Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 70. sjednici Odbora održanoj 7. rujna 2015. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2015.
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja iznoseći razloge za donošenje Zakona po hitnom postupku. Kako je objasnila, predloženim Zakonom povećanjem socijalnih naknada te uvođenjem posebnih naknada za ugrožene kupce energenata spriječit će se daljnje produbljivanje siromaštva kod najugroženijih skupina stanovništva. Praćenjem provedbe važećeg Zakona u razdoblju njegove primjene utvrđeno je da su samci koji su nesposobni za rad te djeca samohranih roditelja, odnosno djeca iz jednoroditeljskih obitelji najugroženije skupine stanovništva s obzirom na ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (ZMN) te se nalaze u najvećem riziku od siromaštva. Stoga se i glavna izmjena Zakona odnosi na povećanje iznosa ZMN-a za ove kategorije.
U prvoj kategoriji je 11.090 korisnika i za njih se ZMN povećava s 800 na 920 kuna. U drugoj skupini je 3.103 korisnika i za njih se ZMN povećava s 320 na 440 kuna. Također uvodi se i nova naknada za energetski ugroženog kupca čiji će iznos od 200 kuna Uredbom propisati Vlada RH. Takvih ljudi u Hrvatskoj ima oko 125.000 i oni će dobiti vaučer za struju koji neće moći koristiti ni za što drugo.
U raspravi je pohvaljen jedan od noviteta zakona koji se odnosi na prebacivanje nadležnosti za rješavanje o pravu na zajamčene minimalne naknade na urede državne uprave u županijama. Kako je istaknuto, time će se rasteretiti stručne radnike centara za socijalnu skrb koji više neće obavljati administrativne i upravno-financijske poslove vezane za administriranje ove naknade te će se moći kvalitetnije posvetiti individualnom stručnom radu s korisnicima. Također, izmjenama zakona ukinut će se odredba prema kojoj radno sposobna osoba koja prima zajamčenu minimalnu naknadu gubi pravo na tu novčanu naknadu od države nakon dvije godine. Jedna od izmjena je i povećanje maksimalnog tjednog broja sati usluga psihosocijalne podrške djeci s teškoćama, sa 6 na 12 sati tjedno, a osobito djeci čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, a dolaze iz jednoroditeljskih obitelji, do 18 sati tjedno.
Tijekom rasprave izneseno je i neslaganje s konstatacijom da za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Prema mišljenju člana Odbora nemoguće je povećati iznose minimalne naknade bez osiguranja istih. Kako je objašnjeno u daljnjoj raspravi, upravo zahvaljujući informatizaciji, racionalizaciji i konsolidaciji sustava detektirano je gotovo 8 000 predmeta u kojima su ustanovljene pogreške te su obustavljene njihove isplate, a iznos koji je preostao preusmjerava se na ove dvije najugroženije kategorije. Tako broj korisnika socijalne skrbi sada odgovara realnom broju građana koji su doista siromašni i trebaju socijalnu potporu.
Na primjedbu o uvođenju ovih mjera neposredno pred izbore predsjednik Odbora podsjetio je da je Vlada RH već u prvoj godini svog mandata odmah za 200 kuna povećala naknadu samcima.
Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (7 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.