Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o golf igralištima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. studenoga 2008. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je za razvoj turizma kao strateške grane hrvatskoga gospodarstva od posebnog značenja razvoj golf turizma. Tomu u prilog idu statistički podaci o broju golfera u svijetu (više od 60 milijuna) i Europi (više od 7 milijuna) i broju golf igrališta u zapadno-mediteranskim zemljama, a koji ukazuju na trend rasta golf turizma. Istaknuto je da Republika Hrvatska ima potencijal za razvoj ove vrste turizma te bi izgradnja golf igrališta rezultirala poboljšanjem ukupne turističke ponude i doprinijela produženju turističke sezone. Predloženim zakonom stvara se zakonski okvir kojim se učinkovito uklanjaju osnovne prepreke u realizaciji izgradnje golf igrališta koje su se pokazale u proteklom periodu, stvaraju preduvjeti za okončanje započetih investicija te daljnja moguća i očekivana ulaganja investitora u ovaj oblik turističke ponude.
U raspravi na Odboru većina članova Odbora, prepoznajući golf igrališta kao bitni element razvojne strategije hrvatskog turizma, podržala je donošenje ovoga Zakona kojim se uređuje način rješavanja imovinskopravnih odnosa te ostalih pitanja od značaja za golf igrališta. Ocijenjeno je da se predloženim zakonom otklanjaju uočene prepreke u realizaciji ovih projekata te olakšava ulazak novih investitora. Napomenuto je da je dobra ponuda golferima značajan segment turističke ponude i konkurentnosti hrvatskog turizma, posebice u odnosu na konkurentske zemlje Mediterana koje imaju razvijenu ovu ponudu.
Ujedno je ukazano na podatak od oko 60 lokacija predviđenih postojećim prostornim planovima u Republici Hrvatskoj za izgradnju golf igrališta. Trenutno u Republici Hrvatskoj postoji golf igralište u Krašiću, na Brijunima i lokaciji Blato u Zagrebu. Napomenuto je da bi Ministarstvo turizma u okviru strategije trebalo ocijeniti postojeće lokacije s aspekta razvoja turizma i ekološkog aspekta te definirati stvarne potrebe utvrđivanjem potrebnog broja lokacija i njihova prostorna rasporeda. Istaknuto je kako iskustva pokazuju da su za golfere atraktivnije one turističke destinacije gdje je ponuda nekoliko golf terena koncentrirana na jednom užem području. Upozoreno je da je definiranje stvarnih potreba Republike Hrvatske za brojem golf igrališta ujedno i pretpostavka kvalitetne provedbe ovoga zakona.
Iznijeto je stajalište o rizičnosti golf igrališta s gledišta zaštite okoliša, posebno na krškom terenu, zbog uporabe velikih količina vode, pesticida i drugih sredstava potrebnih za održavanje golf igrališta. U raspravi je ujedno i istaknuto da golf igrališta, kao i svako drugo gospodarsko korištenje zemljišta, ima određene negativne učinke, ali se navedeno može minimizirati uvažavanjem ekološkog aspekta pri realizaciji ovih projekata. Ukazano je da iskustva već pokazuju kako se s primjenom moderne tehnologije mogu postići značajne uštede vode i manja zagađenja okoliša. Sukladno članku 13. stavku 1. predloženog zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom će se ujedno definirati i standardi vezano uz ekologiju i kvalitetu. Ujedno je istaknut i značaj izrade studije utjecaja na okoliš za pojedinačne projekte.
U raspravi je istaknuta briga za obalno područje te istaknuta važnost da se s posebnom pozornošću i brigom usmjerava daljnja izgradnja na Jadranu kako se ne bi degradirali prostori obale. U kontekstu prihvatljivog i održivog prostornog razvoja turizma istaknuta je uloga prostornih planova te provođenja važeće zakonodavne regulative s naglaskom na očuvanje zaštićenog obalnog područja mora.
Postavljeno je pitanje opravdanosti visine te kriterija temeljem kojih je utvrđen postotak gustoće izgrađenosti građevina kao što su klupske kuće, parkirališta, servisne zgrade, ugostiteljsko turističke građevine namijenjene smještaju te ostali prateći sadržaji, a za koje je predviđeno da smiju zauzimati do 25% ukupne tlocrtne površine na kojoj se planira izgradnja golf igrališta. Vezano uz navedene građevine izraženo je stajalište kako navedene ne bi trebale biti obuhvaćene ovim poticajnim modelom već samo teren za igranje golfa.
Izražena je bojazan da bi uvođenje mogućnosti etažiranja ugostiteljsko turističkih građevina osim hotela moglo rezultirati prodajom apartmana i vila u sklopu golf projekata. Od strane predlagatelja pojašnjeno je da je odredbama predloženog zakona isključena takva mogućnost budući da nije riječ o stambenim već komercijalnim smještajnim objektima koji moraju biti kategorizirani te se mogu etažirati uz uvjet da se ne mijenja prostorno planska namjena tih građevina.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „protiv“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O GOLF IGRALIŠTIMA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin