10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 79. sjednici održanoj 21. veljače 2024. godine razmotrio a) Prijedlog odluke o razrješenju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i b) Prijedlog odluke o imenovanju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2024. godine, a sve sukladno s odredbom članka 27. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09, 80/13, 41/21), (u daljnjem tekstu: Zakon).

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom  izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 27. stavka 1. Zakona propisano da je Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Vijeće) tijelo koje upravlja radom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN), a sastoji se od pet članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća.
Predsjednika i ostale članove Vijeća imenuje i razrješuje dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovno imenovani, a sve sukladno odredbi članka 28. stavka 3. Zakona.
Uvažavajući činjenicu da je dosadašnjim članovima Vijeća mr. sc. Ljiljani Pavlic i Denisu Matiću mandat istekao 25. siječnja 2024. godine, a Vesni Patrlj mandat ističe l. ožujka 2024. godine, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. veljače 2024., utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članova Vijeća, zbog isteka mandata.
Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju Denisa Matića, mr. sc. Branimire Kovačević, Hrvoja Šeremeta i Sandre Mikinac članovima Vijeća.

Predstavnik predlagatelja je ujedno naglasio da je ukupno bilo 13 prijava, od toga je jedna bila povučena od strane kandidata, dok je jedna prijava bila nepravovremena.
Nakon predstavnika predlagatelja, predloženi kandidati su se predstavili, s naglaskom na svoje područje stručnosti, kompetencije te specifičnosti predmeta i projekata na kojima su radili, budući da svi već imaju bogato iskustvo rada u AZTN-u.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 7 (sedam) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

a) Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

b) Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 79. sjednici održanoj 21. veljače 2024. godine razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 624, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se nova pravila Europske unije o označivanju guma, primjenjuju se od 1. svibnja 2021. godine, a utvrđena su u Uredbi (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmjeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ)  br. 1222/2009. 
Navedena pravila pomažu potrošačima pri donošenju informirane odluke o kupnji  kada zamjenjuju gume, jer se na oznaci ističe učinkovitost gume u pogledu pitanja koja se odnose na učinkovitost potrošnje goriva, sigurnost i buku. 
Prema odredbama članka 11. stavka 5. navedene Uredbe sve države članice utvrđuju pravila o sankcijama i mehanizmima za izvršavanje koja se primjenjuju na kršenja ove Uredbe i delegiranih akata donesenih na temelju ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe.

Sukladno navedenome, predmetnu Uredbu potrebno je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo te je potrebno što prije obavijestiti Europsku komisiju o nacionalnim pravilima o sankcijama i mehanizmima za izvršavanje koja se primjenjuju na kršenja Uredbe o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre. U tu svrhu predlaže se  Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/740 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge parametre, izmijeni Uredbe (EU) 2017/1369 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1222/2009, s konačnim prijedlogom Zakona.

Konačnim prijedlogom zakona osigurat će se provedba Uredbe (EU) 2020/740, a istom se uspostavlja okvir za pružanje usklađenih informacija o parametrima guma s pomoću označivanja kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo donošenje informirane odluke pri kupnji guma u svrhu poboljšanja sigurnosti, zaštite zdravlja te gospodarske i okolišne učinkovitosti cestovnog prometa promicanjem dugotrajnih i sigurnih guma koje omogućuju učinkovitu potrošnju goriva i niske razine buke.
Za provedbu predmetnog Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. 
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br.: 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20 i 86/23 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), prema kojemu se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. U konkretnom slučaju radi se o Konačnom prijedlogu zakona kojim se osigurava provedba Uredbe (EU) 2020/740 i Uredbe (EU) 2019/1020. Obzirom da se Uredba (EU) 2020/740  primjenjuje od 1. svibnja 2021. godine, a Uredba (EU) 2019/1020 primjenjuje se od 16. srpnja 2021. godine, ocjenjuje se opravdanim donošenje zakona po hitnom postupku na osnovi članka 206. Poslovnika Hrvatskog sabora.

U studenom 2023. godine Republika Hrvatska je od strane Europske komisije zaprimila Pismo službene obavijesti br. 2023/2159 zbog neosiguravanja pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2020/740 u nacionalnom zakonodavstvu, kojim je protiv Republike Hrvatske pokrenut sudski postupak zbog navodne povrede prava Europske unije. Iz tog razloga navedenu Uredbu potrebno je što prije prenijeti u nacionalno zakonodavstvo te je potrebno što prije obavijestiti Europsku komisiju o nacionalnim pravilima, sankcijama i mehanizmima za izvršavanje koja se primjenjuju na kršenja Uredbe (EU) 2020/740.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2020/740 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 25. SVIBNJA 2020. O OZNAČIVANJU GUMA S OBZIROM NA UČINKOVITOST POTROŠNJE GORIVA I DRUGE PARAMETRE, IZMJENI UREDBE (EU) 2017/1369 I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EZ) BR. 1222/2009

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 78. sjednici održanoj 31. siječnja 2024.  godine razmotrio Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 4. siječnja 2024. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini (u daljnjem tekstu: Izvješće) podnosi sukladno Zakonu o slobodnim zonama („Narodne novine“, br. 44/96, 78/99, 127/00, 92/05, 85/08, 148/13 i 58/20). 
Podaci o poslovanju slobodnih zona iskazani u Izvješću prikupljeni su od nositelja koncesija za kopnene slobodne zone odnosno nositelja suglasnosti za lučke slobodne zone.

U 2022. godini u slobodnim zonama poslovalo je 57 korisnika koji su zapošljavali 1.921 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 223,9 milijuna eura (0,56% više nego u 2021.), a dobit je iznosila 25,4 milijuna eura (4,34% više nego u 2021.). 
Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika svih slobodnih zona, uključujući i isporuku
dobara na tržište Europske unije, iznosio je 70,6%. Udio izvoza korisnika kopnenih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 44%. Udio izvoza korisnika lučkih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 76,4%.
Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i EU, iznosio je 158,15 milijuna eura (23,6% više nego u 2021.).

Na početku 2022. godine, u RH je bilo evidentirano ukupno 10 slobodnih zona, od kojih je 6 bilo na kopnenom području i to SZ Zagreb, Krapinsko-zagorska SZ, SZ Osijek, SZ Kukuljanovo, SZ Luka Rijeka – Škrljevo i SZ Splitsko-dalmatinska, dok su 4 slobodne zone bile na lučkome području i to u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.
Tijekom 2022. godine tri slobodne zone (Kukuljanovo, Osijek i Krapinsko-zagorska) su prestale s radom jer im je istekla koncesija za osnivanje slobodne zone (dana 1997. na 25 godina), a jedna slobodna zona (Splitsko-dalmatinska) je prestala s radom jer je okončan postupak likvidacije pokrenut još 2016. godine.
Na kraju 2022. godine u RH je poslovalo šest slobodnih zona i to dvije kopnene (Zagreb i Luka Rijeka – Škrljevo) te četiri lučke u lukama Pula, Rijeka, Split i Ploče.
Zaključno je naglašeno da smanjenje broja slobodnih zona nije dovelo do prestanka poslovanja tvrtki dosadašnjih korisnica slobodnih zona, već su iste nastavile poslovati na istoj lokaciji, ali izvan režima slobodne zone.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) „SUZDRŽANA“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2022. godini

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Na zajedničkoj sjednici, i to 77. Odbora za gospodarstvo i 57. Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, održanoj 20. prosinca 2023. godine raspravljen je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Damiru Habijanu za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2023. godine.

Odbori su navedeni Prijedlog razmotrili u svojstvu matičnih radnih tijela, sukladno članku 75., članku 95. i članku 119. stavcima 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te Damir Habijan, predloženi kandidat za ministra gospodarstva i održivog razvoja. 

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio Prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, provedena je rasprava. 

U raspravi su članovi Odbora sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu, na koja je kandidat odgovarao. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je većinom glasova, 7 (sedam) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „PROTIV“ poduprijeti iskazivanje povjerenja Damiru Habijanu za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za gospodarstvo je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 76. sjednici održanoj 14. prosinca 2023. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akt o industriji s nultom neto stopom emisija) COM (2023) 161, D.E.U. br. 23/017, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 8. studenoga 2023. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/23-07/413, Urbroj: 50301-21/06-23-2 na sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine. 
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je nositelj izrade stajališta.

U uvodnom izlaganju naglašeno je da u prošlotjednom međuresornom usuglašavanju nisu zaprimljene primjedbe na Prijedlog stajališta od strane drugih tijela državne uprave.

Vezano uz sam Prijedlog uredbe, naglašeno je da je opći cilj Uredbe uspostava okvira za inovacije i povećanje proizvodnih kapaciteta tehnologija s nultom neto stopom emisija.

Nadalje, predlaže se da do 2030. godine proizvodni kapaciteti strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija navedeni u Prilogu Prijedloga uredbe dostignu najmanje 40%  godišnjih potreba Europske unije, što ne predstavlja obvezujući cilj, već politički signal ulagačima.

Kao strateške net-zero tehnologije, istaknute su: 1. solarne foto naponske i solarne termalne tehnologije, 2. tehnologije energije vjetra na moru i tehnologije energije iz obnovljivih izvora na kopnu, 3. tehnologije baterija/skladištenja, 4. dizalice topline i tehnologije geotermalne energije, 5. elektrolizatori i gorivni članci (fuel cells), 6. tehnologije održivog bioplina/biometana, 7. tehnologije hvatanja i skladištenja ugljika i 8. mrežne tehnologije.

Istaknute su koristi koje Akt o industriji s nultom neto stopom emisija donosi za poslovnu zajednicu:

• pojednostavljenja i ubrzavanja postupka izdavanja dozvola,
• uspostava Jedinstvene kontaktne točke - One stop shop (države moraju u roku tri mjeseca imenovati tijelo koje će biti odgovorno za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za net-zero projekte),
• dodatne pogodnosti za projekte koje država odobri kao strateške (kraći rokovi za izdavanje dozvola i pogodnosti u vezi financiranja),
• Europska komisija i države članice poduzimaju aktivnosti za ubrzanje i privlačenje privatnih ulaganja u strateške projekte za tehnologije s nultom neto stopom emisija (čl.14.),
• Europska komisija će financijski podržati uspostavu Europskih akademija za industriju s nultom neto stopom emisija,
• uspostava net-zero regulatornih okruženja (net-zero regulatory sandboxes), za omogućavanje razvoja, ispitivanja i testiranja novih tehnologija u kontroliranom stvarnom okruženju.

Republika Hrvatska (RH) podržava napore koji se na razini Europske unije poduzimaju u cilju dostizanja klimatske neutralnosti i europske energetske sigurnosti.

Shodno tome, RH pozdravlja i Prijedlog ove Uredbe koja za cilj ima uspostavu okvira za povećanje europskih proizvodnih kapaciteta tehnologija s nultom neto stopom emisija, a čime se podupire cilj dekarbonizacije i osigurava sigurnost opskrbe za tehnologije s nultom neto stopom emisija koje su ključne za rješavanje ranjivosti Europske unije u energetskom sektoru.

RH poziva na uključivanje nuklearnih tehnologija na popis strateških tehnologija s neto nultom stopom emisija.

RH ne podržava predloženi rok od tri mjeseca za uspostavu jedinstvene kontaktne točke, zalaže se za dulji rok (9 mjeseci).

U pogledu vještina, RH je važno zadržati dobrovoljnu prirodu poglavlja o vještinama te uzimanje u obzir načela supsidijarnosti i nacionalnih nadležnosti država članica.

RH podržava uspostavljanje zajedničkih pravila za zelenu javnu nabavu, no ukazuje da je direktivama iz područja javne nabave već uključeno da se kriteriji zelene javne nabave koriste kao jedan od nefinancijskih kriterija prilikom odabira ekonomski najpovoljnije ponude.

RH smatra da dodatni kriteriji u svim sektorskim dosjeima opterećuju države članice i same naručitelje. 

Također, izuzetno je važno na vrijeme pružiti jasne smjernice i/ili upute, a sve u svrhu pravne sigurnosti i jasnoće u primjeni predmetnih odredbi u postupcima javne nabave.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akt o industriji s nultom neto stopom emisija) COM (2023) 161

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 75. sjednici održanoj 12. prosinca 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske,  P.Z.E. br. 582 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula bitne razlike koje se predlažu u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona:

• dodana je odredba kojim se propisuje da Vlada Republike Hrvatske, na temelju ovlaštenja propisanih posebnim propisima, iznimno može raspolagati nekretninama iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, i ako to nije predviđeno ovim Zakonom, kad je to u interesu Republike Hrvatske (čl. 12. st. 9.);
• izmijenjene su odredbe o raspodjeli sredstava, na način da se propisuje kako se sredstva od raspolaganja nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, nekretninama pod posebnim načinom upravljanja i nekretninama koje su obuhvatu strateškog investicijskog projekta, a kojim nekretninama upravlja Ministarstvo, dijele na način da 60 % pripada Republici Hrvatskoj, 20 % županiji i 20 % jedinici lokalne samouprave na čijem području se nekretnina nalazi (čl. 13. st. 7., a u svezi s čl. 18., čl. 19 i čl. 37.);
• omogućava se raspolaganje u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade, u svrhu izgradnje parkirališta kao projekta od općeg, javnog interesa (čl. 28. st. 3. podst. 4.);
• dodana je odredba  kojom se propisuje da Vlada Republike Hrvatske, iznimno od osnivanja služnosti prava uporabe, može darovati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, i to neizgrađeno građevinsko zemljište, građevine sa zemljištem za redovnu uporabu te građevine, stan i poslovni prostor, u korist organizacije civilnog društva koja ispunjava zakonom propisane uvjete, kada je to u interesu Republike Hrvatske, a radi ostvarenja projekata od općeg, kulturnog, znanstvenog, sportskog, javnog ili socijalnog interesa kojima se ispunjavaju ciljevi i prioriteti definirani strateškim i planskim dokumentima, posebnim propisima ili operativnim programima Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine (čl. 29. st. 5.);
• također izmijenjen je uvjet broja zaposlenih u organizacijama civilnog društva potreban za osnivanje osobne služnosti prava uporabe ili darovanje nekretnina u korist organizacije civilnog društva, i to sa pet zaposlenih na dva zaposlena (čl. 29. st. 2. podst. 4.);
• radi jasnoće dodana je odredba kojim se propisuje da odluku o dodjeli na uporabu stana za službene potrebe donosi društvo Državne nekretnine d.o.o. (čl. 34. st. 4.);
• dodatno je propisana mogućnost zamjene nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasništvu trećih osoba, i to samo iznimno kada je to propisano posebnim zakonima (čl. 38. st. 1.);
• dodana je odredba kojom je propisano da će Ministarstvo sklopiti pravne poslove o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji se imaju sklopiti na temelju odluka o pokretanju postupka raspolaganja ili odluka o raspolaganju nekretninama donesenim do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a prihodi ostvareni temeljem tih pravnih poslova prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske (čl. 58. st. 3.);
• omogućeno je izdavanje tabularne isprave jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave  za nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske i koje su se na dan 1. siječnja 2017. godine koristile kao uređena parkirališta (čl. 61. st. 1.);
• dodane su odredbe kojima se propisuje da kada se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske prenose bez naknade ili zamjenjuju za nekretnine u vlasništvu ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, taj postupak će se provesti bez utjecaja na osnovicu poreza na dobit (čl. 28. st. 8.).

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O UPRAVLJANJU NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 74. sjednici održanoj 14. studenoga 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske,  P.Z.E. 582 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 52/18.), stupio na snagu 14. lipnja 2018. godine, a 2020. godine Ministarstvo državne imovine prestalo je s radom te je poslove iz njegovog djelokruga preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sukladno odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.).
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo), kao i ranije Ministarstvo državne imovine, od stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom provodilo je analizu njegove provedbe.
Pokazalo se da dosadašnji pravni okvir uspostavljen važećim Zakonom o upravljanju državnom imovinom nije ostvario potrebnu učinkovitost upravljanja portfeljem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koja je trenutno niska i nezadovoljavajuća zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, neadekvatne interne baze podataka, velikog broja aktivnih predmeta te nerazvijenog sustava za podatkovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina.
U međuvremenu je donesen Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 21/23.), kojim je došlo do izmjene u nadležnosti u odnosu na pojedine oblike državne imovine definirane člankom 3. stavkom 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom, i to u odnosu na dionice i poslovne udjele te osnivačka prava u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, na način da su poslovi u odnosu na tu državnu imovinu stavljeni u nadležnost ministarstva nadležnog za financije, dok je državna imovina u obliku nekretnina i pokretnina ostala u nadležnosti Ministarstva.

Ovim Prijedlogom zakon cilj je postići optimizaciju upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu i to kroz decentralizaciju upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika (prema zadnjem popisu stanovništva to su gradovi: Vinkovci, Kaštela, Velika Gorica i Pula pored ostalih velikih gradova, a koji su ujedno i sjedišta županija), društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koja tijela će uz Ministarstvo upravljati u ime Republike Hrvatske nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
Decentralizacijom upravljanja državnom imovinom omogućit će se brže i učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa na državnim nekretninama u svrhu realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske, a sve u cilju povećanja investicijskog potencijala i realizacije investicijskih projekata.
Županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima povjeravaju se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine, a koje se nalaze na njihovom području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.

Što se tiče donošenja odluka o raspolaganju, župani ili gradonačelnici ovlašteni su donijeti odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 130.000,00 eura, a ako procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade iznosi više od 130.000,00 eura, a do iznosa od 1.000.000,00 eura, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama donosi županijska skupština, odnosno gradsko vijeće. Kada se utvrdi da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, postupak će nastaviti Ministarstvo te odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade viši  od 1.000.000,00 eura, a do iznosa od 1.500.000,00 eura donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok Vlada Republike Hrvatske odlučuje o raspolaganju nekretninama čija procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.
Raspodjela prihoda od sredstva za obavljanje povjerenih poslova upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine propisuje se na način da 60% pripada Republici Hrvatskoj, 20% pripada županiji prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, a 20% pripada jedinici lokalne samouprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, neovisno o tome koje je tijelo donijelo odluku o raspolaganju nekretninom.
Kad govorimo o stanovima, poslovnim prostorima te rezidencijalnim objektima, poslovi upravljanja povjeravaju se društvu Državne nekretnine d.o.o. 
Društvo Državne nekretnine d.o.o. ovlašteno je donositi odluke o pokretanju postupka raspolaganja i odluke o raspolaganju nekretnina čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 1.000.000,00 eura. Kada se utvrdi da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, nekretninom će dalje raspolagati Ministarstvo te odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade viši od 1.000.000,00 eura, a do iznosa od 1.500.000,00 eura donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok Vlada Republike Hrvatske odlučuje o raspolaganju nekretninama čija procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.
Sredstva za obavljanje povjerenih poslova upravljanja stanovima, poslovnim prostorima i drugim posebnim dijelovima nekretnina osiguravaju se na način da društvu Državne nekretnine d.o.o. pripadaju prihodi od zakupa i najma tih nekretnina te prihodi od uporabe službenih stanova i rezidencijalnih objekata, a prihodi od drugih oblika raspolaganja (prodaja, razvrgnuće) tim nekretninama se dijele na način da Republici Hrvatskoj pripada 90%, a društvu Državne nekretnine d.o.o. pripada 10% ostvarenih prihoda, neovisno o tome koje je tijelo donijelo odluku o raspolaganju nekretninom.

Nadalje, uređuje se upravljanje planinarskim objektima u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje čine planinarski domovi, kuće i skloništa s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskom području,  na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe, a posebno se definiraju i planinarski domovi, planinarske kuće i planinarska skloništa.
Dakle, Prijedlogom zakona se uređuje samo raspolaganje planinarskim objektima kojima je stvarni vlasnik Republika Hrvatska, ali ne i planinarskim objektima kojima je vlasnik udruga kao pravna slijednica bivše društvene organizacije koja je imala pravo raspolaganja i korištenja kao stvarno pravo na planinarskim objektima.

Zakonom se javnim ustanovama koje upravljaju nacionalnim parkom ili parkom prirode povjeravaju poslovi upravljanja planinarskim objektima koji se nalaze na području nacionalnog parka ili parka prirode, budući da je tim javnim ustanovama povjereno upravljanje zaštićenim područjima sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode, dok će planinarskim objektima koji se nalaze izvan zaštićenih područja upravljati Ministarstvo.
Imajući u vidu činjenicu da su planinarski objekti dio javne planinarske infrastrukture koju su uglavnom gradili Hrvatski planinarski savez i planinarske udruge članice Hrvatskog planinarskog saveza, koji i danas koriste i održavaju većinu planinarskih objekata, nadležna tijela će s Hrvatskim planinarskim savezom, odnosno planinarskom udrugom članicom Hrvatskog planinarskog saveza koja na dan stupanja na snagu Zakona koristi planinarsko sklonište, planinarsku kuću, planinarski dom ili dio planinarskog doma koji služi za pružanje usluga smještaja i prenoćišta planinarima i drugim osobama sklopiti ugovor o korištenju i održavanju tih planinarskih objekata, bez naknade, na neodređeno vrijeme.
Dijelom planinarskog doma koji je isključivo namijenjen za pružanje ugostiteljskih usluga prehrane, pića i napitaka nadležna tijela raspolagat će davanjem u zakup putem javnog natječaja, a iznimno će se ugovor o zakupu sklopiti neposredno sa sadašnjim zakupnikom, odnosno s neposrednim korisnikom koji na dan stupanja na snagu Zakona obavljaju ugostiteljsku djelatnost u tim planinarskim objektima, a visina zakupnine i uvjeti davanja u zakup propisat će se odlukom ministra nadležnog za upravljanje državnom imovinom.

Sredstva ostvarena od zakupa planinarskih domova prihod su javnih ustanova koje njima upravljaju, odnosno državnog proračuna Republike Hrvatske kada su predmet zakupa planinarski domovi kojima upravlja Ministarstvo.
Sukladno predloženim odredbama Ministarstvo je nadležno za upravljanje zemljištem na kojem se nalazi kamp i nekretninama koje su neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretninama pod posebnim načinom upravljanja i nekretninama koje se odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrde nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku,  a sredstva od raspolaganja tom imovinom prihod su državnog proračuna. 
Ministarstvo će upravljati  nekretninama u kojima su smještena tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Ovim Prijedlogom zakona se također propisuje mogućnost osnivanja osobne služnosti prava uporabe bez naknade, a na prijedlog resornog ministarstva, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a u korist organizacija civilnog društva koje kumulativno ispunjavaju propisane uvjete, u svrhu ostvarenja projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa.
Nadalje, uređuje se davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva, a što je ranije bilo uređeno odlukama ministra nadležnog za upravljanje državnom imovinom.
Pored navedenog, Ministarstvo upravlja nekretninama na kojima se osniva pravo građenja ili pravo služnosti bez provedbe javnog natječaja, a u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, i to u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane drugog nadležnog tijela.

Ministarstvo provodi i postupke zamjene nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Također, Ministarstvo je nadležno za provedbu postupaka stjecanja nekretnina u korist Republike Hrvatske. 
Uređuje se i upravljanje pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te privremeno oduzetom imovinom, a kojima upravlja Ministarstvo.
U pogledu upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku propisuje se mogućnost prodaje te imovine pod određenim uvjetima, kako se ista ne bi morala skladištiti, odnosno kako ne bi gubila na vrijednosti, kao i mogućnost davanja na uporabu, u najam ili zakup.    

Ministarstvo će provoditi koordinaciju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na druga tijela kojima se na temelju ovoga Prijedloga zakona povjeravaju poslovi upravljanja tom državnom imovinom.
Ministarstvo će uspostaviti i održavati interoperabilni informacijski sustav za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Interni registar nekretnina (IRN) za potrebe provedbe ovoga Prijedloga zakona koji će u upravljanju nekretninama primjenjivati sva nadležna tijela kojima je na temelju ovoga Prijedloga zakona povjereno upravljanje, odnosno vršenje poslova upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. 
Interni registar nekretnina, zajedno sa podsustavom eJavni natječaj, kao jedan od modula ISPU-a (Informacijskog sustava prostornoga uređenja*) predstavlja novi sustav za evidenciju i operativno upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, putem kojeg će dionici u procesima upravljanja i raspolaganja nekretninama, temeljem odredbi novog Zakona, provoditi sve postupke upravljanja i raspolaganja nekretninama.
Putem istog sustava svaka nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, a koja po svom pojavnom obliku potpada pod odredbe novog Zakona, bit će, sukladno pravilima postavljenim u istom sustavu, evidentirana, obrađena te pripremljena za daljnje raspolaganje sukladno zakonskim odredbama.

Primarna zadaća uspostave ovog sustava jest evidencija i unaprjeđenje poslovnih procesa vezanih za upravljanje i raspolaganje nekretninama, a što podrazumijeva  podnošenje i obradu svih zahtjeva vezanih uz poslove upravljanja i raspolaganje nekretninama putem istog sustava, unapređenje komunikacije i razmjene podataka između dionika upravljanja te vanjskih korisnika sustava (stranke i druge osobe) kao i potpuno digitaliziranu provedbu javnih natječaja za raspolaganje nekretninama putem podmodula eJavni natječaj.
Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da se ovakvim Prijedlogom zakona predviđaju željeni ciljeve optimizacije upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske te daljnjeg smanjena portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, posebno kroz propisanu decentralizaciju upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i kroz uvođenje IRN sustava. 

U raspravi je prokomentirano upravljanje imovinom kojom raspolaže Ministarstvo obrane (MORH), konkretno je naglasak stavljen na nekoliko hotela na atraktivnim lokacijama, i to u smislu da je nužna njihova obnova te bolja iskoristivost u skladu s namjenom.
     
Također, postavljeno je pitanje registra imovine (na koji način se ažurira) te je postavljeno pitanje upravljanja oduzetom imovinom tijekom kaznenih postupaka.

Predstavnica predlagatelja je odgovorila na sva pitanja u raspravi te navela da u Republici Hrvatskoj već duži niz godina postoji poludecentralizirani sustav upravljanja imovinom, što znači da tijela državne uprave, tj. ministarstva (MORH, MUP, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo kulture i dr.) samostalno upravljaju imovinom za koju su nadležni, dok Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine upravlja onom imovinom koju ta tijela “otpuste”,  proglase neperspektivnom. 
Što se tiče registra imovine, Ministarstvo vodi svoj interni registar, koji se kontinuirano dopunjuje i mijenja, budući se po raznim pravnim osnovama i postupcima raspolaže imovinom, (stjecanje, zakupi i sl.).
O oduzetoj imovini Ministarstvo brine te je daljnje raspolaganje ovisno o pravomoćnim sudskim odlukama.

Naglašeno je da je potrebno razmotriti na koji način bi se riješilo pitanje zemljišta, kojima upravlja Ministarstvo, a na kojima su kampovi i hoteli kojima upravljaju određena trgovačka društva, budući da investitorima nije cilj ulagati i davati dodanu vrijednost objektima i  kompleksima, koji nisu vezani uz vlasništvo zemljišta na kojima egzistiraju. Dakle, smatra se da su takvi objekti, zakinuti za potencijalna daljnja ulaganja i podizanje njihove kvalitete.

Također, od više članova Odbora istaknut je prijedlog za poboljšanje zakonodavnog okvira na način da decentralizacija bude još ekstenzivnija, tj. da se poslovi upravljanja imovinom daju i onim jedinicama lokalne samouprave (nisu obuhvaćene ovim Prijedlogom zakona), a koja iskažu želju i imaju kadrovski kapacitet za takve poslove.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek        

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, podnose se i:

Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, za:

• Hrvatske vode 
• Hrvatske ceste d.o.o.
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
• Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
• Centar za restrukturiranje i prodaju
• Hrvatske autoceste d.o.o.
• HŽ putnički prijevoz d.o.o.
• HŽ Infrastruktura d.o.o.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 74. sjednici održanoj 14. studenoga 2023. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu (u daljnjem tekstu: Prijedlog DPRH), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu DPRH (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2024. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da se u 2024. godini predviđa nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti, kao i dominantni negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini te posebice fiskalnu politiku. Tako se u 2024. godini predviđa realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u preostale dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje gospodarski rast od 2,7% u 2025. te 2,5% 2026. godini.

Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine trebao bi doći od osobne potrošnje i investicija. 

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. godini trebala usporiti na 3,1% te potom na 2,4% u 2025. i 2,2% u 2026. godini. 

Tržište rada obilježavaju povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima te povoljnih trendova migracijskog salda. 

Što se tiče prihoda, uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2024. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 28,5 mlrd. eura i bilježe rast od 3%, dok su za 2025. godinu projicirani u iznosu od 30,1 mlrd. eura, a za 2026. godinu u iznosu od 30,6 mlrd. eura.

Porezni prihodi u 2024. godini rastu za 4,2% i projicirani su u iznosu od 16,1 mlrd. eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2025. projicirani u iznosu od 16,9 mlrd. eura, odnosno uz međugodišnji rast od 4,9%, dok se u 2026. godini očekuju u iznosu od 17,6 mlrd. eura i bilježe rast od 4,3%.

Prihod od poreza na dobit za 2024. godinu planiran je u iznosu od 2,2 mlrd. eura, dok je u 2025. i 2026. godini projiciran u iznosu od 2,2, odnosno 2,3 mlrd. eura.  

Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2024. godini planira ostvariti 10,9 mlrd. eura prihoda od PDV-a (rast od 6,9%), dok projekcije za 2025. iznose 11,6 mlrd. eura, odnosno 12,3 mlrd. eura za 2026. godinu.

Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,5 mlrd. eura u 2024., dok se u 2025. i 2026. godini planira na razini od 2,6 mlrd. eura.

Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2024. - 2026. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2024. godini u državni proračun planira se prikupiti 4,6 mlrd. eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 5,4%), dok projekcija za 2025. iznosi 4,9 mlrd. eura, a za 2026. godinu 5,1 mlrd.eura.

Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027., kao i sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost). Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2024. iznose 3,6 mlrd. eura, dok u 2025. i 2026. godini iznose 3,9, odnosno 3,3 mlrd. eura.

U odnosu na rashode, ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 mlrd. eura, što je 11,2% ili 3,3 mlrd. eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. 

U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 mlrd. eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 mlrd.eura.

Povećanje rashoda u iznosu od 3,3 milijarde eura u 2024. godini rezultat je povećanih izdvajanja za:

• zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 1,5 milijardi eura uslijed primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade Republike Hrvatske (VRH) o isplatama dodataka kao i 
• uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama,
• mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,1 mlrd. eura uslijed očekivane indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanog porasta broja umirovljenika,
• provedbu projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 723,4 mil.eura,
• troškove obnove i sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 418,0 mil. eura,
• nadoknadu troškova Hrvatskoj elektroprivredi d.d. vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s Odlukom VRH u skladištu PSP Okoli u iznosu od 273,4 mil. eura, 
• troškove servisiranja javnog duga u skladu sa stanjem uvjeta na financijskim tržištima u iznosu od 250,6 mil. eura,
• inkluzivni dodatak kao novu novčanu naknadu kojom se objedinjavaju, ali i povećavaju postojeća prava za osobe s invaliditetom u iznosu od 234,7 mil. eura,
• osobnu asistenciju koja je postala zakonsko pravo u iznosu od 116,7 mil. eura,
• doplatak za djecu zbog relaksacije uvjeta za ostvarivanje prava u iznosu od 114,5 mil. eura,
• financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture u iznosu od 87,4 mil. eura, 
• povećanje kapaciteta LNG terminala te jačanje plinske infrastrukture izgradnjom četiri plinovoda u iznosu od 78,5 mil. eura,
• Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za pokriće troškova zdravstvene zaštite u iznosu od 74,4 mil. eura,
• energetsku obnovu zgrada u svrhu povećanja energetike učinkovitosti u iznosu od 68,8 mil. eura,
• fiskalnu održivost dječjih vrtića u iznosu od 52,4 mil. eura,
• nabavu borbenih vozila Bradley te njihovog dovođenja u ispravno stanje i isporuku Oružanim snagama u iznosu 42,1 mil. eura;

te smanjenih izdvajanja za:

• provedbu projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova kao posljedica završetka programskog razdoblja 2014. - 2020. te razdoblja korištenja sredstava Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 1,4 mlrd.eura,
• plaćanje naknade štete i troškova arbitražnog postupka po presudi INA-MOL u iznosu od 229,4 mil. eura,
• otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 153,0 milijuna eura budući da se ova mjera VRH u skladu s preporukama Europske komisije planira provoditi do kraja ožujka 2024.,
• jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja koje je u 2023. isplaćivano temeljem odluka VRH kako bi se ublažile posljedice inflacije u iznosu od 136,1 mil.eura.

Kad govorimo o manju/višku, u 2024. godini, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je na razini od 3,8 mlrd. eura ili 4,6% BDP-a. U 2025. isti se projicira u iznosu od 2,9 mlrd. eura ili 3,4% BDP-a, a u 2026. godini u iznosu od 2,1 mlrd.eura ili 2,3% BDP-a. 

Pritom je manjak državnog proračuna u 2024. planiran na razini od 5% BDP-a, u 2025. i 2026. na razini od 3,7% BDP-a odnosno 2,5% BDP-a. 

Izvanproračunski korisnici će u promatranom razdoblju bilježiti višak i to od 0,1% BDP-a u 2024., 0,1% BDP-a u 2025. i 0,04% BDP-a u 2026. godini. 

Višak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2024. projiciran je u iznosu od 0,3% BDP-a, a u 2025. i 2026. u iznosu od 0,2%, odnosno 0,1% BDP-a.

Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 1,9% BDP-a u 2024. godini odnosno 1,6% BDP-a u 2025. godini. U 2026. godini, planira se nastavak snažnije fiskalne konsolidacije s rezultirajućim manjkom opće države od 1,5%.  

Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 58% BDP-a u 2024. odnosno 56,6% BDP-a u 2025. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2026. godini  dosegnuti razinu od 55,5%. 

Navedenim kretanjima bit će ispunjen kriterij proračunskog manjka i javnog duga sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) naglasio je da Prijedlog DPRH za 2024.-2026. na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2024. godinu iznosi 2,186 mlrd. eura, za 2025. godinu 1,725 mlrd. eura, te za 2026. godinu 1,617 mlrd. eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2024. godinu iznosi 1,682 mlrd. eura. 

Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8), rashodi i izdaci na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora za 2024. godinu iznose 1,214 mlrd. eura, od čega se najznačajniji iznos od 1,006 mlrd. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu. U okviru ovih izvora najznačajniji iznosi odnose se na sredstva za provedbu projekata vodno-komunalne infrastrukture u visini 210,4 mil. eura. Također, u 2024. planirani su rashodi za osiguranje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli, odnosno otplatu zajma, troškova skladištenja i financiranja istoga, u iznosu od 300 mil. eura, kao i potporu kućanstvima i poduzetnicima za podmirenje troškova energenata, temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 225,6 mil. eura. 

Dodatno, u 2024. godini, u okviru namjenskih primitaka iz sredstava Nacionalnog plana za oporavak i otpornost planiran je iznos od 198,5 mil. eura, za Repower EU, odnosno projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava (153,5 mil. eura izgradnja plinovoda Zlobin Bosiljevo i jačanje kapaciteta LNG-a, te 15 mil. eura za ostale projekte elektroenergetskog sustava, kao i 30 mil. eura za vodno-komunalne projekte).

Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na deficita, dio se odnosi i na sredstva učešća za EU projekte i to u iznosu 30,1 mil. eura, na razini razdjela, dok ista na razini Ministarstva u užem smislu iznose 24,7 mil. eura, od čega se 22,8 odnosi na vodno-komunalne projekte. 

U okviru ovog prijedloga proračuna značajniji rashodi odnose se i na fondove EU koji na razini razdjela iznose 365,9 mil. eura za 2024. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 276,2 mil. eura. Od navedenog iznosa za promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju, razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara, poslovnu konkurentnost planiran je iznos od 103,1 mil.  eura, za projekte vodno-komunalne infrastrukture 62 mil. eura (isključivo EU dio), te za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti u industriji smanjenjem udjela fosilnih goriva uvođenjem alternativnih izvora, povećanje učinkovitosti javne rasvjete (izdaci za zajmove), smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagališta i za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 85,4 mil. eura.

U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2024., na razini razdjela planirano je ukupno 413,5 mil. eura, od čega je 386 mil. eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva, najznačajniji dio planiran je u iznosu od 168,5 mil. eura za projekte vodnog gospodarstva, iznos od 144,2 mil. eura odnosi se na projekte dekarbonizacije energetskog sektora i unaprjeđenje gospodarenja otpadom te 70,2 mil. eura za otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo i poticanje inovacija i digitalizacija gospodarstva. 

Prijedloge svojih financijskih planova za 2024. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u odnosu na Plan za 2023. godinu, predloženi Financijski plan ukupnih prihoda za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 793.354.444 eura manji je za 9,61%, odnosno za 84.389.258 i to s osnova kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava te kapitalnih donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Planirane projekcije za 2025. godinu povećavaju se za 31.684.284 eura, odnosno za 3,99% u odnosu na 2024. godinu i iznose 825.038.728 eura, a za 2026. godinu se smanjuju za 40,80% u odnosu na 2025. godinu odnosno za 336.607.854 eura i iznose 488.430.874 eura. Smanjenje je prvenstveno iz razloga predviđenog povlačenja sredstava za projekte financirane sredstvima iz EU fondova. Naime, projekti koji će se financirati iz novog operativnog programa 2021.-2027. više se ne planiraju izvršavati kroz Financijski plan Hrvatskih voda, budući da Hrvatske vode za ovaj program više nemaju ulogu posredničkog tijela razine 2, već će se novi projekti provoditi u  Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Stoga se kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava odnose samo na dovršetak projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima iz OPKK 2014.-2020. prioritetna os 5b1, na predviđene fazirane projekte iz područja zaštite od štetnog djelovanja voda u novi operativni program VFO 21.-27. te povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekte iz programa investicijskih aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe, zaštite voda i mora od zagađivanja.

U strukturi predloženih prihoda za 2024. godinu izvorni prihodi (vodne naknade) – Prihodi po posebnim propisima čine udio od 36,31%, prihodi iz Državnog proračuna 58,05%, a svi ostali prihodi 5,64%.

U strukturi planiranih prihoda poslovanja za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 792.313.571 eura iznos od 464.622.869 eura predstavlja pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna, odnosno 58,64% koji se planiraju ostvariti temeljem kapitalnih i tekućih pomoći s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, razdjela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, razdjela Ministarstva poljoprivrede, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, kapitalnih pomoći iz proračuna jedinica lokalne uprave i tekućih pomoći od međunarodnih organizacija. 

U projekcijama za 2025. godinu ovi prihodi planiraju se iznosima od 494.682.556 eura što čini 106,47% plana 2024. godine, i za 2026. godinu 215.806.970 eura što čini 43,63% plana za 2025. godinu.

Prihodi u obliku pomoći temeljem prijenosa EU sredstava planirani su u 2024. godini iznosom od 245.518.494 eura, a odnose se na kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 237.648.494 eura s razdjela resornog Ministarstva (za projekte vodnokomunalne infrastrukture, iz Mehanizma za oporavak i otpornost 163.775.981 eura, za projekte obrane od poplava iz programa OPKK 2014-2020 13.363.999 eura, a kroz Mehanizam za oporavak i otpornost 31.736.014 eura i iz Programa konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. ( VFO 21-27 - poplave) 28.772.500 EUR). Tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 7.870.000 eura odnose se na tehničku pomoć za pripremu i provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava EU u iznosu od 503.000 eura s razdjela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, s razdjela Ministarstva poljoprivrede 3.982.000 eura iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo za uređenje kanala za potrebe opskrbe vodom ribnjaka, te za projekt NATURAVITA 385.000 eura s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i iznos od 3.000.000 eura koji se odnosi na Program smanjenja rizika od katastrofa također s razdjela resornog Ministarstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama u 2024. godini planiraju se iznosom od 293.947.521 eura, , a u projekcijama za 2025. i 2026. godinu planiraju se ostvariti iznosom od 288.750.121 eura, odnosno 255.506.007 eura. 

Što se tiče rashoda, ukupni rashodi planirani za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu u skladu su s planiranim prihodima. U odnosu na plan 2023. godine ukupni rashodi za 2024. godinu manji su za 9,78% i iznose 828.393.265 eura, dok projekcije za 2025. godinu iznose 852.114.181 eura i veće su za 2,86% u odnosu na prijedlog plana za 2024. godinu, a za 2026. godinu iznose 514.550.723 eura i manji su za 39,71% u odnosu na 2025. godinu.

U strukturi ukupnih rashoda za 2024. godinu rashodi poslovanja čine udjel od 85,48% i iznose 708.149.306 eura, dok rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 120.243.959 eura (14,52%).

Najveći udio u rashodima poslovanja čine Ostali rashodi – u okviru skupine računa 38 i iznose 494.316.592 eura, a odnose se na kapitalne pomoći iz EU sredstava i kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru, odnosno javnim isporučiteljima vodnih usluga vezanih uz sufinanciranje iz programa investicijskih aktivnosti (program 1003), odnosno ulaganja u vodnokomunalnu infrastrukturu.

Također u okviru redovnog održavanja i obnavljanja vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra u 2024. godini ovi rashodi planirani su u iznosu od 106.496.576 eura, a odnose se na troškove redovitog tehničkog i gospodarskog održavanja 7.790,97 km vodotoka voda I. reda i 21.905,00 km vodotoka voda II reda, javnog vodnog dobra, regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina, građevina osnovne melioracijske odvodnje i građevina za odvodnju bujičnih voda, sve na 34 branjena područja u Republici Hrvatskoj te na sanaciju šteta nastalih velikovodnih događaja diljem Republike Hrvatske u 2023. godini. U projekcijama za 2025. i 2026. godinu za aktivnosti redovnog održavanja i obnove vodotoka planiran je iznos od 105.643.029 eura za 2025. godinu, odnosno 103.523.790 eura za 2026. godinu.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) je istaknuo da planirani prihodi i primici Fonda za 2024. godinu iznose 394.007.259 eura, za 2025. godinu iznose 433.483.745 eura, a za 2026. godinu iznose 450.977.661 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2024. godinu odnose se na nekoliko krupnih stavaka i iznose 439.280.977 eura, te uključuju sljedeće  programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 18.805.392 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 57.642.465 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 231.276.120 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 131.557.000 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2025. godinu iznose 409.262.364 eura, a odnose se na programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 17.363.930 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 84.595.434 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 169.780.000 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 137.523.000 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2026. godinu iznose 433.374.635 eura, a odnose se na programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 18.456.085 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 77.108.500 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 193.900.000 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 143.910.050 eura.

Fond je u Prijedlogu Financijskog plana za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu planirao sredstva uzimajući prije svega u obzir već preuzete obveze temeljem sklopljenih ugovora s korisnicima sredstava Fonda i raspisanim javnim pozivima/natječajima, a u značajnijoj mjeri planirana su i sredstva u području energetske učinkovitosti sukladno Odlukama/Zaključcima VRH za nastavak subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom u svrhu ublažavanja porasta cijene plina i sprečavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu, energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na području Republike Hrvatske te za aktivnosti vezane uz ulaganja iz Modernizacijskog fonda, kao i u području zaštite okoliša sukladno zaključcima VRH za financiranje sanacije lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje („Crno brdo“), financiranje troškova uspostave privremenih skladišta na lokaciji Mala Gorica u Petrinji i Majski Trtnik u Glini na području Sisačko-moslavačke županije u skladu s Provedbenim programom mjera postupanja s materijalom od uklanjanja i građevnim otpadom nastalim u postupku sanacije zgrada oštećenih potresom te sufinanciranja projekta sanacije zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarske zone „Brezje“.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:

• Financijski plan Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 74. sjednici održanoj 14. studenoga 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P.Z. br. 581 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu (s pripadajućim aktima).

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske  za 2024. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

Tako je ovim Konačnim prijedlogom zakona za 2024. godinu:

• opovećan postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S) iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata (u 2023. godini ograničenje za zaduživanje je bilo na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2022. godine),
• oproduženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova JLP(R)S isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.). JLP(R)S će preostali dio beskamatnog zajma moći vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura),  
• oprodužen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma isplaćen Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO-u) tijekom COVID-19 krize (otpis doprinosa) najkasnije do kraja 2027. godine (ukupno 92,5 milijuna eura).

Vezano za zaduženje, utvrđuje se kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura.

Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura.

Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 1 (jedan) glas „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Odbor) je na 72. sjednici održanoj 27. listopada 2023. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2022. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 33. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12 i 68/18) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (dalje: HERA), aktom od 29. lipnja 2023. godine.

Odbor na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/23-12/84, Urbroj: 50307-05/31-23-5 od 19. listopada 2023. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je prvenstveno istaknuo da je struktura Izvješća usklađena s preporukama Vijeća europskih energetskih regulatora (dalje: CEER). Izvješće je u odnosu na 2021. godinu značajno strukturalno i sadržajno prošireno, s ciljem davanja jasnijeg i transparentnijeg prikaza načina funkcioniranja tržišta energije u Republici Hrvatskoj. Izvješće donosi redoviti prikaz energetskog sektora i aktivnosti HERA-e u 2022. godini te analizu ključnih promjena koje su se odvijale u proteklom petogodišnjem razdoblju. To uključuje, između ostalog, ocjenu stanja energetskog sektora, odnosno razvoja tržišta i konkurentnosti na veleprodajnoj i maloprodajnoj razini, ocjenu pristupa energetskim mrežama, provedbu mehanizma prekograničnih razmjena energije, uređenje provedbenih pitanja vezanih za status povlaštenih proizvođača električne energije, ocjenu dostupnosti energenata i energetskih usluga, ocjenu stanja zaštite prava kupaca, ocjenu i pokazatelje kvalitete, sigurnosti i stabilnosti opskrbe svim oblicima energije te zaštitu energetskih i poslovnih subjekata koji su sudionici na tržištima energije. 
Osim navedenih pokazatelja i redovitih aktivnosti, Izvješće sadrži i detaljan opis specifičnih aktualnosti u protekloj godini. Energetski sektor u 2022. godini pod utjecajem je poremećaja na tržištu energije, prvenstveno prirodnog plina, koji je uzrokovan agresijom Rusije na Ukrajinu, a to je imalo za posljedicu poremećaj cijena i dostupnosti gotovo svih oblika energije u Republici Hrvatskoj. 

U okviru svojih redovnih aktivnosti HERA:
•    donosi podzakonske akte, 
•    daje suglasnost na akte koje donose energetski subjekti koji obavljaju neku od reguliranih djelatnosti, 
•    donosi metodologije odnosno tarifne sustave u skladu sa Zakonom o regulaciji
energetskih djelatnosti,
•    donosi ili odobrava cijene, iznose tarifnih stavki i naknada u skladu s metodologijama, odnosno tarifnim sustavima iz točke 9. stavaka 1. članka 11. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, br. 120/12 i 68/18),
•    odobrava planove reguliranih energetskih subjekata,
•    vrši nadzor energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti,
•    vrši nadzor transparentnosti funkcioniranja tržišta energije,
•    suradnja s regulatornim tijelima država članica EU i susjednih država te Agencijom za suradnju energetskih regulatora (dalje: ACER) i dr.

HERA je u 2022. godini izdala ili produžila 108 dozvola, izradila 12 akata, dala 14 prethodnih suglasnosti na akte koje donose energetski subjekti, dala 8 suglasnosti na ugovore između energetskih subjekata, donijela 138 odluka i rješenja.

Kao nacionalni regulator, HERA u okviru svoje nadležnosti aktivno sudjeluje i u području zaštite kupaca energije. Tijekom 2022. godine u HERA-i je bilo u obradi ukupno 1841 podnesaka kupaca energije, od čega 657 upita i 280 ostalih podnesaka, te 904 žalbi i prigovora kupaca energije.

U području tržišta električne energije za istaknuti su sljedeći podzakonski akti i metodologije koje je HERA donijela na temelju Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, br. 111/21):
•    Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, br. 100/22) – njime se uređuju opći uvjeti za korištenje mreže što znači da se ovaj Pravilnik prvenstveno odnosi na korisnike mreže, a to su u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije fizičke ili pravne osobe koje su s operatorom sustava sklopile ugovor o korištenju mreže u svrhu predaje električne energije u prijenosnu mrežu ili distribucijsku mrežu ili u svrhu preuzimanja električne energije iz prijenosne mreže ili distribucijske mreže. U skladu s obuhvatom tržišta električne energije propisanim u Zakonu o tržištu električne energije ovim Pravilnikom se uređuju opći uvjeti za maloprodajna tržišta električne energije koja obuhvaćaju opskrbu električnom energijom i agregiranje. 
•    Pravilnik o uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom („Narodne novine“, br. 84/2022) – njime su propisani pokazatelji kvalitete opskrbe električnom energijom, način mjerenja, prikupljanja i objavljivanja pokazatelja kvalitete opskrbe električnom energijom, način, dinamika i opseg izvještavanja te dostavljanja podataka HERA-i o kvaliteti opskrbe električnom energijom. Propisani su opći, minimalni i zajamčeni standardi i financijska kompenzacija u slučaju neispunjavanja zajamčenih standarda.
•    Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, br. 20/22) - najznačajnija promjena u odnosu na prethodnu metodologiju je u načinu utvrđivanja referentne cijene električne energije koja se sada utvrđuje na način da se umjesto najveće prosječne cijene temeljne električne energije i najveće prosječne cijene vršne električne energije za buduće tromjesečje i tri sljedeća tromjesečja, koje su ostvarene na mađarskoj burzi izvedenica HUDEX u prvom mjesecu tekućeg tromjesečja, uzimaju prosječna mjesečna cijena temeljne električne energije i prosječna mjesečna cijena vršne električne energije na mađarskoj burzi izvedenica HUDEX, koje su ostvarene u prvom mjesecu tekućeg tromjesečja za buduće (sljedeće) tromjesečje. 

U sektoru električne energije HERA je dala nekoliko prethodnih suglasnosti na prijedloge pravila koji se odnose na prekogranično trgovanje energijom kako sa članicama EU, tako i sa državama koje nisu članice EU. Dala je i veći broj prethodnih suglasnosti odnosno suglasnosti na prijedloge ugovora energetskog subjekta Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. 

HERA je donijela sljedeće odluke o iznosu tarifnih stavki:
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, br. 27/22) (za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2022. godine),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, br. 61/22) (za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom („Narodne, novine“, br. 100/22) (za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za zajamčenu opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, br. 146/22) (za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine).

U području tržišta prirodnog plina HERA je u 2022. godini donijela:
•    Izmjene i dopune Općih uvjeta opskrbe plinom („Narodne novine“, br. 103/22) - kojima je propisan minimalni metanski broj u iznosu od 70, kojim je omogućen prihvat UPP-a iz većeg broja zemalja, odnosno veća diverzifikacija dobavnih pravaca, što svakako doprinosi povećanju sigurnosti opskrbe plinom.
•    Izmjene i dopune Metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu
uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu („Narodne novine“, br. 20/22) - propisan je novi način određivanja krajnje cijene zajamčene opskrbe za krajnje kupce koji nisu kućanstvo, na način da ona većom dinamikom, odnosno na tromjesečnoj razini, odražava aktualna tržišna kretanja.

Također, HERA je dala suglasnost na sljedeće podzakonske propise:
•    Izmjene i dopune Pravila korištenja sustava skladišta plina („Narodne novine“, br. 111/22),
•    Pravila o izmjenama i dopunama Pravila korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, br. 72/22),
•    Izmjene i dopune Pravila o organizaciji tržišta plina („Narodne novine“, br. 154/22), 
•    Izmjene i dopune Mrežnih pravila plinskog transportnog sustava („Narodne novine“, br. 58/22).

U 2022. godini donijeli su niz odluka, od kojih je potrebno posebno izdvojiti:
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina („Narodne novine“, br. 32/22),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za distribuciju plina („Narodne novine“, br. 108/22),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za transport plina („Narodne novine“, br. 108/22),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za skladištenje plina („Narodne novine“, br. 36/22),
•    Odluku o iznosu tarifnih stavki za skladištenje plina („Narodne novine“, br. 108/22),
•    Odluku o utvrđivanju Nacrta rješenja o izdavanju certifikata operatoru sustava skladišta plina, trgovačkom društvu PODZEMNO SKLADIŠTE PLINA d.o.o., Zagreb (HERA 2/23).

Najznačajnije aktivnosti HERA-e na provedbi mjera za ublažavanje poremećaja na tržištu energije su bile: 
•    provedba aktivnosti u nadležnosti HERA-e prema Uredbi i Zakonu o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije koje su se ogledale u donošenju i provedbi Uputa kojima se pobliže uređuje način i opseg dostave podataka potrebnih za provedbu Zakona, te način određivanja viška tržišnih prihoda iznad 180 €/MWh
•    provedba aktivnosti u nadležnosti HERA-e prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije a koje su obuhvaćale:
o    zaštitu kupaca plina koji su ostali bez opskrbljivača plinom; prikupljanju i obradi podataka o potrebnim količinama plina za potrebe kupaca plina; provedba odluka i uputa koje se donose temeljem Uredbe; provedba analiza za donošenje odluka o razlici u cijeni plina za opskrbljivače u obvezi javne usluge ili njihove opskrbljivače plinom i 
o    utvrđivanje razlike u cijeni toplinske energije za centralne i zatvorene toplinske sustave. 
•    osiguranje kontinuiteta isporuke plina krajnjim kupcima kategorije kućanstvo donošenjem odluka kojima je omogućen automatski prelazak s tržišne na javnu uslugu opskrbe plinom,
•    informiranje sudionika tržišta plina o njihovim pravima i obvezama, posebice u dijelu
ugovaranja opskrbe plinom za krajnje kupce,
•    analizi primjenjivosti metodologije utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu u promijenjenim tržišnim okolnostima.

Istaknuto je da HERA donosi mjere za poboljšanje nadzora veleprodajnog tržišta (implementacija Uredbe REMIT). U sklopu sveobuhvatne revizije tržišta električne energije trenutačno su u pripremi dorade Uredbe REMIT koje imaju za cilj proširiti i pooštriti odredbe za sprječavanje manipulacije tržištima. ACER bi trebao dobiti još snažnije ovlasti za nadzor te za provođenje istraga u pojedinim slučajevima.

Istaknuti su trendovi u energetskom sektoru u 2022. godini:
•    ukupna potrošnja električne energije je pala za 0,2%, što je posljedica energetske efikasnosti i proizvodnje na mjestu potrošnje (najveći pad potrošnje je u javnoj rasvjeti - prelazak na učinkovitiju led rasvjetu), 
•    značajno je pala proizvodnja električne energije iz vode (28%) zbog sušne godine, zbog čega je povećan uvoz (22%) i proizvodnja iz obnovljivih izvora energije (10%) i proizvodnja iz fosilnih goriva (15%),
•    cijene električne energije na veleprodajnim tržištima bile su najviše u srpnju, kolovozu i rujnu, zbog povećane potražnje za plinom,
•    cijena električne energije za kategoriju kućanstva je jedna od najnižih u Europskoj uniji,
•    ukupna potrošnja plina na maloprodajnom tržištu je manja za 8,2 %,
•    ukupno raspoložive količine plina veće su za 41 %, zahvaljujući LNG terminalu,
•    veleprodajne cijene na tržištu plina su bile najveće u srpnju, kolovozu i rujnu, zbog punjenja skladišta,
•    cijene plina za kategoriju kućanstva je jedna od najnižih u Europskoj uniji, 
•    pad potrošnje toplinske energije od 10 %,
•    povećana je proizvodnja iz obnovljivih izvora energije za 10 %,
•    integrirano je 250 MW novih izvora energije.

U 2022. godini ostvareni su prihodi u iznosu od 32.481.673 kn, a rashodi su iznosili 31.056.128 kn. Višak prihoda nad rashodima iznosi 1.425.545 kn.

U odnosu na Izvješće HERA-e, predstavnica Vlade Republike Hrvatske je naglasila činjenicu da unatoč poremećaju u opskrbnim tokovima energije u cijelom svijetu, niti jedan kupac nije ostao zakinut za isporuku električne energije, plina i toplinske energije. U 2022. godini naglasak je bio na osiguranju priuštivosti cijene energije za krajnje kupce, kao i sigurnosti opskrbe energijom krajnjih kupaca, a što je postignuto zahvaljujući naporima Vlade Republike Hrvatske i HERA-e kao regulatora.

U raspravi je problematizirano funkcioniranje HERA-e, obzirom na krnji sastav, tj. što već godinu dana Upravno vijeće HERA-e nije formirano sukladno odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, br. 120/12, 68/18).
Zatraženi su rezultati analize uvođenja naprednog sustava mjerenja koju je HERA započela u 2022. godini. 
Upitano je o eventualnoj namjeri donošenja mjera pomoći kupcima iz kategorije poduzetništva, obzirom na osjetno povećanje cijena električne energije u odnosu na kupce iz kategorije kućanstva. 
Zatražen je podatak o postupanju Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u odnosu na Zaključak Odbora za gospodarstvo donesen na sjednici Odbora 16. rujna 2022. godine (utvrđeno je da HERA u slučaju INA d.d. plinskog poslovanja nije postupala sa dužnom pažnjom).
Naglašeno je da je Hrvatska u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina i struje za kućanstva.
U raspravi je zatražena informacija o tome koje je radnje HERA kao nacionalni regulator poduzela vezano uz afere INA i HEP.
Primijećeno je da je mali broj investicija u obnovljive izvore energije.

Predstavnik HERA-e je istaknuo da se prema Statutu HERA-e odluke donose većinom glasova te da HERA uredno funkcionira s tri člana.
U odnosu na uvođenje naprednih mjernih uređaja, naglasio je da su rezultati analize pokazali da se napredna brojila trebaju ugrađivati. U Izvješću je prikazano stanje ugrađenih naprednih brojila na kraju 2022. godine.
Pojasnio je da HERA nije nadležna za nadzor nad poslovnim transakcijama između energetskih subjekata, već je nadležna za regulaciju cjelokupnog tržišta. U odnosu na prodaju viškova plina na trgovinskoj platformi, naglašava da je u tijeku procjena utjecaja tih pojedinačnih transakcija na cijenu za trgovanje.
U odnosu na ulaganja u obnovljive izvore energije, naglasio je da je trenutno odobreno i upisano u registar 3000 MW, od toga 1900 MW priključeno, a ostalo je slobodno za buduće projekte obnovljivih izvora energije, stoga nema prepreka za buduća ulaganja. Istaknuo je da je za daljnju integraciju obnovljivih izvora energije potrebno sagledati tržišni aspekt integracije.

Predstavnica Vlade Republike Hrvatske je naglasila da je s obzirom na značajni porast cijena energenata na tržištima, kao i povećanu zabrinutost oko sigurnosti opskrbe energentima, temeljni cilj Vlade Republike Hrvatske bio otklanjanje poremećaja na tržištu energije, a što je i postignuto donošenjem pravovremenih mjera, donošenjem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije („Narodne novine“, br. 104/2022) te Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije („Narodne novine“, br. 156/22). Ocijenila je da je HERA uredno funkcionirala i izvršavala svoju ulogu regulatora tržišta sa postojećim sastavom Upravnog vijeća. No, u planu je da se što skorije objavi javni poziv za upražnjena mjesta u Upravnom vijeću. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jednim) glasom „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2022. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2022. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 71. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (s pripadajućim aktima).

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i dopunjuju odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna.

Slijedom toga, ovim se Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga, što je iskazano u Računu financiranja. 

Planirani iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 363,8 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,5 milijardi eura u 2023. godini. 

Planirani iznos tekućih otplata glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona smanjuje se za 164,3 milijuna eura što je prvenstveno rezultat razlike između primitaka i izdataka s osnove trezorskih zapisa (neto iznos). 
Slijedom navedenog, u 2023. godini tekuće otplate glavnice državnog duga mogu se provesti do ukupnog iznosa od 4,2 milijarde eura.

Također, mijenja se i planirani iznos zaduživanja, kao i iznos tekućih otplata glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. 

Planirani iznos zaduživanja izvanproračunskih korisnika povećava se za 1,5 milijardi eura i iznosi ukupno 1,9 milijardi eura u 2023. godini, dok se planirani iznos za tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika u 2023. povećava za 1,4 milijarde eura i iznosi ukupno 1,9 milijardi eura. Navedeno je najvećim dijelom rezultat refinanciranja tri postojeća jumbo kredita Hrvatskih autocesta d.o.o., sukladno Odlukama Vlade Republike Hrvatske iz rujna 2023. godine.

Uz navedeno, povećava se iznos proračunske zalihe i iznosi 39,0 milijuna eura.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu s izvornim planom
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 71. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2023. godinu  i  projekcija za 2024. i 2025.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da su, unatoč prisutnoj visokoj inflaciji, monetarnom stezanju i slaboj dinamici vanjske potražnje, u prvoj polovici 2023. godine nastavljena povoljna kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske, ponajviše potaknuta rastom osobne potrošnje i izvozom usluga.
Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 2,8%. Osobna potrošnja bit će glavni pokretač rasta domaće potražnje u 2023. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od pada uvoza roba i usluga, kao i rasta izvoza usluga. Također, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti državna potrošnja te bruto investicije u fiksni kapital.
Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, bi u 2023. godini trebala usporiti na 8,0%, pod utjecajem smanjenja cijena energenata i drugih primarnih sirovina na svjetskom tržištu, iščezavanja baznih učinaka rasta cijena tijekom 2022. godine, kao i mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje inflacijskih pritisaka.

U 2023. godini očekuje se nastavak snažnog rasta broja zaposlenih po stopi od 2,4% te bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama od čak 14,6%. 
Što se tiče prihoda, novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan pri čemu:
•    prihodi od poreza - povećavaju se za 1,2 milijarde eura;
•    prihodi od doprinosa – povećavaju se za 17,9 milijuna eura;
•    prihodi od imovine - povećavaju se za 26,7 milijuna eura.
Prihod od poreza na dobit iznosi 2,4 milijarde eura i veći je za 360 milijuna eura u odnosu na tekući plan:
•    rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. godine i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023. godine, kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 10,3 milijarde eura i veći je u odnosu na tekući plan za 619 milijuna eura.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 81,3 milijuna eura, čime se povećava za 303 tisuće eura u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.
Prihodi od pomoći prema novom planu za 2023. godinu iznose 4,6 milijardi eura te se smanjuju za 353 milijuna eura u odnosu na dosad planirane prihode uslijed promijenjene dinamike provedbe projekta: 
•    izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
Prihodi od imovine prema novom planu za 2023. godinu iznose 655,8 milijuna eura i povećavaju se za 26,7 milijuna eura u odnosu originalni plan:
•    ovi prihodi uključuju prihode od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.

Ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijarde eura. 
Unutar rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka koji se povećavaju za 1,4 milijarde eura najznačajnija povećanja odnose se na:
•    mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 343,9 milijuna eura;
•    sanaciju štete od potresa u ukupnom iznosu od 274,6 milijuna eura;
•    dodatna sredstva za 5. paket mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 264,7 milijuna eura;
•    rashode za zaposlene u iznosu od 223,2 milijuna eura;
•    naknadu u cijeni goriva za HC d.o.o. i HŽ infrastrukturu d.o.o. u iznosu od 92,0 milijuna eura 
•    izgradnju plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala u iznosu od 75,0 milijuna eura;
•    doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 60,0 milijuna eura;
•    ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda poljoprivrednim proizvođačima i posljedica afričke svinjske kuge u iznosu od 37,9 milijuna eura;
•    poticanje željezničkog putničkog prijevoza i upravljanje, organizaciju i regulaciju željezničkog prometa u iznosu od 35,4 milijuna eura;
•    socijalne pomoći i naknade u iznosu od 29,8 milijuna eura;
•    besplatan obrok za učenike u osnovnim školama u iznosu od 24,1 milijun eura;
•    financijske rashode (kamate i ostali financijski rashodi) u iznosu od 19,7 milijuna eura
•    potpora županijskim upravama za ceste u iznosu od 14,9 milijuna eura;
•    dodatni rodiljni dopust u iznosu od 14,8 milijuna eura.

Smanjenje rashoda koji se financiraju iz Europske unije i ostalih izvora za 159,1 milijuna eura rezultat je:
•    smanjenja rashoda koji se financiraju iz EU izvora uslijed usklađenja s dinamikom provedbe projekata krajnjih korisnika,
•    osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu financirane iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Naglašeno je da dinamika EU projekata neće ugroziti potpunu apsorpciju sredstava te da je Republika Hrvatska među 3 zemlje koje najbrže provode planove.
Uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a.
Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a. 
Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. godinu te će iznositi 60,7% BDP-a.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da se ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja za 2023. godinu, smanjuje s 2,75 milijardi eura na 2,72 milijardi eura, odnosno za 36,0 milijuna eura.
Rashodi i izdaci planirani u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu deficita povećavaju se na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, za 156,1 milijuna eura.
Navedeni iznos predstavlja nedostatna sredstva iz izvora koji utječu na visinu deficita (limit) na razini razdjela (uključujući proračunske korisnike iz resora), a u cijelosti se odnose na Ministarstvo u užem smislu. Dodatnih 25,0 milijuna eura potrebnih sredstava osigurana su uštedama u okviru razdjela (Ravnateljstvo za robne zalihe, HAMAG-BICRO).
Nedostatna sredstva potrebno je osigurati radi provedbe trenutnih, kao i novih, mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje rasta cijena energenata, i to u iznosu od 133,0 milijuna eura.
Dodatnih 75 milijuna eura potrebno je osigurati iz izvora koji utječu na visinu deficita u okviru projekta Izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala, a koja su izvornim planom bila planirana u okviru izvora financiranja 581 Mehanizam za oporavak i otpornost.

Od navedenih iznosa koji se planiraju s ciljem ublažavanja rasta cijene energenata i osiguravanja opskrbe istima, 156,1 milijuna eura osigurava se rebalansom kao dodatna sredstva, dok se preostala potrebna sredstva osiguravaju preraspodjelom unutar Ministarstva i među proračunskim korisnicima iz razdjela 077 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Naime, Ravnateljstvo za robne zalihe neće do kraja godine ostvariti planiranu nabavu roba za zalihe (meso, merkantilni kukuruz, ječam, box barijere, kontejneri) radi čega predviđa uštedu u visini 20,0 milijuna EUR.
Također, HAMAG- BICRO predvidio je na rashodima uštedu od 5,7 milijuna eura, zbog kašnjenja provedbe novih projekata (kasne potpisivanja sporazuma s nadležnim ministarstvima), zbog slabije realizacije natječaja za zapošljavanje, kao i zbog trenutne dinamike protestiranja jamstava (na koju nije moguće izravno utjecati).

U okviru izvora koji utječu na visinu deficita kod ostalih korisnika izvršena je preraspodjela u okviru razdjela.
HAMAG-BICRO u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu deficita povećava iznos planiranih izdataka za dane zajmova za 10,2 milijuna eura.
Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova povećavaju se i na glavi Ministarstva, i to u iznosu 16,0 milijuna eura, ali iz izvora financiranja koji ne utječu na visinu deficita. Radi se o povećanju sredstava za Financijske instrumente za 6,0 milijuna eura te povećanju sredstava u iznosu 10,0 milijuna eura radi isplate dodatne tranše HBOR-u za kredite za javnu rasvjetu plasirane jedinicama lokalne samouprave, sve u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj.

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu izložili su i predstavnici izvanproračunskih korisnika iz nadležnosti Odbora za gospodarstvo i to: Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u drugom prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu, ukupni prihodi iznose 877.743.702 eura manji su za 41.096.845 eura što je 4,47% manje u odnosu na Plan, ukupni rashodi iznose 918.206.888 eura, manji su za 4,28% u odnosu na Plan.

Prijedlog ovih Izmjena i dopuna financijskog plana sačinjen je na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih i tekućih transfera iz Državnog proračuna s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja uz procjenu realizacije svih rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine do kraja 2023. godine. Predloženo smanjenje prihoda i rashoda je uslijedilo zbog otežane provedbe sekundarnih ugovora, uslijed nemogućnosti izvođenja radova izgradnje i rekonstrukcije regulacijsko zaštitnih vodnih građevina i vodno komunalnih građevina. Planirana dinamika realizacije projekata, uslijed nekoliko razdoblja obilnih i intenzivnih oborina tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci 2023. godine, nije se mogla odvijati.
Ovim prijedlogom 2. Izmjena i dopuna smanjuju se prihodi od pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna u iznosu od 50.831.233 eura, prihoda od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihoda od donacija u iznosu od 1.186.587 eura, te povećanja prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada u iznosu od 10.920.975 eura. Najveće povećanje izvornih prihoda odnosi se na naknadu za korištenje voda koje je ostvareno uslijed znatno većih obveza HEP-a s osnova korištenja vodnih snaga za proizvodnju električne energije – hidroelektrane.
U ukupnom iznosu smanjenja prihoda poslovanja od 50.831.233 EUR, predloženo je smanjenje pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 37.918.886 EUR, od čega je 5.300.602 eura s osnova sredstava EU u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ za Projekt zaštite od poplava grada Ogulina i Projekt zaštite od poplava Karlovačko-sisačkog područja, 856.072 eura s osnova sredstava EU iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo za dovodne kanale ribnjaka i 4.370.332 eura s osnova sredstava EU iz Fonda solidarnosti Europske unije za sanaciju šteta od potresa na području Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Pomoći proračunu iz drugih proračuna predlažu se smanjiti za 12.912.347 eura, odnosno sa 194.349.086 eura na 181.436.739 eura. Spomenuti iznos odnosi se na učešća Državnog proračuna u sufinanciranju EU projekata, te su sukladni predloženom smanjenju pomoći temeljem prijenosa EU sredstava.

