Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb na 6. sjednici Odbora, održanoj 27. travnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 76.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Kako je istaknuo, radi se o medicinskom zakonu, koji se prvenstveno odnosi na liječenje neplodnosti, a osnovni cilj njegova donošenja je određivanje jasnih kriterija za primjenu postupaka u medicinski pomognutoj oplodnji i uvrštavanje Republike Hrvatske u red europskih zemalja koje su to područje pravno uredile. Zakon poštuje medicinske, pravne, sociološke i etičke aspekte, pri čemu se je konzultirala struka, uvažavajući načela optimalnog liječenja, načelo izbora, čuvanja zdravlja žene i dijeteta, pravednosti, dostupnosti i participacije.
Odredbama Prijedloga zakona, u cijelosti su poštivane odredbe Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine, Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini, a posebno odredbe Konvencije o pravima djeteta.
Kako je u raspravi istaknuto, prijedlog zakona otvara mogućnost izbora u skladu sa stavovima medicinske struke i praksi u gotovo svim europskim zemlja. Naime, zakon poštuje uvjerenja onih koji se protive zamrzavanju zametaka, na način da mogu izabrati dosadašnji model, ali isto tako uvažava one koji imaju drugačiji pogled na život, smatrajući da primjenom metode zamrzavanja zametaka imaju više šanse za roditeljstvo. U postupak medicinski pomognute oplodnje mogu se upustiti bračni ili izvanbračni drugovi i poslovno sposobna žena koja je s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobna za roditeljsku skrb o djetetu. Prednost se daje homolognoj oplodnji korištenjem vlastitih spolnih stanica.
Prijedlog zakona dozvoljava korištenje kontrolirane stimulacije ovulacije u skladu sa suvremenim biomedicinskim spoznajama na način da se može oploditi najviše dvanaest jajnih stanica. U spolni organ žene mogu se unijeti najviše dva zametka, a preostali zameci odnosno jajne stanice se zamrzavaju. Unos od tri zametka iznimno se dopušta kod žena iznad 38 godina života, kod kojih je više puta neuspješno pokušavano liječenje odnosno više puta korištena metoda medicinski potpomognute oplodnje, kod težeg oblika muške neplodnosti i onkoloških bolesnika.
Tijekom rasprave, posebno je skrenuta pozornost na pitanja kojima je u zakonskom prijedlogu uređeno pohranjivanje spolnih stanica, tkiva i zametaka. Ona se pohranjuju prema dostignućima suvremene medicine i znanosti, uz pismeni pristanak u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Jajne stanice se čuvaju na trošak Državnog proračuna do 5 godina a nakon tog roka se uništavaju uz obavijest bračnim odnosno izvanbračnim drugovima. Ako ih žena želi darovati, obavezna je o tome obavijestiti zdravstvenu ustanovu. Posebno se uređuje zaštita zametka strogo zabranjujući znanstveni ili istraživački rad na zametku, a njihovo darivanje dopušteno je isključivo za osobe koje se liječe od neplodnosti u Republici Hrvatskoj. U slučaju da bračni, odnosno izvanbračni drugovi žele produljiti čuvanje zametka daljnjih 5 godina, obavezni su snositi trošak čuvanja.
Posebnu pozornost članovi Odbora obratili su na odredbe prijedloga zakona kojima se regulira pravo osobe začete i rođene uz pomoć medicinski pomognute oplodnje (darovanom sjemenom ili jajnom stanicom ili zametkom), da s navršenih 18 godina ima pravo uvida u upisnik podataka o začeću i uvida o identitetu darivateljice jajne ili darivatelju sjemene stanice odnosno zametka. Članovi Odbora izrazili su različita mišljenja u dijelu koji se odnosi na prava osobe na uvid u podatke o darivatelju odnosno o svom biološkom porijeklu.
Prisutni su se u toku rasprave složili da se prije svega radi o medicinskom zakonu, kojime područje humane reprodukcije u našoj zemlji ulazi u novo razdoblje s brojnim novim zakonskim odredbama u osjetljivom, složenom i vrlo skupom području medicine koji uvijek pobuđuje etičke dileme. Međutim smatraju da se treba voditi misijom, a to je omogućiti svim onima kojima do sada zbog zdravstvenih razloga nisu mogli ostvariti medicinski pomognutu oplodnju, da je ostvare.
Nakon rasprave, članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
z a k lj u č a k
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Biljanu Borzan, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Biljana Borzan, dr.med.