primjenu postupaka u medicinski pomognutoj oplodnji i uvrštavanje Republike Hrvatske u red europskih zemalja koje su to područje pravno uredile. Zakon poštuje medicinske, pravne, sociološke i etičke aspekte, pri čemu se je konzultirala struka, uvažavajući načela optimalnog liječenja, načelo izbora, čuvanja zdravlja žene i dijeteta, pravednosti, dostupnosti i participacije.

Odredbama Prijedloga zakona, u cijelosti su poštivane odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, a posebno odredbe Konvencije o pravima djeteta.

Kako je u raspravi istaknuto, prijedlog zakona otvara mogućnost izbora u skladu sa stavovima medicinske struke i praksi u gotovo svim europskim zemlja. Naime, zakon poštuje uvjerenja onih koji se protive zamrzavanju zametaka, na način da mogu izabrati dosadašnji model, ali isto tako uvažava one koji imaju drugačiji pogled na život, smatrajući da primjenom metode zamrzavanja zametaka imaju više šanse za roditeljstvo. U postupak medicinski pomognute oplodnje mogu se upustiti bračni ili izvanbračni drugovi i poslovno sposobna žena koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu. Prednost se daje homolognoj oplodnji korištenjem vlastitih spolnih stanica.

Prijedlog zakona dozvoljava korištenje kontrolirane stimulacije ovulacije u skladu sa suvremenim biomedicinskim spoznajama na način da se može oploditi najviše dvanaest jajnih stanica. U spolni organ žene mogu se unijeti najviše dva zametka, a preostali zameci odnosno jajne stanice se zamrzavaju. Unos od tri zametka iznimno se dopušta kod žena iznad 38 godina života, kod kojih je više puta neuspješno pokušavano liječenje odnosno više puta korištena metoda medicinski potpomognute oplodnje, kod težeg oblika muške neplodnosti i onkoloških bolesnika.

Tijekom rasprave, posebno je skrenuta pozornost na pitanja kojima je u zakonskom prijedlogu uređeno pohranjivanje spolnih stanica, tkiva i zametaka. Ona se pohranjuju prema dostignućima suvremene medicine i znanosti, uz pismeni pristanak u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Jajne stanice se čuvaju na trošak Državnog proračuna do 5 godina a nakon tog roka se uništavaju uz obavijest bračnim odnosno izvanbračnim drugovima. Ako ih žena želi darovati, obavezna je o tome obavijestiti zdravstvenu ustanovu. Posebno se uređuje zaštita zametka strogo zabranjujući znanstveni ili istraživački rad na zametku, a njihovo darivanje dopušteno je isključivo za osobe koje se liječe od neplodnosti u Republici Hrvatskoj. U slučaju da bračni, odnosno izvanbračni drugovi žele produljiti čuvanje zametka daljnjih 5 godina, obavezni su snositi trošak čuvanja.

Posebnu pozornost članovi Odbora obratili su na odredbe prijedloga zakona kojima se regulira pravo osobe začete i rođene uz pomoć medicinski pomognute oplodnje (darovanom sjemenom ili jajnom stanicom ili zametkom), da s navršenih 18 godina ima pravo uvida u upisnik podataka o začeću i uvida o identitetu darivateljice jajne ili darivatelju sjemene stanice odnosno zametka. Članovi Odbora izrazili su različita mišljenja u dijelu koji se odnosi na prava osobe na uvid u podatke o darivatelju odnosno o svom biološkom porijeklu.

Prisutni su se u toku rasprave složili da se prije svega radi o medicinskom zakonu, kojime područje humane reprodukcije u našoj zemlji ulazi u novo razdoblje s brojnim novim zakonskim odredbama u osjetljivom, složenom i vrlo skupom području medicine koji uvijek pobuđuje etičke dileme. Međutim smatraju da se treba voditi misijom, a to je omogućiti svim onima kojima do sada zbog zdravstvenih razloga nisu mogli ostvariti medicinski pomognutu oplodnju, da je ostvare.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 4. sjednici Odbora, održanoj 14. ožujka 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio da je donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31.ožujka 2004. godine o deterdžentima potrebno zbog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s propisima Europske unije. S obzirom da je područje sigurnosti deterdženata na razini Europske unije uređeno Uredbom, ovaj Zakon predstavlja mehanizam za njezinu provedbu.

Kako je u raspravi istaknuto, području zaštite zdravlja ljudi i osiguranje uvjeta za njegovo ostvarivanje je od velikog značaja, čemu svjedoči velika zakonodavna aktivnost u Europskom i nacionalnom zakonodavstvu. Da bi osigurale poštivanje Uredbe, države članice trebaju provesti učinkovite mjere praćenja i nadzora, budući da nepridržavanje može rezultirati štetom za zdravlje ljudi i okoliš. Utvrđivanjem nadležnosti Ministarstva zdravlja za provedbu Uredbe i suradnja sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove okoliša, vodnog gospodarstva i gospodarstva, osigurava se transparentnost u području osiguravanja ljudi, okoliša ili životinja od rizika.

U raspravi, pohvaljena su zakonska rješenja u domeni inspekcijskog i upravnog nadzora. Njima se ovlašćuje sanitarni inspektor da određeni deterdžent koji ispunjava uvjete iz Uredbe, ali predstavlja rizik za zdravlje ljudi, okoliš ili životinje, privremeno zabrani stavljanje tog deterdženta na tržište na području Republike Hrvatske.

Zakonom se također, ovlašćuje ministar zdravlja da pravilnikom propiše nacionalne zahtjeve vezano uz uporabu fosfata u deterdžentima. Ministarstvo zdravlja, zaprima i pregledava zahtjeve za odobravanje iznimke za površinski aktivne tvari za deterdžente čija je biološka razgradivost niža od propisane Uredbom. Takve zahtjeve, sukladno Uredbi, država članica dostavlja Europskoj komisiji.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 648/2004
EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 31. OŽUJKA 2004. O DETERDŽENTIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 3. sjednici Odbora, održanoj 7. ožujka 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku. Kako je pojasnila, predloženim Zakonom se postojeći sustav socijalne skrbi treba hitno mijenjati i urediti, obzirom da je Zakon koji se primjenjuje od 2. lipnja 2011. godine, umjesto racionalizacije troškova i decentralizacije, doveo do centralizacije sustava i povećanja troškova te nije osigurao provedbu očekivanih učinaka.

Naime, važećim Zakonom ustrojen je 21 Zavod za socijalnu skrb u županiji s ciljem racionalizacije po principu jedinstvenog upravnog mjesta, a postojeći centri za socijalnu skrb postali su podružnice. Ujedno je dio bivših centara za socijalnu skrb izgubio status podružnice, na način da su postali sjedište Zavoda, pa Zakon nije dosljedno proveden.

U raspravi koja je uslijedila, skrenuta je pažnja na potrebu stvaranja novog, racionalnijeg i djelotvornijeg sustava socijalne skrbi koji prvenstveno treba biti usmjeren prema socijalno ugroženim građanima. Dosadašnja složenost propisa i složeni postupak ostvarivanja prava, uvelike su otežavali pristup pravima i onemogućavali djelotvornost i dostupnost službe. Korisnicima su usluge time postale nedostupne ili znatno skuplje. Ujedno, nejednaka veličina županija površinom i brojem stanovništva, stvorila je probleme u funkcioniranju iz čega proizlazi potreba preustroja zavoda za socijalnu skrb u županiji u centre za socijalnu skrb.

Odredbama novog Zakona stvaraju se prema mišljenju većine članova, preduvjeti za daljnju reformu sustava socijalne skrbi, kojeg treba uskladiti s kriterijima i standardima Europske unije i Projekta razvoja sustava.
Biranjem pružatelja socijalnih usluga temeljem javnih natječaja za popunjavanje mreže socijalnih usluga, a ne putem koncesija kako je do sada uređeno, na kvalitetniji način uređuje se područje socijalnih usluga. Ukidanje uputnica koje su uvedene važećim Zakonom, većina članova Odbora smatra dobrim rješenjem. Planirano uvođenje informacijskog sustava smanjit će „administriranje“ i osigurat će kvalitetnije i efikasnije djelovanje stručnih radnika sustava.

Kako je u raspravi istaknuto, predloženim Zakonom se postojeći sustav socijalne skrbi bolje uređuje i pojednostavljuje, što će pridonijeti procesu deinstitucionalizacije i poboljšanju kvalitete života socijalno osjetljivih skupina.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr. med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 2. sjednici  Odbora,  održanoj 15. veljače 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  9. veljače 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja podnio je uvodno obrazloženje.

U raspravi, većina članova Odbora pozdravila je Predložene izmjene koje će doprinijeti, uz ostale mjere, gospodarskom oporavku i razvoju poduzetništva te izravno povećati troškovnu konkurentnost gospodarstva. Naime, Zakonom se smanjuje opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 % na 13 %. Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje, koje poslodavci plaćaju na bruto plaću svojih zaposlenika, smanjit će se za dva postotna boda i time će osigurati porezno rasterećenje bruto cijene rada. Na godišnjoj razini, smanjenje troškova rada u gospodarstvu iznosit će 2,4 milijarde kuna.
S druge strane, to je ujedno i mjera kojom će Ministarstvo zdravlja imati godišnje smanjen prihod te je u raspravi izražena bojazan od negativnog odraza na zdravstveni sustav. Međutim, poboljšat će se naplata doprinosa uvođenjem prijeboja dospjelih, neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjem koje obveznik doprinosa-dužnik ima temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. To će uz ostale mjere, predstavljati kompenzacijski učinak i stvoriti zakonski okvir za bolju naplatu doprinosa.

Kako je u raspravi istaknuto, smanjenje obveze plaćanja doprinosa stvorit će pretpostavke za stimulativniji porezni sustav u smislu troškova rada, stoga predloženu izmjenu, po mišljenju većine članova Odbora, treba prihvatiti.
 Nakon rasprave, članovi Odbora su uz 8 glasova „za“ i 3 „suzdržana“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA I  DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan,  predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 2. sjednici Odbora, održanoj 15. veljače 2012.  godine, raspravio je Prijedlog  zakona  o  izmjenama  Zakona  o obveznom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  9. veljače 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predložene izmjene, kako su se u raspravi složili članovi Odbora, potrebne su zbog konsolidacije zdravstvenog sustava, kao i  za uspostavu odgovarajućih mehanizma prilagodbe i boljeg funkcioniranja. Stoga se slažu da poslovanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje  izvan državnog proračuna, započne sa 1. siječnjem 2013. godine, a ne stupanjem na snagu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu. Sukladno tome, doprinosi i ostali prihodi obveznog zdravstvenog osiguranja uplaćivat će se od tada  u korist računa Zavoda i njegov su prihod.

Prihvaćene su također izmjene koje se odnose na sudjelovanje osigurane osobe za izvršenu zdravstvenu zaštitu u troškovima zdravstvene zaštite. Tako  se najviši iznos  po jednom ispostavljenom računu određuje u visini od 60,13 % (2 000 kuna). Do sada je taj iznos po jednom računu mogao iznositi 90,20 % od proračunske osnovice(3 000 kuna). U raspravi je značajnim ocijenjeno ovo rasterećenje osiguranika, ali  po nekima ono predstavlja smanjenje razine usluga korisnika zdravstvene zaštite. U daljnjoj raspravi je utvrđeno, da je u segmentu zaštite, očuvanja i unapređenja zdravlja, kao i investicija u zdravstvenu infrastrukturu, planirano povećanje investicija  te  takva bojazan nije opravdana.

