Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010. godine.
Odbor je, temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predmetno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnika Vlade Republike Hrvatske istaknuto je da Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2009. godini sadržava analitički prikaz mjera i aktivnosti provedenih u protekloj godini u cilju sustavnog provođenja politike održivog razvoja hrvatskih otoka i ujednačavanja njihova razvitka s razvitkom ostalih regija u Republici Hrvatskoj. Ukratko su predočene mjere, aktivnosti i projekti u 2009. godini kojima je poboljšana kvaliteta života otočnog stanovništva kroz poboljšanu prometnu povezanost, izgrađeniju otočnu infrastrukturu, pristupačnije obrazovanje, bolju zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, subvencije i potpore, stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj gradnjom potrebne gospodarske infrastrukture, potporama otočnim poslodavcima kao i brendiranjem tradicionalnih izvornih otočnih proizvoda. U 2009. godini Država je u razvoj otoka uložila 1.479.264.240,01 kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba od čega su 1.150.932.399,16 kuna bespovratna sredstva, a 328.331.840,85 kuna ulaganja u obliku kreditiranja. Ovim ulaganjima obuhvaćeni su svi naseljeni hrvatski otoci i otok Pelješac. U odnosu na 2008. godinu ukupan iznos ulaganja u 2009. manji je za 200 milijuna kuna, ali su svi važniji projekti i programi kao i potpore te subvencije provedeni u cijelosti u protekloj godini. Manja razina ukupnih ulaganja odnosi se na izgradnju bazične infrastrukture u kojoj se ne odustaje od potrebnih projekata nego se ti projekti grade u vremenski dužem periodu.
U raspravi na Odboru istaknuto je kako su se ulaganjem financijskih sredstava kroz brojne programe i projekte postigli značajni pozitivni pomaci u poboljšanju kvalitete života otočnog stanovništva. Jednim od bitnih činilaca za razvoj otoka naglašene su provedene mjere i aktivnosti u cilju kvalitetnijeg i jeftinijeg povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno. Raspravljano je o važnosti međusobnog povezivanja otoka u turističkoj sezoni, uvedenim međuotočnim linijama te o isplativosti međuotočne povezanosti izvan turističke sezone u kojoj se bilježi smanjen interes za ove linije. Ukazano je da je za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u protekloj godini utrošeno 387 milijuna kuna.
Vezano uz iznijeti prijedlog za poboljšanje sustava prodaje karata za trajektne linije predstavnik nadležnog Ministarstva informirao je o pripremi pilot projekta Jadrolinije i Lučke uprave Split.
Sa stajališta zaštite otočnog područja ukazano je na važnost razvoja i izgradnje osnovne bazične infrastrukture posebno u području sustava odvodnje i negativne učinke septičkih jama za okoliš ukoliko nisu dobro izvedene i održavane. Nastavno na iznijeto stajalište istaknuto je da su u realizaciji 42 sustava odvodnje bili angažirani Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i gotovo sve jedinice lokalne samouprave na otocima te da je u pravilu riječ o najskupljim infrastrukturnim investicijama. Ujedno je napomenuto da je u sklopu Projekta izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na otocima CEB IV izdvojen veći iznos sredstava za ulaganja u izgradnju i uređenje sustava odvodnje u odnosu na ulaganja u vodoopskrbu otoka.
Ocjenjujući postignute značajne pomake u razvoju infrastrukture na otocima istaknuto je kako poticanje gospodarstva postaje važan segment koji će dominirati u budućim izvješćima. Napomenuto je da u svrhu poticanja razvoja gospodarstva na otocima Vlada Republike Hrvatske putem nadležnog Ministarstva financira izgradnju i opremanje infrastrukturom 15 gospodarskih zona na otocima. Ministarstvo je u razvoj otočnog gospodarstva ulagalo i kroz potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za što je u 2009. godini utrošeno oko 10 milijuna kuna. Navedeno je da je u četiri godine bespovratno otočnim poduzetnicima dodijeljeno ukupno 41.278.806,27 kuna.
Istaknuto je da je značajni dio sredstava uložen u turistički sektor te da na otocima imamo značajnu turističku infrastrukturu tj. preko 600.000 smještajnih jedinica što predstavlja značajan gospodarski potencijal RH.
Pozitivnim je ocijenjeno dodjeljivanje oznake „Hrvatski otočni proizvod“ otočnim proizvođačima za proizvode koji zadovljavaju kriterij izvrsnosti, izvornosti i tradicije i koji se uglavnom rade u malim serijama. Izraženo je stajalište kako bi marketing za otoke trebao biti izraženiji te otočki proizvodi prisutniji i u glavnom gradu Hrvatske. Od strane predstavnika nadležnog Ministarstva istaknuto je kako je projekt HOP od samog početka strukturiran kao razvojni projekt, da se proizvodi uspješno promoviraju na sajmovima samostalno ili skupno uz potporu Ministarstva te da je u realizaciji trajno pozicioniranje Projekta HOP u strogom centru Zagreba (stalna multimedijalna prezentacija, kušaona proizvoda, njihova prodaja i sl.).
Temeljem iznijetog podatka o broju stanovnika na otocima prema popisu stanovništva iz 2001. godine (124.870 stanovnika) te prisutnom pozitivnom trendu povećanja broja stanovnika, postavljeno je pitanje raspolaže li se detaljnom analizom kretanja broja stanovnika pojedinačno po otocima iz koje bi bilo vidljivo na kojim je otocima došlo do povećanja broja stanovnika.
Za smanjenje izoliranosti otoka istaknut je značaj ulaganja u razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu.
Nakon provedene rasprave Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo jednoglasno (11 glasova „za“) je odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA
U 2009. GODINI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.