Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, drugo čitanje, P.Z. br. 830, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Konačni prijedlog zakona, kroz pojednostavljen i ubrzan postupak izrade i donošenja prostornih planova te smanjenje zahtjeva u odnosu na rješavanje imovinsko pravnih odnosa i dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu u postupku ozakonjenja, predviđa ozakonjenje nezakonitih izgrađenih zgrada kako bi se iste uključile u pravni sustav, evidentirale u katastarskom operatu i upisale u zemljišne knjige što bi rezultiralo usklađivanjem stanja u registrima sa stanjem u naravi i doprinijelo povećanju tržišta nekretnina.
Pojednostavljenim postupkom ozakonjenja postojećih zgrada koje služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućilo bi se ostvarenje nužnog preduvjeta legalnosti za podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva pretpristupnih fondova EU. Dio prihoda ostvaren od naknada za zadržavanje nezakonitih zgrada u prostoru dijelom bi se na lokalnoj razini koristio za poboljšanje infrastrukturne opremljenosti naselja, a dijelom na državnoj razini za uspostavu katastra nekretnina u funkciji racionalnog upravljanja zemljištem, povećanje energetske učinkovitosti zgrada i sanaciju područja koje nije obuhvaćeno ozakonjenjem prema izvanrednom programu.
Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.
U Konačnom prijedlogu zakona izmijenjen je datum 30. studenoga 2011. godine na 21. lipnja 2011. godine do kada zgrada treba biti izgrađena, a što je utvrđeno na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske. Jasnije je diferencirano ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u skladu s planom i onih protivno planu te dodatno propisan kriterij vezan za gabarite zgrade koja se ozakonjuje odnosno određeno je da se na nezakonito izgrađenoj zgradi protivno prostornom planu ne može ozakoniti više od dvije etaže, od kojih je druga potkrovlje. Detaljnije su razrađeni slučajevi nezakonito izgrađenih zgrada na koje se ne primjenjuje Zakon, detaljnije su određeni dokumenti koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju te propisana obveza očevida nadležnog upravnog tijela na lokaciji. Isto tako, detaljnije je određen način obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru primjenom kriterija za ocjenjivanje utjecaja zahvata na prostor i to uz opće i dopunske korektivne koeficijenate za umanjenje iznosa naknade od 50% do 75% u odnosu na ostale podnositelje, uvažavajući time socijalni kriterij i svrhu građenja, a koji se odnose na zgrade isključivo stambene namjene do 400 m2 i zgrade namjenjene isključivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Također je promijenjen odnos na 50%:50% za sredstva naknade koja podnositelji zahtjeva u postupku ozakonjenja uplaćuju u proračun JLS i u Državni proračun Republike Hrvatske, brisana pravna posljedica propuštanja ozakonjenja zgrada koja se odnosila na nemogućnost stjecanja takve zgrade i zemljišta nasljeđivanjem te zabrana ovjere potpisa javnom bilježniku na ispravi kojom bi se takva zgrada i/ili zemljište otuđilo. Isto tako, dodatno je pojašnjen način pripreme popisa nezakonito izgrađenih zgrada od strane jedinica lokalne samouprave.
Uvodno raspravi istaknuto je da se i do sada, temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji i donesenih prostornih planova JLS, moglo legalizirati oko 30.000 nezakonito izgrađenih zgrada, ali da je kao razlog dosadašnjeg slabog odaziva za legalizaciju tih objekata prepoznata nemogućnost i/ili izbjegavanje plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa bez kojeg se objekt ne može legalizirati i upisati u zemljišne knjige, te neriješeni imovinsko pravni odnosi na parceli.
Nadalje u raspravi su članovi Odbora iznijeli mišljenje da su rješenja iz Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu značajno poboljšana i posebno podržali socijalni aspekt rješenja koja se odnose na ozakonjenje zgrada stambene namjene.
Temeljem postavljenog pitanja, predlagatelj je pojasnio da se očekuje da će visina iznosa naknade za zadržavanje objekata u prostoru biti najviše u visini iznosa komunalnog doprinosa, ali da točni iznosi ovise o jedinicama lokalne samouprave koje svojim odlukama propisuju vrijednosti za odgovarajuće položajne zone.
Na kraju rasprave je istaknuto je da Odbor ostaje kod mišljenja da Zakonom nije trebalo omogućiti ozakonjenje bespravno izgrađenih zgrada u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O POSTUPANJU S NEZAKONITIM ZGRADAMA
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.