Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 19. svibnja 2011. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavo Dinko Burić, dr. med., zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 15. travnja 2011. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se dopuna važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji predlaže u svrhu legalizacije postojećih bespravno izgrađenih poljoprivrednih građevina i priključenja tih građevina na komunalnu infrastrukturu, kao nužnog preduvjeta za njihovo usklađenje s propisima EU, te korištenje sredstva iz fondova EU.
Nakon uvodnog obrazloženja, predstavnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske i nadležnog Ministarstva kojim ne prihvaćaju predmetni Prijedlog zakona. Vlada RH mišljenja je da Prijedlog zakona vlasnike građevina ostalih namjena u odnosu na vlasnike poljoprivrednih građevina dovodi u neravnopravni položaj. Također, njime se na previše pojednostavljeni način ex lege predlaže rješavanje problema legalizacije samo poljoprivrednih građevina. Tako, samo formalno provedenom legalizacijom ne bi bili ispunjeni osnovni zahtjevi i potrebe koje s tim u vezi postavljaju različita upravna područja te ista ne bi bila dobra osnova za dobivanje sredstava iz fondova EU. Isto tako, radi nedostatne evidencije bespravnih poljoprivrednih građevina legalizacija se ne bi mogla provesti do kraja. Predstavnik Ministarstva zaključno je izložio da se legalizacija mora provoditi individualno po zahtjevu investitora, odnosno vlasnika, pojednostavljenom procedurom, uz ispunjavanje osnovnih zahtjeva pojedinih upravnih područja i uz sudjelovanje lokalne zajednice. Uvažavajući zahtjeve, potrebe i razloge zbog kojih se predlaže donošenje predmetne dopune Zakona, Vlada RH je već pokrenula pripremu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji koji će na odgovarajući način urediti pitanje legalizacije kako poljoprivrednih tako i svih ostalih bespravnih objekata.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da je nadležno Ministarstvo, s ciljem rješavanja ovog problema, već ranije uputilo preporuku jedinicama lokalne samouprave da izrade snimak postojećeg stanja temeljem kojeg bi utvrdile lokacije i broj bespravno izgrađenih objekata, uključujući i poljoprivrednih, te izradile i donijele prostorne planove kojima bi stvorile nužne prostorno planske preduvjete za legalizaciju tih objekata. Samo manji broj JLS su do danas uvažile navedenu preporuku. Međutim, procjenjuje se da se već na temelju važećih prostornih planova može legalizirati oko 30.000-40.000 objekata, među kojima i značajan broj poljoprivrednih. Za drugi dio poljoprivrednih objekata JLS će tek trebati izraditi prostorne planove u svrhu njihove legalizacije, dok se dio objekata u konačnici neće moći legalizirati. Kao dodatna okolnost navedeno je da se i uz ispunjavanje prostorno planskih preduvjeta za legalizaciju, postupak može provesti isključivo na temelju zahtjeva investitora, odnosno vlasnika bespravno izgrađenog objekta.
Vezano za navedeno, u raspravi su spomenuti rezultati provedbe Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje koji je važio od 1992. do 1995. godine i temeljem kojeg je građanima omogućena legalizacija bespravno izgrađenih objekta, uz određene uvjete i uz plaćanje određene naknade. Navedeni Zakon je nakon tri godine primjene stavljen van snage jer je utvrđeno da je u tom razdoblju zanemariv broj građana podnijelo zahtjev za zadržavanje tih objekta u prostoru. Dapače, kada je nadležno tijelo donijelo rješenje kojim se određuje da se objekt može zadržati u prostoru, te utvrdilo uvjete uređenja prostora, visinu i način isplate naknade, graditelji tih objekata na kraju nisu ishodili Zakonom propisano odobrenje za građenje i podmirili spomenutu naknadu te time završili postupak legalizacije kako bi objekt mogli upisati u zemljišne knjige. Zbog toga je ocjenjeno korisnim ubuduće propisati postupanje kojim bi se stimuliralo investitore, odnosno vlasnike bespravnih objekata da provedu postupak njihove legalizacije, jer u protivnom i nakon donošenja potrebnih zakona „legalizacija“ objekata neće biti provedena.
Članovi Odbora izrazili su mišljenje da se predložena dopuna Zakona, iako na tragu onoga što zagovaraju seljačke udruge, ne može prihvatiti, primarno zbog ranije spomenutog neravnopravnog položaja drugih skupina ljudi, ali da bi se u narednom razdoblju trebao iznaći način kako bi se poljoprivredni objekti koji nisu protivni prostorno planskim odrednicama i zaštiti okoliša, temeljem prostornih planova, a ne Zakona, mogli legalizirati. Također je izražena potpuna suglasnost da je za rješavanje predmetnog pitanja, temeljem važećeg zakonodavstva, ključna uloga jedinica lokalne samouprave.
U raspravi je dio članova iznio prijedlog da Odbor uputi Vladi Republike Hrvatske –Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva zamolbu za hitnu izradu prijedloga Zakona kojim bi se sustavno riješilo predmetno pitanje, koji je jednoglasno prihvaćen.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.