Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 3. veljače 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2010. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja i koncesije. Ujedno je dan kratki pregled razlika između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona s naglaskom na primjedbe i prijedloge Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo koje je predlagatelj uvrstio u tekst Konačnog prijedloga zakona.
U raspravi na Odboru konstatirano je da je ova problematika strateški važna za daljnji razvoj hrvatskog turizma, otvaranje investicijskih mogućnosti, ali i za učinkovito upravljanje prostorom i očuvanje prirodnog i kulturnog turističkog potencijala. Upozoreno je kako značaj ove teme iziskuje nedvojbenost odredbi, a sam tijek rasprave ukazao je na postojanje niza otvorenih pitanja.
Istaknute su primjedbe Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu te postavljeno pitanje o uključenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u izradu ovoga Zakona te postignutom konsenzusu o rješenjima predloženim Konačnim prijedlogom zakona.
Izraženo je stajalište da je za pravilnu procjenu učinaka primjene odredbi ovoga Zakona od važnosti izrada cjelovite analize stanja koja bi obuhvatila i podatke kojima obzirom na djelokrug rada raspolaže Hrvatski fond za privatizaciju.
Budući da se navedenim Zakonom uređuju imovinsko pravni odnosi na navedenom zemljištu, izraženo je mišljenje da bi i u samom nazivu zakona to trebao biti jasno naznačeno.
Sa stajališta upravljanja prostorom upozoreno je na neprihvatljivost odredbi kojima je regulirana problematika suvlasništva Republike Hrvatske i trgovačkog društva za turističko zemljište odnosno građevine u kampovima. Imajući u vidu činjenicu da je turističko zemljište dobro od interesa Republike Hrvatske prihvatljivijim rješenjem ocijenjen je otkup suvlasničkog dijela trgovačkog društva od strane Republike Hrvatske pri čemu bi to trgovačko društvo imalo prioritet podnošenja zahtjeva za dobivanje koncesije.
Vezano uz davanje koncesija za korištenje kampa na turističkom zemljištu koje je po naravi šumsko zemljište ukazano je na članak 17. Zakona o šumama („Narodne novine“ br. 140/05, 82/06 i 129/08) kojim je regulirano da šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare „Hrvatske šume“ d.o.o. U slučaju odobrene koncesije trgovačko društvo koncesionar gospodarilo bi tim zemljištem što u konačnici sa stajališta "Hrvatskih šuma d.o.o." otvara i pitanje diobe naknade za koncesiju na način predložen člankom 15.
Značajnim za provedbu ovoga Zakona, zaštitu prostora te stvaranje preduvjeta za kvalitetan rad turističkih objekata ocijenjeno je nedvojbeno definiranje zemljišta koje služi za redovitu uporabu hotela ili drugih objekata u turističkom naselju. Ponovno je istaknuto pitanje tretmana parkirnih mjesta, od objekta dislociranih plinskih stanica, klimatizacijskih stanica i slično te važnosti da se ova problematika detaljnije uredi ovim Zakonom.
Zatraženo je od predlagatelja dodatno tumačenje o definiranju zemljišta neophodnog za redovitu uporabu ukoliko hotel planira provesti preinake u cilju povećanja standarda. Raspravljano je o prihvaljivosti uporabe termina funkcionalna umjesto redovita uporaba odnosno o tome što se pod terminom redovita uporaba točno podrazumijeva te naglašena važnost jasnog definiranja kriterija i uvjeta čime bi se hotelijerima omogućila funkcionalnost objekata, razvoj suvremene i inovativne turističke ponude, a s druge strane spriječile moguće zlouporabe i špekulativni poslovi prodaje turističkog zemljišta.
Rasprava se vodila i oko pitanja tretmana turističkih objekata koje se nalaze unutar granica pomorskog dobra. Upozoreno je na važnost utvrđivanja granice pomorskog dobra i evidencije nekretnina koje se nalaze unutar granica pomorskog dobra kao takvih u katastru i zemljišnim knjigama. Ukazano je na postojanje mnogih imovinskopravnih konflikata i poteškoća u raspolaganju nekretninama na pomorskom dobru. Ova problematika posebno dobiva na značenju u kontekstu još nedonesenog novog zakona o pomorskom dobru. Ujedno je zatraženo pojašnjenje u kojoj mjeri provedba ovog Zakona može rezultirati ograđivanjem plaža i reduciranjem javnog pristupa pomorskom dobru.
Istaknut je značaj osnivanja Fonda za turizam i stvaranja svih preduvjeta da se sredstva od naknade za koncesiju i prodaju zemljišta u dijelu u kom pripadaju Republici Hrvatskoj uplaćuju na poseban račun i koriste isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove.
Ocjenjujući da predložene odredbe ostavljaju prostor za različita tumačenja što bi moglo rezultirati nedosljednim postupanjem u provedbi Odbor je predložio predlagatelju da u suradnji sa svim zainteresiranim subjektima, uvažavajući iznijete primjedbe, prijedloge i mišljenja, izradi Konačni prijedlog zakona o kom će se provesti rasprava u trećem čitanju. Posebno je istaknuta uloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u definiranju zemljišta koje služi za redovitu uporabu turističkih objekata.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. O Konačnom prijedlogu zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, provest će se treće čitanje.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin