6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 5. listopada 2011. godine, raspravio je Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2011. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog odluke raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je višenamjenski kanal Dunav-Sava utvrđen Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a da se Prostornim planom područja posebnih obilježja višenamjenskog kanala Dunav – Sava određuje položaj, uvjeti i mjere za izgradnju kanala i pratećih funkcija te uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora. U svrhu zaštite vrijednosti prostora Plan propisuje niz mjera zaštite krajobraznih vrijednosti, zaštite prirode, zaštite kulturnih dobara, sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, zaštite od elementarnih i drugih nepogoda.

Prezentacijom Plana od strane koordinatora izrade Plana iz Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dan je detaljan prikaz značajki planiranog višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Istaknuto je da trasa kanala dužine 61,4 km počinje na Dunavu u Vukovaru, a završava na Savi u Slavonskom Šamcu i prolazi područjem dvije županije (Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske) i 12 jedinica lokalne samouprave. Položaj Kanala uvjetovan je objedinjavanjem triju osnovnih funkcija i to: navodnjavanje 35.750 hektara poljoprivrednih površina, površinska odvodnja na oko 173.000 hektara i podzemna odvodnja na oko 62.000 ha, te plovidba. Planom se gradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava predviđa u četiri faze od kojih svaka predstavlja funkcionalnu i hidrotehničku cjelinu koja može funkcionirati samostalno do nadogradnje u sljedećoj fazi. Prva faza obuhvaća dionicu od rijeke Save do spoja s vodotokom Biđ, druga faza dionicu od Dunava (Vukovara) do rijeke Bosut, treća od Vinkovaca do naselja Cerna i četvrta faza koja je u funkciji konačnog uređenja plovnog puta „Dunav – Sava“ u kojoj se izvodi puni profil kanala na dionici I. faze i sve preostale planirane građevine u konačnim okvirima. Unutar navedenih faza Planom je predviđena mogućnost razvoja u više etapa, ovisno o razvoju područja i planiranom korištenju. Na Kanalu se planira izgradnja pet luka i pristaništa te 23 cestovna i pješačka mosta. Temeljem međunarodnog ugovora kanal će se izgraditi kao plovni put 5.b klase.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora su podržali donošenje ovog Plana kao dokumenta kojim se osiguravaju prostorno-planski preduvjeti za realizaciju strateškog projekta višenamjenskog kanala Dunav – Sava i razvoj u prostoru ovog dijela Hrvatske.

Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili mogućnost fazne realizacije kanala od kojih svaka faza predstavlja funkcionalnu i hidrotehničku cjelinu koja može funkcionirati samostalno, posebice iz razloga zahtjevnosti zahvata u vremenskom i financijskom smislu.

Odbor smatra značajnim sudjelovanje svih relevantnih subjekata kao i uvažavanje prostornih planova županija i prostornih planova uređenja gradova i općina prilikom izrade Plana te njegovu fleksibilnost prema njihovom budućem željenom prostornom razvoju.

Vezano za planiranu namjenu kanala izneseno je mišljenje da je njegova izgradnja u interesu Republike Hrvatske zbog navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i odvodnje u svrhu sprječavanja potencijalnih poplava, te u funkciji buduće plovnosti kako s aspekta prijevoza tereta tako i prijevoza putnika.

Nadalje je u raspravi na Odboru istaknuta važnost izrađene procjene utjecaja na okoliš kanala Dunav-Sava koja rezultira jasno definiranim mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša za svaku od planiranih faza izgradnje kanala.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA VIŠENAMJENSKOG KANALA DUNAV – SAVA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gđu. Marinu Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 15. rujna 2011. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Sportsko-rekreacijskog centra “Rastoke“ (složene građevine) u naselju Slunj Grada Slunja sa rekonstrukcijom postojeće zaštićene građevine „francuskog magazina“, u k.o. Slunj, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/11-02/06, Urbroj: 5030105-11-1 od 26. srpnja 2011. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06. i 45/11.).

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju Sportsko-rekreacijskog centra “Rastoke“ (složene građevine) u naselju Slunj Grada Slunja sa rekonstrukcijom postojeće zaštićene građevine „francuskog magazina“, u k.o. Slunj. Odbor predlaže Vladi Republike Hrvatske da prilikom rješavanja imovinsko – pravnih odnosa zatraži od investitora izvješće o učinjenom po završetku investicije.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 15. rujna 2011. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf "Baštijunski Brig" od 27 (18+9) rupa s pripadajućom infrastrukturom, prometnicama, parkiralištima, klupskom kućom i servisnom zgradom, te građevinama ugostiteljsko-turističke namjene – vilama, apartmanima i hotelom u naselju Biograd na Moru, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/11-02/02, Urbroj: 5030105-11-4 od 26. kolovoza 2011. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06. i 45/11.).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf "Baštijunski Brig" od 27 (18+9) rupa s pripadajućom infrastrukturom, prometnicama, parkiralištima, klupskom kućom i servisnom zgradom, te građevinama ugostiteljsko-turističke namjene – vilama, apartmanima i hotelom u naselju Biograd na Moru. Odbor predlaže Vladi Republike Hrvatske da prilikom rješavanja imovinsko – pravnih odnosa razmotri mogućnost utvrđivanja obveze investitoru da nadoknadi vrijednost utrošenih sredstava za do sada izvršenu sanaciju divljeg odlagališta otpada.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 49. sjednici održanoj 15. rujna 2011. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju višestambene građevine planske oznake S-4, po programu POS-a, Donja Drenova, u k.o. Drenova, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/11-02/03, Urbroj: 5030105-11-3 od 26. srpnja 2011. godine radi pribavljanja prethodnog mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine", br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06. i 45/11.).

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće:

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju višestambene građevine planske oznake S-4, po programu POS-a, Donja Drenova, u k.o. Drenova.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Konačnim prijedlogom zakona predviđeno pojednostavljenje i ubrzanje postupaka izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, smanjenje broja provedbenih prostornih planova, olakšavanje financiranja njihove izrade te jačanje uloge i odgovornosti županija u uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora u dijelu provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Također, njime se stvaraju preduvjeti za propisivanje većeg broja građevina i radova koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez lokacijske dozvole i/ili akta za građenje, olakšava promjena namjene građevine i uvodi rješenje o promjeni namjene, propisuje mogućnost provedbe javnih natječaja za odabir idejnih projekata i stručnih rješenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja te olakšava priprema dokumentacije potrebne za izdavanje lokacijskih dozvola i akata za građenje i postupka njihova donošenja, posebice postupaka izmjene i/ili dopune tih dozvola i akata. Povećava se učinkovitost građevinske i urbanističke inspekcije te afirmira načelo potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načelo povjerenja u zemljišne knjige čime se značajno povećava pravna sigurnost u prometu nekretnina.

Predstavnik predlagatelja naglasio je da, na temelju vrlo konstruktivnih primjedbi, prijedloga i mišljenja na rješenja iz Prijedloga zakona iznesenih u raspravama na sjednicama Hrvatskoga sabora i Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Konačni prijedlog zakona predviđa proširenje djelokruga rada županijskih zavoda za prostorno uređenje odnosno dozvoljava im se izrada prostornih planova gradova i općina i urbanističkih planova uređenja te uređuje način postupanja odgovornog voditelja izrade dokumenta prostornog uređenja u slučaju nezakonitih zahtjeva postavljenih prilikom izrade tog dokumenta te posljedice za postupak u tom slučaju. Isto tako, Konačni prijedlog detaljnije propisuje uvjete pod kojima se mogu etažirati turističke građevine u području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja time da se trajno ne mijenjan namjena tih građevina. Nadležnost za davanje suglasnosti za donošenje provedbenih planova u zaštićenom obalnom području mora, isključivo u građevinskom području naselja, prenosi se s Ministarstva na župane. Konačni prijedlog propisuje da investitor komunalne odnosno druge infrastrukture istu može sam izvesti s time da za trasu i kapacitet te infrastrukture dobije suglasnost jedinice lokalne samouprave. Također, sukladno prijedlogu Odbora, predlagatelj ne briše članke važećeg Zakona koji reguliraju usklađenost projekata kada ih ne izrađuje isti projektant.

Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozitivnim su ocijenili prihvaćanje većine istaknutih prijedloga i primjedbi te uočili znatna poboljšanja u rješenjima iz Konačnog prijedloga u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona kao i ona iz važećeg Zakona.

Ponovno je naglašena važnost ovog Zakona kako zbog znatnog pojednostavljenja i ubrzanja procedure izrade i donošenja prostornih planova te smanjenja broja odnosno zabrane izrade nepotrebnih provedbenih prostornih planova.

Vezano za etažiranje turističkih građevina na području ugostiteljsko-turističke namjene tijekom rasprave je istaknuto da je već temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima omogućeno etažiranje, a da se odredbama Konačnog prijedloga zakona, u svrhu zaštite i kvalitetnijeg upravljanja prostorom, ta mogućnost ograničava. Dodatno je pojašnjeno da se ugovaranjem održavanja i upravljanja ugostiteljsko-turističkom zonom i ugovaranjem održavanja i upravljanja objektom trajno osigurava nemogućnost promjene namjene takve građevine.

Članovi Odbora ostali su mišljenja da bi u zaštićenom obalnom području mora trebalo zadržati najmanju udaljenost u kojoj se mogu planirati odnosno graditi nove građevine na 100 m od obalne crte te da kapacitet pojedinačne smještajne građevine ako se ista nalazi unutar mješovite namjene iznosi do 80 kreveta, kako je to predvidio važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. br. 830, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog zakona, kroz pojednostavljen i ubrzan postupak izrade i donošenja prostornih planova te smanjenje zahtjeva u odnosu na rješavanje imovinsko pravnih odnosa i dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu u postupku ozakonjenja, predviđa ozakonjenje nezakonitih izgrađenih zgrada kako bi se iste uključile u pravni sustav, evidentirale u katastarskom operatu i upisale u zemljišne knjige što bi rezultiralo usklađivanjem stanja u registrima sa stanjem u naravi i doprinijelo povećanju tržišta nekretnina.

Pojednostavljenim postupkom ozakonjenja postojećih zgrada koje služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućilo bi se ostvarenje nužnog preduvjeta legalnosti za podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva pretpristupnih fondova EU. Dio prihoda ostvaren od naknada za zadržavanje nezakonitih zgrada u prostoru dijelom bi se na lokalnoj razini koristio za poboljšanje infrastrukturne opremljenosti naselja, a dijelom na državnoj razini za uspostavu katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i sanaciju područja koje nije obuhvaćeno ozakonjenjem prema izvanrednom programu.

Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen je datum 30. studenoga 2011. godine na 21. lipnja 2011. godine do kada zgrada treba biti izgrađena, a što je utvrđeno na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske. Jasnije je diferencirano ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u skladu s planom i onih protivno planu te dodatno propisan kriterij vezan za gabarite zgrade koja se ozakonjuje odnosno određeno je da se na nezakonito izgrađenoj zgradi protivno prostornom planu ne može ozakoniti više od dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje. Detaljnije su razrađeni slučajevi nezakonito izgrađenih zgrada na koje se ne primjenjuje Zakon, detaljnije su određeni dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te propisana obveza očevida nadležnog upravnog tijela na lokaciji. Isto tako, detaljnije je određen način obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru primjenom kriterija za ocjenjivanje utjecaja zahvata na prostor i to uz opće i dopunske korektivne koeficijenate za umanjenje iznosa naknade od 50% do 75% u odnosu na ostale podnositelje, uvažavajući time socijalni kriterij i svrhu građenja, a koji se odnose na zgrade isključivo stambene namjene do 400 m2 i zgrade namjenjene isključivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Također je promijenjen odnos na 50%:50% za sredstva naknade koja podnositelji zahtjeva u postupku ozakonjenja uplaćuju u proračun JLS i u Državni proračun Republike Hrvatske, brisana pravna posljedica propuštanja ozakonjenja zgrada koja se odnosila na nemogućnost stjecanja takve zgrade i zemljišta nasljeđivanjem te zabrana ovjere potpisa javnom bilježniku na ispravi kojom bi se takva zgrada i/ili zemljište otuđilo. Isto tako, dodatno je pojašnjen način pripreme popisa nezakonito izgrađenih zgrada od strane jedinica lokalne samouprave.

Uvodno raspravi istaknuto je da se i do sada, temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji i donesenih prostornih planova JLS, moglo legalizirati oko 30.000 nezakonito izgrađenih zgrada, ali da je kao razlog dosadašnjeg slabog odaziva za legalizaciju tih objekata prepoznata nemogućnost i/ili izbjegavanje plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa bez kojeg se objekt ne može legalizirati i upisati u zemljišne knjige, te neriješeni imovinsko pravni odnosi na parceli.

Nadalje u raspravi su članovi Odbora iznijeli mišljenje da su rješenja iz Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu značajno poboljšana i posebno podržali socijalni aspekt rješenja koja se odnose na ozakonjenje zgrada stambene namjene.

Temeljem postavljenog pitanja, predlagatelj je pojasnio da se očekuje da će visina iznosa naknade za zadržavanje objekata u prostoru biti najviše u visini iznosa komunalnog doprinosa, ali da točni iznosi ovise o jedinicama lokalne samouprave koje svojim odlukama propisuju vrijednosti za odgovarajuće položajne zone.

Na kraju rasprave je istaknuto je da Odbor ostaje kod mišljenja da Zakonom nije trebalo omogućiti ozakonjenje bespravno izgrađenih zgrada u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITIM ZGRADAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji poboljšava tekst u dijelu uočenih nejasnoća i nedorečenosti u izričaju, dopunjuju odredbe u dijelu pravnih praznina, dopunjuju ili ispravljaju odredbe koje utječu na mogućnost provedbe pojedinih instituta drugih zakona te Zakon dodatno usklađuje s Direktivom 2006/123/ o uslugama na unutarnjem tržištu i Zakonom o zaštiti od požara. Ocjenjeno je da se tim intervencijama mogu ispuniti navedene obveze, a da se time ne promjeni koncepcija Zakona odnosno ostvarivanje cilja Zakona.

Od uočenih problema posebno treba izdvojiti institute za postupanje s građevinama izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju koji u praksi ne uspijevaju u dovoljnoj mjeri riješiti stanje u prostoru zbog čega su ustanovljeni, pa će se predložiti drugačije rješenje. Osim spomenutog, u Prijedlogu zakona predviđeno je pojednostavljenje i ubrzanje postupaka izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, smanjenje broja provedbenih prostornih planova, olakšavanje financiranja njihove izrade te jačanje uloge i odgovornosti županija u uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora u dijelu provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Također, stvaraju se preduvjeti za propisivanje većeg broja građevina i radova koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez lokacijske dozvole i/ili akta za građenje. Temeljem odredbi Prijedloga zakona olakšava se promjena namjene građevine i uvodi rješenje o promjeni namjene u slučaju u kojem za tu promjenu nije potrebno izvoditi građevinske radove. Isto tako propisana je mogućnost provedbe javnih natječaja za odabir idejnih projekata i stručnih rješenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, olakšavanje pripreme dokumentacije potrebne za izdavanje lokacijskih dozvola i akata za građenje i postupka njihova donošenja, a posebice postupaka izmjene i/ili dopune tih dozvola i akata te povećanje učinkovitosti građevinske i urbanističke inspekcije te afirmiranje načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige čime se značajno povećava pravna sigurnost u prometu nekretnina.

Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

U širokoj raspravi koja je uslijedila osnovno je istaknuto da se predloženo etažiranje turističkih građevina može prihvatiti jedino uz odredbu nemogućnosti promijene namjene takve građevine te da se u postupku etažiranja predvidi reguliranje održavanja i upravljanja prostorom svih suvlasnika zgrade i parcele na području ugostiteljsko-turističke namjene.

Nadalje je u raspravi istaknuto da se u zaštićenom obalnom području mora trebaju zadržati udaljenosti moguće gradnje na način kako je to predvidio važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji, tj. da se najmanja udaljenost u kojoj se mogu planirati odnosno graditi nove građevine zadrži na 100 m od obalne crte.

Članovi Odbora izrazili su mišljenje da se ne podržava brisanje odredbi važećeg Zakona koje reguliraju usklađenost projekata kada ih ne izrađuje isti projektant odnosno odredbe koja propisuje da u slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, da je investitor dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Isto se odnosi i na odredbu koja propisuje da u slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, da je investitor dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, a da se u slučaju neusklađenosti isto treba dostaviti nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu.

Također je ocijenjena štetna odredba kojom se županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodu Grada Zagreba više ne dozvoljava izrada prostornih planova gradova i općina i urbanističkih planova uređenja, a koji su u proteklom razdoblju stručno osposobljeni za obavljanje navedenih poslova. Naročito je to važno za male općine koje nemaju sredstava za izradu planova putem trećih osoba.

Većina članova Odbora također nije podržala obvezu primjene i pridržavanja cjenika usluga komora ovlaštenih arhitekata i inženjera za izradu dokumenata prostornog uređenja, projekata i drugih dokumenata iz više razloga od čega je jedan obvezna primjena Zakona o javnoj nabavi, ali i nemogućnost fiskalno slabijih jedinica lokalne samouprave da po takvoj, daleko višoj, cijeni financiraju potrebne dokumente prostornog uređenja.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
uređenju i gradnji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju
radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, prvo čitanje, P.Z. br. 830, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama predlaže zbog činjenice da je procijenjeno da danas u Hrvatskoj ima više od 150.000 nezakonitih zgrada, a da je tijekom četverogodišnje primjene važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji uočeno da institut „legalizacije“ zgrada izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju, u praksi nije u dovoljnoj mjeri afirmirao nužnost rješavanja problema zbog kojih je ustanovljen. Navedeno je, između ostalog, rezultiralo neažurnošću katastarskog operata i zemljišnih knjiga koje danas nisu prikaz stvarnog stanja zbog čega je velik broj nezakonitih obiteljskih kuća i domaćinstava isključen iz mogućnosti prometovanja nekretninama ili obavljanja gospodarske djelatnosti u takvim zgradama, a vlasnici postojećih nezakonitih poljoprivrednih zgrada isključeni od mogućnosti korištenja sredstava pretpristupnih fondova.

Temeljem predloženog Zakona ozakonjene nezakonite zgrade uključile bi se u pravni sustav, evidentirale u katastarskom operatu i upisale u zemljišne knjige što bi rezultiralo usklađivanjem stanja u registrima sa stanjem u naravi i posljedično doprinijelo stvarnom povećanju tržišta nekretnina. Pojednostavljenim postupkom ozakonjenja postojećih zgrada koje služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućilo bi se ostvarenje nužnog preduvjeta legalnosti za podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva pretpristupnih fondova EU.

Brže sređivanje stanja u vezi nezakonite gradnje Prijedlog predviđa kroz pojednostavljen i ubrzan postupak izrade i donošenja prostornih planova te smanjenje zahtjeva u odnosu na rješavanje imovinsko pravnih odnosa i dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu u postupku ozakonjenja.

Korištenjem dijela prihoda ostvarenih od naknada za zadržavanje nezakonitih zgrada u prostoru na lokalnoj razini osiguralo bi se poboljšanje infrastrukturne opremljenosti naselja prema programu kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a ulaganjem drugog dijela prihoda ubrzala bi se izrada katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga čime bi se dobili točni, pouzdani i ažurni podatci, povećanje prometa nekretnina kroz zemljišne knjige, smanjenje broja imovinsko-pravnih sporova, povećanje broja registriranih zgrada, povećanje komunalnih prihoda općina i gradova i sl. Ti prihodi koristili bi se i za financiranje poboljšanja energetskih svojstava ulaganja čime bi se građanima omogućilo da pod povoljnijim uvjetima ulažu u toplinsko saniranje zgrada što će posljedično pokrenuti i zapošljavanje građevinskog sektora, ali i domaće proizvodnje odgovarajuće opreme za učinkovito grijanje i hlađenje.

Zakonom o postupanju s nezakonitim zgradama određuje se njegova primjena na zgrade izgrađene bez akta kojima se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a koje su evidentirane na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske završenog dana 30. studenoga 2009. godine. Mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju dana je najkasnije do 31. prosinca 2012. godine te se po proteku toga roka zahtjev više neće moći podnositi.

Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da su neke odrednice predloženog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama upitne iz razloga što propisuje jednak postupak legalizacije u slučaju nezakonite gradnje u građevinskom području i u skladu s prostornim planom, kao i u slučaju nezakonite gradnje izvan građevinskog područja i suprotnoj prostornom planu. Također, a obzirom na nedostajući sustav vrednovanja utjecaja nezakonite gradnje na prostor, ocijenjeno je nužnim uspostava tog sustava te razrada kriterija vezanih za namjenu odnosno veličinu građevine.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje mogućeg kršenja ustavnog prava jedinica lokalne samouprave na samoupravu. Naime, JLS su se već u svojim prostornim planovima odredile prema bespravno izgrađenim građevinama, te bi se ovim Prijedlogom zakona to njihovo pravo moglo narušiti. Također, upozoreno je na nejednak odnos prema bespravnim graditeljima na obali i onima na otocima te iznesena dvojba vezana za ozakonjenje nezakonitih zgrada za stalno stanovanje i zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga gradnje u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m.

Vezano za vlasništvo na zemljištu, u raspravi je upozoreno na institut jedinstva nekretnine temeljen na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima temeljem kojeg je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik građevine koja je na njemu sagrađena, bez obzira tko je tu građevinu zaista gradio.

Istaknuto je da, osim procjene, stvarno stanje i točan broj bespravnih građevina u Republici Hrvatskoj nije poznat. Međutim, veliki broj bespravno sagrađenih građevina mogao se do danas legalizirati temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji jer je poznato da je na temelju važećih prostornih planova moguće legalizirati oko 30.000-40.000 objekata, među kojima i značajan broj poljoprivrednih. Tijekom razdoblja njegove primjene, pa i razdoblja prije toga, prepoznato je da je najveći razlog slabog odaziva za legalizaciju tih objekata nemogućnost ili izbjegavanje plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa bez kojeg se objekt ne može legalizirati i upisati u zemljišne knjige, te neriješeni imovinsko pravni odnosi na parceli.

Članovi Odbora podržati su inicijativu za izradu predmetnog Zakona kako bi se snažnije pokrenulo rješavanje pitanja ozakonjenja bespravno izgrađenih građevina, a time i pokrenulo tržište nekretninama s naglaskom da se predvidi nekoliko kategorija građana ili subjekata odnosno više kategorija posebne naknade pogotovo za građane slabijeg imovinskog stanja.
Na kraju rasprave je istaknuto da je za predloženi Zakon ključno donošenje odluke da li dozvoliti legalizaciju nezakonitih zgrada na području namjene suprotne namjeni određenoj u prostornom planu i uz koje uvjete.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama u prvom čitanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju
radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti usklađuje sa Zakonom o općem upravnom postupku na način da se brišu odredbe koje uređuju postupak na isti način kao Zakon o općem upravnom postupku ili one koje su protivne istom, a mijenjaju odredbe koje nisu s njim u skladu ili propisuju pokretanje upravnog spora. Na taj način sve postupovne odredbe Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti osiguravaju postupanje sukladno Zakonu o općem upravnom postupku i pridržavanje odredbe koja propisuje da se samo pojedina pitanja upravnog postupka mogu Zakonom urediti drugačije.

Predstavnik predlagatelja također je naveo da je usklađivanje važećeg Zakona o obavljanu geodetske djelatnosti s odredbama Zakona o općem upravnom postupku nužno za ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava“.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, raspravio je Izvješće o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima na izradi tehničke dokumentacije za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 44. stavka 2. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine („Narodne novine“, broj 92/10) dostavila Državna geodetska uprava, aktom od 29. travnja 2011. godine.

Odbor je predmetno Izvješće raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Državne geodetske uprave istaknuo je da je DGU, u okviru sudjelovanja u pripremi, organizaciji i provođenju Popisa 2011. godine, obavila izuzetno složen posao koji je rezultirao cjelovitom tehničkom dokumentacijom za cijelokupno područje Republike Hrvatske. Tehnička dokumentacija izrađena je na temelju provedbenih uputa putem povjerenstva sastavljenog od službenika Središnjeg ureda Državne geodetske uprave, njezinih područnih ureda za katastar i tijela nadležnog za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba. Njezina konačna verzija predana je Državnom zavodu za statistiku, županijskim popisnim povjerenstvima i Popisnom povjerenstvu Grada Zagreba u Zakonom predviđenom roku. Sredstva za financiranje navedenih poslova osigurana su na poziciji Državne geodetske uprave u iznosu od 13.500.000,00 kuna, a raspoređena na 2010. godinu u iznosu od 10.000.000,00 kuna i 2011. godinu u iznosu od 3.500.000,00 kuna. Od osiguranih sredstava ukupno je utrošeno 13.432.083,55 kuna.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o obavljenim poslovima i utrošenim sredstvima na izradi tehničke dokumentacije za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Dinko Burić, dr. med., zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 15. travnja 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se dopuna važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji predlaže u svrhu legalizacije postojećih bespravno izgrađenih poljoprivrednih građevina i priključenja tih građevina na komunalnu infrastrukturu, kao nužnog preduvjeta za njihovo usklađenje s propisima EU, te korištenje sredstva iz fondova EU.

Nakon uvodnog obrazloženja, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske i nadležnog Ministarstva kojim ne prihvaćaju predmetni Prijedlog zakona. Vlada RH mišljenja je da Prijedlog zakona vlasnike građevina ostalih namjena u odnosu na vlasnike poljoprivrednih građevina dovodi u neravnopravni položaj. Također, njime se na previše pojednostavljeni način ex lege predlaže rješavanje problema legalizacije samo poljoprivrednih građevina. Tako, samo formalno provedenom legalizacijom ne bi bili ispunjeni osnovni zahtjevi i potrebe koje s tim u vezi postavljaju različita upravna područja te ista ne bi bila dobra osnova za dobivanje sredstava iz fondova EU. Isto tako, radi nedostatne evidencije bespravnih poljoprivrednih građevina legalizacija se ne bi mogla provesti do kraja. Predstavnik Ministarstva zaključno je izložio da se legalizacija mora provoditi individualno po zahtjevu investitora, odnosno vlasnika, pojednostavljenom procedurom, uz ispunjavanje osnovnih zahtjeva pojedinih upravnih područja i uz sudjelovanje lokalne zajednice. Uvažavajući zahtjeve, potrebe i razloge zbog kojih se predlaže donošenje predmetne dopune Zakona, Vlada RH je već pokrenula pripremu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji će na odgovarajući način urediti pitanje legalizacije kako poljoprivrednih tako i svih ostalih bespravnih objekata.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je nadležno Ministarstvo, s ciljem rješavanja ovog problema, već ranije uputilo preporuku jedinicama lokalne samouprave da izrade snimak postojećeg stanja temeljem kojeg bi utvrdile lokacije i broj bespravno izgrađenih objekata, uključujući i poljoprivrednih, te izradile i donijele prostorne planove kojima bi stvorile nužne prostorno planske preduvjete za legalizaciju tih objekata. Samo manji broj JLS su do danas uvažile navedenu preporuku. Međutim, procjenjuje se da se već na temelju važećih prostornih planova može legalizirati oko 30.000-40.000 objekata, među kojima i značajan broj poljoprivrednih. Za drugi dio poljoprivrednih objekata JLS će tek trebati izraditi prostorne planove u svrhu njihove legalizacije, dok se dio objekata u konačnici neće moći legalizirati. Kao dodatna okolnost navedeno je da se i uz ispunjavanje prostorno planskih preduvjeta za legalizaciju, postupak može provesti isključivo na temelju zahtjeva investitora, odnosno vlasnika bespravno izgrađenog objekta.

Vezano za navedeno, u raspravi su spomenuti rezultati provedbe Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje koji je važio od 1992. do 1995. godine i temeljem kojeg je građanima omogućena legalizacija bespravno izgrađenih objekta, uz određene uvjete i uz plaćanje određene naknade. Navedeni Zakon je nakon tri godine primjene stavljen van snage jer je utvrđeno da je u tom razdoblju zanemariv broj građana podnijelo zahtjev za zadržavanje tih objekta u prostoru. Dapače, kada je nadležno tijelo donijelo rješenje kojim se određuje da se objekt može zadržati u prostoru, te utvrdilo uvjete uređenja prostora, visinu i način isplate naknade, graditelji tih objekata na kraju nisu ishodili Zakonom propisano odobrenje za građenje i podmirili spomenutu naknadu te time završili postupak legalizacije kako bi objekt mogli upisati u zemljišne knjige. Zbog toga je ocjenjeno korisnim ubuduće propisati postupanje kojim bi se stimuliralo investitore, odnosno vlasnike bespravnih objekata da provedu postupak njihove legalizacije, jer u protivnom i nakon donošenja potrebnih zakona „legalizacija“ objekata neće biti provedena.
Članovi Odbora izrazili su mišljenje da se predložena dopuna Zakona, iako na tragu onoga što zagovaraju seljačke udruge, ne može prihvatiti, primarno zbog ranije spomenutog neravnopravnog položaja drugih skupina ljudi, ali da bi se u narednom razdoblju trebao iznaći način kako bi se poljoprivredni objekti koji nisu protivni prostorno planskim odrednicama i zaštiti okoliša, temeljem prostornih planova, a ne Zakona, mogli legalizirati. Također je izražena potpuna suglasnost da je za rješavanje predmetnog pitanja, temeljem važećeg zakonodavstva, ključna uloga jedinica lokalne samouprave.

U raspravi je dio članova iznio prijedlog da Odbor uputi Vladi Republike Hrvatske –Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zamolbu za hitnu izradu prijedloga Zakona kojim bi se sustavno riješilo predmetno pitanje, koji je jednoglasno prihvaćen.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 15. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakon o prostornom uređenju i gradnji usklađuje s temeljnim odredbama Zakona o općem upravnom postupku na način da se brišu odredbe koje propisuju postupanje propisano Zakonom o općem upravnom postupku ili one koje su protivne istom, dopunjuje odredbama u kojima je postojala pravna praznina vezana za nadležnost u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole, postupku po žalbi protiv uporabne dozvole ili dozvole za uklanjanje koju je izdalo nadležno upravno tijelo odnosno Ministarstvo, te mijenjaju izričaji koje Zakon o općem upravnom postupku više ne poznaje ili ih drugačije navodi. Predstavnik predlagatelja također je naveo da je usklađivanje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku nužno za ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava“, te da za provođenje ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz proračuna Republike Hrvatske.

U raspravi koja je uslijedila uočeno je da je mogućnost pokretanja upravnog spora, obnove postupka ili rokova u kojima određena radnja mora biti obavljena bila utvrđena i u važećem Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, ali da se sada, temeljem Zakona o općem upravnom postupku, smatra nepotrebnim isto navoditi i u posebnim Zakonima.

Istaknute su tri novine koje predlaže predmetni Zakon. To je brisanje odredbi koje su propisivale mogućnost poništenja i ukidanja po pravu nadzora pojedinih akata konačnih u upravnom postupku u slučaju povrede materijalnih odredbi Zakona. Navedeno je do sada bilo u nadležnosti Ministarstva, a ono će ubuduće rješavati samo predmete u kojima su izjavljene žalbe pojedinih stranaka. Dodatno se Ministarstvu otvara mogućnost da poništava i mijenja svoja rješenja u tijeku postupka pri Upravnom sudu. Nadalje, prijedlog Zakona dopunjen je odredbom kojom se nedvosmisleno određuje nadležnost u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole na način da se posebno naglašava da izmjene i dopune donosi isto tijelo koje je izdalo rješenje odnosno lokacijsku dozvolu. Također, novina je odredba kojom se protiv prvostupanjskog rješenja koje je donio građevinski inspektor u područnoj jedinici predviđa mogućnost žalbe Povjerenstvu, kao drugostupanjskom tijelu, čije članove imenuje Vlada Republike Hrvatske u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

Vezano za navedene činjenice, ukazano je na povećani rizik donošenja nesavjesnih ili nestručnih akata koja se neće moći poništiti ili ukinuti po pravu nadzora već samo ukoliko će biti izjavljena žalba.

Zaključeno je da se sustavno rješavanje nezakonitog, nesavjesnog ili nestručnog postupanja u postupku izdavanja akata ili poduzimanja radnji nadležnog tijela ili službenika temeljem važećih Zakona treba sankcionirati oduzimanjem poslova odnosno ovlasti.

U daljnjoj raspravi članovi Odbora ocijenili su da važeći Zakon treba dopuniti odredbom kojom se određuje nadležnost u postupku izdavanja rješenja o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole kako bi se posebno naglasilo da izmjenu i/ili dopunu donosi isto tijelo koje je izdalo rješenje, potvrdu, odnosno dozvolu koja se mijenja i/ili dopunjuje. Zato je Odbor odlučio podnijeti amandman na članak 236. Konačnog prijedloga ovog zakona.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku kako bi se osiguralo brzo usklađenje predmetnog Zakona sa Zakonom o općem upravnom postupku.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

zajedno sa slijedećim amandmanom:

AMANDMAN

U članku 236. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Rješenje, odnosno akt o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole donosi upravno tijelo, odnosno Ministarstvo, koje je izdalo rješenje, potvrdu, odnosno dozvolu koja se mijenja i/ili dopunjuje.“

Obrazloženje:

Navedenim amandmanom nedvojbeno se određuje nadležnost za donošenje rješenja, odnosno akta o izmjeni i/ili dopuni rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta i građevinske dozvole.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 44. sjednici održanoj 6. travnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvlaštenju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju istaknuto je da se predloženim izmjenama Zakona o izvlaštenju osigurava njegovo usklađenje s odredbama novog Zakona o općem upravnom postupku. Također, a kako je u članku 9. stavku 4. važećeg Zakona o izvlaštenju propisano da odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske izvan slučajeva predviđenih člankom 1. stavkom 2. istog donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu i Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Prijedlogom zakona se važeći Zakon usklađuje i s Odlukom Hrvatskoga sabora o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora od 28. ožujka 2008. godine prema kojoj je djelokrug dotadašnja dva Odbora postao djelokrugom četiri novoosnovana radna tijela Hrvatskoga sabora i to: Odbora za gospodarstvo, Odbora za razvoj i obnovu, Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za zaštitu okoliša. S obzirom da se Zakon o izvlaštenju temelji na principima promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg korištenja te unapređivanja gospodarskog života, predloženim izmjenama Zakona predloženo je da se u postupku utvrđivanja interesa Republike Hrvatske zatraže prethodna mišljenja od odbora Hrvatskog sabora u čijem je djelokrugu područje promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg korištenja i odbora u čijem je djelokrugu područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog života. Isto tako, navedeno je da se predloženim Zakonom važeći Zakon terminološki usklađuje s odredbama Zakona o Gradu Zagrebu na način da se riječi Skupština Grada Zagreba zamjenjuju riječima Gradska skupština Grada Zagreba.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVLAŠTENJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marinu Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 24. veljače 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. veljače 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknuo je da je tijekom 2009. i 2010. godine došlo do značajne stagnacije u prodaji stanova na tržištu nekretnina, s trendom da se isto nastavi i u 2011. godini. Posebnu težinu postojećoj situaciji daje činjenica da je u graditeljstvu u 2009. godini bilo zaposleno 104.976 radnika i to uglavnom u stanogradnji, a da je zbog nepovoljnog stanja u graditeljstvu na kraju 2010. godine na Zavodu za zapošljavanje Republike Hrvatske bilo 26.280 nezaposlenih građevinskih radnika. Ako se stagnacija prodaje stanova nastavi, može se očekivati da će do kraja 2011. bez posla ostati dodatni broj radnika u graditeljstvu. Jedan od glavnih razloga stagnacije prodaje stanova je pad kupovne moći građana.

Predlagatelj je iznio da se predloženim Zakonom želi pokrenuti prodaja postojećih stanova i započeti ciklus izgradnje novih stanova u svrhu očuvanja postojećih i stvaranja novih radnih mjesta, kao i omogućiti građanima Republike Hrvatske da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje kupnjom prvog, odnosno kupnjom većeg stana. Sukladno prijedlogu Zakona, prodajna cijena s PDV ne smije biti veća od 1.900 €/m2 neto stana, a ukupni iznos kredita prelaziti 100.000 €. Kupac stana koji podiže kredit ima povoljnost da mu bankovna efektivna kamatna stopa u prve četiri godine otplate kredita iznosi do najviše 4,95%, a po proteku prve četiri godine, a najmanje 2 godine ne može biti viša od 10% od kamate određene za prve 4 godine otplate. Iznos mjesečnih obroka koje kupac stana plaća banci u prve četiri godine iznosi ½ iznosa obroka jer ½ iznosa obroka banci plaća Država i to godinu dana unaprijed. Na taj način kupcu se olakšava otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine. Republika Hrvatska će do 31. prosinca 2011. godine jamčiti svim onima koji podnesu zahtjev poslovnim bankama za otplatu kamata na stambene kredite koje građani ne mogu otplaćivati zbog nenadanog gubitka prihoda, u periodu od najduže godine dana od dana nemogućnosti otplate kredita.

Za primjenu predmetnog Zakona u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu osigurano je 20.831.422,71 kuna uz mogućnost osiguranja dodatnih financijskih sredstava u iznosu od 8.000.000 kuna. Za 2012. godinu planirano je osigurati idućih 50.000.000,00 kuna.

Izneseno je da je smanjena kreditna sposobnost građana, kao najznačajniji čimbenik za stagnaciju prodaje stanova, uočena već i u provedbi POS-a, a naročito tijekom provedbe Zakona o poticanju prodaje stanova.

Tijekom rasprave je izraženo mišljenje o potrebi iznalaženja rješenja kojim se ne bi interveniralo u tržište nekretnina već poticalo smanjenje cijene stanova i smanjenje bankovnih kamatnih stopa na stambene kredite.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se podržava donošenje ovoga Zakona posebice zbog činjenice da se građanima olakšava rješavanje stambenog pitanja kupnjom prvog ili većeg stana.

U svrhu lakšeg stambenog zbrinjavanja građana koji nisu kreditno sposobni, iznijeta je ideja o razmatranju mogućnosti poticanja stanogradnje kroz model izgradnje stanova za najam.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU I DRŽAVNOM JAMSTVU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marinu Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2011. godini. Ukratko su prezentirane temeljne odredbe ovoga Zakona kojim se utvrđuje opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnica Ministarstva financija i državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ukratko je naznačeno da je proces planiranja za razdoblje 2011.-2013. započeo izradom strateških planova koji predstavljaju ulazne elemente za usvojenu Strategiju Vladinih programa za razdoblje 2011.-2013. U cilju provođenja Strategije odnosno postizanja međusobne povezanosti strateškog i proračunskog planiranja izvršene su promjene programske i organizacijske klasifikacije proračuna. Prezentirani su podaci o planiranim ukupnim prihodima državnog proračuna u iznosu od 107,4 milijardi kuna, ukupnim rashodima proračuna u iznosu od 122,3 milijarde kuna te ukupnom manjku državnog proračuna u iznosu od 14,9 milijardi kuna ili 4,3% bruto domaćeg proizvoda. Vezano za prijedlog proračuna razdjela 07505 - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknuto je da je navedeni smanjen 4,2% u odnosu na plan za 2010. godinu te iznosi 629.183.180,00 kn. Unutar ovog razdjela planirana sredstava po glavama iznose: 264.146.139,00 kn za Ministarstvo, 15.397.000,00 kuna za Agenciju za zaštitu okoliša, 129.092.041,00 kn za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama te 220.548.000,00 kn za Državnu geodetsku upravu. Ujedno su ukratko prezentirani sljedeći programi unutar glave Ministarstvo: program razvoja i upravljanja prostornim uređenjem, program poticanja stambene gradnje, program regulative i nadzora u graditeljstvu te program gospodarenja otpadom.

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja o daljnjoj ulozi Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u provođenju programa društveno poticane stanogradnje. Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naznačio je da su se, nakon provedene rasprave o Prijedlogu zakona o upravljanju državnom imovinom, razmotrili učinci preuzimanja poslova APN-a koji se odnose na društveno poticanu stanogradnju od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te je ocijenjeno da će navedeni poslovi i nadalje ostati u nadležnosti APN-a.

Na upit o razlozima planiranog povećanja sredstava za stambeno zbrinjavanje invalida iz Domovinskog rata od strane državnog tajnika obrazloženo je da u Programu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provodi pripremu i realizaciju izgradnje stanova sukladno iskazanim potrebama Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Prema podacima Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti trenutno je podneseno 6765 zahtjeva za kupnju stana ili kuće.

Vezano za upit o planiranim sredstvima za stambeno zbrinjavane Roma pojašnjeno je da se u sklopu razdjela Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva planiraju sredstva za sufinanciranje izrade prostornih planova za područja naseljena Romima.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 40. sjednici održanoj 3. studenog 2010. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. listopada 2010. godine.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je Europska komisija na račun Nacionalnog fonda za programe PHARE, ISPA i IPA komponente II, III, IV i V (IPARD) u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. godine doznačila 20,65 milijuna eura. Do 30. lipnja 2010. godine od Europske komisije zatražena su sredstva za programe u iznosu od 338,43 milijuna eura, doznačeno je 317,33 milijuna eura te plaćeno 218,51 milijuna eura. Istaknuto je da je ugovaranje prve generacije pretpristupnih programa (CARDS, PHARE i SAPARD) završeno te da je u završnoj fazi ugovaranje za program ISPA. Postotci ugovaranja pojedinih programa koji premašuju 85% pokazatelj su uspješnog korištenja dodijeljenih sredstava. Ujedno su predočeni su podaci o provedbi pretpristupnog programa pomoći IPA te je dan pregled urađenih priprema za korištenje EU fondova usmjerenih definiranju područja ulaganja, projektnih prijedloga za korištenje EU fondova te institucionalnog okvira za upravljanje strukturnim fondovima i kohezijskim fondom. Iznijeti su podaci o nastavku provedbe mjera s ciljem jačanja sustava upravljanja nepravilnostima (AFCOS sustava) i zaštite financijskih interesa Europske unije.

Nakon uvodnog izlaganja u raspravi na Odboru podržano je prihvaćenje predmetnog Izvješća te je iskazano zadovoljstvo provedbom prve generacije pretpristupnih programa pomoći te postignutim visokim postotcima ugovaranja i plaćanja.

Zatražena su dodatna pojašnjenja o provedbi pretpristupnog programa pomoći IPA komponente III – Regionalni razvoj i to za Operativni program „Promet“ i Operativni program „Zaštita okoliša“ te iskazane niže postotke ugovorenih u odnosu na ukupno dodijeljena sredstva. Pojašnjeno je da je u ovom trenutku, obzirom na rokove u kojima se ta IPA sredstva mogu iskoristiti, prerano konačno ocjenjivati iskorištenost ovih programa posebno i stoga što je riječ o složenim projektima.

Vezano uz IPARD program i provedene natječaje postavljeno je pitanje odaziva poljoprivrednih gospodarstva te utjecaja složenosti aplikacija na odaziv. Od strane predstavnice predlagatelja napomenuto je kako je prepoznata potreba da se u tom smislu pruži stručna pomoć poljoprivrednicima i na način da se u suradnji s nadležnim Ministarstvom izrade upute.

Obzirom da je u proteklom razdoblju dogovoren s Europskom komisijom konačan nacrt Nacionalnog strateškog referentnog okvira za razdoblje 2012. – 2013. u kojem se definiraju područja ulaganja kroz pet operativnih programa: promet, okoliš i energija, regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih resursa i razvoj administrativnih kapaciteta i da su u tijeku pregovori s Europskom komisijom u raspravi je iznijeta okvirna procjena sredstava za navedene operativne programe od oko 2,2 milijarde eura.

U raspravi je iskazan interes za pregled predloženih te prihvaćenih projekata koje županije kandidiraju za korištenje financijskih sredstava iz EU programa.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno (8 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 39. sjednici održanoj 21. listopada 2010. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju višestambenih građevina u k.o. Plase i k.o. Drenova, Grad Rijeka, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/07-02/11, Urbroj: 5030105-10-1 od 24. kolovoza 2010. te aktom Klasa: 943-03/07-02/11, Urbroj: 5030105-10-2 od 28. rujna 2010. godine radi pribavljanja mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01. i 79/06.)

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju višestambenih građevina u k.o. Plase i k.o. Drenova.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 21. listopada 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. listopada 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja istaknuo da je praćenjem stanja u području graditeljstva od strane Ministarstva uočeno da i nadalje postoje razlozi za donošenje ovoga Zakona tj. produženje njegova važenja do 31. prosinca 2012. godine. Prezentirani su rezultati analize osnovnih pokazatelja uspješnosti provođenja ovoga Zakona dobiveni temeljem provedene ankete 49 nadležnih upravnih tijela s ovlastima izdavanja pojedinačnih akata u području prostornog uređenja i gradnje, odnosno rješenja za građenje u 20 županija, Gradu Zagrebu, 22 velika grada i 6 gradova. Navedena analiza pokazala je da je u razdoblju primjene Zakona od 25. lipnja 2009. do 31. kolovoza 2010. izdano 427 rješenja o građenju, da je u postupku rješavanja 153 zahtjeva, a odbijeno/odbačeno 186 zahtjeva. Najčešći su zahtjevi bili odbijeni/odbačeni jer su bili podneseni za građevine na koje se ne primjenjuje Zakon, jer investitor nije raspolagao dokazom da ima pravo graditi, zbog neusklađenosti glavnog projekta s prostorno planskom dokumentacijom i posebnim uvjetima, neplaćanja komunalnog i vodnog doprinosa, nepoštivanja roka za otklanjanje nedostataka u projektu ili su se građevine namjeravale graditi u zaštićenom dijelu prirode, bile započete ili izgrađene bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela i sl. U odnosu na strukturu građevina prema namjeni za koje je izdano rješenje za građenje 37,2% je pretežito infrastrukturne namjene, 26,2% poslovne i proizvodne namjene, 24,4% stambene i stambeno poslovne namjene, 9,1% trgovačke te 3,1% ugostiteljsko-turističke namjene.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto da provedena analiza ukazuje da je njegova provedba pozitivno djelovala na poticanje ulaganja u području gradnje. Ocijenjeno je da se Zakonom definiranim rokom od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva u kom je nadležno tijelo dužno investitoru izdati rješenje za građenje uz propisane uvjete omogućilo brže započinjanje investicija.

Kao značajan čimbenik koji usporava realizaciju projekata potencijalnim investitorima uočeno je postojanje neusklađenosti podataka u zemljišnim knjigama i katastru te nesređeni imovinsko pravni odnosi. Naime, usklađivanje stanja u katastru i zemljišnim knjigama predstavlja pripremnu radnju i preduvjet je podnošenja zahtjeva te se kao takvo ne odražava na predviđeno trajanje upravnog postupka izdavanja rješenja za građenje, ali je kao pripremna radnja koju prethodno provodi investitor često vremenski dugotrajna. Stoga je u raspravi za efikasnost provođenja ovoga Zakona istaknuta važnost sređivanja zemljišnih knjiga i katastra.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE
RADI POTICANJA ULAGANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 37. sjednici održanoj 24. rujna 2010. godine, Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07. i 38/09) koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela dr.sc. Mirela Holy, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor je prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja raspravio na temelju nadležnosti iz članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedogu proveo bez nazočnosti podnositeljice Prijedloga zastupnice dr.sc. Mirele Holy koja je opravdala svoj izostanak sa sjednice Odbora.

Državna tajnica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obrazložila je mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim ne podržava Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. Zakona o prostorom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07. i 38/09.). Vlada RH mišljenja je da ne postoji potreba za vjerodostojnim tumačenjem budući da se odredbama članka 13. navedenog Zakona na nedvojben način definira jedno od pet načela prostornog uređenja i to načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa. U članku 13. stavku 1. nedvojbeno je određeno tko u skladu s ciljevima prostornog uređenja iz članka 7. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji prosuđuje, a ne utvrđuje javni i pojedinačni interes u poslovima prostornog uređenja, kao i da u tom prosuđivanju pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. Stavkom 2. članka 13. određeno je da se javni interes zaštićuje, a ne utvrđuje razgraničenjem prostora na javne namjene, primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda. Navedeno razgraničenje prostora za javne i druge namjene provodi se u postupku izrade i donošenja prostornih planova te je nedvojbeno da se donošenjem odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave prilikom donošenja određenog prostornog plana određuje i javni interes sadržan u konačnom prijedlogu prostornog plana i to na način kako je to stručno riješeno i obrazloženo po stručnom izvršitelju, raspravljeno i potvrđeno u javnoj raspravi te predloženo po nositelju izrade u prostorno planskom rješenju te utvrđeno po izvršnom tijelu i predloženo predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave radi donošenja odluke. Vlada Republike Hrvatske ujedno je mišljenja da predlagateljica u obrazloženju Prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja nije iznijela stvarne razloge kojima bi učinila potrebu davanja takvog tumačenja utemeljenom.

U raspravi o osnovanosti ovoga Prijedloga za davanje vjerodostojnog tumačenja većina članova Odbora prihvatila je stajališta iznijeta u mišljenju Vlade Republike Hrvatske ocjenjujući da nema osnove za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) dao sljedeće

MIŠLJENJE

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 13. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji je podnijela zastupnica dr.sc. Mirela Holy, nije osnovan.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt modernizacije infrastrukture Luke Šibenik“, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam EBRD-a u iznosu 12.000.000,00 eura za financiranje „Projekta modernizacije infrastrukture Luke Šibenik“. Zajmoprimcu Lučkoj upravi Šibenik zajam je odobren na 15 godina uključujući poček od 4 godine te će sredstva zajma biti na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu. Korištenje sredstava zajma ugovoreno je do 15. svibnja 2014. godine. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i izgradnju operativne obale u šibenskoj luci za prijem putničkih brodova uključujući i kruzere čime se sukladno Studiji održivog razvoja kruzing turizma, uz sada po posjećenosti kruzera dominantan Dubrovnik, stvaraju preduvjeti za razvoj kruzinga disperzijom kruzera prema drugim hrvatskim lukama. Ujedno je istaknuto da je ovaj projekt, koji je od posebnog značaja za grad Šibenik, županiju i hrvatski lučki sustav, jedan u nizu projekata investiranja u lučku infrastrukturu. Vrijednost svih radova koji se  izvode u lukama od državnog značaja iznosi 520 milijuna eura.

U raspravi na Odboru podržana je realizacija projekta modernizacije infrastrukture Luke Šibenik te prepoznat gospodarski učinak velike investicijske aktivnosti u lukama od državnog značaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA „PROJEKT MODERNIZACIJE INFRASTRUKTURE LUKE ŠIBENIK“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2010. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju kao predstavnik predlagatelja naznačio da se navedenim Prijedlogom zakona predlažu značajna poboljšanja dosadašnjeg sustava upravljanja državnom imovinom. Posebno su istaknuti ovim zakonom predloženi modeli upravljanja državnom imovinom, osnivanje Agencije za upravljanje državnom imovinom, donošenje Strategije upravljanja državnom imovinom, Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom te osnivanje i vođenje središnjeg registra državne imovine. Napomenuto je da će se do drugog čitanja odredbe ovoga Zakona usuglasiti s odredbama Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, br. 92/2010.) koji je stupio na snagu početkom kolovoza, a kojim se uređuju imovinsko pravni odnosi na tom zemljištu i način njegovog korištenja. Vezano uz dokumente prostornog uređenja obrazloženja su zakonom predložena rješenja o ulozi Agencije u postupku njihove izrade i provođenja.  

U raspravi na Odboru podržano je osnivanje Agencije za upravljanje državnom imovinom objedinjavanjem institucija koje su do sada upravljale državnom imovinom. Ocijenjeno je kako će navedeno značajno doprinijeti efikasnijem upravljanju državnom imovinom.
 Budući da će se na Agenciju za upravljanje državnom imovinom prenijeti prava, obveze, imovina i ovlasti Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama zatraženo je pojašnjenje vezano uz dio poslova koji se odnose na poticanu stanogradnju koje je do sada APN obavljao sukladno Zakonu o  društveno poticanoj stanograd¬nji (NN br. 109/01., 82/04., 76/07. i 38/09.). Nazočan državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obrazložio je da se trenutno provodi analiza učinaka preuzimanja poslova APN-a koji se odnose na društveno poticanu stanogradnju od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Posljedice ovakvog preuzimanja poslova razmatraju se sa stajališta financijskih propisa te će se do drugog čitanja definirati koji će subjekt preuzeti poslove APN-a koji se odnose na društveno poticanu stanogradnju.   

Uočeno je kako dio državne imovine (šume, šumsko i poljoprivredno zemljište) nije obuhvaćen predloženim zakonom te je postavljeno pitanje opravdanosti obuhvata i poljoprivrednog zemljišta ovim zakonom obzirom na dosadašnju dinamiku uspostavljanja  Agencije za poljoprivredno zemljište.

Polazeći od činjenice da definicijom državne imovine u članku 2. predloženog zakona nije obuhvaćena cjelokupna državna imovina predloženo je da se razmotri i doradi naziv ovog zakona.

Raspravljano je i o opravdanosti nejednoznačnog rješenja za državnu imovinu tj. zakonom predloženog rješenja da će imovina koja je vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju kao i imovina Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka postati imovinom Agencije, dok će imovinom koja je vlasništvo Republike Hrvatske Agencija upravljati kao zakonski zastupnik, a za imovinu drugih državnih imatelja potpisati ugovor o upravljanju imovinom.

Zatražena su dodatna pojašnjenja o tretmanu imovine Ministarstva obrane u kontekstu ovoga zakona te je obrazloženo da će imovina koju Ministarstvo obrane koristi za aktivno obavljanje ostati pod ministarstvom, a pod Agencijom dio nekadašnjih vojnih objekata koji se ne koriste za vojne namjene.

Vezano uz proces uspostavljanja registra državne imovine naglašeno je postojanje značajnog broja sporova uključujući i one između Republike Hrvatske i jedinica lokalne razine te upozoreno na dugotrajnost ovih postupaka i posljedično negativni učinak navedenog na dinamiku uspostavljanja registra.

Tijekom rasprave od predstavnika predlagatelja dodatno je istaknuta uloga Agencije u stvaranju pretpostavki za realizaciju investicijskih projekata. Ukazano je na važnost suradnje Agencije za upravljanje državnom imovinom s jedinicama lokalne samouprave u dijelu koji se odnosi na prostorno plansku dokumentaciju kao preduvjeta realizacije projekata te mogućnost da Agencija može potaknuti određene promjene u cilju gospodarskog razvoja. Navedeno je i intencija ovim zakonom predloženih rješenja o ulozi Agencije u postupku izrade dokumenata prostornog uređenja te će se ove odredbe dodatno preispitati u odnosu na Zakon o prostornom uređenju i gradnji („NN“, br. 76/07. i 38/09.).

U kontekstu realizacije investicijskih projekata raspravljano je o tretmanu poljoprivrednog i šumskog zemljišta te šuma, zakonskim mogućnostima prenamjene, potrebama ubrzavanja postupka ukoliko je dio tog zemljišta potreban za realizaciju projekta i sl. 
Postavljeno je pitanje mogućnosti da Agencija kao nositelj izlaže određene projekte na međunarodne burze.

Zaključno je uočeno da predložena izmjena dosadašnjeg sustava upravljanja državnom imovinom posljedično iziskuje izmjenu niza zakona te je zatraženo pojašnjenje planirane dinamike izrade i donošenja tih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 21. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja ukratko upoznao članove Odbora sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske donijetim na sjednici održanoj 23. srpnja 2010. kojim je prihvaćen Prijedlog reorganizacije agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te dvjema fazama njezina provođenja. Sukladno navedenoj reorganizaciji predlaže se pripajanje Hrvatskog geodetskog instituta Državnoj geodetskoj upravi. S danom stupanja na snagu ovog Zakona Državna geodetska uprava preuzet će poslove, zaposlene, opremu, prava i obveze Hrvatskog geodetskog instituta, financijska sredstva potrebna za obavljanje preuzetih poslova te pismohranu i arhivu Hrvatskog geodetskog instituta.

Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije dostavila je Odboru priopćenje u kom je izrazila svoja stajališta vezano uz predloženi Zakon te zatražila da se preispita navedeno rješenje o pripajanju Hrvatskog geodetskog instituta ističući pri tom važnost obavljanja kontrole dijela geodetskih poslova u ovoj instituciji. U svom priopćenju Komora navodi da se Državnoj geodetskoj upravi koja je naručitelj mnogih geodetskih proizvoda pripaja tijelo koje kontrolira te proizvode i za nju kao naručitelja i koje bi trebalo imati potpunu neovisnost u postupcima kontrole geodetskih proizvoda.

Ravnatelj Državne geodetske uprave istaknuo je da je Hrvatski geodetski institut kao javna ustanova s pravnim ovlastima osnovana 2001. godine na temelju tada važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („NN“; br. 128/99.) preuzevši time dio poslova koje je do tada obavljala Državna geodetska uprava. Temeljem navedenog zakona provedena je obimna reorganizacija na način da je Državna geodetska uprava preuzela djelatnike te opremu i dokumentaciju katastarskih ureda. Tada zatečeno stanje iziskivalo je da se Državna geodetska uprava prvenstveno fokusira na provedbu reforme katastra i zemljišnih knjiga te je stoga osnovan institut kao posebna javna ustanova koja je preuzela određene stručne poslove uključujući i kontrolu kvalitete geodetskih poslova. Napomenuto je da je sada otpočeo jedan stabilniji proces usmjeren više na harmonizaciju podataka katastra i zemljišnih knjiga, održavanje podataka i sl. Državna geodetska poslova preuzet će stoga poslove instituta uključujući i kontrolu kvalitete s tim da će se u nastavku provedbe Programa gospodarskog oporavka sagledavati daljnji razvoj situacije i eventualne mogućnosti prevođenja tih poslova gospodarstvu ili nekim drugim subjektima. Ujedno je istaknuta postignuta visoka stručnost i doprinos Hrvatskog geodetskog instituta razvoju ove struke u RH.

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz visinu ostvarenih ušteda te poslove koji će preuzeti državni službenici obavljati u Državnoj geodetskoj upravi. Pojašnjeno je da će dio službenika i dalje obavljati iste poslove (kontrole kvalitete proizvoda, vođenje registra geografskih imena i sl.), dok će se djelatnici koji su bili nadogradnja sektorima Državne geodetske uprave tj. državnoj izmjeri i katastru dijelom inkorporirati u te sektore, a dio će se rasporediti na druge poslove. Ujedno je ukazano na nedostatak inženjera geodezije u Državnoj geodetskoj upravi. Neposredna financijska ušteda ovog pripajanja procjenjuje se na oko 500.000 kuna dok će indirektne uštede biti puno veće.

Raspravljano je i o pravcima racionalizacije tijela državne uprave nadležnih za registraciju nekretnina i prava nad njima tj. provedbe racionalizacije općinskih sudova te racionalizacije broja ispostava Državne geodetske uprave čija je priprema u tijeku. Istaknuto je da će provedba smanjenja broja ispostava predstavljati značajnu reformu Državne geodetske uprave te je riječ o dugogodišnjem procesu koji bi u prvom koraku pretpostavljao stavljanje dijela ispostava pod druge ispostave, a u konačnici, u nekom razdoblju od deset godina rezultirao značajnim smanjenjem njihova broja.

Temeljem iznijetog u raspravi prevladalo je stajalište da se preuzimanje poslova od strane Državne geodetske uprave neće negativno odraziti na kvalitetu obavljanja poslova koji su do sada bili u nadležnosti Hrvatskog geodetskog instituta.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I
KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravo je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su prema novom planu ukupni prihodi za 2010. godinu smanjeni za 4,5 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan te iznose 108,3 milijarde kuna pri čemu je posebno naglašeno smanjenje prihoda od poreza na dodanu vrijednost za 937,2 milijuna kuna, prihoda od poreza na dobit za 2,0 milijardu kuna te prihoda od socijalnih doprinosa za 1,6 milijardu kuna. Novim planom predviđeno je povećanje prihoda od trošarina za 302,2 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan te najveće povećanje bilježe prihodi od trošarina na naftu i prihodi od trošarina na duhan i duhanske proizvode. Ukupni rashodi planirani su na razini od 122,3 milijarde kuna. Uštede na rashodnoj strani postižu se smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, ali zbog potrebe za dodatnim sredstvima na pojedinim kategorijama rashoda konačan efekt rebalansa je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna. Najznačajnija povećanja odnose se na mirovine (356,7 milijuna kuna), naknade za nezaposlene (386,4 milijuna kuna) i aktivnu politiku zapošljavanja (50,6 milijuna kuna), subvencije poljoprivrednicima (600,6 milijuna kuna), naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama (300 milijuna kuna), porodiljne naknade (100 milijuna kuna) i provedbu referenduma o izmjenama Zakona o radu (170 milijuna kuna). Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 108,3 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 122,3 milijarde kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 14,1 milijardu kuna ili 4,2% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2010. godinu.

Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknuo je da se za razdjel 075 - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva planirana sredstva smanjuju za 11,91% tj za 88.830.021,00 kn uz napomenu da je uz uštede predložena preraspodjela unutar stavaka. Ukupno smanjenje rashoda za zaposlene planirano je u iznosu 7.815.000 kn. Na navedeno smanjenje odrazio se slab odaziv na raspisani natječaj Ministarstva za primanje djelatnika za potrebe obavljanja poslova vezanih za Europsku uniju te se navedeni u ovoj godini neće ponovno raspisivati. Istaknuta su i planirana smanjenja u dijelu kupnje i izgradnje stanova i kuća.

Za projekte koji se financiraju iz pretpristupnih programa Europske unije planirano je smanjenje, ali navedeno ne predstavlja odustajanje od tih ulaganja. Razlog smanjenja planiranih sredstava u ovoj godini je složenost i dugotrajnost postupka izrade projektne dokumentacije (koja je primjerice kada je riječ o regionalnim centrima za gospodarenje otpadom u nadležnosti županije) te objave i provođenja natječaja od strane Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) u suradnji s Europskom komisijom, odnosno od strane same Europske komisije.
Istaknuto je da se jedan dio projekata zaštite okoliša provodi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sukladno Programu gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju ove godine raspisao je natječaje za korištenje sredstava Fonda za programe i projekte zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije te za programe i projekte koje provode nevladine udruge.

Ocijenjeno je i da će se racionalizacije i uštede ostvariti i izmjenom zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na nadležnost Državne geodetske uprave i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za koje će se predložiti preuzimanje poslova Hrvatskog geodetskog instituta odnosno dijela poslova Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja o dinamici realizacije projekata koji se financiraju iz pretpristupnih programa Europske unije, ulozi Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u njihovu financiranju te prognozama za realizaciju prvog projekta regionalnog centra za gospodarenje otpadom.
Uočeno je smanjenje pozicije A576060 - Nadzor akata prostornog uređenja i gradnje za 2 milijuna kuna te je od strane predstavnika nadležnog Ministarstva istaknuto da je navedeno smanjenje planirano za rashode za usluge te da će se, posebno u uvjetima kada je ostvareno 99% pokrivenosti teritorija donesenim prostornim planovima općina i gradova, nadzor moći obavljati kontinuirano i kvalitetno u okvirima rebalansom planiranih sredstava za ovu namjenu.

U dijelu rasprave o važnosti sređivanja zemljišnih knjiga i katastra istaknuto je da su sredstva za provedbu osiguravana i iz zajma Svjetske banke te da je navedeni program sa Svjetskom bankom uspješno proveden i pozitivno ocijenjen te se pregovara o njegovu nastavku početkom sljedeće godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2010. godine.    

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom smanjuju planirana sredstva proračunske zalihe s 270.000.000,00 kuna na  220.000.000,00 kuna te se mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazano u Računu financiranja, sa 28.527.531.654,00 kuna na 34.627.568.011,00 kuna. Usklađuje se i iznos tekućih otplata glavnica državnog duga te ukupna visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Vezano za člankom 18. Zakona propisane mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuto je izuzimanje od mjera ograničenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekti). Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2010. godini.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ , 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženi Zakon donosi u skladu s člankom 34. Zakona o službenoj statistici („NN“, br. 103/03.), a ujedno je i zakonodavna mjera iz Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, koji se usklađuje s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o popisu stanovništva i stanova (Regulation EC No 763/2008). Jedan od ciljeva predmetnog Popisa je prikupiti podatke o stambenom fondu na različitim razinama obrade (Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi, općine i naselja) te će se popisom stanova i ostalih stambenih jedinica prikupiti sljedeći podaci: vrsta i način korištenja stambene jedinice; vlasništvo stana; površina stana; broj soba u stanu; površina kuhinje; kupaonica i zahod u stanu; vrste instalacija u stanu; način grijanja stana; vrsta energenata; klimatizacija; vrsta zgrade u kojoj se nalazi stan; položaj stana u zgradi; godina izgradnje zgrade u kojoj se nalazi stan.

U raspravi na Odboru zatraženo je nekoliko dodatnih objašnjenja vezano za obuhvat podataka koji će se prikupiti popisom stanova i ostalih stambenih jedinica i to pitanje načina statističkog obuhvata vikendica, prikupljanja podataka o vlasništvu stanova, provedbe popisa po različitim razinama obrade i sl.

Ujedno je, ocijenivši ju upitnom, od predstavnika predlagatelja zatraženo tumačenje podstavka 3. u članku 15. kojim je regulirano da u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske neće biti uključeni studenti koji studiraju u inozemstvu bez obzira na učestalost dolaska u Republiku Hrvatsku, s izuzetkom studenata koji svakodnevno prelaze granicu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2011. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je osnovna intencija ovoga Zakona urediti imovinskopravne odnose i način korištenja turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkih društava u postupku pretvorbe i privatizacije. Utvrđivanjem titulara prava vlasništva na navedenom turističkom i građevinskom zemljištu otklonit će se pravni vakum glede vlasničkopravnog statusa navedenih nekretnina, otvoriti mogućnost investicijske aktivnosti te sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonito korištenje tih nekretnina. Značajnim je istaknuto da je odredbom ovoga Zakona turističko zemljište na kojem je dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojem su izgrađene građevine ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja) dobro od interesa Republike Hrvatske. Ukratko su prezentirane razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Konačnog prijedloga zakona o kom je provedena rasprava u drugom čitanju. Vezano uz primjedbe Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo istaknuto je da nije prihvaćena primjedba da se ovim Konačnim prijedlogom zakona definira pojam zemljišta koje služi za redovitu uporabu s obzirom da je to pitanje uređeno posebnim propisom, Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

U raspravi na Odboru predloženo je predlagatelju da zbog složenosti problematike povrata te nedvojbenosti odredbi kojima se reguliraju imovinskopravni odnosi do rasprave o Konačnom prijedlogu zakona razmotri prijedlog da se u članku 6. stavku 1. i u članku 24. stavku 1. iza riječi „vlasništvo je Republike Hrvatske“ dodaju riječi: „osim slučajeva iz članka 32.“

Vezano uz članak 9. kojim je regulirano pravo podnošenja zahtjeva za dobivanje koncesije na pomorskom dobru sukladno odredbama propisa koji uređuju pomorsko dobro i morske luke uočeno je da navedeni članak obuhvaća tu mogućnost samo za kampove ili dio kampa koji se nalazi na pomorskom dobru. Imajući na umu rješenja obuhvaćena zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u izradi, istaknuto je kako je odredbama ovoga Zakona ovu mogućnost potrebno predvidjeti i za hotele koje se nalaze na pomorskom dobru ili ovo pitanje isključivo riješiti novim zakonom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

zajedno sa sljedećim amandmanom:

Amandman I.

U članku 31. riječ „postavljanja“ zamjenjuje se riječju: „korištenja“.

Obrazloženje:

Navedenim amandmanom nedvojbeno se definira da je riječ o postojećim objektima i uređajima komunalne i druge infrastrukture na turističkom zemljištu iz članka 20. ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 13. srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o zaštiti od požara, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da predloženi Zakon donosi niz novina u uređenju područja zaštite od požara u sustavu prostornog uređenja i gradnje. Odredbama ovoga Zakona definirano je o kojim prostornim uvjetima zaštite od požara treba voditi računa pri donošenju dokumenata prostornog uređenja državne razine te područne (regionalne) i lokalne razine. Značajno unapređenje zaštite od požara predstavlja uvođenje obveze izrade elaborata zaštite od požara za zahtjevne građevine sa stajališta potrebnih mjera zaštite od požara. Navedeni elaborat predstavlja podlogu za izradu podataka za projektiranje mjera zaštite od požara sadržanih u glavnom projektu koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole odnosno rješenja za građenje prema propisima kojima se uređuje područje građenja. Ujedno glavni projekt građevine podliježe provjeri tehničkog rješenja iz zaštite od požara od strane jednog ili više ovlaštenih revidenata čime se jamči potpuna usklađenost s propisima iz područja zaštite od požara u fazi projektiranja. Odredbama predloženog Zakona regulirano je da ministar unutarnjih poslova pravilnikom propisuje mjere zaštite od požara prilikom građenja koje se obavlja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje gradnje.

U raspravi na Odboru postavljena su dodatna pitanja o uvjetima za stjecanje ovlaštenja za izradu elaborata zaštite od požara za zahtjevne građevine te načinu dobivanja navedenog ovlaštenja. Ujedno je istaknuta važnost da se i nakon izdavanja uporabne dozvole za izgrađenu građevinu provodi stalni nadzor zaštite od požara u uporabi građevina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33.  sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004) – Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Projekt izgradnje objekata komunalne infrastrukture i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima sastoji od četiri komponente: 1) komunalna infrastruktura (vodoopskrba i odvodnja); 2) socijalna skrb; 3) unapređenje zdravstvene zaštite i 4) unapređenje obrazovnog procesa. Ulaganja financirana ovim Projektom imaju za cilj poboljšati životne uvjete na hrvatskim otocima te osigurati da stanovništvo ima pristup društvenoj i komunalnoj infrastrukturi koja je usporediva s onom na kopnu. Ugovorom o izmjenama i dopunama iz definicije obuhvata odnosno ukupnih procijenjenih troškova Projekta izuzimaju se sredstva jedinica lokalne samouprave i ostalih (Hrvatskih voda i komunalnih društava) potrebna za izgradnju sekundarne komunalne infrastrukture te novi ukupni procijenjeni troškovi Projekta iznose 386.728.743,00 kuna od čega se 50% (odnosno oko 193,35 milijuna kuna) financira iz zajma CEB-a, a 50% (također oko 193,35 milijuna kuna)  iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske. Ovime se formalizira izvorna ideja hrvatske strane da jedinice lokalne samouprave i ostali sudjeluju u izgradnji sekundarne komunalne infrastrukture ovisno o svojim financijskim kapacitetima a ne dinamici izgradnje primarne komunalne infrastrukture sredstvima CEB-a i državnog proračuna RH. Ujedno je određen novi rok za dovršetak Projekta do kraja 2011. godine te promijenjen Dodatak 4 u svrhu jednostavnijeg i točnijeg izvještavanja CEB-a o napretku Projekta.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje realizacije Projekta izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima  te je istaknuto da je s danom 10. lipnja 2010. godine realizirano 343.227.609,40 kuna (bruto). Projektom je obuhvaćena izgradnja objekata na 38 otoka te je ukupno riječ o 105 projekata i to 21 sustavu vodoopskrbe, 22 sustava odvodnje, 33 projekta u okviru komponente zdravstvene zaštite, 9 projekata u okviru komponente socijalne skrbi te 20 projekata u okviru komponente školstva. 

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno (10 glasova „za“)  je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE O IZMJENAMA I DOPUNAMA OKVIRNOG UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE I REPUBLIKE HRVATSKE KOJI SE ODNOSI NA F/P 1498 (2004) – PROJEKT IZGRADNJE OBJEKATA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA HRVATSKIM OTOCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010. godine.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnika Vlade Republike Hrvatske istaknuto je da Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini sadržava analitički prikaz mjera i aktivnosti provedenih u protekloj godini u cilju sustavnog provođenja politike održivog razvoja hrvatskih otoka i ujednačavanja njihova razvitka s razvitkom ostalih regija u Republici Hrvatskoj. Ukratko su predočene mjere, aktivnosti i projekti u 2009. godini kojima je poboljšana kvaliteta života otočnog stanovništva kroz poboljšanu prometnu povezanost, izgrađeniju otočnu infrastrukturu, pristupačnije obrazovanje, bolju zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, subvencije i potpore, stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj gradnjom potrebne gospodarske infrastrukture, potporama otočnim poslodavcima kao i brendiranjem tradicionalnih izvornih otočnih proizvoda. U 2009. godini Država je u razvoj otoka uložila 1.479.264.240,01 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.150.932.399,16 kuna bespovratna sredstva, a 328.331.840,85 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Ovim ulaganjima obuhvaćeni su svi naseljeni hrvatski otoci i otok Pelješac. U odnosu na 2008. godinu ukupan iznos ulaganja u 2009. manji je za 200 milijuna kuna, ali su svi važniji projekti i programi kao i potpore te subvencije provedeni u cijelosti u protekloj godini. Manja razina ukupnih ulaganja odnosi se na izgradnju bazične infrastrukture u kojoj se ne odustaje od potrebnih projekata nego se ti projekti grade u vremenski dužem periodu.

U raspravi na Odboru istaknuto je kako su se ulaganjem financijskih sredstava kroz brojne programe i projekte postigli značajni pozitivni pomaci u poboljšanju kvalitete života otočnog stanovništva. Jednim od bitnih činilaca za razvoj otoka naglašene su provedene mjere i aktivnosti u cilju kvalitetnijeg i jeftinijeg povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. Raspravljano je o važnosti međusobnog povezivanja otoka u turističkoj sezoni, uvedenim međuotočnim linijama te o isplativosti međuotočne povezanosti izvan turističke sezone u kojoj se bilježi smanjen interes za ove linije. Ukazano je da je za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u protekloj godini utrošeno 387 milijuna kuna.

Vezano uz iznijeti prijedlog za poboljšanje sustava prodaje karata za trajektne linije predstavnik nadležnog Ministarstva informirao je o pripremi pilot projekta Jadrolinije i Lučke uprave Split.

Sa stajališta zaštite otočnog područja ukazano je na važnost razvoja i izgradnje osnovne bazične infrastrukture posebno u području sustava odvodnje i negativne učinke septičkih jama za okoliš ukoliko nisu dobro izvedene i održavane. Nastavno na iznijeto stajalište istaknuto je da su u realizaciji 42 sustava odvodnje bili angažirani Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i gotovo sve jedinice lokalne samouprave na otocima te da je u pravilu riječ o najskupljim infrastrukturnim investicijama. Ujedno je napomenuto da je u sklopu Projekta izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima CEB IV izdvojen veći iznos sredstava za ulaganja u izgradnju i uređenje sustava odvodnje u odnosu na ulaganja u vodoopskrbu otoka.

Ocjenjujući postignute značajne pomake u razvoju infrastrukture na otocima istaknuto je kako poticanje gospodarstva postaje važan segment koji će dominirati u budućim izvješćima. Napomenuto je da u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na otocima Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva financira izgradnju i opremanje infrastrukturom 15 gospodarskih zona na otocima. Ministarstvo je u razvoj otočnog gospodarstva ulagalo i kroz potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za što je u 2009. godini utrošeno oko 10 milijuna kuna. Navedeno je da je u četiri godine bespovratno otočnim poduzetnicima dodijeljeno ukupno 41.278.806,27 kuna.
Istaknuto je da je značajni dio sredstava uložen u turistički sektor te da na otocima imamo značajnu turističku infrastrukturu tj. preko 600.000 smještajnih jedinica što predstavlja značajan gospodarski potencijal RH.

Pozitivnim je ocijenjeno dodjeljivanje oznake „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvođačima za proizvode koji zadovljavaju kriterij izvrsnosti, izvornosti i tradicije i koji se uglavnom rade u malim serijama. Izraženo je stajalište kako bi marketing za otoke trebao biti izraženiji te otočki proizvodi prisutniji i u glavnom gradu Hrvatske. Od strane predstavnika nadležnog Ministarstva istaknuto je kako je projekt HOP od samog početka strukturiran kao razvojni projekt, da se proizvodi uspješno promoviraju na sajmovima samostalno ili skupno uz potporu Ministarstva te da je u realizaciji trajno pozicioniranje Projekta HOP u strogom centru Zagreba (stalna multimedijalna prezentacija, kušaona proizvoda, njihova prodaja i sl.).

Temeljem iznijetog podatka o broju stanovnika na otocima prema popisu stanovništva iz 2001. godine (124.870 stanovnika) te prisutnom pozitivnom trendu povećanja broja stanovnika, postavljeno je pitanje raspolaže li se detaljnom analizom kretanja broja stanovnika pojedinačno po otocima iz koje bi bilo vidljivo na kojim je otocima došlo do povećanja broja stanovnika.

Za smanjenje izoliranosti otoka istaknut je značaj ulaganja u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno (11 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA
U 2009. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. travnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuvši značaj razvitka golfa za razvoj hrvatskog turizma i poboljšanje ukupne turističke ponude Republike Hrvatske obrazložio da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o igralištima za golf nastoji poboljšati njegova primjena i to pojednostavljenjem pojedinih odredbi toga Zakona i primjenom općih propisa koji reguliraju područje gradnje i izvlaštenja. Ukratko su prezentirane novine predložene ovim izmjenama i dopunama Zakona.
U raspravi na Odboru naglašeno je kako Republika Hrvatska ima potencijal za razvoj golf turizma te je istaknuta važnost stvaranja potrebnih preduvjeta za ulaganja investitora u izgradnju igrališta za golf, a u cilju produženja turističke sezone i proširenja ponude. Uz nedostatnu ponudu igrališta za golf uočen je i nedostatak ponude sportskih sadržaja (nogometnih i sličnih igrališta) u obalnom dijelu Republike Hrvatske, a koji bi u vidu organiziranja sportskih priprema mogli biti značajan dio zimske ponude hotela. U tom kontekstu predloženo je da se u strateški dokument razvoja hrvatskog turizma uključe i sportska igrališta za zimski sportski turizam.
U raspravi je napomenuto da je postojećim prostornim planovima u Republici Hrvatskoj predviđeno 89 lokacija za igrališta za golf od čega 34 u kontinentalnom, a 55 u obalnom dijelu te istaknuto da će nadležno Ministarstvo turizma u sklopu strategije razvoja turizma definirati i strategiju razvoja golfa. Raspravljano je i o ulozi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u prepoznavanju i definiranju turističke ponude te planiranju igrališta za golf u prostornim planovima.
Vezano uz brisanje određivanja minimalne površine igrališta za golf i iznijete primjedbe da se ovime liberalizira broj igrališta za golf istaknuto je da će se pravilnikom koji će donijeti ministar nadležan za turizam uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i graditeljstvo, definirati standardi igrališta za golf.
Raspravljano je i o etažiranju ugostiteljsko-turističkih građevina u sklopu igrališta za golf te istaknuto da se izmjenom članka 7. usklađuje važeći Zakon o igralištima za golf s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima se uređuje mogućnost etažiranja ugostiteljsko-turističkih građevina.
U raspravi je također, vezano uz izvlaštenje, istaknuto da se nekretnina može izvlastiti nakon što je na način određen Zakonom o izvlaštenju utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili izvođenje drugih radova koji su prethodno definirani prostorno planskom dokumentacijom. Izgradnja objekata, odnosno izvođenje radova na izvlaštenoj nekretnini treba biti u skladu s detaljnim planom uređenja odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom koji su preduvjet provođenja postupka izvlaštenja.
U raspravi je sudjelovala i predstavnica Zelene akcije koja je istaknula da su Zelena akcija, GONG i Transparency International Hrvatska podnijeli Zahtjev za ocjenu zakonitosti i ustavnosti Zakona o igralištima za golf (NN 152/08) te da Zelena akcija ne podržava niti donošenje ovoga Zakona smatrajući ga suvišnim u kontekstu primjene općih propisa kojima se regulira područje gradnje i izvlaštenja. Ukratko se osvrnula na pitanje nedonošenja uredbe temeljem važećeg Zakona, neprihvatljivosti definicije igrališta za golf u užem smislu kao terena izgrađenog i pripremljenog za igranje golfa s najmanje 9 rupa, uporabu nedefiniranog normativnog pojma „gustoća izgrađenosti građevina“ i sl.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRALIŠTIMA ZA GOLF

zajedno sa sljedećim amandmanom:

Amandman na članak 10.

U članku 10. kojim se mijenja članak 11. riječ „dužne“ zamjenjuje se riječima: „dužne su“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2010. godine.

Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je ugovaranje prve generacije pretpristupnih programa (CARDS, PHARE i SAPARD) završeno te da je provedba projekata u CARDS, PHARE i ISPA programu u tijeku, a konačno izviješće bit će sastavljeno za svaki od programa po završetku rokova za plaćanje. Ukratko je navela programe za koje se ovo Izvješće sadržava konačne podatke o ugovorenim sredstvima i izvršenim plaćanjima te istaknula da je iz podataka vidljivo da su dodijeljena sredstva uspješno korištena. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 46,51 milijuna eura i to za programe PHARE, ISPA, SAPARD i IPA komponente I, III i IV. Ukupno su do 31. prosinca 2009. zatražena sredstva za programe od Europske komisije u iznosu 347,12 milijuna eura, a doznačeno je 296,61 milijuna eura. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. najznačajnije aktivnosti bile su vezane uz provedbu novog pretpristupnog programa IPA te upravljanje novčanim sredstvima.

Nakon uvodnog izlaganja u raspravi na Odboru podržano je prihvaćenje predmetnog Izvješća. Vezano uz iskazane podatke o postotcima ugovaranja i izvršenih plaćanja za pojedine pretpristupne programe prve generacije, čije je ugovaranje završeno a koji premašuju 90%, iskazano je zadovoljstvo postignutim rezultatima. U tom smislu podcrtan je i značaj prezentiranja navedenih rezultata javnosti u kojoj je često neopravdano prisutan stav o nepripremljenosti projekata te slaboj iskorištenosti sredstava pretpristupnih programa.

Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno (7 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HNS-a, aktom od 16. ožujka 2010. godine.    

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se model društveno poticane stanogradnje u praksi pokazao odličnim i dobro prihvaćenim modelom zadovoljavanja stambenih potreba građana pod povoljnim uvjetima te napomenuo da se predloženim Zakonom ne zadire u postojeći model POS-a i važeća zakonska rješenja već se stvara pravni okvir za donošenje posebnih programa poticanja izgradnje i prodaje novoizgrađenih a neprodanih stanova na tržištu. Kao značajna novina predložena dopunom ovoga Zakona napomenuto je davanje mogućnosti Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama da poslovnim bankama, kupcima stanova i drugim sudionicima osigura određena jamstva te osnuje garancijski fond. Vezano uz predložene posebne programe poticanja izgradnje i prodaje novoizgrađenih stanova na tržištu ukratko je prezentiran model te posebno ukazano na povoljnosti ovoga modela po kom bi kupac plaćao učešće u visini 20 posto prodajne cijene, a ostali dio cijene osiguravala Agencija i poslovne banke koje s Agencijom sklope sporazum o financijskom praćenju programa, a putem kredita koji se odobrava direktno kupcima. Istaknuto je da bi Agencija osiguravala i jamstva za građane (u slučaju gubitka posla do 18 mjeseci otplatu preuzima Agencija) i za banke (u slučaju ovrhe Agencija otkupljuje stan maksimalno po cijeni POS-a).

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je obrazložio mišljenje Vlade Republike Hrvatske u kom predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predloženi Zakon budući da se predloženom dopunom korištenje javnih sredstava usmjerava za provedbu posebnih programa o kojima se govori samo na načelnoj razini. Iz predloženog Zakona nije vidljiv način na koji bi se poticala prodaja već je prepušteno da se to uredi posebnim programom. Imajući u vidu da Program nije propis te da predloženim zakonom nije uređeno što bi Program sadržavao istaknuta je podnormiranost rješenja iz Prijedloga zakona. Upitan je i  djelokrug poslova koji se predloženim Zakonom daje Agenciji naročito u pogledu izdavanja jamstava poslovnim bankama ili kupcima stanova kao i u pogledu osnivanja garancijskog fonda, a nije jasno uređeno ni pitanje sudjelovanja jedinice lokalne samouprave u provedbi predloženog Programa. Ujedno je istaknuto da je pitanje poticanja prodaje stanova radi prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji uređeno Zakonom o poticanju prodaje stanova  („NN“ br. 38/2010.) donesenim u ožujku ove godine.

U raspravi na Odboru većina članova Odbora nije podržala predmetni Prijedlog zakona. Istaknuto je da iz predloženog dopunjenog članka 30a. nije jasan sadržaj navedenih posebnih programa te je sa stajališta provedbe načelno istaknuta nužnost da se zakonom, a ne Programom definiraju svi uvjeti, način prodaje, visina poticaja i sl. Ujedno je istaknuto kako niti pisano uvodno obrazloženje Prijedloga zakona ne sadržava opis modela koji je prezentiran u uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja. Posebno je istaknuto kako bi se temeljem predložene dopune Zakona o društveno poticanoj stanogradnji stvorila mogućnost korištenja javnih sredstava za kupnju stanova na tržištu koji nisu izgrađeni po sustavu poticanja stanogradnje javnim sredstvima te stoga nije podržano ugrađivanje ovakvog rješenja u Zakon koji je izvorno ponudio jedan socijalno opravdan model prodaje stanova uz obročnu otplatu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji.    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknula da se predmetnim Zakonom u cilju prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji do 31. prosinca 2011. uređuje odobravanje zajmova te sklapanje i praćenje provedbe ugovora o zajmu koji se iz državnih sredstava daje prilikom kupovine stana. Uz kratki prikaz modela poticanja prodaje stanova i pogodnosti koje on donosi za kupce stana istaknula je značaj provedbe ovoga Zakona za građevinare (izvođače). Ovdje je prvenstveno riječ o poticanju posustale stanogradnje i očuvanja radnih mjesta u ovoj djelatnosti. Istaknula je podatak da  je danas u graditeljstvu zaposleno oko 150.000 radnika te da je zbog nepovoljnog trenda do kraja 2009. bez posla ostalo 15.000 radnika. Posebno je naglasila prednosti povjeravanja Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretnina svih upravnih, tehničkih i drugih poslova vezano uz odobravanja zajma i sklapanje ugovora o zajmu te postavljenog uvjeta kupnje stana izravno od izvođača. Ujedno je napomenula kako su građevinari iskazali spremnost za odobravanje popusta na cijenu stana po m2 kako bi se uklopili u ponuđeni model. Za provedbu Zakona u prvoj godini njegove primjene osigurati će se 100 milijuna kuna i to 67.589.692,95 kuna u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2010. godinu, a 32.410.307,05 kuna sredstava preostalih od Fonda za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države na računu Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje predmetnog Zakona te istaknuto kako će se njime potaknuti novi ciklus izgradnje i na taj način sačuvati radna mjesta u graditeljstvu, a s druge strane kupcima omogućiti kupnja stanova pod povoljnijim kreditnim uvjetima.

Vezano na Zakonom predloženo rješenje da se stan kupuje izravno od izvođača te imajući na umu da izvođač ne mora biti ujedno i investitor, zatraženo je pojašnjenje može li izvođač ukoliko nije investitor biti obuhvaćen ovim modelom poticaja.

Istaknuto je da je predloženim Zakonom predviđen veći iznos zajma po povoljnim uvjetima za kupnju stana s nižom cijenom po m2 u čemu je prepoznat značaj ovoga Zakona za poticanje prodaje stanova u manjim mjestima, a samim tim poticanja ostanka stanovništva i u konačnici i poticanja decentraliziranog razvoja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova "za") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTICANJU PRODAJE STANOVA    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl. ing.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 16. ožujka 2010. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao matično radno tijelo.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknula da su Prostornim planom Parka prirode Lonjsko polje određena načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja, organizacija, zaštita, korištenje i namjena ovog prostora. Planom je prostor Parka prirode razgraničen na pet osnovnih zona zaštite te je za svaku definiran zasebni režim gospodarenja, korištenja, razvoja i zaštite. Budući da je riječ o izrazito depopulacijskom području u cilju zadržavanja stanovništva ukazala je i na važnost izgradnje osnovne infrastrukture i gospodarske perspektive otvaranjem mogućnosti rada na ovim prostorima. U tom smislu naglasila je važnost revitalizacije ovog prostora razvojem turizma tradicionalnih obrta i sl.

Prezentacijom Plana od strane koordinatorice Plana iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva – Zavoda za prostorno planiranje, dan je detaljni prikaz značajki prostora Parka prirode Lonjsko polje čiji je najveći dio smješten u Sisačko-moslavačkoj županiji, a rubni jugoistočni dio u Brodsko-posavskoj županiji. Ovim Planom, obzirom na namjenu i korištenje prostora, prostor Parka podijeljen je na površine predviđene za razvoj naselja (1,16%) i površine izvan površina za razvoj naselja (oranice, livade, pašnjaci, šume, ostalo poljoprivredno zemljište). Gledano u cijelosti prostor Parka prirode podijeljen je na pet zona zaštite: I. zona posebne zaštite, II. zona tradicionalnog gospodarenja prostorom, III. zona poljoprivrede na okrupnjenim i melioriranim parcelama, IV. zona površine za razvoj naselja i V. zona obalnog područja rijeke Save. Tijekom ove prezentacije uz osvrt na režime gospodarenja, korištenja, razvoja i zaštite ovih zona, dan je i opsežniji prikaz stanja te planiranog razvoja značajnih infrastrukturnih sustava (cestovnog, željezničkog, riječnog prometa) na ovom području te vodnogospodarskog i energetskog sustava.

U raspravi su, uz članove Odbora sudjelovali i predstavnici nekoliko ministarstava, zavoda, državne agencije i javne ustanove koji su bili uključeni u izradu ovoga Plana. Tijekom rasprave podržano je donošenje Plana te ocijenjeno da se njime stvara osnova za zaštitu i korištenje prostora na tradicionalan način. Istaknuto je da je Plan drugi važan strateški dokument upravljanja ovim područjem, uz već doneseni Plan upravljanja. Napomenuto je i da je u tijeku izrada Pravilnika o unutarnjem redu Parka prirode.

Vezano uz uočenu razliku od 568 ha u ukupnoj površini Parka prirode koja je utvrđena digitalnom izmjerom i koja je služila kao osnova za izradu ovog Plana od one proglašene Zakonom o proglašenju Parka prirode „Lonjsko polje“ („Narodne novine“br. 11/90), najavljeno je usuglašavanje ukupne površine izmjenom navedenog Zakona. Ukazano je i na inicijativu Grada Novske za proširenjem granica Parka prirode te predloženo da se navedeno razmotri u sklopu priprema izmjena Zakona o proglašenju Parka prirode „Lonjsko polje“.

U raspravi na Odboru konstatiran je značaj zadržavanja domicilnog stanovništva na prostoru Parka budući da je ono čuvar ovog prostora i tradicionalnog načina života. Ekološki uzgoj stoke korištenjem pašnjaka i livada u zaštićenom području značajna je djelatnost za lokalno stanovništvo. Budući da su županijske Javne ustanove iskazale interes za upravljanje pašnjacima i livadama u vlasništvu države u zaštićenim područjima davanjem navedenih na korištenje lokalnom stanovništvu, naglašena je potreba što skorijeg angažmana nadležnog ministarstva u rješavanju navedenog.

Kao jedna od specifičnosti Parka istaknuta je njegova blizina važnoj infrastrukturi – cestama, željezničkom prometu te je, sa stajališta razvoja turizma na ovom prostoru, ukazano i na značaj uvrštavanja rijeke Save u međunarodni plovni put IV. Klase.
Tijekom rasprave zatražena su dodatna tumačenja vezano uz nedefiniranje roka usklađenja prostornih planova koji važe unutar obuhvata ovog Plana s ovim Planom, moguću supstituciju odnosno povećanje/smanjenje do 10% površine građevinskog područja naselja prostornim planovima uređenja općine/grada, iskazane šumske površine, donošenje odluke o zonama sanitarne zaštite za crpilište Osekovo, opseg izvođenja radova u sklopu povećanja plovnosti rijeke Save i sl.

Nakon provedene rasprave Odbori su jednoglasno (Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo s 10 glasova „za“ i Odbor za zaštitu okoliša s 11 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE

zajedno sa sljedećim amandmanima:

- na Prijedlog Odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Lonjsko polje

Amandman I.
U točki I. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: „koji je izradio Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje.“

Obrazloženje:
Predloženom izmjenom tekst Odluke usuglašava se s člankom 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/07 i 38/09).

Amandman II.
U točki III. iza riječi „izvornika,“ riječi: „ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskog sabora i pečatom Hrvatskog sabora,“ brišu se.

Obrazloženje:
Postupanje s izvornikom regulirano je Poslovnikom Hrvatskog sabora (»Narodne novine«, br. 71/00., 129/00., 117/01. 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04. i 39/08. i 86/08.).

- na Odredbe za provođenje Plana

Amandman III.
U članku 2. riječi: „Ovim Planom moraju se usuglasiti“ zamjenjuju se riječima: „“S ovim Planom moraju se uskladiti“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Amandman IV.
U članku 3. , podstavku 6. brojke: „107/95, 150/05“ zamjenjuju se brojkama: „153/09“.
U podstavku 10. brojke: „81/89.“ brišu se.

Obrazloženje:
Nomotehnički se usklađuje izričaj.

Amandman V.
U članku 126. stavku 1. riječi: „(nabrojati autohtone vrste)“ brišu se.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj brisanjem suvišnog dijela teksta.

Amandman VI.
U članku 165. stavku 1. podstavku 2. riječi: „iznosi 20 metara od osi naftovoda“ staviti: „ bez suglasnosti vlasnika cjevovoda iznosi 30 m lijevo i desno od osi cjevovoda.“

U stavku 2. u sva tri podstavka riječi: „(listopad 1999., izrađivač: Protection d.o.o. Umag.) brišu se.

Obrazloženje:
Predloženom izmjenom stavka 1. podstavka 2. navedeni podstavak usklađuje se s člankom 51. Odredbi za provođenje Plana.

Vezano uz predloženu izmjenu stavka 2. napominjemo da su Pravilnik zaštite od požara JU Park prirode Lonjsko polje, Procjena ugroženosti od požara za Park prirode Lonjsko polje te Plan zaštite od požara Parka prirode Lonjsko polje podložni redovitom usklađivanju s novim okolnostima u prostoru kao i potrebama za dopunama uslijed izmjene propisa bilo iz područja zaštite i spašavanja bilo iz područja zaštite od požara. Obzirom da se mogu očekivati izmjene navedenih dokumenata predlažemo brisanje teksta u zagradi.

Amandman VII.
Članak 171. mijenja se i glasi: „Postupci izdavanja lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja, rješenja o izvedenom stanju, rješenja o građenju te postupci izrade prostornih planova započeti do stupanja na snagu ovoga Plana dovršit će se u skladu sa ovim Planom.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom nedvojbeno se prijelaznim i završnim odredbama regulira koji će se postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Plana dovršiti u skladu s ovim Planom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja i koncesije. Ujedno je dan kratki pregled razlika između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona s naglaskom na primjedbe i prijedloge Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo koje je predlagatelj uvrstio u tekst Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi na Odboru konstatirano je da je ova problematika strateški važna za daljnji razvoj hrvatskog turizma, otvaranje investicijskih mogućnosti, ali i za učinkovito upravljanje prostorom i očuvanje prirodnog i kulturnog turističkog potencijala. Upozoreno je kako značaj ove teme iziskuje nedvojbenost odredbi, a sam tijek rasprave ukazao je na postojanje niza otvorenih pitanja.

Istaknute su primjedbe Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu te postavljeno pitanje o uključenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u izradu ovoga Zakona te postignutom konsenzusu o rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom zakona.

Izraženo je stajalište da je za pravilnu procjenu učinaka primjene odredbi ovoga Zakona od važnosti izrada cjelovite analize stanja koja bi obuhvatila i podatke kojima obzirom na djelokrug rada raspolaže Hrvatski fond za privatizaciju.

Budući da se navedenim Zakonom uređuju imovinsko pravni odnosi na navedenom zemljištu, izraženo je mišljenje da bi i u samom nazivu zakona to trebao biti jasno naznačeno.

Sa stajališta upravljanja prostorom upozoreno je na neprihvatljivost odredbi kojima je regulirana problematika suvlasništva Republike Hrvatske i trgovačkog društva za turističko zemljište odnosno građevine u kampovima. Imajući u vidu činjenicu da je turističko zemljište dobro od interesa Republike Hrvatske prihvatljivijim rješenjem ocijenjen je otkup suvlasničkog dijela trgovačkog društva od strane Republike Hrvatske pri čemu bi to trgovačko društvo imalo prioritet podnošenja zahtjeva za dobivanje koncesije.

Vezano uz davanje koncesija za korištenje kampa na turističkom zemljištu koje je po naravi šumsko zemljište ukazano je na članak 17. Zakona o šumama („Narodne novine“ br. 140/05, 82/06 i 129/08) kojim je regulirano da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare „Hrvatske šume“ d.o.o. U slučaju odobrene koncesije trgovačko društvo koncesionar gospodarilo bi tim zemljištem što u konačnici sa stajališta "Hrvatskih šuma d.o.o." otvara i pitanje diobe naknade za koncesiju na način predložen člankom 15.
Značajnim za provedbu ovoga Zakona, zaštitu prostora te stvaranje preduvjeta za kvalitetan rad turističkih objekata ocijenjeno je nedvojbeno definiranje zemljišta koje služi za redovitu uporabu hotela ili drugih objekata u turističkom naselju. Ponovno je istaknuto pitanje tretmana parkirnih mjesta, od objekta dislociranih plinskih stanica, klimatizacijskih stanica i slično te važnosti da se ova problematika detaljnije uredi ovim Zakonom.

Zatraženo je od predlagatelja dodatno tumačenje o definiranju zemljišta neophodnog za redovitu uporabu ukoliko hotel planira provesti preinake u cilju povećanja standarda. Raspravljano je o prihvaljivosti uporabe termina funkcionalna umjesto redovita uporaba odnosno o tome što se pod terminom redovita uporaba točno podrazumijeva te naglašena važnost jasnog definiranja kriterija i uvjeta čime bi se hotelijerima omogućila funkcionalnost objekata, razvoj suvremene i inovativne turističke ponude, a s druge strane spriječile moguće zlouporabe i špekulativni poslovi prodaje turističkog zemljišta.

Rasprava se vodila i oko pitanja tretmana turističkih objekata koje se nalaze unutar granica pomorskog dobra. Upozoreno je na važnost utvrđivanja granice pomorskog dobra i evidencije nekretnina koje se nalaze unutar granica pomorskog dobra kao takvih u katastru i zemljišnim knjigama. Ukazano je na postojanje mnogih imovinskopravnih konflikata i poteškoća u raspolaganju nekretninama na pomorskom dobru. Ova problematika posebno dobiva na značenju u kontekstu još nedonesenog novog zakona o pomorskom dobru. Ujedno je zatraženo pojašnjenje u kojoj mjeri provedba ovog Zakona može rezultirati ograđivanjem plaža i reduciranjem javnog pristupa pomorskom dobru.
Istaknut je značaj osnivanja Fonda za turizam i stvaranja svih preduvjeta da se sredstva od naknade za koncesiju i prodaju zemljišta u dijelu u kom pripadaju Republici Hrvatskoj uplaćuju na poseban račun i koriste isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove.

Ocjenjujući da predložene odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja što bi moglo rezultirati nedosljednim postupanjem u provedbi Odbor je predložio predlagatelju da u suradnji sa svim zainteresiranim subjektima, uvažavajući iznijete primjedbe, prijedloge i mišljenja, izradi Konačni prijedlog zakona o kom će se provesti rasprava u trećem čitanju. Posebno je istaknuta uloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u definiranju zemljišta koje služi za redovitu uporabu turističkih objekata.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. O Konačnom prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, provest će se treće čitanje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će se donošenjem ovoga Zakona omogućiti daljnje nesmetano raspolaganje državnim i privatnim poljoprivrednim zemljištem. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 152/2008) raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu vezano je za rad Agencije za poljoprivredno zemljište koja još nije započela s radom te se predloženim izmjenama i dopunama želi omogućiti raspolaganje navedenim zemljištem sukladno općim propisima o raspolaganju nekretninama do 1. srpnja 2010. kada bi Agencija počela obavljati sve poslove u okviru svojih djelatnosti. Ujedno je utvrđen rok u kojem su jedinice lokalne samouprave dužne donijeti Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te početi s njegovim raspolaganjem. U protivnom Program donosi Agencija uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a na trošak sredstava proračuna jedinice lokalne samouprave.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te je u cilju racionalnog gospodarenja državnim i privatnim poljoprivrednim zemljištem istaknuta važnost provođenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu te uloga ministarstva nadležnog za poljoprivredu u navedenom. Iznesen je prigovor zbog neosnivanja Agencije za poljoprivredno zemljište, kao specijalizirane javne ustanove za obavljanje poslova okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i unapređenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, u prvotno predviđenom roku.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova "za", 3 glasa "protiv", 1 glas "suzdržan") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, Izvješće o roku dovršenja dubinske analize hrvatskog turizma, satelitske bilance hrvatskog turizma i strategije razvoja turizma, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2010. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo značaj turizma kao jednog od pokretača razvoja gospodarstva u Republici Hrvatskoj te važnost izrade nove razvojne strategije i drugih strateških dokumenata budući da postojeća Strategija razvoja hrvatskog turizma obuhvaća razdoblje do 2010. godine. Dan je kratki pregled svih aktivnosti vezanih uz izradu Satelitske bilance turizma (TSA), izradu „Dubinske analize stanja u sektoru turizma i ugostiteljstva“ te Strategije i glavnog plana razvitka hrvatskog turizma.

U raspravi na Odboru naglašeno je da Republika Hrvatska ima atraktivan turistički potencijal te da turizam značajno pridonosi gospodarskom rastu Republike Hrvatske. Ukazano je na važnost stvaranja okvira za razvoj kvalitetne turističke ponude i konkurentnosti hrvatskog turističkog tržišta planiranjem i većeg iznosa sredstava državnog proračuna za Ministarstvo turizma.

Ocijenjeno je da je cjelovito sagledavanje stanja u sektoru preduvjet izrade nove razvojne strategije i odgovornog i učinkovitog upravljanja turističkim potencijalom, ali je postavljeno pitanje u kojoj mjeri izrada strateških dokumenata iziskuje angažiranje drugih subjekata provođenjem postupaka javne nabave a u kojoj mjeri se na njihovoj izradi moglo angažirati samo Ministarstvo turizma te iskoristiti i raspoložive podatke u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova "za", 4 glasa "protiv", 1 glas "suzdržan") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o roku dovršenja dubinske analize hrvatskog turizma, satelitske bilance hrvatskog turizma i strategije razvoja turizma

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama ovaj Zakon potpuno usklađuje sa Zakonom o koncesijama („NN“, broj 125/08) i time uspostavlja unificiran i efikasan zakonski okvir za koncesije za distribuciju toplinske energije i koncesije za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije u Republici Hrvatskoj. Temeljem predloženih odredbi pravo obavljanja energetske djelatnosti distribucije toplinske energije stječe se na temelju koncesije za distribuciju toplinske energije ili koncesije za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije i dozvole za obavljanje energetske djelatnosti distribucije toplinske energije. Pri tom koncesija za distribuciju toplinske energije je koncesija za javne usluge u smislu Zakona o koncesijama, a koncesija za izgradnju energetskih objekata za distribuciju toplinske energije je koncesija za javne radove u smislu Zakona o koncesijama. Nadalje je istaknuto da se pripremnom radnjom za davanje koncesije za izgradnju energetskih objekta za distribuciju toplinske energije smatra ishođenje lokacijske dozvole za priključak kojim se energetski objekt za proizvodnju toplinske energije i/ili energetski objekt kogeneracije priključuje na distribucijsku mrežu.
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona kojim je postupak  davanja navedenih koncesija povezan sa sustavom prostornog planiranja i uređenja prostora.
Sa stajališta zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije istaknute su dobrobiti dobivanja toplinske energije iz biomase te je ukazano na potrebu olakšavanja dobivanja koncesija za uporabu biomase za dobivanje toplinske energije u malim mjestima.
Imajući u vidu manje dosege Republike Hrvatske u odnosu na druge zemlje u području kogeneracije i energetske učinkovitosti naglašena je važnost obvezivanja koncesionara na provođenje mjera zaštite okoliša te mjera energetske učinkovitosti. Raspravljano je i o uporabi sunčane energije kao izvora obnovljive energije za dobivanje toplinske energije te modelima njena poticanja.
Ujedno je rasprava o koncesijama potaknula raspravu o problemima s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave vezano uz davanje koncesija za distribuciju plina i koncesija za izgradnju distribucijskog sustava od strane predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave propisanog Zakonom o tržištu plina.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova "za", 2 glasa "suzdržan") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROIZVODNJI, DISTRIBUCIJI I OPSKRBI TOPLINSKOM ENERGIJOM   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

  
    PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 27. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2010. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je donošenje ovoga Zakona mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15. Energetika budući da se njime područje nuklearne sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s nekoliko Direktiva Vijeća iz toga područja. Sukladno predloženom zakonu osniva se jedinstveno regulatorno tijelo Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te se  osigurava njegova neovisnost, administrativna i stručna kapacitiranost. Predloženim zakonom cjelovito se regulira problematika koja je do sada bila uređena Zakonom o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (NN, br. 64/06) i Zakonom o nuklearnoj sigurnosti (NN, br. 173/03).
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te je vezano uz pravilnik kojim se određuju uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te uklanjanje građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja Odbor jednoglasno predložio amandman.
Predloženo je predlagatelju da u cilju jasnoće i nedvojbenosti odredbe razmotri potrebu dorade izričaja u članku 63.
Raspravljano je i o opsegu poslova inspekcijskog nadzora povjerenima inspektorima za radiološku i nuklearnu sigurnost Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost te sanitarnoj inspekciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (čl. 80. stavak 1. i 2.). 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova "za", 2 glasa "protiv") odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI  

zajedno sa sljedećim amandmanom

Amandman
U članku 33. stavku 3. iza riječi „graditeljstvo“ dodaju se riječi: „i ministra nadležnog za zdravstvo“.

Obrazloženje:

Navedenim amandmanom predlaže se da pravilnik kojim se određuju uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te uklanjanje građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja donosi ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i ministra nadležnog za zdravstvo, a u dijelu koji se odnosi na fizičku sigurnost i ministra nadležnog za unutarnje poslove.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

      
PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbori su, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili navedeno Izvješće kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja Marija Tufekčić (ravnateljica u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU) je istaknula da je Republici Hrvatskoj kroz predpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 297,23 milijuna eura, od čega je do 30. lipnja 2009. godine ugovoreno 239,80 milijuna eura odnosno 80,68%. Budući da je u tijeku ugovaranje za program ISPA konačni postotak ugovaranja biti će veći. Plaćanja su u tijeku te je do 30. lipnja 2009. plaćeno 159,43 milijuna eura dok će se konačni podaci o iskorištenim sredstvima za pojedini program znati nakon završetka svakog programa. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 40,3 milijuna eura za programe PHARE, ISPA, SAPARD i IPA komponenta IV. Detaljnije informacije dane su vezano uz financiranje Programa za vode i otpadne vode u Karlovcu, Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bikarcu, Pripremu liste projekata za Instrument za pretpristupnu pomoć u sektoru zaštite okoliša, Programa pomoći u području nuklearne sigurnosti te IPA sredstvima za Operativni program Zaštita okoliša. Kao novosti u sustavu izvješćivanja istaknula je detaljne prikaze o korištenju sredstava putem tablica s popisom svih projekata povezanih uz način i izvor sredstava, s obzirom na predpristupni program, financiranja te novi sustav izvješćivanja o nepravilnostima. Od navedenih stavki izdvojila je 10 projekata vezanih uz zaštitu okoliša koji se financiraju u visini od 11 milijuna eura. U dijelu projekata koji se financiraju ili će se financirati iz sredstava programa IPA istaknula je projekte Regionalnih centara za gospodarenje otpadom Marišćina, Lećevica i Kaštijun, sustave za pročišćavanje otpadnih voda u Slavonskom Brodu, Kninu i Drnišu. Iz sustava ISPA izdvojila je projekte: Program za vode i otpadne vode grada Karlovca te Regionalni centar za upravljanje otpadom Bikarac.

Nakon uvodnog izlaganja otvorena je rasprava te je postavljeno pitanje odnosa ugovorenih u odnosu na sredstava alocirana od Europske unije za projekte u Republici Hrvatskoj, i to za svaki program zasebno te pitanje vezano uz podatke o nepravilnostima i da li ista ulaze u navedena izvješća (tablice i prikaze). Odgovoreno je da se svi troškovi nepravilnosti zbrajaju po završetku pojedinog projekta. Uz navedeno dan je pregled ugovorenih sredstava po programima kako slijedi:

CARDS 2003 - 28,69 mil eura ili 97,68% alociranih sredstava
CARDS 2004 – 44,07 mil eura ili 94,61% alociranih sredstava
PHARE 2005 – 63,94 mil eura ili 87,42% alociranih sredstava
PRAHE 2006 – 54,66 mil eura ili 85,22% alociranih sredstava

U daljnjem pregledu navela je podatak za 6 projekata ukupne vrijednosti 123,05 mil. eura od čega je 59,00 mil. eura osigurano iz programa ISPA. Temeljem navedenoga može se zaključiti da je ostvaren visok postotak odnosa ugovorenih naspram alociranih sredstava, a što je u suprotnosti s javnim mnijenjem koje ima predodžbu o slaboj iskoristivosti i nepripremljenosti projekata.

Nadalje je postavljeno pitanje vezanosti pojedinih projekata koji se financiraju iz programa IPA te je razjašnjeno da će se svaki projekt ugovoriti tijekom prvog i drugog tromjesečja 2010. godine zasebno po završetku pripreme potrebne dokumentacije. Na taj način na primjer ugovaranje sredstava za realizaciju projekata uređenja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Marišćina neće biti vezano uz dovršetak dokumentacije RCGO Lećevica ili Kaštijun.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na dio Višekorisničkog programa za nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za 2008. godinu (decentralizirano upravljanje), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbori su, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da ovaj Sporazum o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 952.000 eura (7.006.720 kuna) te je za njegovu provedbu potrebno paralelno osigurati sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 1.516.160 kuna. Predmetnim Sporazumom financirat će se dva projekta: jačanje administrativnog kapaciteta Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost (DZNS), upravljačkog tijela nadležnog za nuklearnu sigurnost i zaštitu te zaštita od zračenja prilikom medicinskog ozračivanja. Korisnik prvog projekta je Državni zavod za nuklearnu sigurnost, a cilj je projekta poboljšati tehnički kapacitet navedenog Zavoda vezano uz mjere jamstva kontrole nuklearnog materijala, postupanja s radioaktivnim materijalom i dekomisije nuklearnih elektrana. Korisnik drugog projekta, koji ima za cilj smanjenje izloženosti pacijenata i radnika ionizirajućem zračenju u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, je Državni zavod za zaštitu od zračenja (DZZZ).

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja o obuhvatu drugog projekta kojem je cilj zaštita od zračenja prilikom medicinskog ozračivanja pacijenata i radnika te je od strane ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu od zračenja istaknuto kako navedeni projekt nije vezan uz problematiku uređenja i reorganizacije prostora u zdravstvenim ustanovama u kojem se obavlja medicinsko ozračivanje već prvenstveno usmjeren ka stvaranju dobre prakse optimizacijom doza. Ujedno je raspravljano i o pitanju odlaganja te izvoza nisko i srednje radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj. Tijekom rasprave ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu od zračenja istaknuo je potrebu osiguranja dodatnih 300.000,00 kuna u Državnom proračunu za 2010. godinu u cilju kvalitetnog obavljanja djelatnosti zbrinjavanja ovoga otpada korištenjem postojećih kapaciteta, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA DIO VIŠEKORISNIČKOG PROGRAMA ZA NUKLEARNU SIGURNOST I ZAŠTITU OD ZRAČENJA U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI ZA 2008. GODINU (DECENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 28. listopada 2009. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za proširenje sportsko rekreativnih sadržaja postojećeg Sportsko rekreacijskog parka „Totomore“, na kat. čest. broj 886/3, 886/1 i 890, k.o. Totovec u Totovcu, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/07-02/01, Urbroj: 5030105-09-2, od 20. listopada 2009. godine radi pribavljanja mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine, br. 9/94., 35/94., 112/2000., 114/2001. i 79/2006.)

U raspravi na Odboru istaknuta je potreba da se kod sljedećih izmjena Zakona o izvlaštenju odredba stavka 4. članka 9. usuglasi s Poslovnikom Hrvatskog sabora („Narodne novine“. br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. – pročišćeni tekst, 41./02., 91/03., 58/04., 39/08. i 86/08.). Iznijeto je i stajalište kako bi trebalo razmotriti dopunu stavka 4. članka 9. na način da uz Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo te Odbor za razvoj i obnovu mišljenje u vezi s prijedlozima odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske daje i Odbor za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Hrvatskoga sabora.

Vezano za kvalitetu šumskog zemljišta na kojem se planira proširenje postojećeg Sportsko rekreacijskog parka „Totomore“ uočeno je da je u obrazloženju svrhe utvrđivanja interesa Republike Hrvatske naznačeno kako je riječ o nekorisnom šumskom zemljištu (divlja šume 5. kategorije koja nije ekonomski isplativa za korištenje) dok je u priloženim Posebnim uvjetima građenja za izgradnju sportsko rekreacijskog parka Totomore-Totovec izdanim od Hrvatskih šuma d.o.o. naznačeno da se k.č. br. 886/1, 886/3 i 890 k.o. Totovec nalaze u sklopu g.j. „Donje Međimurje“, odsjecima 44a, 44b i 45a koji prema namjeni spadaju u zaštitne šume. Istaknuto je da je člankom 14. stavkom 3. Zakona o šumama definirano da zaštitne šume služe prvenstveno za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine dok je člankom 25. stavkom 2. regulirano da šumu proglašava zaštitnom šumom županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba. Priložena dokumentacija ne sadržava akt o proglašenju šume zaštitnom šumom kao ni posebno uvjerenje da su navedene katastarske čestice sastavni dio šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske, dok iz priloženih Posebnih uvjeta građenja Hrvatskih šuma d.o.o. proizlazi da je riječ o zaštitnim šumama a ne nekorisnom šumskom zemljištu.

Priložena dokumentacija ujedno ne sadržava mišljenje Skupštine Međimurske županije da je navedeno proširenje sportsko rekreativnih sadržaja postojećeg Sportsko rekreacijskog parka „Totomore“ na kat. čest. broj 886/3, 886/1 i 890, k.o. Totovec, u interesu Republike Hrvatske. Uočeno je da je u prvotnom zahtjevu Betaplasta d.o.o. Donji Kraljevec o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske upućenom Vladi Republike predmet namjene zemljišta označenog kao kat.čest. broj 886/1 i 886/3, k.o. Totovec bilo uređenje i izgradnja otvorenog skladišnog prostora na kojem bi se skladištili gotovi proizvodi betonske galanterije te uređenje i izgradnja otvorenog skladišnog prostora za skladištenje ili deponiju prirodnog šljunka i agregata po frakcijama različitih struktura. Skupština Međimurske županije na 15. sjednici održanoj 20. travnja 2007. godine dala je pozitivno mišljenje na prijedlog Betaplasta d.o.o. da Vlada Republike Hrvatske donese odluku da je izdvajanje navedenih šuma i šumskog zemljišta koje je u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja, a u svrhu uređenja i izgradnje spomenutih skladišnih prostora, u interesu Republike Hrvatske. Mišljenje je dano pod uvjetom pribavljanja pravomoćne lokacijske dozvole odnosno donošenja detaljnog plana uređenja prostora za predmetno područje.

Prijedlogu odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za proširenje sportsko rekreativnih sadržaja postojećeg Sportsko rekreacijskog parka „Totomore“ priložena je pravomoćna lokacijska dozvola od 9. srpnja 2008. godine izdana na temelju Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Čakovca („Službeni glasnik Grada Čakovca“, broj 4/03) te Uvjerenje Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo od 6. listopada 2006. godine iz kog je vidljivo da se kat.čest. broj 886/1 i 886/3 k.o. Totovec nalaze izvan granica građevinskog područja.

Tijekom rasprave ukazano je na odredbe članka 37. i članka 51. Zakona o šumama (Narodne novine“ br. 140/05., 82/06 i 129/08.) kojima je regulirano što se može graditi u šumi i/ili na šumskom zemljištu sukladno dokumentu prostornog uređenja te uvjeti po kojima se šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske mogu izdvojiti iz šumskogospodarskog područja. Budući da je u ovom slučaju riječ o katastarskim česticama koje se nalaze izvan granica građevinskog područja te da je u Posebnim uvjetima građenja za izgradnju sportsko rekreacijskog parka „Totomore“ izdanim od Hrvatskih šuma d.o.o. 5. lipnja 2008. godine naznačeno da navedene čestice spadaju prema namjeni u zaštitne šume, članovi Odbora zaključili su da se trgovačko društvo Betaplast d.o.o. u cilju provođenja zahvata u prostoru planiranog dokumentom prostornog uređenja i izdanom lokacijskom dozvolom uputi na drugi pravni put tj. uzimanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Uredbom o načinu i kriterijima za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 108/06 i 73/09) člankom 3. podstavkom 1. regulirano je da se šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske može dati u zakup radi korištenja u svrhu odmora, rekreacije i sporta (trim-staze, staze za jahanje, privremeni sportski tereni, stolovi i klupe za odmor i sl.).

Ocjenjujući da postoji drugi pravni put za rješavanje zahtjeva stranke, nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće

Ne daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za proširenje sportsko rekreativnih sadržaja postojećeg Sportsko rekreacijskog parka „Totomore“, na kat. čest. broj 886/3, 886/1 i 890, k.o. Totovec u Totovcu.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 28. listopada 2009. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, sa područja Rašćana i Župe u Općini Zagvozd, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/08-02/02, Urbroj: 5030105-09-2, od 20. listopada 2009. godine radi pribavljanja mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine, br. 9/94., 35/94., 112/2000., 114/2001. i 79/2006.)

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, sa područja Rašćana i Župe u Općini Zagvozd.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 28. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja i koncesije. Procjenjuje se da je sveukupno riječ o cca 100.000.000 m2 zemljišta. Uz kratki prikaz rješenja predloženih ovim Zakonom istaknuto je da se utvrđenjem titulara vlasništva na turističkom i građevinskom zemljištu otklanjanja pravna praznina glede vlasničkopravnog statusa tih nekretnina, otvara mogućnost investicijske aktivnosti na tom zemljištu te omogućuje sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonito korištenje tih nekretnina.
Uz predstavnika predlagatelja sjednici Odbora bila je nazočna i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koja je dodano obrazložila odredbe ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na turistička zemljišta na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja te ostala građevinska zemljišta. Pri tomu naglasak je dala na pojašnjenju uvjeta stjecanja prava vlasništva građevine i zemljišta ispod građevine od strane trgovačkog društva,  utvrđivanja zemljišta koje je nužno za redovnu uporabu građevine, davanje koncesije i osnivanja prava građenja sukladno dokumentima prostornog uređenja kao i uloge nadležnih upravnih tijela za poslove prostornog uređenja u provedbi ovoga Zakona. Značajnim je istaknula da su predloženim Zakonom turističko zemljište na kojem je dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojem su izgrađene turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja) definirani kao dobro od interesa Republike Hrvatske.
U raspravi na Odboru iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
Istaknuta je važnost otklanjanja pravne praznine glede vlasničkopravnog statusa na navedenim nekretninama te ukazano na potrebu što skorijeg donošenja i reguliranja ove problematike. Tijekom rasprave pojedinačno je ukazano na odredbe koje je nužno sadržajno i nomotehnički doraditi kako bi se izbjegla različita tumačenja i nedosljednost u njegovoj primjeni.
Predloženo je da se u članku 9. kojim je regulirano da ukoliko se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru trgovačko društvo iz članka 8. ovoga Zakona ima pravo podnijeti zahtjev za dobivanje koncesije na pomorskom dobru, radi nedvojbenosti u primjeni izrijekom navede da je u ovom slučaju riječ o koncesiji koja se dobiva temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Vezano uz utvrđivanje zemljišta koje je nužno za redovnu uporabu građevine istaknuta je uloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u definiranju što se pod navedenim zemljištem podrazumijeva. Prvenstveno se ovdje misli na pitanje tretmana parkirnih mjesta, pristupne ceste i sl.
Kada je riječ o zemljištu koje je nužno za redovnu uporabu građevine, a koje će se moći prodati trgovačkom društvu po tržišnoj cijeni, predloženo je da se u ovom Zakonu izrijekom definira što se podrazumijeva pod tržišnom cijenom. 
Kod problematike stjecanja od strane trgovačkog društva prava vlasništva građevine i zemljišta ispod građevine (zemljišta tlocrtne površine) upozoreno je na važnost poveznice s važećom regulativom tj. definiranja da se navedena utvrđuje sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
Bilo je i mišljenja o potrebi preispitivanja predloženog modela raspodjele naknade za koncesiju po kom bi 60% pripadalo Republici Hrvatskoj, a preostalih 40% jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zbog značenja koji će imati fond za razvoj turističke infrastrukture i turističke resursne osnove, a u koji će se uplaćivati dio naknade za koncesiju koja pripada Republici Hrvatskoj, upozoreno je na važnost da se posebnim zakonom uredi njegova namjena, način korištenja sredstava i sl.
Postavljeno je pitanje opravdanosti definiranog roka od dvije godine u članku 29. stavku 2.
Ocijenjeno je da je u članku 36. stavku 2. definiran predug rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kom će Vlada Republike Hrvatske donijeti provedbene akte te je sugerirano predlagatelju da razmotri mogućnost skraćivanja toga roka na 30 dana. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                                                      Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je iznio osnovne makroekonomske pokazatelje za prvih pet mjeseci odnosno za prvu polovicu ove godine te istaknuo kako se u skladu s njihovim kretanjima na razini cijele 2009. godine očekuje realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%. Predloženim rebalansom ukupni prihodi državnog proračuna za 2009. godinu projicirani su u iznosu od 111,2 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na ranije planirano. Navedeno povećanje prvenstveno je rezultat očekivanih fiskalnih učinaka povećanja stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23%, uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke kao i naknada za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama te izjednačavanja kriterija oporezivanja plovila i zrakoplova s osobnim automobilima i motociklima. Ovim rebalansom ukupni rashodi definirani su na razini od 120,5 milijardi kuna što je za 260,5 milijuna kuna manje od proračuna nakon drugog rebalansa, dok ukupno smanjenje rashoda proračuna u 2009. godini u odnosu na prvotni proračun iznosi 6,5 milijardi kuna. Navedeno smanjenje ukupnih rashoda od 260,5 milijuna kuna rezultat je s jedne strane smanjenja rashoda za 978,6 milijuna kuna te s druge strane povećanja rashoda za 718,1 milijun kuna uslijed preraspodjele te uvođenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna, planirani ukupni manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznosi 9,3 milijarde kuna ili 2,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu. Time je ukupni manjak smanjen za 1,6 milijardu kuna ili 0,5 postotna boda u odnosu na dosadašnji plan.

Planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjuju se za 1.621.789 kn te iznose 434.568.669 kn. Unutar ovoga razdjela najveći dio smanjenja odnosi na glavu Ministarstva koja, uz smanjenje od 1.220.789 kn, sada iznosi 266.402.217 kn. Planirana sredstva za glavu Agencija za zaštitu okoliša smanjenja su za 401.000 kn te iznose 14.810.685 kn dok planirana sredstava za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama ostaju na istoj razini i iznose 153.355.767 kn,
Za glavu Zaštita i očuvanje prirode u razdjelu Ministarstva kulture planirano je smanjenje za 150.000 kn te sredstva za ove namjene sada iznose 71.189.272 kuna. Rebalansom je planirano smanjenje pozicije Edukacija i osposobljavanje (provedba ACQUIS-a) za 100,000 kn te pozicije Izvršenje inspekcijskih rješenja za 50.000 kn.

Ovim rebalansom nisu planirane izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čime ostaje nepromijenjen iznos planiranog suficita od 223.335.631 kuna.
Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom, kao rezultat provedenih mjera racionalizacije i smanjenja države potrošnje u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, smanjuju planirana sredstva proračunske zalihe s 329.977.617,00 kuna na 279.977.617,00 kuna. Vezano uz planirani deficit Državnog proračuna mijenja se iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazano u Računu financiranja. Navedeni iznos smanjuje se s 21.715.618.932,00 kuna na 20.057.805.542,00 kuna. Usklađuje se i iznos tekućih otplata glavnica državnog duga koje imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima. U skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2009. godini predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika.

Odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „suzdržan“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 6 glasova „za“ , 1 glasom „protiv“ i 1 glasom „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se pad globalne gospodarske aktivnosti i kretanja u okruženju odražavaju na gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj te se na razini cijele 2009. godine očekuje realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%.  Novi plan prihoda državnog proračuna za 2009. godinu temeljen je na planiranim makroekonomskim kretanjima, dosadašnjem ostvarenju prihoda u 2009. godini te očekivanjima u kretanju pojedinih prihoda do kraja godine. Prema novom planu ukupni prihodi za 2009. godinu iznose 109,8 milijardi kuna što je smanjenje od 6,8 milijardi kuna u odnosu na plan. Rebalansom se ukupni rashodi smanjuju za 780,6 milijuna kuna te iznose 120,8 milijardi kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna, planirani manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznosi 11 milijardi kuna ili 3,3 procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjuju se za 44.960.656 kn te iznose 436.190.458 kn. Unutar ovoga razdjela  najveći dio smanjenja odnosi na glavu Ministarstva koja, uz smanjenje od 38.088.941 kn, sada iznosi 267.623.006 kn. Planirana sredstva za glavu Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama smanjena su za 5.894.858 kn te iznose 153.355.767 kn, a za glavu Agencija za zaštitu okoliša smanjena za 976.857 kn te iznose 15.211.685 kn.

Za glavu Zaštita i očuvanje prirode u razdjelu Ministarstva kulture planirano je smanjenje za 600.000 kn te sredstva za ove namjene sada iznose 71.339.272 kuna.

Izmjenama i dopunama Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirani su za 2009. ukupni prihodi u iznosu od 1.129.735.000 kuna, ukupni rashodi u iznosu od 906.399.369 kn odnosno suficit u iznosu od 223.335.631 kuna.

U raspravi je postavljeno pitanje opravdanosti donošenja ovoga rebalansa uz skori najavljeni treći rebalans Državnog proračuna za 2009. godinu.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“  i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa  7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Odbor za zaštitu okoliša odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA ZA PROSTORNO
UREĐENJE I GRADITELJSTVO

Jerko Rošin 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazano u Računu financiranja. Navedeni iznos povećava se s 15.344.114.607,00 kuna na 21.715.618.932,00 kuna. Usklađuje se i iznos tekućih otplata glavnica državnog duga koje imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.

Zbog povećanja potencijalnih i već nastalih obveza proizašlih iz danih financijskih državnih jamstava povećava se iznos jamstvene zalihe za 400.000.000,00 kuna čime jamstvena zaliha doseže iznos od 667.000.000,00 kuna. Predloženim se omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini.

Odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa glasova 7 „za“ i 2 glasa „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 1. srpnja 2009. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2008. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine. 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženo Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da navedeno Izvješće, kao i već usvojena prethodna tri izvješća, predstavlja analitički osvrt provedbene politike Vlade Republike Hrvatske u dijelu stvaranja boljih i kvalitetnijih uvjeta života na otocima, zaštite postojećih vrednota i očuvanja svih otočnih resursa te demografskog, društvenog i gospodarskog napretka i održivog razvoja otoka. U tijeku 2008. godine nastavilo se s provođenjem niza mjera i aktivnosti od kojih je posebno istaknuta izgradnja prometne, komunalne i društvene infrastrukture, povećanje broja i frekvencija linija, uvođenje novih, bržih i komfornijih brodova, uvođenje noćnih linija, subvencioniranje pomorskog i otočnog javnog cestovnog prometa, povlastice za prijevoz otočana putem otočne karte („vinjete“), subvencioniranje cijene vode te prijevoza ukapljenog naftnog plina, potpore otočnim poslodavcima za zapošljavanje, sufinanciranje izgradnje 15 poslovnih zona, izgradnja, uređenje, opremanje novih i postojećih objekata primarne zdravstvene zaštite, izgradnja i sanacija škola, potpore u poljoprivredi, ribarstvu, turizmu i kulturi i sl. U 2008. godini Država je u razvoj otoka uložila 1.680.683.121,10 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.336.306.855,10 kuna bespovratna sredstva, a 344.376.266,00 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH ulagalo je u 2008. godini kroz bespovratna sredstva u potpore za izradu prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave, geoinformacijski sustav prostornih planova Jadranske Hrvatske te prostorne planove posebnih obilježja za nacionalne parkove i parkove prirode u iznosu 1.022.000,00 kn. Državna geodetska uprava ulagala je 13.158.746,76 kuna u otoke u 2008. godini kroz provedbu katastarskih izmjera na pet lokacija s ukupnom površinom od 3.702 ha.

U raspravi je naglašena važnost definicije pomorskog dobra. Vezano uz utvrđivanje pomorskog dobra ukazano je na ulogu dokumenata prostornog uređenja kojima se određuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora.

Uz važnost kvalitetnog i sustavno rješavanja prometnog povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi se smanjila njihova izoliranost, u kontekstu smanjivanja izoliranosti otoka, istaknuta su ulaganja u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu u cilju povezivanja matičnih i područnih škola na otocima u CARNet mrežu i uspostave sustava za daljinsko podučavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA U 2008. GODINI   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog strategije kao zainteresirana radna tijela.

Sjednici dvaju Odbora prisustvovali su i predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, INA d.d., HEP d.d., Hrvatske šume d.o.o., PROplin d.o.o. te nevladinih udruga u zaštitu okoliša: Door, Zelena akcija, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE), Centar za obnovljive izvore energije (CERES) i EKO-2000 (PEPGO).

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je obrazložio provedenu proceduru izrade Prijedloga strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske koja je započela 2007. godine te je Zelena knjiga upućena u javnu raspravu 10. studenog 2008. godine s predviđenim trajanjem javne rasprave od mjesec dana. Javna je rasprava produljena do 31. prosinca 2008. godine a Ministarstvo je sve do ožujka zaprimalo pisane primjedbe na koje se očitovalo stručno povjerenstvo. Očitovanje stručnog povjerenstva na pitanja, komentare i prijedloge iz javne rasprave dostupno je na web stranici Energetske strategije. Tijekom izrade Strategije napravljena je detaljna analiza i procjena buduće potrošnje energije po svim energentima i po svim sektorima te su projekcije za razdoblje od 2009. do 2020. da bi uz primjenu mjera energetske efikasnosti potrošnja energije u Republici Hrvatskoj rasla stopom od 2,7% godišnje od čega dominantan udio ima električna energija s trendom rasta od 3,7% . Predložena Strategija temelji se na sigurnosti opskrbe, na konkurentnosti energetskog sektora i na održivom razvoju. Predlaže se pokretanje aktivnosti hrvatskog nuklearnog energetskog programa kojim bi se ispitale mogućnosti izgradnje takve elektrane i kojom bi se ispunile temeljne predradnje za pokretanje tog programa. Strategijom se predviđaju značajne investicije u energetskom sektoru tako da se u razdoblju od 2009. do 2020. godine u ovaj sektor planira investirati oko 15 milijardi eura od čega 60% otpada na elektroenergetski sustav.

Centar za obnovljive izvore energije CERES i Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju (HSUSE) dostavile su Odboru za zaštitu okoliša pisane primjedbe. Predstavnik CERESA je ukratko istaknuo kako je predloženom Strategijom potpuno zanemareno korištenje sunčeve energije za dobivanje električne energije. Prvenstveno je ovdje upozoreno na zanemaren utjecaj brzog razvoja novih tehnologija (solarne fotonaponske tehnologije) u korištenju sunčeve energije. Istaknuto je da je prošle godine oko pedeset direktora i menedžera najvećih europskih fotonaponskih tvtki ustvrdilo da su do 2020. godine u mogućnosti pokriti čak 12% potrošnje električne energije u EU fotonaponskom (FN) tehnologijom i modulima uz instaliranje oko 400 GW FN sustava. Uz ostvarenje planirane proizvodne cijene od 600 US$/kW najnaprednijih tankoslojnih FN modula dobiva se kvalitetna konkurencija izgradnji nuklearne elektrane.

Primljene pisane primjedbe Zelene akcije obrazložio je predstavnik navedene udruge naglasivši kako ona ne podržava predloženu Strategiju budući da se njome planira gradnja dvije termoelektrane na ugljen, otvaraju vrata gradnji nuklearne elektrane i odlagališta radioaktivnog otpada te provedbi projekta Družba Adria. Sa stajališta realnosti procjena rasta potrošnje upozoreno je da se Strategija temelji na predviđenom stalnom godišnjem rastu BDP-a od 5%. Izražena je ocjena da Strategija vodi i sve većem uvozu fosilnih goriva te napomenuto da je Međunarodna energetska agencija nedavno ispravila svoje procjene buduće proizvodnje nafte te upozorila na moguće globalne nestašice nafte već polovicom sljedećeg desetljeća.

Tijekom rasprave izraženo je stajalište o nedovoljnoj zastupljenosti biogoriva (biodizela i bioetanola), posebno biogoriva druge generacije te bioplina u predloženoj Strategiji. Prvenstveno je naglasak dan na nisku planiranu proizvodnju energije iz bioplina te istaknuto da u RH postoji već iskazan interes za proizvodnju i uporabu bioplina. S druge strane napomenuto je da je Strategijom dobro zastupljena uporaba energije vjetra kao obnovljivog izvora energije.

U nastavku rasprave spomenuto je da Hrvatska ima postojeću energetsku strategiju donesenu 2002. godine koja vrijedi do 2012. godine te da glavna ideja donošenja nove strategije (ispunjavanje obveza ratificiranog Kyoto protokola s ciljem smanjenja količine ispuštanja stakleničkih plinova) nema potvrdu u Prijedlogu nove strategije s obzirom da se planira izgradnja termoelektrana na ugljen i plin. Nadalje je spomenuto da je pokretanje hrvatskog nuklearnog programa u direktnoj suprotnosti s odredbama moratorija na izgradnju nuklearnih elektrana do 2015. godine temeljem važećeg Programa prostornog uređenja RH. Nadalje se smatra da se strategijom povećava ovisnost RH o fosilnim gorivima te da nije prepoznat potencijal koji imaju obnovljivi izvori energije u RH.
Energetski potencijali RH u području hidroelektrana spomenuti su u pitanju o predviđenoj izgradnji HE Lešće te pitanju u kojoj su fazi pregovori s Mađarskom o izgradnji HE Virje.

S obzirom da se očekuje povećanje potrošnje energije postavljeno je pitanje stimulacije električnih i hibridnih automobila.

Naglašeno je da je Hrvatska na prekretnici između izbora uvoznih energenata na bazi fosilnih goriva, ulja nafte i plina ili ekološki čiste opcije uporabe biomase, sunca, vjetra, malih hidroelektrana i vodika a što se ne mora uvoziti.

Izraženo je stajalište kako bi Strategija morala sadržavati jasan stav vezano uz načine podmirivanja energijskih potreba RH te već u ovoj fazi sadržavati odluku o energetskim opcijama na kojima će se temeljiti opskrba energijom. Ovdje se prvenstveno misli na odluku o izgradnji nuklearne elektrane ili izbora drugih opcija (obnovljivi izvori energije i sl.)

Naglašena je potreba iznalaženja načina smanjivanja potrošnje energije te iznalaženja energetske opcije koja će garantirati dostatnu količinu energiju a ujedno biti prihvatljiva sa stajališta ekonomskog razvoja.

Zbog ograničenog vremena trajanja sjednice svi nazočni nisu bili u mogućnosti izraziti svoje stajalište te se ni predstavnik predlagatelja nije mogao povratno očitovati o iznesenim primjedbama.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša većinom glasova (sa 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno odlučili su predložiti Hrvatskome saboru da se odgodi rasprava o Prijedlogu strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske dok predlagatelj ne dostavi Odborima odgovore na sve pristigle primjedbe.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Protokol o strateškoj procjeni okoliša usvojen kao protokol uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica 2003. godine te ga je do sada potpisalo 38 država. Ratifikacija ovog Protokola značajna je zbog razvoja procesnih instrumenata provedbe postupka strateške procjene utjecaja planova i programa na okoliš preko državnih granica te ujednačavanja i unapređivanja primjene postupka strateške procjene. Njegovom primjenom omogućava se donošenje mjerodavnih odluka o prihvaćanju plana i programa uz prethodno poznavanje mogućih značajnih prekograničnih utjecaja provedbe plana ili programa. Ovaj Protokol stupa na snagu devedeseti dan od datuma polaganja šesnaeste isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, a do sada ga je od potrebnih šesnaest ratificiralo deset država i Europska zajednica. Republika Hrvatska Protokol je potpisala 23. svibnja 2003. godine u Kijevu. Predstavnik predlagatelja je, uz prikaz osnovnih pitanja koja se uređuju ovim Protokolom, ujedno dao i kratki prikaz zakonske regulative RH u dijelu kojim je regulirana strateška procjena utjecaja plana i programa na okoliš te pitanja prekograničnog utjecaja planova, programa, zahvata i postrojenja. 

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja definicije "stranke" u članku 2. te područja primjene strateške procjene okoliša za planove i programe vezano uz Dodatak II.
Ukazano je na onečišćenja iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebno rafinerije u Bosanskom brodu, te utjecaj realizacije projekta "Gornji horizonti" na dolinu Neretve. U tom kontekstu predstavnik predlagatelja istaknuo je da Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica. Republika Hrvatska je na razini država jugoistočne Europe potpisnica posebnog ugovora o suradnji na prekograničnim utjecajima kod procjene utjecaja na okoliš sa zemljama koje nisu članice ESPOO Konvencije, međutim Bosna i Hercegovina nije potpisnica tog ugovora. Imajući u vidu velik utjecaj provedbe projekta "Gornji horizonti" na dolinu Neretve Odbori su odlučili zatražiti cjelovitu pisanu informaciju od nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva o navedenom projektu.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno su odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O STRATEŠKOJ PROCJENI OKOLIŠA UZ KONVENCIJU O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.  

      
                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA

                 Marijana Petir

          PREDSJEDNIK ODBORA

                                Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 2. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se donošenjem izmjena i dopuna Zakon o otpadu uskladiti s odredbama Zakona o koncesijama. Predloženim Zakonom omogućuje se uvoz oporabljivog otpada u Republiku Hrvatsku te usklađuje prekogranični promet otpadom s Uredbom EZ- o pošiljkama otpada broj 1013/2006 u dijelu koji se odnosi na izvoz i provoz neopasnog otpada radi zbrinjavanja. Ocjena je da su provedbom Zakona o otpadu i njegovih provedbenih propisa stvoreni uvjeti i osigurani kapaciteti za uvoz materijalno oporabljivog otpada u Republiku Hrvatsku. Predloženim Zakonom ujedno se mijenjaju odredbe kojima se regulira postupak plaćanja naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada na račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od strane proizvođača i uvoznika proizvoda od kojih navedeni otpad potječe.

U izlaganju posebno je istaknuto da je izmjenama Zakona omogućeno iskorištavanje vrijednih svojstava otpada koji, ako se definira kao otpad i ako kao takav završi u okolišu jest opasan, dok kao sirovina može biti oporabljen u korisni materijal. Nizom pravilnika o posebnim kategorijama otpada omogućen je razvoj poduzetnika koji zapošljavaju od 3,5 do 4 tisuće radnika. Zakonom je predloženo i rješenje naknade troškova državi ukoliko sanira lokacije visoko opterećene opasnim otpadom, a kada je onečišćivač poznat, ali nije izvršio sanaciju ili je odbija izvršiti.

U nastavku uvodnog izlaganja svoje primjedbe na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu dala je predstavnica udruge Zelena akcija. Pohvalila je prihvaćanje nekih primjedbi koje je predložila Zelena akcija u postupku izrade Nacrta prijedloga zakona, međutim izrazila je zabrinutost zbog izostanka eksplicitne zabrane uvoza opasnog otpada koja postoji u važećem Zakonu o otpadu, te zatražila da se navedena odredba unese i u ovaj Prijedlog zakona.

U raspravi o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu, iskazana je sumnja da postojeći kapaciteti za oporabu otpada nisu dostatni niti za potrebe Hrvatske. Izraženo je žaljenje što nije istaknuta primjena načela „onečišćivač plaća“ u članku koji regulira sanaciju lokacija visoko opterećenih opasnim otpadom, ali je podržano uvođenje prava državi na naknadu svih troškova sanacije koje se provode o njenom trošku.

Nadalje, pohvaljena je mogućnost uvoza otpada čija se korisna svojstva mogu iskoristiti s ciljem razvoja gospodarstva i povećanja broja radnih mjesta.

U nastavku rasprave iskazana je dodatna zabrinutost oko mogućnosti uvoza opasnog otpada pa čak i kada se radi o uvozu u svrhu oporabe. Spomenuto je i to da ne postoje tehnologije koje uopće ne utječu na okoliš i zdravlje zaposlenih, te je iskazana bojazan zbog niske ekološke svijesti poduzetnika i nedostatnog kapaciteta odgovornih institucija za nadzor gospodarenja otpadom.
U odgovoru na iskazane primjedbe predstavnik predlagatelja odgovorio je da postoje dovoljni kapaciteti za uvoz pojedinih vrsti otpada u svrhu oporabe, a da je spomenuto načelo „onečišćivač plaća“ provedeno kroz niz pravilnika te da je Uredba o plaćanju naknade korisnika okoliša, a koja opterećuje pogone koji štetno djeluju na okoliš, spremna za upućivanje u proceduru. U odgovoru na pitanje o tehnologijama koje opterećuju okoliš odgovoreno je da svaka djelatnost ima utjecaja okoliš ali je bitno da ga ne opterećuje iznad propisanih granica.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTPADU

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.
Na članak 3.

U članku 18a. stavak 3. briše se.
U stavku 7. iza točke dodaje se rečenica koja glasi:
„ Troškovi sanacije smatraju se troškovima stečajnog postupka.“
Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom uređuje se pitanje prava države u slučaju sanacije, na način kojim bi se u primjeni izbjegli određeni prijepori , te eventualna šteta koja bi mogla nastati za stranku zbog dvojbenog postupanja.

Amandman II.
Na članak 4.

U članku 47 iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) Zabranjuje se uvoz opasnog otpada, osim u slučaju oporabe kada se s materijalnom oporabom dobiva novi proizvod ili sirovina koja oporabom prestaje biti otpad.

Dosadašnji stavci 2.i 3. postaju stavci 3.i 4.

Obrazloženje:
Ovim amandmanom se uređuje pitanje iznimnog uvoza opasnog otpada za obradu u postrojenjima koja mogu osigurati potpunu reciklažu kojom se iz ovoga otpada dobiva novi proizvod ili sirovina koja nije otpad.

Amandman III.
Na članak 21.

U članku 88. stavku 1. točki 19. u zagradi iza brojke „2.“ dodaju se riječi: „i 3“.

Obrazloženje
Amandman je posljedica predloženog amandmana na članak 4. kojim se propisuje kaznena odredba.

Amandman IV.
Na članak 23.

Članak 23. mijenja se i glasi:

Odredbe članka 18a. ovoga Zakona primjenjuju se i na postupke sanacije koje su u tijeku.

Obrazloženje:
Ovom odredbom uređuje se pravo države na naknadu troškova sanacije i na postupke sanacije lokacija opterećenim opasnim otpadom koje su u tijeku bez povratnog djelovanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je glavni cilj donošenja novoga Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju prilagodba domaćeg sustava potpore potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU. Predloženim Zakonom uređuju se državne potpore poljoprivredi u obliku izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima te potpora za mjere ruralnog razvoja. U dijelu Zakona koji se odnosi na ruralni razvoj stvara se pravni temelj za donošenje Nacionalnog programa ruralnog razvoja, definirane su mjere za očuvanje i poboljšanje okoliša i krajobraza, uređeno donošenje Poljoprivredno-okolišnog programa. Značajnu novinu predstavlja uspostava sustava za identifikaciju zemljišnih parcela tj. ARKOD sustava do čije će uspostave referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja biti katastarska čestica.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te ukazano na važnost provedbe kontrole zahtjeva za izravna plaćanja na terenu. Zatražena su dodatna pojašnjenja o parametrima temeljem kojih je u članku 16. stavku 3. određen postotak godišnjeg obuhvata kontrole na terenu od najmanje 5% svih korisnika koji su podnijeli zahtjev za izravna plaćanja te o mogućnostima da se navedeni postotak obuhvata poveća. Od strane predstavnika predlagatelja istaknuto je da je navedeni obuhvat dostatan u uvjetima provedbe dobre procjene rizika te uvođenja evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (ARKOD sustava).

Raspravljano je i o pozitivnim učincima u članku 19. definiranog uvjeta za podnošenje zahtjeva za izravna plaćanja kod obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Naglašene su prednosti uključivanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u sustav poreza na dohodak posebno sa stajališta smanjenja porezne evazije. 

Zatraženo je detaljnije pojašnjenje uporabe termina „posjednik“ sa stajališta ostvarenja prava na izravna plaćanja. Izraženo je stajalište kako uvjet za ostvarenje prava na izravna plaćanja treba biti obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a ne vlasništvo ili posjed zemljišta ili stoke. U tom kontekstu predstavnik predlagatelja ukazao je na članak 3. stavak 1. kojim je definirano da su korisnici izravnih plaćanja poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost. 

Predloženo je da predlagatelj nomotehnički doradi stavak 8. u članku 56.

Tijekom rasprave istaknuta je važnost poticanja proizvodnje ljekovitog bilja te je predloženo da se razmotri povećanje i za deset puta pripadajućih jediničnih iznosa predloženih u Dodatku 1. za ljekovito bilje. Izraženo je stajalište da je riječ o kulturama čije bi značajnije poticanje moglo imati učinke na proširenje poljoprivredne proizvodnje na otocima koja je danas bazirana na uglavnom dvije kulture (masline i vinova loza) te stvaranje izvoznog hrvatskog brenda.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu osigurava usklađenje odredbi koje uređuju pitanja davanja koncesije za obavljanje komunalnih djelatnosti sa Zakonom o koncesijama. Zakonom o komunalnom gospodarstvu regulirano je da se koncesijom može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti opskrbe pitkom vodom, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, prijevoza putnika u javnom prometu, skupljanja i odvoza komunalnog otpada, odlaganja komunalnog otpada, tržnica na malo, prijevoza pokojnika i obavljanja dimnjačarskih poslova. Predloženim zakonom uređuje se davatelj koncesije, rokovi na koje se koncesije mogu dati, kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i sadržaj ugovora o koncesiji. Predstavnik predlagatelja ujedno je napomenuo da je u fazi izrade novi Zakon o komunalnom gospodarstvu.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te je ukazano na potrebu nomotehničke dorade izričaja u članku 1. stavku 1. predloženog Zakona kojim se mijenja članak 11. stavak 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu.  
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 23. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za „Projekt obnove riječkog prometnog pravca II“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. lipnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je ovaj Projekt, čiji je cilj povećati konkurentnost Rijeke kao lučkog grada, nastavak Projekta obnove riječkog prometnog pravca iz 2003 godine. Ukupni troškovi Projekta procijenjeni su na oko 88 milijuna EUR. IBRD sufinancira troškove Projekta u iznosu od 84 milijuna EUR, a ostatak od 4 milijuna EUR predstavlja udio Vlade Republike Hrvatske. Projektom će se modernizirati strateški lučki objekti, povećati uključenost privatnog sektora u luci, poboljšati financijsko poslovanje Lučke uprave Rijeka te unaprijediti kvaliteta života grada-luke uz istodobno bolje integriranje Rijeke u međunarodne prometne koridore. Projektom je planiran daljnji razvoj kapaciteta luke širenjem postojećeg kontejnerskog terminala Brajdica i izgradnjom novog kontejnerskog terminala Zagreb. Ujedno će se njegovom realizacijom omogućiti razvoj urbanog dijela Grada Rijeke premještanjem lučkih aktivnosti s područja Delte i Porto Baroša, koja će se razviti u urbana područja.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA „PROJEKT OBNOVE RIJEČKOG PROMETNOG PRAVCA II“   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je donošenje novog Zakona o rudarstvu završni dio procesa usklađivanja zakonodavnog okvira Republike Hrvatske u području energetike (energetske mineralne sirovine – ugljikovodici) i industrije (sve čvrste mineralne sirovine) s pravnom stečevinom Europske unije. Uz prikaz važećeg pravnog okvira kojim se uređuje rudarstvo u RH, ukratko su istaknute novine koje se uvode ovim Konačnim prijedlogom zakona. Prvenstveno je ovdje riječ o novom postupku davanja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina te davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina temeljem javnog natječaja. 

U raspravi na Odboru od predstavnika predlagatelja zatražena su dodatna pojašnjenja odredbi članka 64. kojim je regulirano postupanje sa mineralnim sirovinama kod izvođenja građevinskih radova te ukazano na probleme koji se javljaju u praksi vezano uz ovu problematiku. Temeljem u raspravi iznijetih primjedbi Odbor je predložio amandman na ovaj članak.

Istaknuto je i stajalište o potrebi preispitivanja stavka 2. u članku 65. kojim su definirani uvjeti kada se može dodatkom ugovora o koncesiji povećati količina eksploatirane mineralne sirovine unutar postojećeg eksploatacijskog polja. Iznijeta je ocjena da je člankom 135. definiran rok od šest mjeseci prekratak.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O RUDARSTVU  

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.

Članak 64. mijenja se i glasi:

„Članak 64.

(1) Ukoliko se prilikom građenja građevina koje se grade sukladno propisima o gradnji ustanovi višak iskopa u odnosu na potrebe ugradbe u obuhvatu te građevine a koji predstavlja mineralnu sirovinu, investitor je dužan predmetnu količinu staviti na raspolaganje  Republici Hrvatskoj kao vlasniku i o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za rudarstvo, ministarstvo nadležno za financije, središnje tijelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom i Državni inspektorat.
(2) Predstavlja li iskop mineralnu sirovinu ustanovljava se na temelju uzoraka dobivenih prigodom geomehaničkog ispitivanja tla, a iskazuje se troškovnički s faktorom rastresitosti kao sastavnim dijelom izvedbenog projekta.
(3) Republika Hrvatska mora iskazati svoju zainteresiranost za mineralne sirovine stavljene joj na raspolaganje na temelju  izvedbenog projekta prema kom se vrše iskopi. U slučaju zainteresiranosti količine mineralnih sirovina stavljene na raspolaganje moraju biti uklonjene s gradilišta u skladu sa planiranom dinamikom građenja. U protivnom višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu na raspolaganju je investitoru.
(4) Postupak, način utvrđivanja i prodaje, odnosno raspolaganja u druge svrhe mineralnim sirovinama iz stavka 1. ovoga članka propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.“

Obrazloženje:

Ovako koncipiranim modelom raspolaganja sa mineralnim sirovinama koje se izvade prilikom građenja građevina osigurava se lakša provedba postupanja s ovim mineralnim sirovinama koje se ne mogu ugraditi u obuhvatu građevine.

Amandman II.

U članku 73. stavku 2. iza riječi: “članka“ dodaju se riječi „Državni inspektorat i“, a iza riječi: „koncesionara“ stavlja se točka i brišu se riječi:  „koji je nositelj odobrenja za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina.“

Obrazloženje:
Sukladno stavku 1. ovoga članka dorađuje se izričaj.

Amandman III.

U članku 94. stavku 5. iza riječi: „godine“ briše se točka i dodaju riječi: „od pravomoćnosti te dozvole.“

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom nedvojbeno se definira rok u kom prestaje važiti građevinska dozvola za građenje rudarskih objekata i postrojenja ako investitor ne pristupi građenju rudarskih objekata i postrojenja.

Amandman IV.
U članku 100. stavku 1. iza riječi: „šezdeset“ dodati riječ: „dana“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj. 

Amandman V.
U članku 118. stavku 2. iza riječi: „okoliša i“ riječi: „prostorno uređenje“ brišu se i dodaju se riječi: „graditeljstvo“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Amandman VI.
U članku 121. u stavku 1. iza riječi“ rudarske“ dodaje riječ: „radove“.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Amandman VII.

U članku 126. stavku 2. točki 3. iza riječi: „Hrvatskoj“ stavlja se točka a riječi: “na čijem području se gradi ta građevina“ brišu se.

Obrazloženje:
Dorađuje se izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj 3. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula da je svrha predloženog Zakona provedba antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske poticanjem ulaganja u području gradnje do 31. prosinca 2010. godine. Predloženim Zakonom uređuje se gradnja, izdavanje akata za građenje, uporaba i uklanjanje građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07 i 38/09) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta, uz definirane slučajeve na koje se predmetni Zakon ne odnosi. Prema predloženim odredbama građenju navedenih građevina prethodi izdavanje umjesto dva akta (lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta) jednog akta (rješenja za građenje) čiji je rok za izdavanje znatno kraći. Predviđenim rokom od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva u kom je nadležno tijelo dužno investitoru izdati rješenje za građenje uz zakonom propisane uvjete, omogućit će se brže započinjanje investicija. Uz navedeni krajnji rok za donošenje rješenja popisani su i rokovi za poduzimanje određenih radnji u postupku donošenja tog rješenja te skraćeni rokovi za utvrđivanje posebnih uvjeta. Uvodno je ministrica ujedno istaknula spremnost predlagatelja da temeljem primljenih primjedbi Udruga gradova promijeni nadležnost za donošenje rješenja za građenje na način da i za građenje građevine odnosno izvođenje radova čija vrijednost iznosi 70.000.000,00 kuna i više, rješenje ne donosi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva već, kao i za ostale građevine i radove, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba odnosno županije. U tom smislu predloženi su amandmani.

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja odredbi vezano uz plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa te provođenja parcelacije građevinskog zemljišta. Ujedno je za efikasnost provođenja ovoga Zakona istaknuta važnost sređivanja zemljišnih knjiga te je ukazano na probleme na koje se u praksi nailazi vezano za pitanje istovjetnosti stanja u katastru i stanja u naravi prikazanog na posebnoj geodetskoj podlozi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (glasa 8„za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSTUPANJU I UVJETIMA GRADNJE RADI POTICANJA ULAGANJA

zajedno sa sljedećim amadmanima:

Amandman I.

U članku 1. stavku 1. iza brojeva: "76/07“ dodaju se riječi: „i 38/09“.

Obrazloženje
Nomotehnički se uređuje izričaj.

Amandman II.

U članku 6. stavku 2. riječi: "ako ovim Zakonom nije propisano drukčije" brišu se.
Stavak 3. briše se.

Obrazloženje:
Amandmanom se mijenja nadležnost za donošenje rješenja za građenje na način da i za građenje građevine odnosno izvođenje radova čija vrijednost iznosi 70.000.000,00 kuna i više ne donosi Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva već, kao i za ostale građevine i radove, upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba odnosno županije.

Amandman III.

U članku 7. stavku 1. riječi: „odnosno Ministarstvu“ brišu se.

Obrazloženje:
Ovim amandmanom mijenja se navedeni stavak u članku 7. sukladno amandmanu II.

Amandman IV.

U članku 28. stavku 1. iza riječi: „Ministarstvu“ briše se točka i dodaju se riječi: „zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)“.

Stavak 2. briše se.

Obrazloženje:
Ovim amandmanom mijenja se članak 28. sukladno amandmanu II.

Amandman V.
U članku 38. stavku 3. riječ: „rješenja“ zamjenjuje se riječju: „rješenje“.

Obrazloženje
Dorađuje se izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu te Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se financijska kriza, koja je započela krizom hipotekarnih kredita u SAD-u, postupno počela prelijevati u realni sektor na globalnoj razini te da najnovije projekcije makroekonomskih pokazatelja iz međunarodnog okruženja ukazuju na jači intenzitet ekonomske krize od ranije očekivanog. Ovaj pad globalne gospodarske aktivnosti, posebno u našem okruženju, rezultira negativnim učincima i na gospodarsku aktivnost u RH pa se u 2009. godini predviđa realni pad bruto domaćeg proizvoda od oko 2% uz prosječnu inflaciju od oko 2,6%. Navedeno uvjetuje planiranje niže razine očekivanih prihoda državnog proračuna od provotno planirane. Rebalansom državnog proračuna ukupni prihodi smanjuju se za 8,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan te iznose 116,6 milijardu kuna, a rashodi se smanjuju za 5,4 milijardi kuna te iznose 121,6 milijardi kuna. Ukupni manjak državnog proračuna za 2009. projicira se na 5,0 milijardu kuna odnosno na 1,4% procijenjenog BDP-a.

Ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naznačila je da je ukupno razdjel Ministarstva smanjen za 208.887.751 kn od čega se planirana sredstava za glavu-Ministarstvo smanjuju za 28.234.950 kn odnosno za oko 8%, a glavne uštede planiraju se smanjenjem sredstava za plaće, materijalne rashode, posebno intelektualne i osobne usluge. Kao glavnog nositelja ukupnog smanjenja razdjela od 208 milijuna kn istaknula je smanjenje planiranih sredstava za glavu-Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama za 179.253.651 kn. Navedeno smanjenje uvjetovano je dinamikom realizacije izgradnje stanova za koje je ova Agencija ugovorila kupnju s Gradom Zagrebom. Naglasila je da će predloženi rebalans i nadalje osigurati dobru realizaciju programa stambenog zbrinjavanja invalida iz Domovinskog rata, povratnika te izgradnju stanova u sklopu programa društveno poticane stanogradnje. Ujedno se kratko osvnula na planirana sredstva za program zaštite okoliša te prostorno planiranje s naglaskom na planirana sredstava za izradu prostornih planova.

Državni tajnik Ministarstva kulture naveo je da se ukupno razdjel Ministarstva smanjuje za 55.737.977 kn odnosno 5%, od čega se rashodi za zaposlene smanjuju za 15.737.977 kn. Sredstva za zaštitu i očuvanje prirode smanjuju se za 3.758.396 kn odnosno 4,9% od čega se sredstva za upravljanje i administraciju nacionalnih parkova, parkova prirode i Državnog zavoda za zaštitu prirode smanjuju za 2,7 mil kn, a temeljni nositelj je planirano smanjenje sredstava za plaće zaposlenih. Sredstva namijenjena za programe zaštite prirode rebalansom su smanjena na dvije pozicije: izgradnja, održavanje i opremanje javnih ustanova za zaštitu priode (za 700.000 kn) te tekuće donacije u novcu za zaštitu prirode (za 300.000 kn). Zaključno je iznesena ocjena da će se, uz rebalansom predviđena sredstva, realizirati planirani projekti zaštite i očuvanja prirode.

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva istaknuo je da se ukupno razdjel Ministarstva smanjuje za 339.803.590 kn odnosno 16,08%, od čega se rashodi za zaposlene smanjuju za 8.207.590 kn, a materijalni rashodi za 12.707.000 kn. Tijekom uvodnog izlaganja predsjednica Odbora za zaštitu okoliša zatražila je dodatna pojašnjenja o planiranim kapitalnim investicijama Hrvatskih voda, za koja je državni tajnik naglasio da se nastavljaju predviđenom dinamikom.

Pomoćnica direktora za financije i financijsku podršku u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukazala je na rebalansom planirano smanjenje prihoda poslovanja Fonda od 257.600.000 kn te rashoda poslovanja od 223.834.431 kn. Vezano uz planirano smanjenje prihoda istaknula je da se, polazeći od očekivanog pada gospodarske aktivnosti u 2009. godini kao jednoj od poticajnih mjera, pristupilo i smanjenju naknada obveznicima plaćanja izmjenama pravilnika za posebne kategorije otpada. Sukladno kretanjima na prihodovnoj strani predviđene su određene uštede na rashodnoj strani. Time je, uz razinu ukupnih prihoda od 1.127.200.000 kn te ukupnih rashoda od 907.864.369 kn za 2009. godini planiran suficit Fonda u iznosu od 219.335.631 kn.

Tijekom rasprave, u jedinom kritičkom osvrtu u odnosu na predloženi i obrazloženi rebalans iznijeto je stajalište da se već prilikom donošenja Državnog proračuna za 2009. godinu, a u kontekstu financijske krize, nisu u cijelosti sagledali makroekonomski pokazatelji iz međunarodnog okruženja te njihov utjecaj na gospodarstvo RH. Iznijeta je ocjena da predloženim smanjenjima nisu učinjene suštinske izmjene Državnog proračuna, a samim tim ni stvorene pretpostavke za rast zaposlenosti i gospodarstva te da je za očekivati novi rebalans tijekom ove godine. Izraženo je i mišljenje da je ovako planiran Državni proračun nerazvojan, a u tom smislu podcrtana je uloga HBOR-a u financiranju gospodarstva te njegova sadašnja slaba financijska pozicija.

Nasuprot prethodno iznesenih stavova istaknuto je da su prilikom donošenja Državnog proračuna za 2009. godinu u cijelosti sagledana ekonomska kretanja kako u međunarodnom okruženju, tako i u Hrvatskoj te da su najnovije projekcije i kretanja pokazala da je ekonomska kriza jačeg intenziteta od ranije očekivanog. Ovako koncipiran rebalans proračuna instrument je provedbe antirecesijskih mjera, reduciranja državne potrošnje, očuvanja makroekonomske stabilnosti i radnih mjesta. Ujedno je, kao primjer razvojne komponente, navedeno povećanje zaposlenosti kroz provedbu projekata vezanih uz zaštitu okoliša i gospodarenje posebnim kategorijama otpada. Istaknuto je da su s ciljem jačanja financijske pozicije HBOR-a osigurana dodatna sredstva od međunarodnih financijskih institucija u iznosu od 400 milijuna eura za pomoć gospodarstvu.      
Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Odbor za zaštitu okoliša odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom smanjuju sredstva proračunske zalihe uslijed smanjenja proračunskih prihoda bez primitaka u Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu. Ujedno se mijenja iznos iskazan u Računu financiranja Proračuna do kojeg se Vlada RH može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Uslijedila je i promjena strukture financiranja zbog orijentacije Vlade RH prema inozemnom tržištu. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna mijenjaju se sa 487.913.680,00 kuna na 554.495.200,00 kuna. Značajnu poticajnu mjeru predstavlja predložena izmjena članka 18. važećeg Zakona kojim se propisuje ovlaštenje Vlade RH da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, uvjeti te ograničenja za davanje navedene suglasnosti. Predloženom izmjenom stavka 3. navedenog članka uvodi se izuzeće od mjera ograničenja definiranih stavkom 2. i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije. Cilj je navedenih izmjena potaknuti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da putem projekata što aktivnije koriste pretpristupne programe Europske unije.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa 7 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.  

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 26. ožujka  2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka  2009. godine, uz prijedlog da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.    

Odbor za zaštitu okoliša i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2 koji je potpisan 6. veljače 2009. godine u Zadru od strane predstavnika Vlade Republike Hrvatske i od strane predstavnika Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Predmetnim Ugovorom Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je Republici Hrvatskoj zajam u iznosu od 60.000.000 EUR za izvršenje Programa čiji je cilj poboljšanje pružanja učinkovitih i održivih usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u priobalnom području i poboljšanja kakvoće morske vode uz Jadransku obalu smanjenjem opterećenja hranjivim tvarima.

Program se realizira u III faze, a ukupni troškovi realizacije Programa iznose oko 280 miliona EUR, a Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2 predstavlja drugu fazu Programa. Predviđeno je da se iznos od 60.000.000 EUR realizira kroz petogodišnje razdoblje počevši od dana kada zajam postaje efektivan odnosno od 6. lipnja 2009. godine.

Odobrena sredstva iz projekta u II. fazi utrošit će se za:
 -investiranje u otpadne vode (izgradnja, sanacija i proširenje sustava odvodnje uz izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s učinkom smanjenja opterećenja hranjivim tvarima u odabranim općinama)
 -institucionalno jačanje i upravljanje programom (institucionalno jačanje Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatskih voda te za institucionalno jačanje komunalnih poduzeća)
 -praćenje kakvoće morske vode (povećanje mreže za praćenje kakvoće otpadnih voda i morske vode).

Ugovorom je predviđeno da vraćanje zajma od 60.000.000 EUR počinje nakon pet godina počeka, a u njegovoj otplati participirati će jedinice lokalne samouprave i Hrvatske vode u razdoblju od 2014.- 2023. godine, u omjerima koji će biti definirani ugovorom o podzajmu.

Nakon provedene rasprave odbori su jednoglasno (Odbor za zaštitu okoliša sa osam  glasova „za“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa osam glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA U PRIOBALNOM PODRUČJU 2.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 14. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu osigurava njegovo usklađenje sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kao temeljnim zakonom kojim je uređen sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Budući da su navedenim Zakonom ukinuta općinska, gradska i županijska poglavarstva predloženim izmjenama određena prava i ovlasti koja su prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu bila u nadležnosti poglavarstava jedinica lokalne samouprave prenose se u nadležnost predstavničkog odnosno izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te je ukazano na primjedbu Udruge gradova u Republici Hrvatskoj vezano uz odredbu članka 6. Konačnog prijedloga zakona kojom se mijenja članak 21. Zakona, a kojim je regulirana nadležnost te procedura po kojoj isporučitelj komunalnih usluga pribavlja prethodnu suglasnost pri svakoj promjeni cijene odnosne tarife svojih usluga. Prijedlog je Udruge gradova da se ovlast za davanje prethodne suglasnosti na promjenu cijene odnosno tarife usluga umjesto predstavničkom tijelu povjeri neposredno izabranim gradonačelnicima i općinskim načelnicima. U raspravi na Odboru kao alternativni prijedlog izmjene navedene odredbe predloženo je da se ta ovlast povjeri predstavničkom tijelu, ali uz produženje roka u kom je ono dužno očitovati se o podnijetom zahtjevu za pribavljanje prethodne suglasnosti.

Predloženo je da predlagatelj iznijete prijedloge razmotri te predloži tekst amandmana.
Vezano uz problematiku financiranja građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture raspravljano je o potrebi preispitivanja podatka o prosječnim troškovima gradnje m3 etalonske građevine u Republici Hrvatskoj obzirom na vremensku dinstancu njegova utvrđivanja i objave te sukladno tome preispitivanja i odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu kojom se regulira najviša jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m3 građevine koja se gradi.

Tijekom rasprave predloženo je da nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva po donošenju ovoga Zakona izradi naputak za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za promijenjene nadležnosti njihovih predstavničkih i izvršnih tijela. Kao alternativan iznijet je i prijedlog da takav naputak izradi Središnji državni ured za upravu za sve zakone koji će se sada donijeti radi njihova usklađenja sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 14. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji osigurava njegovo usklađenje sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na način da se određena prava i ovlasti koja su prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji bila u nadležnosti županijskog, gradskog odnosno općinskog poglavarstva prenesu u nadležnost župana, gradonačelnika, načelnika općine, odnosno predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Navedeno je vezano uz odredbe ovoga Zakona kojima je regulirana nadležnost za obavljanje određenih poslova u vezi s osnivanjem zavoda za prostorno uređenje županija, odnosno Grada Zagreba, utvrđivanje konačnog prijedloga prostornog plana, imenovanje povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti idejnog projekta te obavljanje poslova gospodarenja nekretninama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do osnivanja fonda za gospodarenje nekretninama.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te je razmatrana odredba članka 3. Konačnog prijedloga zakona kojom se u članku 95. mijenja stavak. 1. na način da je razmatranje nacrta konačnog prijedloga prostornog plana, izvješća o javnoj raspravi i mišljenja iz članka 94. ovoga Zakona te utvrđivanje konačnog prijedloga prostornog plana iz nadležnosti poglavarstva jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba prenijeto u nadležnost župana, gradonačelnika odnosno načelnika općine. Imajući u vidu odredbe članka 95. važećeg Zakona od predlagatelja je zatraženo dodatno pojašnjenje vezano uz opravdanost navođenja župana u članku 3. predloženih izmjena.

Ujedno je predloženo da nadležno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva po donošenju ovoga Zakona izradi naputak za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za promijenjene nadležnosti njihovih predstavničkih i izvršnih tijela. Kao alternativan iznijet je i prijedlog da takav naputak izradi Središnji državni ured za upravu za sve zakone koji će se sada donijeti radi njihova usklađenja sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Ocijenjeno je da bi se time osiguralo da se učinkovitije i lakše provedu navedeni zakoni. U tom smislu istaknuta je i važnost nastavka edukacija vezano uz provedbu Zakona o prostornom uređenju i gradnji u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora i Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 12. veljače 2009. godine, Prijedlog zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.    
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravili su predloženi Zakon kao zainteresirana radna tijela.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim Zakonom vrši usklađenje domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnih utjecaja buke. Svrha ovoga zakona podudara se s ciljevima Direktive 2002/49/EZ koja regulira aktivnosti za sprječavanje, odnosno smanjivanje štetnog djelovanja buke te je posebno istaknuto postignuto usklađenje u odnosu na karte buke i akcijske planove. Uzimajući u obzir novi ustroj sanitarne inspekcije te odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“, br. 76/07), Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 110/07) i Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša („NN“, br. 114/08) predstavnik predlagatelja dodatno je obrazložio novine predloženog Zakona u odnosu na važeći.  
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona kojim se utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom. Vezano uz članak 6. stavak 2. izraženo je nekoliko različitih stajališta o opravdanosti definiranog vremenskog razdoblja od 15. lipnja do 15. rujna u kojem bi bila dopuštena uporaba elektroakustičkih uređaja na otvorenom u objektima registriranim za obavljanje ugostiteljske djelatnosti najdulje do 24 sata. Rečeno je da je turizam jedna od strateških grana gospodarstva i razvoja Republike Hrvatske i da bi ga zakonska regulativa trebala poticati, ali da se na ovaj način postavljaju ograničenja koja mogu  usporiti njegov razvoj. U tom smislu predlagano je da se jedinicama lokalne samouprave ostavi mogućnost reguliranja razdoblja i perioda dana u kojem je dopuštena uporaba tih uređaja, obzirom na bolje poznavanje lokalnih potreba, običaja i mogućnosti. S druge strane izražena je dvojba glede takvog prijedloga obzirom da domicilno stanovništvo turističkih mjesta nema mogućnost utjecaja na jačinu zvukova koja se reproducira u ugostiteljskim objektima otvorenog i zatvorenog tipa. Stoga su predloženu zakonsku odredbu ocijenili opravdanom te istaknuli da kasnonoćnu zabavu treba usmjeriti na periferiju, izvan jezgre turističkih mjesta.
Imajući u vidu ulogu Hrvatske akreditacijske agencije, kao ključnog čimbenika kvalitete koja nadgleda osposobljenosti i kompetenciju laboratorija i stručnih organizacija koje provode predmetna mjerenja i nadzor, u raspravi je istaknuta važnost akreditiranja pravnih osoba iz članka 11. prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025. Ujedno je predložen prijelazni rok od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pribavljanje navedene akreditacije. U tom smislu odbori su predložili amandman.
Pozitivnim je ocijenjeno uvođenje obveze izrade strateških karata buke i akcijskih planova i za vlasnike odnosno koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka. Međutim, uočeno je da se definicija izraza glavne zračne luke u članku 2. točki 20. predloženog Zakona razlikuje od definicije navedenog pojma u članku 3. Pravilnika o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova („NN“, br. 5/07) koji ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika koji će biti donešen temeljem ovoga Zakona. Istaknuto je kako bi se odredba članka 22. predloženog Zakona trebala upotpuniti na način da se doda tekst iz kojeg bi bilo razvidno da se do stupanja na snagu novih pravilnika primjenjuju važeći pravilnici u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Na navedeni članak odbori su predložili amandman. 
U raspravi je ujedno izražena važnost kategorizacije zračnih luka budući da zračne luke stvaraju ne samo buku kao vrstu zvučnog zagađenja već i frekvencije koje negativno utječu na trajnost građevine  te mogu izazvati određene materijalne štete. U tom smislu istaknuta je važnost definiranja koridora slijetanja zrakoplova u zračne luke.
Tijekom rasprave od predlagatelja je zatraženo dodatno pojašnjenje vezano uz mogućnost zakonskog reguliranja iritirajuće buke (klima uređaji i sl.).
Nakon provedene rasprave odbori su jednoglasno (Odbor za zaštitu okoliša sa dvanaest glasova „za“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa dvanaest glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.

U članku 11. stavku 1. iza riječi: “ministra“ briše se točka i stavlja se zarez i dodaju riječi: „a akreditirana su prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025 uz prijelazni period za dobivanje akreditacije od dvije godine.“

Obrazloženje:
Imajući u vidu ulogu Hrvatske akreditacijske agencije kao ključnog čimbenika kvalitete koja nadgleda osposobljenosti i kompetenciju laboratorija i stručnih organizacija koje provode predmetna mjerenja i nadzor, predloženo je uvođenje navedene akreditacije prema normi HRN EN ISO/ IEC 17025. Ujedno je predložen prijelazni rok od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona za pribavljanje navedene akreditacije.

Amandman II.

U članku 22. uvodna rečenica mijenja se i glasi: „Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 21. ovoga Zakona, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se:“

Obrazloženje:
Nomotehnički se dorađuje izričaj.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Jerka Rošina, predsjednika Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.   

                    PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin 

                                                                     POTPREDSJEDNICA ODBORA

                    dr.sc. Mirela Holy

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo je da se tekst Konačnog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode ne razlikuje od teksta Prijedloga zakona. Navedenim Konačnim prijedlogom zakona predlaže se smanjenje  ukupne površine parka prirode Medvednica s 22.826 ha na 17.938 ha čime bi se iz zaštićenog područja isključile intenzivno urbanizirane rubne zone. Predstavnik predlagatelja ujedno se osvrnuo na prijedloge Odbora iznijete u raspravi u prvom čitanju vezano uz kontaktnu zonu parka prirode. 

Uvažavajući postojeće stanje medvedničkog prostora odnosno pojavu intenzivno urbaniziranih rubnih zona s neprimjerenom gradnjom u raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona i isključivanje navedenih područja iz parka prirode.

Ujedno je od predlagatelja zatraženo pojašnjenje o planiranim područjima za zaštitu čime bi se postigla kompenzacija za smanjenje Parka prirode Medvednica na području Grada Zagreba, odnosno županije. Od strane predstavnika predlagatelja pojašnjeno je da je navedena kompenzacija postignuta kroz ekološku mrežu RH te je preuzeo obvezu navedenu dostaviti Odboru.
Raspravljano je i o utjecaju urbanizacije na smanjenje zelenih površina te ulozi prostornog planiranja u njihovu očuvanju.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“,  2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROGLAŠENJU ZAPADNOG DIJELA MEDVEDNICE PARKOM PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, Prijedlog strategije održivog razvitka Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Strategiju kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku RH. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze te je uvodno dan kratki prikaz predložene Strategije s naglaskom na pitanje racionalnog gospodarenja nacionalnim prostorom, zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka i zaštićena područja.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje navedene Strategije kojom su definirani osnovni ciljevi i mjere te je naglašen značaj osiguranja instrumenata njene provedbe. U tom kontekstu posebno je istaknuta uloga akcijskih planova putem kojih će se ona provoditi i kojima će se detaljno definirati subjekti odgovorni za provedbu, potrebna sredstva, izvori financiranja, rokovi i sl. Istaknuta je važnost uključivanja i nevladinih organizacija i zainteresirane stručne javnosti u izradu akcijskih planova.

Kao jednim od prioriteta naglašena je potreba zaštite i održivog gospodarenja prostorom. U uvjetima povećanog stupnja izgrađenosti uočena je važnost usklađivanja gospodarskog razvoja sa zahtjevima za očuvanje i zaštitu prostora. U tom smislu istaknuta je preporuka da se akcijskim planovima obrati posebna pozornost na ova pitanja zaštite i održivog gospodarenja prostorom.

U raspravi je iznijeto i mišljenje da je predložena strategija načelna, da ne sadržava ocjenu potrebnih sredstava za njeno provođenje, vremenski tijek provedbe te subjekte odgovorne za provedbu.

Ukazano je na potrebu dorade izričaja u poglavlju 2. Okoliš i prirodna dobra u dijelu u kom je naveden podatak da je do sada na području Republike Hrvatske u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti upisan 461 prostorni objekt od kojih je 9 pod preventivnom zaštitom. Budući da je u ovom slučaju riječ o zaštićenim područjima istaknuta je neadekvatnost uporabe pojma „prostorni objekt“.

Ujedno je uočeno da je u navedenom poglavlju u dijelu „Aktivnosti ili mjere za ostvarivanje glavnih ciljeva s konkretnim ciljevima“ pod točkom 1. i 2. definirano do 2010. godine zaustaviti gubitak kopnene biološke raznolikosti te smanjiti gubitak morske i obalne biološke raznolikosti i povećati broj zaštićenih područja. Ovako definiran rok ocijenjen je prekratkim te je predlagatelju predložena dorada navedenih točaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE ODRŽIVOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom pitanje  arhitektonskih i inženjerskih poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji uređuje jednim zakonom za razliku od važeće regulative kojom je ova problematika obuhvaćena odredbama tri zakona. Uz naznaku osnovnih pitanja koja se uređuju ovim Zakonom istaknute su razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona. Posebno je istaknuto jasnije određenje pojedinih pojmova, uređenje pitanja vezanih uz inozemne subjekte u zasebnoj glavi Zakona, usklađenje ovoga Zakona s prijedlogom Zakona o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, omogućavanje zadrugama registriranim za građenje dobivanje suglasnosti za započinjanje obavljanja te djelatnosti te jasnije reguliranje djelatnosti upravljanja projektom gradnje. Značajnim je, sa stajališta osiguranja multidisciplinarnosti i kvalitete, istaknuta propisana obveza osiguranja različitih struka u postupku izrade prostornih planova. Ujedno su kao mogući suradnici u izradi dokumenata prostornog uređenja uključeni biotehnička, šumarska i agronomska struka te krajobrazni arhitekti. Istaknuto je da temeljem odredbi predloženog Zakona Ministarstvo komori, odnosno osobi koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom rješenjem naređuje otklanjanje nezakonitosti utvrđenih u provedbi nadzora. Ujedno su propisani novi prekršaji.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona kojim se na zakonodavnoj razini završava reforma hrvatskoga sustava prostornog uređenja i gradnje koja je započela donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji u 2007. godini.

Vezano uz Odboru pristigle primjedbe na predloženi Zakon, podržano je stajalište o potrebi povećanja broja članova upravnog odbora komore sa 4 člana + predsjednik komore na 8 članova + predsjednik komore. Upravni odbor komore izvršno je tijelo komore koje vodi poslovanje, brine za izvršenje programa rada komore i donesenih odluka te bi se predloženim povećanjem broja članova osigurala regionalna zastupljenost u upravnom odboru komore. 

Vezano uz članak 60. kojim su definirane zadaće strojarske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata članovi Odbora predložili su amandman na drugi postavak u stavku 1. Ukazano je na potrebu dorade izričaja navedenog podstavka sukladno poslovima koje strojarska struka obavlja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ARHITEKTONSKIM I INŽENJERSKIM POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA U PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.

U članku 60. stavku 1. drugi podstavak mijenja se i glasi: „- izrada strojarskog projekta strojarskih instalacija, opreme i postrojenja u svim građevinama koji uključuje prateće sustave, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove nosive strojarske konstrukcije strojarske opreme te izrada projekta vodovoda i kanalizacije,“.

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom kojim su definirane zadaće strojarske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata dorađuje se izričaj u podstavku drugom. Predloženom izmjenom nedvojbeno se uređuje da je zadaća strojarske struke izrada projekta nosive strojarske konstrukcije isključivo u funkciji strojarskih instalacija i opreme. Ujedno se predlaže izmjena drugog podstavka na način da strojarska struka može izrađivati projekte vodovoda i kanalizacije. Iskustva u praksi pokazuju angažman ovlaštenih inženjera strojarstva na projektiranju magistralnih vodovoda, kanalizacije i sl. 

Amandman II.

U članku 92. stavku 1. brojka: „4“ zamjenjuje se brojkom: „8“.

Obrazloženje:

Navedenim amandmanom predlaže se povećanje broja članova upravnog odbora komore koji predstavlja izvršno tijelo komore koje vodi poslovanje, brine za izvršenje programa rada komore i donesenih odluka sa 4 člana + predsjednik komore na 8 članova + predsjednik komore. Navedenim bi se osigurala regionalna zastupljenost u upravnom odboru komore, a koja je bitan kvalitativni element rada sadašnje HKAIG. 

Amadman III.

U članku 104. stavku 2. riječ: „stručni“ zamjenjuje se riječju: „strukovni“, a riječ: „stručnog“ zamjenjuje se riječju: „strukovnog“.

Obrazloženje:

Poradi usklađenosti terminologije u Zakonu dorađuje se izričaj.

Amandman IV.

U članku 113. stavku 2. brojka: „99“ zamjenjuje se brojkom: „112“.

U stavku 3. brojka: 99“ zamjenjuje se brojkom: „112“.

Obrazloženje:

Nomotehnički se uređuje izričaj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o obavljanju geodetske djelatnosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom uređuje  obavljanje stručnih geodetskih poslova određenih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, prostorno uređenje i gradnju, komasaciju i zaštitu prirode. Predloženim zakonom uređeno je obavljanje stručnih geodetskih poslova, udruživanje u komoru, stegovna odgovornost ovlaštenog inženjera geodezije, obveza i način polaganja stručnog ispita, obvezno osiguranje od odgovornosti te nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona. Istaknute su razlike između rješenja predloženih Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona te posebno istaknute promjene odredbi kojima se definiraju uvjeti koje moraju ispuniti strane osobe da bi mogle obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj. Zaključno je naglašeno kako se, za razliku od važeće regulative, predloženim Zakonom cjelovito, na jednom mjestu uređuje cjelokupna geodetska djelatnost.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto njegovo značenje za uspješnu provedbu propisa čije su promjene u pripremi, a koji uređuju određivanje pomorskog dobra i komasaciju poljoprivrednog zemljišta. U kontekstu Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je u zakonodavnoj proceduri istaknuta je važnost sređivanja katastra ažuriranjem podataka temeljem utvrđenog stvarnog stanja. Od predlagatelja su zatražena dodatna pojašnjenja o planiranoj dinamici izmjere poljoprivrednog zemljišta te mogućim oblicima podrške provedbi navedenog Zakona vezano uz plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta sukladno stvarnom stanju. Vezano uz  kategorije zemljišta definirane predloženim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište), a koje će utvrđivati Ministarstvo nadležno za poljoprivredu, raspravljano je o kategorijama podataka o poljoprivrednom zemljištu koje sadrži katastar. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBAVLJANJU GEODETSKE DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnik Ministarstva financija, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te ravnatelj Državne geodetske uprave. Istaknuto je da je prijedlog proračuna razdjela 075 - Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva smanjen 10,18% u odnosu na 2008. godinu te iznosi 690.038.865,00 kn. Aktivnosti Ministarstva odnose se na provođenje sljedećih programa: Program zaštite okoliša 257.760.089 kn, Program prostornog uređenja 23.909.500 kn, Program stanogradnje 403.319.276 kn, Program očuvanja kulturne baštine 5.050.000 kn. Planirana sredstava po glavama iznose 333.946.897,00 kn za Ministarstvo, 17.587.692,00 kuna za Agenciju za zaštitu okoliša i 338.504.276,00 kuna za Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama. Istaknuto je kako su glavni nositelji smanjenja planirano smanjenje sredstava za stambeno zbinjavanje invalida iz Domovinskog rata te društveno poticanu stanogradnju. Prijedlog proračuna razdjela 180 - Državna geodetska uprava smanjen je 4,97% u odnosu na 2008. godinu te iznosi 281.682.726,00 kn. U kratkom osvrtu na sve programe Državne geodetske uprave posebno je naglasak dan na zadaće DGU u uspostavi Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (LPIS-a) koji će služiti za praćenje potpora u poljoprivredi u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 10. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, odgoda primjene propisa, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Republike Hrvatske, predsjednika Vlade RH, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna. 

Odbor je većinom glasova (7 glasova  „za“,  1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da potreba donošenja ovoga Zakona proizlazi iz obveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Navedenim Sporazumom Republika Hrvatska obvezala se u roku od četiri godine od njegova stupanja na snagu (taj rok istječe 1. veljače 2009. godine) dopustiti državljanima država članica Europske unije stjecanje nekretnina u Hrvatskoj, uz potpunu i svrhovitu primjenu postojećih postupaka, osim za područja i pitanja navedena u Dodatku VII. Kao izuzeta područja (područja koja se izuzimaju od općih pravila stjecanja vlasništva stranih osoba) određeno je poljoprivredno zemljište i nekretnine u zaštićenim područjima. Ujedno se odredbom članka 2. predloženog Zakona omogućuje efikasna primjena odredbi Zakona o elektroničkim komunikacijama („NN“ br. 73/08) vezanim za gradnju, održavanje i upotrebu elektroničke telekomunikacijske infrastrukture.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. studenoga 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države,  osnivanje i djelatnost Agencije za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor. Ujedno je dan kratki pregled razlika između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto kako će se njegovom provedbom pridonijeti okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava te stavljanju u funkciju do sada nekorištenog poljoprivrednog zemljišta. Navedeno posebno dobiva na značenju činjenicom da danas u Republici Hrvatskoj bilježimo značajne neobrađene i usitnjene poljoprivredne površine uz brojna staračka domaćinstva kojima će mogućnost prodaje ili davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup osigurati dodatne prihode.

Vezano uz odredbe ovoga zakona kojima se uređuje postupak prodaje i zakupa privatnog poljoprivrednog zemljišta koji provodi jedinica lokalne samouprave u ime i za račun Agencije tijekom rasprave iznijeta su i promišljanja o alternativnim modelima.  

Vezano uz odredbe članka 25. istaknuto je da je osnovni cilj ovoga zakona zaštiti postojeće stanje. Stoga prostorni planovi koji su na snazi trebaju predstavljati početnu poziciju. Ujedno je potrebno razlikovati i različito tretirati u obračunu naknade poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar građevinskog područja prema prostornom planu koji je na snazi na dan stupanja na snagu ovoga zakona, od poljoprivrednog zemljišta koje će izmjenom prostornog plana nakon stupanja na snagu ovoga zakona biti obuhvaćeno granicama građevinskog područja. Visina jednokratne naknade koja bi se plaćala ujedno je determinirana i kategorijom poljoprivrednog zemljišta. U tom smislu, a u cilju nedvojbenog tumačenja u provedbi, istaknuta je potreba dorade izričaja u članku 25. 

U raspravi su ujedno od predlagatelja zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz člankom 25. definiranu prosječnu cijenu zemljišta koja je osnova za obračun jednokratne naknade koja se plaća za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta te ukazano na potrebu dorade izričaja navedenih odredbi. 

Vezano uz članak 24. kojim su regulirani slučajevi u kojima investitor ne plaća naknadu iz članka 23. predloženo je da se u definirana izuzeća uvrsti i gradnja vrtića, trafostanica, objekata za elektroopskrbu, klijeti, vikendica, sportskih terena i vjerskih objekata. Ujedno je u stavku 1. navedenog članka uočena potreba izmjene osamnaestog podstavka kojim je regulirano izuzeće od plaćanja naknade pri gradnji objekata u poslovnoj zoni kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje. Iznijeto je stajalište da bi se ovako definirano izuzeće moglo negativno odraziti na već započete investicije i gradnju objekata namijenjenih za obavljanje proizvodnih djelatnosti. U raspravi je istaknuto nekoliko, sa stajališta poticanja gopodarskog razvoja jedinica lokalne samouprave, prihvatljivih rješenja: od toga da se izuzeće definira za objekte u poduzetničkoj zoni kada je jedinica lokalne samouprave osnivač zone, za objekte namijenjene za obavljanje proizvodnih djelatnosti i sl. Iznijeto je i mišljenje da bi oslobođenje plaćanja naknade trebalo predvidjeti i za investitore koji investiraju u proizvodne djelatnosti na području posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima te otocima.

Vezano uz kategorije zemljišta istaknuto je da uz osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište te vrijedno obradivo zemljište postoji niz potkategorija sve do poljoprivrednog zemljišta koje nema vrijednost sa stajališta obradivosti i poljoprivredne proizvodnje. Stoga je još jednom ukazano na važnost inventarizacije poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje realnog stanja u prostoru.

U raspravi je vezano uz odredbe kojima je uređeno da se površine poljoprivrednog zemljišta utvrđuju u Programu prema podacima iz katastra, zemljišne knjige i dodatne dokumentacije (čl. 31. st. 5) te  odredbe čl. 46. st.1, podstavka 2., čl. 81. stavka 3. podstavka 2. koje se također referiraju na podatke iz katastra, napomenuto je da su upisi u katastar zastarjeli i većim dijelom netočni te izvod iz katastra ne može biti jedini temelj određivanja zemljišta kao poljoprivrednog. Ocijenjeno je da je za provođenje ovoga zakona važno utvrđivanje stvarnog stanja.

Nakon provedene rasprave predstavniku predlagatelja predloženo je da do rasprave na plenarnoj sjednici predlagatelj razmotri na odboru iznijete prijedloge za izmjenu i dopunu odredbi predloženog  zakona te predloži svoje amandmane.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasa „za“, 3 glasa „protiv“, 1 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o golf igralištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je za razvoj turizma kao strateške grane hrvatskoga gospodarstva od posebnog značenja razvoj golf turizma. Tomu u prilog idu statistički podaci o broju golfera u svijetu (više od 60 milijuna) i Europi (više od 7 milijuna) i broju golf igrališta u zapadno-mediteranskim zemljama, a koji ukazuju na trend rasta golf turizma. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima potencijal za razvoj ove vrste turizma te bi izgradnja golf igrališta rezultirala poboljšanjem ukupne turističke ponude i doprinijela produženju turističke sezone. Predloženim zakonom stvara se zakonski okvir kojim se učinkovito uklanjaju osnovne prepreke u realizaciji izgradnje golf igrališta koje su se pokazale u proteklom periodu, stvaraju preduvjeti za okončanje započetih investicija te daljnja moguća i očekivana ulaganja investitora u ovaj oblik turističke ponude.

U raspravi na Odboru većina članova Odbora, prepoznajući golf igrališta kao bitni element razvojne strategije hrvatskog turizma, podržala je donošenje ovoga Zakona kojim se uređuje način rješavanja imovinskopravnih odnosa te ostalih pitanja od značaja za golf igrališta. Ocijenjeno je da se predloženim zakonom otklanjaju uočene prepreke u realizaciji ovih projekata te olakšava ulazak novih investitora. Napomenuto je da je dobra ponuda golferima značajan segment turističke ponude i konkurentnosti hrvatskog turizma, posebice u odnosu na konkurentske zemlje Mediterana koje imaju razvijenu ovu ponudu.

Ujedno je ukazano na podatak od oko 60 lokacija predviđenih postojećim prostornim planovima u Republici Hrvatskoj za izgradnju golf igrališta. Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji golf igralište u Krašiću, na Brijunima i lokaciji Blato u Zagrebu. Napomenuto je da bi Ministarstvo turizma u okviru strategije trebalo ocijeniti postojeće lokacije s aspekta razvoja turizma i ekološkog aspekta te definirati stvarne potrebe utvrđivanjem potrebnog broja lokacija i njihova prostorna rasporeda. Istaknuto je kako iskustva pokazuju da su za golfere atraktivnije one turističke destinacije gdje je ponuda nekoliko golf terena koncentrirana na jednom užem području. Upozoreno je da je definiranje stvarnih potreba Republike Hrvatske za brojem golf igrališta ujedno i pretpostavka kvalitetne provedbe ovoga zakona.

Iznijeto je stajalište o rizičnosti golf igrališta s gledišta zaštite okoliša, posebno na krškom terenu, zbog uporabe velikih količina vode, pesticida i drugih sredstava potrebnih za održavanje golf igrališta. U raspravi je ujedno i istaknuto da golf igrališta, kao i svako drugo gospodarsko korištenje zemljišta, ima određene negativne učinke, ali se navedeno može minimizirati uvažavanjem ekološkog aspekta pri realizaciji ovih projekata. Ukazano je da iskustva već pokazuju kako se s primjenom moderne tehnologije mogu postići značajne uštede vode i manja zagađenja okoliša. Sukladno članku 13. stavku 1. predloženog zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom će se ujedno definirati i standardi vezano uz ekologiju i kvalitetu. Ujedno je istaknut i značaj izrade studije utjecaja na okoliš za pojedinačne projekte.

U raspravi je istaknuta briga za obalno područje te istaknuta važnost da se s posebnom pozornošću i brigom usmjerava daljnja izgradnja na Jadranu kako se ne bi degradirali prostori obale. U kontekstu prihvatljivog i održivog prostornog razvoja turizma istaknuta je uloga prostornih planova te provođenja važeće zakonodavne regulative s naglaskom na očuvanje zaštićenog obalnog područja mora.

Postavljeno je pitanje opravdanosti visine te kriterija temeljem kojih je utvrđen postotak gustoće izgrađenosti građevina kao što su klupske kuće, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljsko turističke građevine namijenjene smještaju te ostali prateći sadržaji, a za koje je predviđeno da smiju zauzimati do 25% ukupne tlocrtne površine na kojoj se planira izgradnja golf igrališta. Vezano uz navedene građevine izraženo je stajalište kako navedene ne bi trebale biti obuhvaćene ovim poticajnim modelom već samo teren za igranje golfa.

Izražena je bojazan da bi uvođenje mogućnosti etažiranja ugostiteljsko turističkih građevina osim hotela moglo rezultirati prodajom apartmana i vila u sklopu golf projekata. Od strane predlagatelja pojašnjeno je da je odredbama predloženog zakona isključena takva mogućnost budući da nije riječ o stambenim već komercijalnim smještajnim objektima koji moraju biti kategorizirani te se mogu etažirati uz uvjet da se ne mijenja prostorno planska namjena tih građevina.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GOLF IGRALIŠTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravili su na zajedničkoj sjednici održanoj 20. studenog 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, temeljem članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Hrvatski sabor u lipnju 2005. godine donio Zakon o zaštiti prirode kojim je obavljeno usklađivanje Zakona s međunarodnim ugovorima čija je strana Republika Hrvatska, te s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, direktivama, uredbama i protokolima Europske unije.

Ovim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode želi se dodatno uskladiti Zakon s odredbama Uredbe Vijeća (EZ 338/97) o zaštiti vrsta divlje faune i flore zakonskim uređenjem trgovine u tom području, Direktivom Vijeća (92/43/EEZ) o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore te usklađenje s nekoliko donesnih zakona (između ostalih i Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)).

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona, naglasio je predstavnik predlagatelja, su prijenos nadležnosti za obavljanje poslova zaštite prirode sa ureda državne uprave u županijama, na upravna tijela u županijama što predstavlja značajan doprinos daljnjoj decentralizaciji poslova u području zaštite prirode. Također ovim Prijedlogom zakona dodatno se uređuje postupak provedbe ocjene prihvatljivosti zahvata te planova i programa za prirodu kao i usklađivanje s odredbama vezanih za zaštitu divljih svojti poglavito na one odredbe koje se odnose na prekogranični promet i trgovinu zaštićenim divljim svojtama. Ovim prijedlogom zakona utvrđuje se način izrade i donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za zaštićena područja u kojima nije dopušteno gospodarsko korištenje prirodnih dobara Ujedno se vrši usklađenje odredbi Zakona o zaštiti prirode sa novim Zakonom o koncesijama.

U raspravi je podržano donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode zbog potpunog usklađivanja s propisima Europske unije, a koje su ujedno uslijedile nakon donošenja niza zakona čija je provedba vezana uz problematiku zaštite prirode (Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o prekršajima, Zakona o šumama, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakona o koncesijama).

Međutim, od strane pojedinih članova oba odbora iznesen je prigovor na kratkoću vremena u kojem je Konačni prijedlog zakona uvršten u dnevni red plenarne sjednice te se nisu mogli dovoljno i kvalitetno pripremiti za ovu raspravu.

Sa stajališta očuvanja zaštićenih područja pozdravljeno je uvođenje novih prekršajnih odredbi koje će omogućiti veće ovlasti nadzornicima u zaštićenim područjima s ciljem smanjenja izvršenja prekršajnih djela.

Pozitivnim je ocijenjena daljnja decentralizacija poslova u području zaštite prirode prenošenjem nadležnosti za obavljanje poslova zaštite prirode sa ureda državne uprave u županijama na upravna tijela u županijama. Ujedno je ukazano na potrebu osiguranja financijskih sredstava te stručnog kadra županijama potrebnih za obavljanje prenesenih poslova zaštite prirode. Ukazano je na važnost uvođenja detaljnijih definicija pojedinih pojmova kao npr. ekološke mreže, krajobraza i sl.

U raspravi su od predstavnika predlagatelja zatražena dodatna pojašenja vezano uz uspostavu NATURA 2000.

Nakon provedene rasprave odbori su većinom glasova (Odbor za zaštitu okoliša sa šest glasova „za“ i dva glasa „suzdržana“ i Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo sa šest glasova „za“ i tri glasa „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora odbori su odredili Marijanu Petir, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

Marijana Petir

PREDSJEDNIK ODBORA ZA
PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 27. studenog 2008. godine, Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.    
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da navedeno Izvješće sadržava podatke i pregled aktivnosti vezanih uz zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti za razdoblje 2000.-2007. godine sa smjernicama za naredno razdoblje. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode („NN“ br. 70/05) prijedlog izvješća o stanju prirode izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a utvrdilo Ministarstvo kulture. Izvješće sadrži podatke o stanju biološke i krajobrazne raznolikosti, daje podatke i ocjenu korištenja prirodnih dobara i utjecaja zahvata na prirodu, pregled stanja i ocjenu zakonodavnog i institucionalnog okvira zaštite prirode, osvrt na pitanje obrazovanje, informiranja i sudjelovanja javnosti u odlučivanju o zaštiti prirode te ocjenu provedbe akcijskih planova utvrđenih Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske iz 1999. godine. Predstavnik predlagatelja u svom izlaganju istaknuo je niz značajnih promjena koje su se u navedenom razdoblju dogodile u području zaštite prirode u Republici Hrvatskoj s naglaskom na proglašenje ekološke mreže Republike Hrvatske te pripreme za proglašenje ekološki značajnih područja – mreže NATURA 2000.
U raspravi na Odboru istaknuto je da ovo Izvješće predstavlja kvalitetan, cjelovit prikaz aktivnosti vezanih uz zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti za razdoblje 2000.-2007. godina te ukazuje na visok stupanj realizacije akcijskih planova utvrđenih Strategijom iz 1999. godine. Od postignuća u navedenom razdoblju posebno je istaknuta uspostava nacionalnoga zakonodavnog okvira u području zaštite prirode te jačanje institucionalnog okvira, kako na državnoj, tako i na županijskoj/lokalnoj razini.
Uočeno je da su od donošenja Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske učinjeni značajni pomaci u jačanju financijskih mehanizama za zaštitu prirode te iznalaženju novih izvora financiranja (međunarodni projekti, pretpristupni programi Europske unije, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost). Međutim, istaknuto je da navedeni pomaci, iako značajni, nisu dostatni te da je nužno povećati financijske kapacitete za zaštitu prirode jer oni determiniraju i kadrovske kapacitete te dinamiku provođenja akcijskih planova. U tom smislu apelirano je na povećanje  izdavajanja za zaštitu prirode iz državnog proračuna.
U raspravi je ukazano na značajnu ulogu prostornog planiranja za očuvanje i zaštitu prirode. Kao jedan od pozitivnih primjera ove interakcije, a koji je ujedno i naglašen u ovom Izvješću, u raspravi je istaknut primjer pozitivnog učinka Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja („NN“ br. 128/04) za očuvanje obalnog područja. Navedeno je i rezultiralo u konačnici integriranjem odredbi navedene Uredbe iz 2004. godine u Zakon o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07).
Pozitivnim je ocijenjeno povećanje udjela zaštićenih površina u ukupnoj površini Republike Hrvatske, ali je ujedno upozoreno na važnost donošenja preostalih prostornih planova zaštićenih područja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Izvješće o stanju prirode i zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2000. do 2007. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 27. studenog 2008. godine, Prijedlog revizije Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora  dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske temeljni dokument zaštite prirode koji se izrađuje na temelju izvješća o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Istaknuvši postignuća u zaštiti prirode u periodu od 2000.-2007. godine predstavnik predlagatelja istaknuo je načela i opće strateške ciljeve od kojih polazi ova Strategija. Uz detaljniji osvrt na akcijske planove zacrtane ovom Strategijom, istaknuto je da ova Strategija predstavlja u formalnom i sadržajnom smislu potpuno novi dokument, a ne reviziju Strategije iz 1999. godine. U tom smislu Vlada Republike Hrvatske u saborsku proceduru uputila je dva amandmana.  
U raspravi na Odboru istaknuto je da Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ne smije biti nadređena Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske te je predloženo da se prilikom provođenja predmetne Strategije uvažavaju odrednice Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske posebno kada je riječ o teritoriju buduće ekološke mreže NATURA 2000.
Istaknuta je važnost interdisciplinarnosti zaštite krajolika koja ne smije biti promatrana samo sa stajališta zaštite prirode. U tom smislu istaknuta je potreba osnivanja stručno-znanstvene jedinice za zaštitu, očuvanje i upravljanje krajolicima zasebno ili u Ministarstvu kulture, a koja bi bila interdisciplinarna te objedinila prirodne i kulturne komponente krajolika.
Ukazano je na nužnost razvijanja načina primjene stavova iz ove Strategije u dokumentima prostornog planiranja, uključujući i utvrđivanje nadležnosti.
Istaknuto je da je pri razradi ove Strategije nužno odrediti prioritete sa stajališta zaštite prirode (osobito vezano uz NATURA 2000) radi utvrđivanja mogućih konflikata sa Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a s ciljem njihova otklanjanja u izradi prostorno-planske dokumentacije.
U raspravi je istaknuta važnost cjelovitog sagledavanja problematike zaštite prirode i nužnost koordinacije rada tijela nadležnih za zaštitu i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti sa tijelima nadležnim za prostorno planiranje, energetiku, poljoprivredu i sl. Značaj koordinacije i suradnje ovih tijela posebno je istaknut pri izradi pojedinačnih strateških dokumenata.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE I AKCIJSKOG PLANA ZAŠTITE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 23. listopada 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja ukratko obrazložila predloženu izmjenu i dopune Zakona o šumama te istaknula da se njima omogućuje brže rješavanje već započetih te veća učinkovitost budućih postupaka izdvajanja šuma i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja u svrhu izgradnje poduzetničkih zona.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto kako će se njegovom provedbom omogućiti jedinicama lokalne samouprave veća operativnost u realizaciji određene poduzetničke zone za koju je donesen urbanistički plan uređenja.

Tijekom rasprave ujedno je izraženo stajalište o značaju utvrđivanja stvarnog stanja šuma i šumskog zemljišta te njihove valorizacije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, Prijedlogu zakona o potvrđivanju Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Sofija, 27. veljače 2001. i Izmjene i dopune Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Cavtat, 4. lipnja 2004., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.    
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Hrvatski sabor Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica potvrdio 1996. godine te je ona u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 10. rujna 1997. godine. Izmjenama i dopunama Konvencije pojedini pojmovi usklađuju se s Konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša čime se omogućava sudjelovanje javnosti, civilnog društva i nevladinih udruga u postupcima procjene utjecaja na okoliš. Ujedno se dopušta svakoj državi u postupku sudjelovanje u svim fazama procjene, uključujući pripremu protokola, osnivanje i sudjelovanje u radu tijela Konvencije i podnošenje izvješća o provedbi procjene utjecaja na okoliš na razini programa, planova, strategija i zakonodavstva. Izmjenama i dopunama Konvencije daje se mogućnost državama izvan regije Gospodarske komisije za Europu Ujedinjenih naroda da postanu stranke Konvencije, dopušta svakoj državi u postupku sudjelovanje u svim fazama procjene te proširuje Prilog I. Konvencije koji sadrži popis  aktivnosti za koje se u skladu s odredbama ove Konvencije vrši procjena utjecaja za okoliš. Istaknuto je da su obveze koje proizlaze iz odredaba Konvencije ugrađene i u postojeći pravni sustav RH odredbama Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o otpadu, Zakona o prostornom uređenju i gradnji, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o vodama, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, SOFIJA, 27. VELJAČE 2001. I IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJE O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ PREKO DRŽAVNIH GRANICA, CAVTAT, 4. LIPNJA 2004.

 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

 
                 PREDSJEDNIK ODBORA 

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se predloženim Zakonom završava reforma postojećeg hrvatskog sustava prostornog uređenja i gradnje započeta donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“, br. 76/07) te Zakona o građevnim proizvodima („NN“ br. 86/08). Predloženim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji pitanje obavljanja navedenih  poslova i djelatnosti uređuje se jednim zakonom za razliku od važeće regulative kojom je ova problematika obuhvaćena odredbama tri zakona. Od novina istaknuto je konstituiranje  neovisnih strukovnih komora (Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike), reguliranje djelatnosti upravljanja projektom gradnje, prilagodba sustava davanja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (licenciranje izvođača) prilikama u djelatnosti građenja.  Značajnim su istaknute odredbe kojima se uređuju pitanja koja se odnose na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora koje u RH obavljaju strani arhitekti i inženjeri.

U raspravi je istaknuto da predloženi Zakon, koji je rezultat suradnje i koordinacije sa gospodarstvenicima, strukovnim udruženjima i socijalnim partnerima, predstavlja cjelovit okvir za djelovanje te ujedno definiranjem uvjeta rada stranim arhitektima i inženjerima predstavlja i pripremu za pristupanje Europskoj uniji.

Konstatirano je da značajnu novinu te pretpostavku za uspješnost i zakonitu gradnju građevina predstavljaju uredbe kojima se po prvi put zakonski regulira obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje. Imajući u vidu poteškoće na koje nailaze investitori u realizaciji projekata pozitivnim je ocijenjeno reguliranje ove problematike te podržano što  osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može  istovremeno biti projektant te građevine i obavljati stručni nadzor njezina građenja.

Uočeno je da su za povrede odredaba ovoga zakona za ovlaštene arhitekte, ovlaštene inženjere, izvođače, pravne osobe koje obavljaju djelatnost upravljanja projektom predviđene visoke kazne. Naglašeno je da su time stvoreni dobri preduvjeti za provođenje odredbi ovoga Zakona, ali je istaknuta i važnost djelovanja stegovnih tijela komora.

Raspravljano je i o značaju usvajanja hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području prostornog uređenja i gradnje. Posebno se ovdje otvara pitanje osoba sa srednjom stručnom spremom koje nemaju odgovarajući stupanj obrazovanja, ali imaju dugogodišnju praksu obavljanja određenih vrsta poslova, izbor modela stručnog usavršavanja i sl.

U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz krajobrazne arhitekte te način na koji će biti reguliran njihov strukovni naziv, upis u odgovarajuću komoru i sl. U tom kontekstu za razmotriti je da se u članku 6. stavku 2. uz navedene fizičke osobe koje u djelokrugu svoje struke obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika u izradi dokumenata prostornog uređenja, navede i ova struka.

Istaknuto je i nekoliko pitanja za koje je preporučeno da se zbog njihove važnosti za prostorno uređenje i gradnju na odgovarajući način ugrade u odredbe ovoga Zakona. Ovdje se prvenstveno misli na obavljanje poslova vezanih za zaštitu graditeljske baštine, projektantski nadzor (koji ugovara projektant da bi se osiguralo kvalitetno izvođenje gradnje te sukladno projektnoj dokumentaciji), obavljanje poslova revizije prostornih planova i projektne dokumentacije, pitanje geomehanike i sl. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o obavljanju geodetske djelatnosti,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom uređuje  obavljanje stručnih geodetskih poslova određenih propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, prostorno uređenje i gradnju, komasaciju i zaštitu prirode. U svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja stručnih geodetskih poslova uređuje se obavljanje djelatnosti i udruživanje u strukovnu udrugu geodetskih inženjera. Naglašeno je da se za razliku od važeće regulative ovim Prijedlogom zakona cjelovito, na jednom mjestu uređuje cjelokupna geodetska djelatnost. Navedeno dobiva na važnosti i zbog činjenice da se time stvara podloga za uspješnu provedbu propisa koji uređuju određivanje pomorskog dobra i komasaciju poljoprivrednog zemljišta, a čije su promjene u pripremi.

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost obavljanja geodetskih poslova za prostorno uređenje i gradnju budući da je riječ o širokom rasponu stručnih poslova koji obuhvaća od izrade posebnih geodetskih podloga za potrebe izrade dokumenata i akata prostornog uređenja, izrade posebnih geodetskih podloga za zaštićena i štićena područja do niza elaborata koji se izrađuju za potrebe gradnje.

Značajnim je ocijenjena uloga ove struke u procesu sređivanja zemljišnih knjiga i katastra te su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz izmjeru poljoprivrednog zemljišta.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin 

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o sanitarnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja naznačio niz novina predloženog zakona u odnosu na važeći Zakon o sanitarnoj inspekciji s naglaskom na odredbe kojima se regulira sanitarni nadzor građevina.
U raspravi na Odboru istaknut je značaj donošenja ovim prijedlogom zakona predviđenog pravilnika o građevinama iz članka 46. stavka 4. u planiranom roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ujedno je zbog problema koji se javljaju u provedbi važećih propisa koji reguliraju ovu problematiku ukazano na važnost izrade provedivih, cjelovitih podzakonskih akata s preciznim i dosljednim izričajem kako bi se izbjegla različita tumačenja odredbi te nedosljedna postupanja u njihovoj primjeni.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SANITARNOJ INSPEKCIJI  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

  
      
PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 17. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2008. godine.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo. 
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se navedenim Prijedlogom zakona predlaže smanjenje  ukupne površine parka prirode Medvednica s 22.826 ha na 17.938 ha čime bi se iz zaštićenog područja isključile intenzivno urbanizirane rubne zone s neoprimjerenom gradnjom. Ovaj Prijedlog zakona temelji se na „Stručnoj podlozi za izmjenu granice Parka prirode Medvednica“ koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode u srpnju 2005. godine te je u razdoblju od 7. rujna do 7. listopada 2005. godine proveden javni uvid u prijedlog izmjena granica Parka prirode Medvednica i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Većina primjedbi iznesenih tijekom javnog uvida prihvaćena je te je definiranjem novih granica veći dio urbanizirane zone isključen iz parka prirode. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se promjenom granica parka prirode jasno  razgraničiti park prirode i Generalni urbanistički plan Grada Zagreba te time riješiti zona preklapanja parka prirode i GUP-a. Ujedno su obrazloženi razlozi odustajanja od eventualnog proširenja parka prirode na istočni (zelinski) dio Medvednice.
U raspravi na Odboru naglašen je značaj zaštite i očuvanja prirode proglašenjem zaštićenih područja kao i provođenja mjera zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja proglašenih zaštićenih područja. U kontekstu važnosti upravljanja ovim zaštićenim područjem  istaknuta je uloga javne ustanove te ukazano na dug period koji je prošao od proglašenja Parka prirode Medvednica do osnivanja Javne ustanove "Park prirode Medvednica" za upravljanje ovim zaštićenim područjem. Upozoreno je i na izazove s kojima se ona danas suočava budući da je riječ o području na kojem prebiva preko 30.000 stanovnika, pojavu agresivne stambene izgradnje na rubovima parka prirode te potrebu usklađivanja turizma i drugih djelatnosti, interesa jedinica lokalnih samouprava i potreba stanovništva s režimom zaštite prirode u parku prirode.
Imajući u vidu sadašnje stanje medvedničkog prostora tj. pojavu intenzivno urbaniziranih rubnih zona s neprimjerenom gradnjom članovi Odbora podržali su njihovo isključivanje iz parka prirode. Ujedno  je  istaknuta važnost jasnog razgraničenja parka prirode i GUP-a Grada Zagreba te ukazano na pozitivne učinke rješavanja zone preklapanja parka prirode i GUP-a za lokalno stanovništvo.  
Tijekom rasprave kao jedan od glavnih instrumenata organizacije, načina korištenja, uređenja i zaštite prostora u parku prirode istaknut je prostorni plan te je ukazano na potrebu što skorijeg donošenja prostornog plana Parka prirode Medvednica. 
U raspravi na Odboru sudjelovali su predsjednik i član Savjeta prostornog uređenja Države te istaknuli kako je stajalište Savjeta da je zbog narušavanja temeljnih vrijednosti ovog zaštićenog prostora nužna navedena intervencija u rubnim dijelovima parka prirode Medvednica izdvajanjem dijela izgrađenih područja. Ujedno je ocijenjeno da je za izgrađena područja u „kontaktnoj zoni“ parka prirode potrebno propisati posebne uvjete zaštite i uređenja prostora temeljem zakona i raspoloživih planskih dokumenata (npr. Plan upravljanja) na način da se u tom krajobrazu uvjetuje infrastruktura, tipologija, gustoća i visina izgradnje. Radi poboljšanja kakvoće zaštite preporučuju se istraživanja osobito u kontaktnoj zoni.
U raspravi na Odboru podržano je navedeno stajalište o važnosti definiranja „kontaktne zone“ te uvjeta za izgradnju i uređenje tog prostora. Konstatirano je kako bi određivanjem standarda za ovaj prostor trebalo spriječiti gustu, neplansku gradnju i time spriječiti da ovaj prostor bude faktor ugrožavanja parka prirode. Istaknuto je da bi navedeni prostor trebao biti i u funkciji parka prirode jer je riječ o zoni u kojoj bi se, poštivajući definirane uvjete, mogli ponuditi i sadržaji vezani uz park prirode. Ujedno je ocijenjeno da je, uz definiranje „kontaktne zone“ i posebnih uvjeta zaštite i uređenja ovog prostora, nužno osigurati sve preduvjete za njihovu provedbu (posebno u dijelu nadzora provedbe).
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

zaključak

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                              Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 10. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim zakonom nastavlja proces usklađivanja propisa zaštite na radu s Direktivama Europske unije. Vezano uz djelokrug Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo predstavnik predlagatelja posebno se osvrnuo na odredbe predloženog zakona kojima se vrši usklađenje s Direktivom 92/57/EEC o provedbi minimalnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva na privremenim ili pokretnim radilištima.

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost obavljanja građevinskih radova u skladu s pravilima zaštite na radu te je podržana intencija predloženog zakona da svi subjekti uključeni u proces gradnje (tj. investitori, projektanti i izvođači) vode računa o zaštiti na radu.

Posebno je u raspravi naglašen značaj izrade elaborata zaštite na radu koje je investitor odnosno projektant obvezan dostaviti uz glavni projekt te je istaknuta potreba inizistiranja na stručnosti koordinatora za zaštitu na radu koji je tijekom projektiranja građevine obvezan izraditi ili dati izraditi plan izvođenja radova uzimajući pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotično radilište te vodeći računa o svim aktivnostima koje se obavljaju na radilištu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 10. srpnja 2008. godine, Prijedlog strategije upravljanja vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. srpnja 2008. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je Strategija upravljanja vodama dugoročni planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama. U nastavku je iznio nekoliko osnovnih podataka o stanju vodnog sektora, razvojnim potrebama te potrebama za očuvanjem i unapređenjem stanja voda s naglaskom na pitanja izgradnje sustava javne odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, uspostave regionalnih vodoopskrbnih sustava, izgradnje akumulacija i sl.

U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo predloženom Strategijom te je naglašeno da zbog činjenice da je voda jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina jednu od važnih odrednica treba predstavljati racionalizacija i štedljivost u potrošnji vode. U tom smislu istaknut je značaj angažmana na jačanju svijesti potrošača, ali i i uvođenje ekonomske cijene vode koja sada u najvećem broju slučajeva ne pokriva troškove održavanja sustava pa se bilježe veliki gubici vode iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža. Od predlagatelja su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz model financiranja sanacije mreže.

Vezano uz nejednoliku vremensku i prostornu raspoređenost količina voda raspravljano je o ulozi planiranih izgradnji akumulacija.

U raspravi je ukazano na važnost daljnjeg razvoja sustava javne vodoopskrbe i povećanja stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava. Raspravljano je o planiranoj dinamici i načinu uključivanja dijela stanovništva koje se koristi lokalnim vodovodima u sustave javne vodoopskrbe te dan naglasak na postupnost ovog procesa.

Jednim od prioriteta istaknuto je građenje sustava javne odvodnje u cilju povećanja razine priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje s današnjih oko 43% na oko 60%.

Vezano uz izgradnju sustava za pročišćavanje otpadnih voda od predlagatelja su zatražena pojašnjenja o strateškoj odrednici u smislu izbora tehnologije obrade otpadnih voda.

Istaknuta je važnost identificiranja zaštićenih područja u kojima treba provoditi dodatne, strože i sveobuhvatne mjere zaštite voda.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE UPRAVLJANJA VODAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na nastavku 2. sjednice održanom 9. srpnja 2008. godine, Prijedlog rudarskog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo niz novina koje donosi predloženi Zakon kojim se uređuje izdavanje rješenja o odobrenju za istraživanje mineralnih sirovina, izdavanje rješenja o odobrenju za eksploatacijsko polje mineralnih sirovina, izdavanje rješenja o dodjeli rudarskih koncesija za izvođenje rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina te izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za rudarske objekte i postrojenja.

U raspravi na Odboru iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:

Ocijenjeno je da predloženi zakon donosi niz novina kojima se na prihvatljivi način uređuje eksploatacija mineralnih sirovina, ali je ujedno naglašeno da je zbog nedvojbenosti u primjeni ovoga zakona nužno niz odredaba doraditi sadržajno i nomotehnički te je na njih pojedinačno ukazano tijekom rasprave.

Polazeći od iskustava i problema koji se javljaju kod odobravanja koncesija te istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina prioritetnim je istaknuta potreba koordinacije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja, i graditeljstva i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te uloga inspekcijskog nadzora rudarskih inspektora. Sa stajališta zaštite i očuvanja prostora u raspravi je inzistirano na važnosti saniranja rudarskim radovima otkopanih prostora te je u tom smislu istaknut značaj definiranja roka u kom bi ih fizička i pravna osoba kojoj je dodijeljena rudarska koncesija bila dužna izvesti.

Podržano je uvođenje naknade za zauzetu površinu odobrenog eksploatacijskog polja te predviđena visina naknade za otkopanu-izvađenu količinu mineralnih sirovina jer će se time osigurati dodatni prihodi županiji i gradu/općini na čijem se području vrši eksploatacija sa svim posljedicama koja ona ima (buka, utjecaj na klimu, devastiranje prostora, oštećivanje prometnica i sl.)

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog rudarskog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 8. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji  je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.   
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor. U kratkom pregledu odredbi i novina predloženog zakona predstavnik predlagatelja posebno se osvrnuo na predložene načine i uvjete raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu,  uspostavu informacijskog sustava poljoprivrednog zemljišta, djelatnost navedene Agencije,  problematiku raspolaganja neobrađenim poljoprivrednim zemljištem te ribnjacima u vlasništvu države.
U raspravi na Odboru podržan je predloženi zakon te su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Zatraženo je da predlagatelj dodatno pojasni predstavlja li strateško opredjeljenje u uvodnom obrazloženju prijedloga zakona, uz podatak o 2.695.037 ha ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, iznijeta konstatacija da su poljoprivredne površine ograničene te da se ne mogu povećavati.
Ujedno je upozoreno na neusuglašenost predočenih pojedinačnih podataka o prodanom, danom u zakup i koncesiju poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države prema Programima u odnosu na podatak o ukupnom poljoprivrednom zemljištu obuhvaćenog navedenim Programima koji su dobili suglasnost Ministarstva.
Vezano uz članak 6. kojim je regulirana problematika zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja upozoreno je na važnost očuvanja Republike Hrvatske kao zemlje slobodne od genetski modificiranih organizama te je predloženo da se navedeni članak nadopuni temeljem zaključaka s tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša o problematici GMO-a održane 3. srpnja 2008. 
Upozoreno je na stavak 4. članka 6. Zakona kojim je definirano da se onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra i zakorovljenost zemljišta duža od jedne godine te je  predloženo da se navedena odredba preformulira budući da se u ovom slučaju ne može govoriti o  onečišćenom zemljištu.
Iznijet je prijedlog da se u članku 41. u stavku 3. navedeno Povjerenstvo sastavljeno od tri člana (pravnik, geodet i agronom) dopuni i predstavnikom Hrvatskih šuma (ovlaštenim inženjerom šumarstva).   
Tijekom rasprave naglašena je važnost sređivanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija te njihova usklađivanja sa stvarnim stanjem. Neusklađenost sa stvarnim stanjem prisutna je posebno u odnosu na šume pa je tako istaknuta pojava zemljišta u zarašćivanju odnosno pojava šuma koje nastaju neobrađivanjem poljoprivrednih površina i sl.
Izraženo je stajalište o značaju utvrđivanja stvarnog stanja poljoprivrednog zemljišta prije izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te je predloženo da se u navedeno uključe i ovlašteni inženjeri šumarstva. 
U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz proveden postupak davanja poljoprivrednog zemljišta u prioritetnu koncesiju. Od strane predlagatelja istaknuto je da su zahtjevi podnošeni zaključno s 2002. godinom te da ovaj prijedlog zakona regulira samo redovnu koncesiju.
Postavljeno je pitanje revizije Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje su donijele jedinice lokalne samouprave.
Izraženo je stajalište o potrebi uvažavanja različitosti područja Republike Hrvatske  posebno kada je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta za stambeno-poslovnu izgradnju u cilju povećanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti u jedinicama lokalne samouprave.
Postavljeno je i pitanje razmatra li se kao mogućnost regionalizacija poljoprivredne proizvodnje.
Konstatirano je da je od posebne važnosti predloženim načinima i uvjetima  raspolaganja poljoprivrednim zemljištem poticati uključivanje prvenstveno domicilnog stanovništva u obrađivanje poljoprivrednog zemljišta.
Ukazano je na štete koje se javljaju na zaštićenim prostorima zbog ispaše stoke bez nadzora te su pozitivnim pomakom ocijenjene odredbe kojima je regulirano raspolaganje pašnjacima i livadama u vlasništvu države koji se nalaze u zaštićenim područjima.
Zatražena su dodatna pojašnjenja o zakupu i koncesiji, posebno što se tiče razdoblja na koje se daju u odnosu na rješenja prema važećoj regulativi. Vezano uz načine raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu postavljeno je pitanje o mogućnosti definiranja partnerskog odnosa.
Vezano uz aktivnosti korištenja zapuštenih odnosno svrsi neprivedenih prostora te pretvaranja neplodnog kamenitog tla u plodno (podizanjem maslinika, vinograda i voćnjaka), kako u ZOP-u, tako i izvan njega, u raspravi su istaknuti problemi na koje nailaze ovlaštenici prava služnosti na šumskom zemljištu, a jednako tako i drugi, vezano uz iskazanu potrebu gradnje malih gospodarskih objekata u službi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te gradnje građevine ukupne površine do 200 m2 na svakih 3 ha za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u ZOP-u radi pružanja ugostiteljskih te turističkih usluga.     
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

                 PREDSJEDNIK ODBORA
                                   
          Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 4. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.   

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim prijedlogom zakona utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske te mjere kojima se potiče demografski i gospodarski napredak kroz provedbu programa obnove, povratka i stambenog zbrinjavanja. Obrazlažući novine prijedloga zakona, predstavnik predlagatelja posebno je kao poticajnu mjeru naglasio uvođenje prava na novčanu naknadu jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi za površinu na kojoj se nalazi strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode i vodozaštitno područje. 

U raspravi na Odboru pozitivnim je ocijenjeno poimenično navođenje općina i gradova koja pripadaju trećoj skupini područja posebne državne skrbi, a za koja se prema  važećem Zakonu provodio poseban postupak ocjenjivanja od strane nadležnog Ministarstva. Od strane predlagatelja istaknuto je kako navedene odredbe predstavljaju prijelazno rješenje do donošenja Zakona o regionalnom razvoju kojim će biti regulirana područja koja zaostaju u razvoju.

Tijekom rasprave od predlagatelja je zatražena ocjena uspješnosti primjene važećeg Zakona o područjima posebne državne skrbi sa stajališta poticanja demografskog i gospodarskog napretka, posebno u dijelu koji se odnosi na mjere stambenog zbrinjavanja stanovništva koje se vraća ili naseljava ova područja kroz dodjelu kuća, stanova, građevinskog zemljišta i građevinskog materijala. Izraženo je zadovoljstvo pokazateljima uspješnosti modela dodjele građevinskog materijala u pogledu naseljavanja i zadržavanja stanovništva na ovim područjima.

Naglašeno je kako se važećim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, kao i drugim zakonima kojima su regulirane poticajne mjere za određena područja (brdsko-planinska područja, Grad Vukovar) potaklo naseljavanje te gospodarski razvitak područja koja zaostaju za nacionalnim prosjekom. Ukazano je da zabilježeni pozitivan trend razvoja za jedinice lokalne samouprave donosi i nove zahtjeve zbog potrebe financiranja izgradnje novih dječjih vrtića, škola, infrastrukture i sl. Upozoreno je da navedeno treba uzeti u obzir pri definiranju novog modela za izdvajanje područja koja prema ekonomskim i demografskim pokazateljima zaostaju u razvoju za nacionalnim prosjekom u najavljenom Zakonu o regionalnim potporama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 4. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o građevnim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakonom o građevnim proizvodima uređuju tehnička svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu određenih Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, tehničkim propisima i usklađenim europskim specifikacijama. Predloženim zakonom hrvatsko zakonodavstvo usklađuje se s propisima Europske unije na području slobodnog kretanja roba te se vrši usklađenje hrvatskoga tehničkog zakonodavstva u području građevnih proizvoda s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru uočeno je da je za djelovanje ovog novog sustava nužna uspostava Europskoj uniji prilagođenih tehničkih propisa u graditeljstvu. Naglašena je važnost prevođenja i usvajanja Eurokodova (tj. normi za projektiranje građevinskih konstrukcija) za proces donošenja i primjene tehničkih propisa. Ujedno je istaknut značaj osiguranja postupne prilagodbe domaće industrije građevnih proizvoda ovom novom sustavu definiranjem primjerenih prijelaznih razdoblja u tehničkim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GRAĐEVNIM PROIZVODIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Jerko Rošin