Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 25. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2008. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se predloženim Zakonom završava reforma postojećeg hrvatskog sustava prostornog uređenja i gradnje započeta donošenjem Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“, br. 76/07) te Zakona o građevnim proizvodima („NN“ br. 86/08). Predloženim Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji pitanje obavljanja navedenih poslova i djelatnosti uređuje se jednim zakonom za razliku od važeće regulative kojom je ova problematika obuhvaćena odredbama tri zakona. Od novina istaknuto je konstituiranje neovisnih strukovnih komora (Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike), reguliranje djelatnosti upravljanja projektom gradnje, prilagodba sustava davanja suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (licenciranje izvođača) prilikama u djelatnosti građenja. Značajnim su istaknute odredbe kojima se uređuju pitanja koja se odnose na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora koje u RH obavljaju strani arhitekti i inženjeri.
U raspravi je istaknuto da predloženi Zakon, koji je rezultat suradnje i koordinacije sa gospodarstvenicima, strukovnim udruženjima i socijalnim partnerima, predstavlja cjelovit okvir za djelovanje te ujedno definiranjem uvjeta rada stranim arhitektima i inženjerima predstavlja i pripremu za pristupanje Europskoj uniji.
Konstatirano je da značajnu novinu te pretpostavku za uspješnost i zakonitu gradnju građevina predstavljaju uredbe kojima se po prvi put zakonski regulira obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje. Imajući u vidu poteškoće na koje nailaze investitori u realizaciji projekata pozitivnim je ocijenjeno reguliranje ove problematike te podržano što osoba koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može istovremeno biti projektant te građevine i obavljati stručni nadzor njezina građenja.
Uočeno je da su za povrede odredaba ovoga zakona za ovlaštene arhitekte, ovlaštene inženjere, izvođače, pravne osobe koje obavljaju djelatnost upravljanja projektom predviđene visoke kazne. Naglašeno je da su time stvoreni dobri preduvjeti za provođenje odredbi ovoga Zakona, ali je istaknuta i važnost djelovanja stegovnih tijela komora.
Raspravljano je i o značaju usvajanja hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području prostornog uređenja i gradnje. Posebno se ovdje otvara pitanje osoba sa srednjom stručnom spremom koje nemaju odgovarajući stupanj obrazovanja, ali imaju dugogodišnju praksu obavljanja određenih vrsta poslova, izbor modela stručnog usavršavanja i sl.
U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja vezano uz krajobrazne arhitekte te način na koji će biti reguliran njihov strukovni naziv, upis u odgovarajuću komoru i sl. U tom kontekstu za razmotriti je da se u članku 6. stavku 2. uz navedene fizičke osobe koje u djelokrugu svoje struke obavljaju stručne poslove prostornog uređenja u svojstvu suradnika u izradi dokumenata prostornog uređenja, navede i ova struka.
Istaknuto je i nekoliko pitanja za koje je preporučeno da se zbog njihove važnosti za prostorno uređenje i gradnju na odgovarajući način ugrade u odredbe ovoga Zakona. Ovdje se prvenstveno misli na obavljanje poslova vezanih za zaštitu graditeljske baštine, projektantski nadzor (koji ugovara projektant da bi se osiguralo kvalitetno izvođenje gradnje te sukladno projektnoj dokumentaciji), obavljanje poslova revizije prostornih planova i projektne dokumentacije, pitanje geomehanike i sl.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
zaključak
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin