Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 15. lipnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, prvo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji poboljšava tekst u dijelu uočenih nejasnoća i nedorečenosti u izričaju, dopunjuju odredbe u dijelu pravnih praznina, dopunjuju ili ispravljaju odredbe koje utječu na mogućnost provedbe pojedinih instituta drugih zakona te Zakon dodatno usklađuje s Direktivom 2006/123/ o uslugama na unutarnjem tržištu i Zakonom o zaštiti od požara. Ocjenjeno je da se tim intervencijama mogu ispuniti navedene obveze, a da se time ne promjeni koncepcija Zakona odnosno ostvarivanje cilja Zakona.
Od uočenih problema posebno treba izdvojiti institute za postupanje s građevinama izgrađenih bez, odnosno protivno aktu nadležnog tijela na temelju kojega se može pristupiti građenju koji u praksi ne uspijevaju u dovoljnoj mjeri riješiti stanje u prostoru zbog čega su ustanovljeni, pa će se predložiti drugačije rješenje. Osim spomenutog, u Prijedlogu zakona predviđeno je pojednostavljenje i ubrzanje postupaka izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, smanjenje broja provedbenih prostornih planova, olakšavanje financiranja njihove izrade te jačanje uloge i odgovornosti županija u uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora u dijelu provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Također, stvaraju se preduvjeti za propisivanje većeg broja građevina i radova koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez lokacijske dozvole i/ili akta za građenje. Temeljem odredbi Prijedloga zakona olakšava se promjena namjene građevine i uvodi rješenje o promjeni namjene u slučaju u kojem za tu promjenu nije potrebno izvoditi građevinske radove. Isto tako propisana je mogućnost provedbe javnih natječaja za odabir idejnih projekata i stručnih rješenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, olakšavanje pripreme dokumentacije potrebne za izdavanje lokacijskih dozvola i akata za građenje i postupka njihova donošenja, a posebice postupaka izmjene i/ili dopune tih dozvola i akata te povećanje učinkovitosti građevinske i urbanističke inspekcije te afirmiranje načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige čime se značajno povećava pravna sigurnost u prometu nekretnina.
Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.
U širokoj raspravi koja je uslijedila osnovno je istaknuto da se predloženo etažiranje turističkih građevina može prihvatiti jedino uz odredbu nemogućnosti promijene namjene takve građevine te da se u postupku etažiranja predvidi reguliranje održavanja i upravljanja prostorom svih suvlasnika zgrade i parcele na području ugostiteljsko-turističke namjene.
Nadalje je u raspravi istaknuto da se u zaštićenom obalnom području mora trebaju zadržati udaljenosti moguće gradnje na način kako je to predvidio važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji, tj. da se najmanja udaljenost u kojoj se mogu planirati odnosno graditi nove građevine zadrži na 100 m od obalne crte.
Članovi Odbora izrazili su mišljenje da se ne podržava brisanje odredbi važećeg Zakona koje reguliraju usklađenost projekata kada ih ne izrađuje isti projektant odnosno odredbe koja propisuje da u slučaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, da je investitor dužan projektantu idejnog projekta prije podnošenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno građevinske dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti glavnog projekta s idejnim projektom. Isto se odnosi i na odredbu koja propisuje da u slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, da je investitor dužan projektantu glavnoga projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja određenih radova dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom, a da se u slučaju neusklađenosti isto treba dostaviti nadležnom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu.
Također je ocijenjena štetna odredba kojom se županijskim zavodima za prostorno uređenje i Zavodu Grada Zagreba više ne dozvoljava izrada prostornih planova gradova i općina i urbanističkih planova uređenja, a koji su u proteklom razdoblju stručno osposobljeni za obavljanje navedenih poslova. Naročito je to važno za male općine koje nemaju sredstava za izradu planova putem trećih osoba.
Većina članova Odbora također nije podržala obvezu primjene i pridržavanja cjenika usluga komora ovlaštenih arhitekata i inženjera za izradu dokumenata prostornog uređenja, projekata i drugih dokumenata iz više razloga od čega je jedan obvezna primjena Zakona o javnoj nabavi, ali i nemogućnost fiskalno slabijih jedinica lokalne samouprave da po takvoj, daleko višoj, cijeni financiraju potrebne dokumente prostornog uređenja.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
uređenju i gradnji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju
radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.