Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, prvo čitanje, P.Z. br. 830, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Zakon o postupanju s nezakonitim zgradama predlaže zbog činjenice da je procijenjeno da danas u Hrvatskoj ima više od 150.000 nezakonitih zgrada, a da je tijekom četverogodišnje primjene važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji uočeno da institut „legalizacije“ zgrada izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju, u praksi nije u dovoljnoj mjeri afirmirao nužnost rješavanja problema zbog kojih je ustanovljen. Navedeno je, između ostalog, rezultiralo neažurnošću katastarskog operata i zemljišnih knjiga koje danas nisu prikaz stvarnog stanja zbog čega je velik broj nezakonitih obiteljskih kuća i domaćinstava isključen iz mogućnosti prometovanja nekretninama ili obavljanja gospodarske djelatnosti u takvim zgradama, a vlasnici postojećih nezakonitih poljoprivrednih zgrada isključeni od mogućnosti korištenja sredstava pretpristupnih fondova.
Temeljem predloženog Zakona ozakonjene nezakonite zgrade uključile bi se u pravni sustav, evidentirale u katastarskom operatu i upisale u zemljišne knjige što bi rezultiralo usklađivanjem stanja u registrima sa stanjem u naravi i posljedično doprinijelo stvarnom povećanju tržišta nekretnina. Pojednostavljenim postupkom ozakonjenja postojećih zgrada koje služe za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti omogućilo bi se ostvarenje nužnog preduvjeta legalnosti za podnošenje zahtjeva za poticaje i sredstva pretpristupnih fondova EU.
Brže sređivanje stanja u vezi nezakonite gradnje Prijedlog predviđa kroz pojednostavljen i ubrzan postupak izrade i donošenja prostornih planova te smanjenje zahtjeva u odnosu na rješavanje imovinsko pravnih odnosa i dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu u postupku ozakonjenja.
Korištenjem dijela prihoda ostvarenih od naknada za zadržavanje nezakonitih zgrada u prostoru na lokalnoj razini osiguralo bi se poboljšanje infrastrukturne opremljenosti naselja prema programu kojeg donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, a ulaganjem drugog dijela prihoda ubrzala bi se izrada katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga čime bi se dobili točni, pouzdani i ažurni podatci, povećanje prometa nekretnina kroz zemljišne knjige, smanjenje broja imovinsko-pravnih sporova, povećanje broja registriranih zgrada, povećanje komunalnih prihoda općina i gradova i sl. Ti prihodi koristili bi se i za financiranje poboljšanja energetskih svojstava ulaganja čime bi se građanima omogućilo da pod povoljnijim uvjetima ulažu u toplinsko saniranje zgrada što će posljedično pokrenuti i zapošljavanje građevinskog sektora, ali i domaće proizvodnje odgovarajuće opreme za učinkovito grijanje i hlađenje.
Zakonom o postupanju s nezakonitim zgradama određuje se njegova primjena na zgrade izgrađene bez akta kojima se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a koje su evidentirane na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske završenog dana 30. studenoga 2009. godine. Mogućnost podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju dana je najkasnije do 31. prosinca 2012. godine te se po proteku toga roka zahtjev više neće moći podnositi.
Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da su neke odrednice predloženog Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama upitne iz razloga što propisuje jednak postupak legalizacije u slučaju nezakonite gradnje u građevinskom području i u skladu s prostornim planom, kao i u slučaju nezakonite gradnje izvan građevinskog područja i suprotnoj prostornom planu. Također, a obzirom na nedostajući sustav vrednovanja utjecaja nezakonite gradnje na prostor, ocijenjeno je nužnim uspostava tog sustava te razrada kriterija vezanih za namjenu odnosno veličinu građevine.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje mogućeg kršenja ustavnog prava jedinica lokalne samouprave na samoupravu. Naime, JLS su se već u svojim prostornim planovima odredile prema bespravno izgrađenim građevinama, te bi se ovim Prijedlogom zakona to njihovo pravo moglo narušiti. Također, upozoreno je na nejednak odnos prema bespravnim graditeljima na obali i onima na otocima te iznesena dvojba vezana za ozakonjenje nezakonitih zgrada za stalno stanovanje i zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga gradnje u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 m.
Vezano za vlasništvo na zemljištu, u raspravi je upozoreno na institut jedinstva nekretnine temeljen na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima temeljem kojeg je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik građevine koja je na njemu sagrađena, bez obzira tko je tu građevinu zaista gradio.
Istaknuto je da, osim procjene, stvarno stanje i točan broj bespravnih građevina u Republici Hrvatskoj nije poznat. Međutim, veliki broj bespravno sagrađenih građevina mogao se do danas legalizirati temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji jer je poznato da je na temelju važećih prostornih planova moguće legalizirati oko 30.000-40.000 objekata, među kojima i značajan broj poljoprivrednih. Tijekom razdoblja njegove primjene, pa i razdoblja prije toga, prepoznato je da je najveći razlog slabog odaziva za legalizaciju tih objekata nemogućnost ili izbjegavanje plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa bez kojeg se objekt ne može legalizirati i upisati u zemljišne knjige, te neriješeni imovinsko pravni odnosi na parceli.
Članovi Odbora podržati su inicijativu za izradu predmetnog Zakona kako bi se snažnije pokrenulo rješavanje pitanja ozakonjenja bespravno izgrađenih građevina, a time i pokrenulo tržište nekretninama s naglaskom da se predvidi nekoliko kategorija građana ili subjekata odnosno više kategorija posebne naknade pogotovo za građane slabijeg imovinskog stanja.
Na kraju rasprave je istaknuto da je za predloženi Zakon ključno donošenje odluke da li dozvoliti legalizaciju nezakonitih zgrada na području namjene suprotne namjeni određenoj u prostornom planu i uz koje uvjete.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama u prvom čitanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju
radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.