Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 28. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. srpnja 2009. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i unijeto u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije, te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja i koncesije. Procjenjuje se da je sveukupno riječ o cca 100.000.000 m2 zemljišta. Uz kratki prikaz rješenja predloženih ovim Zakonom istaknuto je da se utvrđenjem titulara vlasništva na turističkom i građevinskom zemljištu otklanjanja pravna praznina glede vlasničkopravnog statusa tih nekretnina, otvara mogućnost investicijske aktivnosti na tom zemljištu te omogućuje sklapanje valjanih pravnih poslova i zakonito korištenje tih nekretnina.
Uz predstavnika predlagatelja sjednici Odbora bila je nazočna i ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koja je dodano obrazložila odredbe ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na turistička zemljišta na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja te ostala građevinska zemljišta. Pri tomu naglasak je dala na pojašnjenju uvjeta stjecanja prava vlasništva građevine i zemljišta ispod građevine od strane trgovačkog društva, utvrđivanja zemljišta koje je nužno za redovnu uporabu građevine, davanje koncesije i osnivanja prava građenja sukladno dokumentima prostornog uređenja kao i uloge nadležnih upravnih tijela za poslove prostornog uređenja u provedbi ovoga Zakona. Značajnim je istaknula da su predloženim Zakonom turističko zemljište na kojem je dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko turistička namjena i zemljište na kojem su izgrađene turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja) definirani kao dobro od interesa Republike Hrvatske.
U raspravi na Odboru iznijete su sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
Istaknuta je važnost otklanjanja pravne praznine glede vlasničkopravnog statusa na navedenim nekretninama te ukazano na potrebu što skorijeg donošenja i reguliranja ove problematike. Tijekom rasprave pojedinačno je ukazano na odredbe koje je nužno sadržajno i nomotehnički doraditi kako bi se izbjegla različita tumačenja i nedosljednost u njegovoj primjeni.
Predloženo je da se u članku 9. kojim je regulirano da ukoliko se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru trgovačko društvo iz članka 8. ovoga Zakona ima pravo podnijeti zahtjev za dobivanje koncesije na pomorskom dobru, radi nedvojbenosti u primjeni izrijekom navede da je u ovom slučaju riječ o koncesiji koja se dobiva temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Vezano uz utvrđivanje zemljišta koje je nužno za redovnu uporabu građevine istaknuta je uloga Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u definiranju što se pod navedenim zemljištem podrazumijeva. Prvenstveno se ovdje misli na pitanje tretmana parkirnih mjesta, pristupne ceste i sl.
Kada je riječ o zemljištu koje je nužno za redovnu uporabu građevine, a koje će se moći prodati trgovačkom društvu po tržišnoj cijeni, predloženo je da se u ovom Zakonu izrijekom definira što se podrazumijeva pod tržišnom cijenom.
Kod problematike stjecanja od strane trgovačkog društva prava vlasništva građevine i zemljišta ispod građevine (zemljišta tlocrtne površine) upozoreno je na važnost poveznice s važećom regulativom tj. definiranja da se navedena utvrđuje sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
Bilo je i mišljenja o potrebi preispitivanja predloženog modela raspodjele naknade za koncesiju po kom bi 60% pripadalo Republici Hrvatskoj, a preostalih 40% jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Zbog značenja koji će imati fond za razvoj turističke infrastrukture i turističke resursne osnove, a u koji će se uplaćivati dio naknade za koncesiju koja pripada Republici Hrvatskoj, upozoreno je na važnost da se posebnim zakonom uredi njegova namjena, način korištenja sredstava i sl.
Postavljeno je pitanje opravdanosti definiranog roka od dvije godine u članku 29. stavku 2.
Ocijenjeno je da je u članku 36. stavku 2. definiran predug rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kom će Vlada Republike Hrvatske donijeti provedbene akte te je sugerirano predlagatelju da razmotri mogućnost skraćivanja toga roka na 30 dana.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Jerka Rošina, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Jerko Rošin