Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 8. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2008. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim Zakonom uređuje zaštita, korištenje i promjena namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište, promet privatnog poljoprivrednog zemljišta te upravni i inspekcijski nadzor. U kratkom pregledu odredbi i novina predloženog zakona predstavnik predlagatelja posebno se osvrnuo na predložene načine i uvjete raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, uspostavu informacijskog sustava poljoprivrednog zemljišta, djelatnost navedene Agencije, problematiku raspolaganja neobrađenim poljoprivrednim zemljištem te ribnjacima u vlasništvu države.
U raspravi na Odboru podržan je predloženi zakon te su iznijeta sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Zatraženo je da predlagatelj dodatno pojasni predstavlja li strateško opredjeljenje u uvodnom obrazloženju prijedloga zakona, uz podatak o 2.695.037 ha ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, iznijeta konstatacija da su poljoprivredne površine ograničene te da se ne mogu povećavati.
Ujedno je upozoreno na neusuglašenost predočenih pojedinačnih podataka o prodanom, danom u zakup i koncesiju poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države prema Programima u odnosu na podatak o ukupnom poljoprivrednom zemljištu obuhvaćenog navedenim Programima koji su dobili suglasnost Ministarstva.
Vezano uz članak 6. kojim je regulirana problematika zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja upozoreno je na važnost očuvanja Republike Hrvatske kao zemlje slobodne od genetski modificiranih organizama te je predloženo da se navedeni članak nadopuni temeljem zaključaka s tematske sjednice Odbora za zaštitu okoliša o problematici GMO-a održane 3. srpnja 2008.
Upozoreno je na stavak 4. članka 6. Zakona kojim je definirano da se onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra i zakorovljenost zemljišta duža od jedne godine te je predloženo da se navedena odredba preformulira budući da se u ovom slučaju ne može govoriti o onečišćenom zemljištu.
Iznijet je prijedlog da se u članku 41. u stavku 3. navedeno Povjerenstvo sastavljeno od tri člana (pravnik, geodet i agronom) dopuni i predstavnikom Hrvatskih šuma (ovlaštenim inženjerom šumarstva).
Tijekom rasprave naglašena je važnost sređivanja katastarskih i zemljišno-knjižnih evidencija te njihova usklađivanja sa stvarnim stanjem. Neusklađenost sa stvarnim stanjem prisutna je posebno u odnosu na šume pa je tako istaknuta pojava zemljišta u zarašćivanju odnosno pojava šuma koje nastaju neobrađivanjem poljoprivrednih površina i sl.
Izraženo je stajalište o značaju utvrđivanja stvarnog stanja poljoprivrednog zemljišta prije izrade Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države te je predloženo da se u navedeno uključe i ovlašteni inženjeri šumarstva.
U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz proveden postupak davanja poljoprivrednog zemljišta u prioritetnu koncesiju. Od strane predlagatelja istaknuto je da su zahtjevi podnošeni zaključno s 2002. godinom te da ovaj prijedlog zakona regulira samo redovnu koncesiju.
Postavljeno je pitanje revizije Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje su donijele jedinice lokalne samouprave.
Izraženo je stajalište o potrebi uvažavanja različitosti područja Republike Hrvatske posebno kada je riječ o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta za stambeno-poslovnu izgradnju u cilju povećanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti u jedinicama lokalne samouprave.
Postavljeno je i pitanje razmatra li se kao mogućnost regionalizacija poljoprivredne proizvodnje.
Konstatirano je da je od posebne važnosti predloženim načinima i uvjetima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem poticati uključivanje prvenstveno domicilnog stanovništva u obrađivanje poljoprivrednog zemljišta.
Ukazano je na štete koje se javljaju na zaštićenim prostorima zbog ispaše stoke bez nadzora te su pozitivnim pomakom ocijenjene odredbe kojima je regulirano raspolaganje pašnjacima i livadama u vlasništvu države koji se nalaze u zaštićenim područjima.
Zatražena su dodatna pojašnjenja o zakupu i koncesiji, posebno što se tiče razdoblja na koje se daju u odnosu na rješenja prema važećoj regulativi. Vezano uz načine raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu postavljeno je pitanje o mogućnosti definiranja partnerskog odnosa.
Vezano uz aktivnosti korištenja zapuštenih odnosno svrsi neprivedenih prostora te pretvaranja neplodnog kamenitog tla u plodno (podizanjem maslinika, vinograda i voćnjaka), kako u ZOP-u, tako i izvan njega, u raspravi su istaknuti problemi na koje nailaze ovlaštenici prava služnosti na šumskom zemljištu, a jednako tako i drugi, vezano uz iskazanu potrebu gradnje malih gospodarskih objekata u službi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te gradnje građevine ukupne površine do 200 m2 na svakih 3 ha za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u ZOP-u radi pružanja ugostiteljskih te turističkih usluga.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin