Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 52. sjednici održanoj 24. rujna 2014. raspravljao je o Prijedlogu zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodnom je dijelu istaknula potrebu izrade zakonodavnog okvira i konkretnog definiranja zaštite žrtava seksualnog nasilja iz Domovinskog rata koja proizlazi iz obveze države da zaštiti i sprječava kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda, a ne uspije li u tome, dužna je žrtvi omogućiti reparaciju. Osobe koje su proživjele nasilje imaju pravo na pravdu, podršku i poštovanje društva, pravednu kompenzaciju za pretrpljene strahote, psihološku, medicinsku i pravnu pomoć, a ponajviše pravo na društveno priznanje patnje i počinjenog zločina. Ostvarivanjem prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu Republika Hrvatska se usklađuje s međunarodnom praksom, odnosno nedavno usvojenom Deklaracijom Ujedinjenih naroda o obvezi sprječavanja seksualnog nasilja u ratu (Declaration of commitment to end sexual violence in conflict) te Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju minimalnih standarda prava, podrške i zaštite žrtava kaznenih djela (Directive 2012/29/EU).
U raspravi su svi članovi Odbora podržali predloženi Zakon istaknuvši predugi rok čekanja na uređenje ovog pitanja, za koje vrijeme su žrtvama uskraćena prava na pravdu i obeštećenje. Pohvaljeno je priznavanje statusa žrtava seksualnog nasilja i pratećih materijalnih prava. Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost glede osiguranja novčanih prava, kao i sredstava potrebnih za osnivanje zaklade za žrtve, što se planira propisati posebnim zakonom koji će se donijeti naknadno. Smatraju da je potrebno odmah predvidjeti i osigurati sredstva za novčane naknade u državnom proračunu, a ne računati na novčana sredstva priskrbljena donacijama i drugim izvorima, koja se planiraju prikupljati kroz zakladu. S tim u vezi, predstavnica predlagatelja je objasnila kako će se konkretan temelj za ostvarivanje novčanih naknada žrtvama moći uspostaviti tek primjenom Zakona, odnosno prema broju žrtava koje će se javiti.
Predstavnica Centra za žene žrtve rata – Rosa iznijela je primjedbe u vezi s definicijom seksualnog nasilja (članak 2.), smatrajući da bi je trebalo proširiti i za druge moguće radnje seksualnog nasilja. Osvrnula se i na veteranske centre predlažući definiranje roka za njihovu uspostavu.
Raspravljajući o Prijedlogu zakona pojedini članovi Odbora predložili su izostavljanje članka 28. (odnosi se na rok za podnošenje zahtjeva za stjecanje statusa i ostvarivanje prava), s obzirom na to da, kako je istaknuto, ratni zločini ne zastarijevaju. Predlažu i izostavljanje članka 34. (odnosi se na troškove postupka) koji padaju na teret državnog proračuna samo ako je postupak za stranku povoljno okončan. U raspravi su također razmotrene odredbe članka 26. koje se odnose na dokazivanje prebivališta ili boravišta na području Republike Hrvatske, predviđajući moguće poteškoće prilikom njegova dokazivanja.
Svi članovi Odbora složili su se s potrebom osvješćivanja ovog problema, zalažući se za donošenje zakonodavnih rješenja koja će prije svega pridonijeti ljudskom dostojanstvu, adekvatnom procesuiranju i otklanjanju stigmatizacije žrtava.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje zaključka
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Željko Jovanović, dr. med.