Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 54. sjednici održanoj 21. studenoga 2014., raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2014. godine.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.
U svom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su prihodi državnog proračuna za 2015. planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi u iznosu od 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijardi kuna, odnosno 3,8 posto BDP-a. Od toga se čak 10,7 milijardi kuna odnosi na kamate koje Republika Hrvatska isplaćuje (svaki dan oko 30 milijuna kuna). Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 0,5 posto. U 2016. Vlada RH očekuje rast BDP-a za 1,3 posto, a u 2017. od 1,5 posto. Govoreći o prijedlogu projekcija za 2016. godinu, prihodi državnog proračuna očekuju se na razini od 106,1 milijardu kuna, a 2017. od 109,5 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 118,3 milijarde kuna u 2016. te 117,9 milijardi kuna u 2017. godini. Deficit državnog proračuna u 2016. trebao bi pasti na 12,2 milijarde kuna, a u 2017. godini na 8,3 milijarde kuna.
Predstavnici ministarstva zdravlja i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje istaknuli su da je Prijedlogom Državnog proračuna došlo do relativno velikih promjena u načinu planiranja i prikazivanja sredstava za zdravstvo, prije svega donošenjem zasebnog financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, koji od 1.siječnja 2015. postaje izvanproračunski fond čiji su prihodi i rashodi planirani na razini od 22 milijarde kuna u 2015. te uključivanjem rashoda deset bolnica kojima je osnivač Republika Hrvatska unutar razdjela Ministarstva zdravlja.
Pojedini članovi Odbora iznijeli su mišljenje da prihodi od doprinosa za zdravstvo neće biti dovoljni za pokrivanje svih troškova u zdravstvu niti podmirenje svih dugova prema dobavljačima, posebno ako državni proračun više neće moći pokrivati razliku kao do sada te smatraju kako bi trebalo provesti odlučnije reforme, odnosno uskladiti prava koja se obećavaju građanima s realnim mogućnostima. Postavljeno je i pitanje kako će u praksi funkcionirati uključivanje deset najvećih bolnica u državni proračun te je izražena bojazan da će se najavljene izmjene na kraju negativno odraziti na materijalni status liječnika, kao i na njihovu sigurnost.
Kako je u raspravi istaknuto, glavni cilj izdvajanja HZZO-a iz Državne riznice je učinkovitije upravljanje sredstvima namjenski prikupljenih za zdravstvo te zaustavljanje trenda stalnih naknadnih sanacija dugova koji su godinama nastajali zbog nerealno niskog planiranja sredstava za zdravstvo unutar državnog proračuna. Planirani prihodi HZZO-a u 2015. najvećim će dijelom doći iz namjenskih doprinosa za zdravstvo, čija je stopa u 2014. vraćena s 13 % na 15 % te će u 2015. iznositi 18 milijardi kuna, odnosno oko 2 milijarde kuna više u odnosu na stvarno naplaćeno u 2013., što je bazirano na procjeni da će prosječna godišnja nezaposlenost ostati na istoj razini kao i u 2014. Osim toga, predviđena je stavka od 2,4 milijarde kuna od općih poreza iz državnog proračuna, a ostatak od 1,6 milijardi čine tzv. prihodi po posebnim propisima, prije svega od dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Ukupni iznos od 22 milijarde kuna za 1,1 milijardu manji je od sredstava predviđenih proračunom za 2014. Međutim, kako su u proračunu za 2014. bile predviđene 3,2 milijarde kuna za sanaciju, proračunom za 2015. realno će se povećati iznos za tekuće rashode, a posebno na do sada prenisko planiranim stavkama poput lijekova na recepte i ortopedska pomagala, bolničku zdravstvenu zaštitu i posebno skupe lijekove. Istodobno, konkretni iznosi ostat će poticaj za daljnje reforme jer npr. u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, za koju je predviđeno povećanje raspoloživih sredstava za 1,2 milijarde kuna, to nije dovoljno za pokrivanje svih trenutačnih gubitaka, nego će se paralelno nastaviti provođenje reformi na rashodovnoj strani, a posebno Nacionalni plan razvoja bolnica i njime predviđeno funkcionalno spajanje (pojedinih odjela) bolnica u cijeloj Hrvatskoj.
Naglašeno je da je uključivanje rashoda državnih bolnica u državni proračun ponajprije formalna mjera kojom će se omogućiti veća transparentnost planiranja, kontrole i statističkog praćenja izvršenja rashoda, a sukladno sa zahtjevima europskih direktiva, Zakona o proračunu i preporukama Državne revizije, uz istodobno zadržavanje odgovornosti, samostalnosti i fleksibilnosti bolničkog financiranja. Konkretno, bolnice se ovime ne uključuju u sustav Državne riznice, a konačni iznos rashoda kojima će moći raspolagati ovisit će o stvarno zarađenim prihodima od HZZO-a tijekom godine.
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 glasova „za“, 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I
PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio doc. dr. sc. Željka Jovanovića, dr. med., mr. oec., predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc. Željko Jovanović, dr.med., mr.oec.