Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 11. srpnja 2011. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji, drugo čitanje, P.Z.E. br. 829, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog zakona raspravio, na temelju članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Konačnim prijedlogom zakona predviđeno pojednostavljenje i ubrzanje postupaka izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja, smanjenje broja provedbenih prostornih planova, olakšavanje financiranja njihove izrade te jačanje uloge i odgovornosti županija u uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora u dijelu provedbenih dokumenata prostornog uređenja. Također, njime se stvaraju preduvjeti za propisivanje većeg broja građevina i radova koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez lokacijske dozvole i/ili akta za građenje, olakšava promjena namjene građevine i uvodi rješenje o promjeni namjene, propisuje mogućnost provedbe javnih natječaja za odabir idejnih projekata i stručnih rješenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja te olakšava priprema dokumentacije potrebne za izdavanje lokacijskih dozvola i akata za građenje i postupka njihova donošenja, posebice postupaka izmjene i/ili dopune tih dozvola i akata. Povećava se učinkovitost građevinske i urbanističke inspekcije te afirmira načelo potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načelo povjerenja u zemljišne knjige čime se značajno povećava pravna sigurnost u prometu nekretnina.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da, na temelju vrlo konstruktivnih primjedbi, prijedloga i mišljenja na rješenja iz Prijedloga zakona iznesenih u raspravama na sjednicama Hrvatskoga sabora i Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Konačni prijedlog zakona predviđa proširenje djelokruga rada županijskih zavoda za prostorno uređenje odnosno dozvoljava im se izrada prostornih planova gradova i općina i urbanističkih planova uređenja te uređuje način postupanja odgovornog voditelja izrade dokumenta prostornog uređenja u slučaju nezakonitih zahtjeva postavljenih prilikom izrade tog dokumenta te posljedice za postupak u tom slučaju. Isto tako, Konačni prijedlog detaljnije propisuje uvjete pod kojima se mogu etažirati turističke građevine u području ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja time da se trajno ne mijenjan namjena tih građevina. Nadležnost za davanje suglasnosti za donošenje provedbenih planova u zaštićenom obalnom području mora, isključivo u građevinskom području naselja, prenosi se s Ministarstva na župane. Konačni prijedlog propisuje da investitor komunalne odnosno druge infrastrukture istu može sam izvesti s time da za trasu i kapacitet te infrastrukture dobije suglasnost jedinice lokalne samouprave. Također, sukladno prijedlogu Odbora, predlagatelj ne briše članke važećeg Zakona koji reguliraju usklađenost projekata kada ih ne izrađuje isti projektant.
Za provođenje ovoga Zakona u državnom proračunu Republike Hrvatske nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva.
U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora pozitivnim su ocijenili prihvaćanje većine istaknutih prijedloga i primjedbi te uočili znatna poboljšanja u rješenjima iz Konačnog prijedloga u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona kao i ona iz važećeg Zakona.
Ponovno je naglašena važnost ovog Zakona kako zbog znatnog pojednostavljenja i ubrzanja procedure izrade i donošenja prostornih planova te smanjenja broja odnosno zabrane izrade nepotrebnih provedbenih prostornih planova.
Vezano za etažiranje turističkih građevina na području ugostiteljsko-turističke namjene tijekom rasprave je istaknuto da je već temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima omogućeno etažiranje, a da se odredbama Konačnog prijedloga zakona, u svrhu zaštite i kvalitetnijeg upravljanja prostorom, ta mogućnost ograničava. Dodatno je pojašnjeno da se ugovaranjem održavanja i upravljanja ugostiteljsko-turističkom zonom i ugovaranjem održavanja i upravljanja objektom trajno osigurava nemogućnost promjene namjene takve građevine.
Članovi Odbora ostali su mišljenja da bi u zaštićenom obalnom području mora trebalo zadržati najmanju udaljenost u kojoj se mogu planirati odnosno graditi nove građevine na 100 m od obalne crte te da kapacitet pojedinačne smještajne građevine ako se ista nalazi unutar mješovite namjene iznosi do 80 kreveta, kako je to predvidio važeći Zakon o prostornom uređenju i gradnji.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je gđa. Marina Matulović-Dropulić, predsjednicu Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marina Matulović-Dropulić, dipl.ing.arh.