Parlamentarna dimenzija predsjedanja Vijećem Europske unije predstavlja suradnju nacionalnih parlamenata država članica i Europskog parlamenta u okviru predsjedanja Vijećem koja se ostvaruje održavanjem sastanaka i konferencija pojedinih odbora nacionalnih parlamenata i EP-a.
Nacionalni parlament države članice koja predsjeda Vijećem organizira: i) Konferenciju predsjednika parlamenata Europske unije (jednom godišnje u nacionalnom parlamentu države članice koja je predsjedala Vijećem tijekom drugog polugodišta prethodne godine); ii) COSAC; iii) Međuparlamentarnu konferenciju o ZVSP-u i ZSOP-u; iv) Međuparlamentarnu konferenciju o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji (u prvom polugodištu u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a u drugom u državi članici koja predsjeda Vijećem); v) sastanak Zajedničke skupine za parlamentarni nadzor Europola (u prvom polugodištu u državi članici koja predsjeda Vijećem, a u drugom u Europskom parlamentu u Bruxellesu) i vi) sastanke predsjednika drugih matičnih odbora i konferencije na odabrane teme, ovisno o prioritetima predsjedanja i temama od interesa nacionalnog parlamenta države članice koja predsjeda Vijećem.
Predsjedanje Vijećem izmjenjuje se među državama članicama svakih šest mjeseci. Država članica koja predsjeda Vijećem predsjeda sastavima Vijeća, osim Vijeća za vanjske poslove i predstavlja Vijeće u odnosima s drugim institucijama Europske unije.
Države predsjedaju u okviru unaprijed određenog rasporeda, u skupinama od po tri države predsjedateljice koje međusobno usko surađuju u pripremi i provedbi pojedinačnih predsjedanja Vijećem. Trio predsjedanja određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program, utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju tog programa svaka od država Trija priprema svoj detaljni šestomjesečni program predsjedanja Vijećem. Svaki Trio kombinacija je starih i novih, velikih i malih te sjevernih i južnih država članica. Slijedom javne objave Ujedinjene Kraljevine da će se povući iz Europske unije, Vijeće je 26. srpnja 2016. utvrdilo novi raspored predsjedanja Vijećem do 2030. godine.
Hrvatska je Vijećem predsjedala od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine, kao posljednja članica Trija koji čine Rumunjska (predsjedala u prvoj polovini 2019.) i Finska (predsjedala u drugoj polovini 2019.).
Države članice Trija te Glavno tajništvo Vijeća, Europska služba za vanjsko djelovanje i Europska komisija, sukladno nadležnostima, pripremile su Osamnaestomjesečni program Vijeća za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020. Konačni Program Vijeća potvrdile su države članice EU-a na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC) 11. prosinca 2018. Na temelju tog Programa svaka od država Trija priprema svoj detaljni šestomjesečni program predsjedanja Vijećem.
Hrvatski sabor je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. organizirao i predsjedao sastancima u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Vijećem.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković je 23. travnja 2018. u Tallinu, na marginama Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije, potpisao Izjavu o suradnji u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Vijećem Europske unije s predsjednicima rumunjskog Zastupničkog doma Liviuom Dragneaom i Senata Călinom Popescuom Tăriceanuom te predsjednicom Parlamenta Finske Paulom Risikko.
Izjavom o suradnji predsjednici parlamenata iskazuju spremnost na potpunu suradnju i pružanje uzajamne potpore kako bi se uspješno pripremila i provela parlamentarna dimenzija njihovih pojedinih predsjedanja Vijećem Europske unije. Nadalje, obvezuju se na komunikaciju, koordinaciju i razmjenu informacija, kako na političkoj, tako i na administrativnoj razini, u pogledu događanja povezanih s parlamentarnom dimenzijom njihovih predsjedanja Vijećem Europske unije, uključujući i učinkovitu suradnju s Europskim parlamentom.