Članovi Odbora su u raspravi podržali predložene izmjene Zakona, kojima se uređuje  naknada troškova prijevoza osiguranoj osobi, ako se zdravstvena zaštita koristi u ugovornoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno ugovornoj ordinaciji doktora privatne prakse ili ugovornog isporučitelja pomagala u mjestu koje je udaljeno više od 50 kilometara od njezina prebivališta, odnosno boravka. Predloženim rješenjima, nastoji se uz ostale mjere kompenzirati učinak umanjenja proračunskog limita od 600 milijuna kuna na poziciji Ministarstva zdravlja. Članovi odbora su se u raspravi složili, da unatoč tome ovo umanjenje neće utjecati  na kvalitetu zdravstvene zaštite, vodeći posebno računa o socijalno osjetljivim skupinama stanovništva.

Nakon rasprave, članovi Odbora su uz 8 glasova za, 1 suzdržan i 3 protiv odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 2. sjednici Odbora, održanoj 15. veljače i njezinom nastavku 16. veljače 2012. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, u 2012. godini očekuje se nastavak nepovoljnih kretanja ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine te postupno poboljšanje na tržištu rada i oporavak gospodarstva za 0,8 % do kraja godine.

Članovi Odbora su se u raspravi posebno osvrnuli na dio proračuna koji se odnosi na područje zdravstva i socijalne politike. Mada su mjere racionalizacije provedene na svim razinama, u području socijalne politike sva prava i naknade zadržavaju se na istom nivou a u kvalitetu i dostupnost socijalne skrbi se i više ulaže. Prije svega je pohvaljen novi preustroj i formiranje Ministarstva obitelji i socijalne politike, gdje su sada objedinjene sve usluge, naknade i socijalna skrb.

U području zdravstva, smanjena su u proračunu ukupna sredstva za 3 % te umanjenje iznosi oko 740 milijuna kuna. Zakonom o doprinosima, smanjit će se i opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 % na 13 %. U opširnoj raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost u pogledu održanja razine kvalitete u zdravstvu, obzirom na planirano umanjenje. Međutim, kako je u daljnjoj raspravi utvrđeno, očuvanje i unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva je neupitno, što je vidljivo i u Strateškom planu Ministarstva zdravlja. Definirani su ciljevi za dostupniju zdravstvenu zaštitu, povećanje sredstava za prevenciju malignih bolesti (za čak 46 %) te aktivnosti za povećanje broja donatora i unapređenje transplantacijskog programa. Također je planirano značajno povećanje investicija za obnovu zdravstvene infrastrukture.

U raspravi su pozitivnim ocijenjene planirane mjere uvođenja reda i kontrole u raspodijeli sredstava i ugovaranja od strane HZZO-a, uštede u stavci bolovanja te reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite jačanjem dnevnih bolnica.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, 6 glasova „za“, 1 „suzdržan“ i 3 glasa „protiv“ odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 2. sjednici Odbora, održanoj 15. i njezinom nastavku 16. veljače 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova, 6 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“i 3 glasa „protiv“, odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, dr.med., predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr.med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 1. sjednici Odbora, održanoj 19. siječnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2012. godine.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76a. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je pojasnio kako se predloženim izmjenom i dopunama Zakona, a u cilju očuvanja statusa sadašnjih privatnih zdravstvenih radnika kojima bi prema važećim zakonskim rješenjima prestao rad 31. prosinca 2011. Godine omogućeno produženje roka. Kako im do tada, zbog iznesenih razloga, nije dano rješenje o odobrenju rada u privatnoj praksi na osnovi koncesije Uredbom o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti produljuje se rok jedinicama područne (regionalne) samouprave za provedbu postupka davanja koncesije do 30. lipnja 2012. godine, a ako u tom roku taj postupak ne bude proveden isti će provesti Ministarstvo zdravlja do 31. prosinca 2012. godine. Predloženim Zakonom ujedno se određuje rok početka rada zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave i to do 30. lipnja 2012. godine kao i mogućnost obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza u zavodima za hitnu medicinu sukladno odluci osnivača tih zdravstvenih ustanova.

Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 „suzdržana“ glasa) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Biljana Borzan, dr. med.