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija predlažu se smanjiti u iznosu od 1.186.587 eura kroz kapitalne donacije, odnosno učešće javnih isporučitelja vodnih usluga u sufinanciranju EU projekata što je sukladno smanjenju pomoći temeljem prijenosa EU sredstava. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima, odnosno prihodi vodnog gospodarstva od vodnih naknada predlažu se povećati za 10.920.975 eura, odnosno za 3,84%, od čega se iznos od 10.420.975 eura odnosi na prihode od vodnoga gospodarstva, odnosno na povećanje prihoda od naknade za korištenje voda iznosom od 7.420.000 eura u odnosu na planirano, povećanje prihoda od naknade za uređenje voda iznosom 2.000.000 eura sukladno intenzivnoj provedbi mjerama za naplatu istih i povećanje prihoda od vodnog doprinosa iznosom od 1.000.975 eura sukladno izdanim rješenjima za nove građevine, a koja dospijevaju na naplatu u 2023. godini. Ostali nespomenuti prihodi se povećavaju u iznosu od 500.000 eura sukladno očekivanom povećanju prihoda s osnove refundacije iz ranijih godina.
Kako je ranije spomenuto, ukupni rashodi su smanjeni u iznosu od 41.096.845 eura, odnosno sa planiranih 959.303.733 eura na 918.206.888 eura. Ovim prijedlogom Izmjena i dopuna smanjuju se rashodi poslovanja  u iznosu od 33.026.405 eura, a rashodi za nefinancijsku imovinu smanjuju se za 8.070.440 eura,  sve sukladno smanjenju prihoda i namjeni za koje su predviđeni.
Rashodi za zaposlene su povećani za 2,19% kako bi se do kraja godine osigurala dostatna sredstva za ispunjenje svih obaveza za bruto plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene. Materijalni rashodi su povećani za 8,22%, odnosno za 14.376.081 Eeura. Unutar ovih rashoda povećani su rashodi za zaposlene za 45.000 eura, rashodi za materijal i energiju 535.000 eura, rashodi za usluge 13.796.081 eura. U rashodima za usluge najveće je povećanje usluga tekućeg i investicijskog održavanja od 9.986.971 eura. Najveće predloženo povećanje ovih rashoda je u okviru programa Tekuće tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra u okviru aktivnosti Redovno održavanje vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra.

Financijski rashodi se povećavaju za 1.429.000 eura s osnova kamata za dugoročne kredite, radi porasta varijabilne kamatne stope i obveze za kamate po novom zaduživanju odobrenom u svibnju ove godine. 
Ostali rashodi smanjuju se za 47.919.501 eura, što iznosi 7,40%, a odnose se na kapitalne pomoći kreditnim i financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru, a to su javni isporučitelji vodnih usluga, investitori u ulaganjima u infrastrukturne projekte. Smanjenje ovih rashoda je sukladno smanjenju prihoda za ove namjene  temeljem procjene moguće realizacija do kraja ove godine.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se planirani prihodi smanjuju za 45.849.469,00 eura i iznose 367.785.685,00 eura.
Smanjenje se u najvećoj mjeri odnosi na prihode s osnove Modernizacijskog fonda uzimajući u obzir da se početak realizacije evaluiranih projekata po pozivu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu planira u 2024. godini te pritom imajući u vidu da se priznavanje prihoda po ovoj osnovi evidentira u trenutku priznavanja rashoda.
Planirani rashodi smanjuju se za 72.322.844,00 eura i iznose 328.845.524,00 eura. 

Smanjenje se u najvećoj mjeri odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu aktivnosti provedbe Programa Modernizacijskog fonda imajući u vidu da je, sukladno programu ulaganja iz Modernizacijskog fonda, u završnoj fazi provođenje evaluacije svih pristiglih prijava po raspisanom pozivu „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“ nakon koje se početak realizacije evaluiranih projekata planira od 2024. godine. Također, smanjenje se u manjoj mjeri odnosi i na programe i projekte zaštite okoliša uzimajući u obzir sporiju dinamiku provedbe projekata od strane korisnika (postupci javne nabave, ishođenje akata potrebnih za provedbu projekta) sukladno čemu se realizacija projekata očekuje u idućem financijskom razdoblju.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2023. godinu i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 70. sjednici održanoj 12. listopada 2023. godine razmotrio Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/13, 127/13, 74/14, 98/19 i 41/21), dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), aktom od 7. rujna 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/23-12/80, Urbroj: 50301-05/14-23-15 od 4. listopada 2023. godine.

U uvodnom izlaganju predsjednica Državne komisije je istaknula da je DKOM žalbeno tijelo u sustavu javne nabave, postupaka dodjele koncesija  i postupaka odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva i obvezna je jednom godišnje podnijeti Hrvatskome saboru izvješće o svome radu. 

Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o žalbenim predmetima u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
U Izvješću se također navodi i ocjena stanja u javnoj nabavi općenito kao i ocjena stanja u pravnoj zaštiti. 
U pogledu statističkih pokazatelja rada DKOM-a - tijekom 2022. godine zaprimili su  885 žalbenih predmeta te se najveći broj zaprimljenih žalbi odnosio se na fazu odluke o odabiru (70%), dok se 30% odnosio na žalbe na dokumentaciju o nabavi. Uočen je nastavak visokog trenda usvojenih žalbi (46%).    
Što se tiče rokova rješavanja predmeta, DKOM je u 2022. godini  uspio održati odlične rezultate u pogledu vrlo kratkih rokova rješavanja. Tako je prosječno vrijeme rješavanja žalbenih predmeta iznosilo 24 dana od zaprimanja uredne žalbe, odnosno 13 od kompletiranja žalbenog predmeta (zakonski rok rješavanja predmeta je 30 dana od predaje uredne žalbe).
U izvješću se navodi i usporedba rokova rješavanja predmeta pred DKOM-om u odnosu na druge europske zemlje. 

Također je naglašeno da kratko vrijeme rješavanja žalbenih predmeta nije utjecalo na kvalitetu donesenih odluka, što je vidljivo iz broja odluka DKOM-a koje su poništene povodom tužbi podnesenih Visokom upravnom sudu, svega 0,68% odluka, a što ukazuje na visoku razinu postignute pravne sigurnosti u sustavu javne nabave. Naime, riječ je o samo 6 predmeta, od kojih se polovica odnosi na procesna pitanja pa te odluke nisu utjecale na stalnost prakse DKOM-a u 2022. godini. 

Predsjednica je posebno istaknula da sukladno akcijskom planu uz Strategiju suzbijanja korupcije DKOM u Izvješću navodi analizu korupcijskih rizika u žalbenim postupcima. U tom dijelu ukazuje se osobito na problematiku izvršenja ugovora kao osobito rizičnu fazu procesa, a koji nije pod kontrolom DKOM-a. 

U Izvješću se dodatno iznosi analiza žalbenih predmeta koji se odnose na postupke javne nabave financirane iz fondova EU, kao i na predmete vezane uz obnovu zgrada oštećenih potresom. 
Također, dat je osvrt na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 114/22) koji je stupio na snagu u listopadu 2022. godine, a koje izmjene se najvećim dijelom odnose na žalbeni postupak i usmjerene su na sprječavanje zlouporaba u žalbenim postupcima.   

DKOM u Izvješću osim podataka o predmetima koji su rješavani ima dužnost, sukladno zakonu, iznijeti i svoje viđenje stanja u javnoj nabavi općenito kao i stanja u pravnoj zaštiti. U tom dijelu Izvješća ukazuju na potrebu strateškog pristupa razvoju sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj, potrebu za daljnjim jačanjem upravnog nadzora te unapređenja sustava edukacije, kao i na potrebu za povećanjem razine transparentnosti u postupcima jednostavne nabave. 
U pogledu ocjene stanja u pravnoj zaštiti u Izvješću se naglašava povećanje učinkovitosti i pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite te se skreće pozornost na potrebu za daljnjom edukacijom i stručnim usavršavanjem zaposlenika DKOM-a.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2022. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 70. sjednici održanoj 12. listopada 2023. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbe (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 COM (2023) 160, D.E.U. br. 23/012, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 19. rujna 2023. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/23-07/281, Urbroj: 50301-21/06-23-2 na sjednici održanoj 26. lipnja 2023. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je nositelj izrade stajališta.

U uvodnom izlaganju naglašeno je da u prošlotjednom međuresornom usuglašavanju nisu zaprimljene primjedbe na prijedlog stajališta od strane drugih tijela državne uprave.

Vezano uz sam Prijedlog uredbe predstavljeno je da su poremećaji u opskrbi osnovnim potrepštinama tijekom zdravstvene krize i energetske krize, istaknuli strukturne ovisnosti EU-a o opskrbi. Ključna važnost određenih mineralnih sirovina za zelenu i digitalnu tranziciju te za obrambene i svemirske primjene znači da bi poremećaj u njihovoj opskrbi imao znatne negativne učinke za industriju u EU-u.
Cilj donošenja predmetne Uredbe je poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta uspostavom okvira kojim će se osigurati EU pristup sigurnoj i održivoj opskrbi strateškim i kritičnim mineralnim sirovinama.
Prijedlog uredbe ima sljedeće ciljeve:
–    ojačati različite faze europskog vrijednosnog lanca kritičnih mineralnih sirovina,
–    diversificirati uvoz kritičnih mineralnih sirovina u EU kako bi se smanjila strateška ovisnost,
–    poboljšanje kapaciteta EU-a za praćenje i ublažavanje rizika od poremećaja u opskrbi kritičnim mineralnim sirovinama,
–    osigurati slobodno kretanje kritičnih mineralnih sirovina na jedinstvenom tržištu uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite okoliša poboljšanjem njihove kružnosti i održivosti.

Republika Hrvatska (RH) načelno podržava sve aktivnosti, pa tako i donošenje predmetne Uredbe.
Bitno je što će se ovom Uredbom smanjiti administrativno opterećenje i pojednostavniti postupci izdavanja dozvola za projekte u području kritičnih mineralnih sirovina u EU-u, a zatim i poboljšati rafiniranje, prerada i recikliranje kritičnih mineralnih sirovina u EU uz posljedično povećavanje kapaciteta za recikliranje u Uniji, uključujući i bolje prikupljanje tokova otpada bogatih kritičnim mineralnim sirovinama te osiguravanje da se isti reciklira u sekundarne kritične sirovine.
Također, RH smatra bitnim što se ovom Uredbom predlaže provedba nacionalnih mjera za povećanje ponovne uporabe proizvoda i komponenti s visokim potencijalom oporabe kritičnih mineralnih sirovina s posljedičnim povećanjem uporabe sekundarnih kritičnih sirovina u proizvodnji.
Najveće izazove, RH vidi u predviđenim rokovima i povećanju administrativnog opterećenja. Naime, osiguravanje kvalificiranih djelatnika, te osiguravanje svega potrebnog za rad kontaktne točke odgovorne za olakšavanje i koordinaciju postupka izdavanja dozvola za strateške projekte, predstavljat će administrativno opterećenje za države članice.
Predviđeni rokovi za trajanje postupaka izdavanja dozvola prema trenutnoj praksi i zbog uključenosti velikog broja dionika neizvedivi.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za sigurnu i održivu opskrbu kritičnim sirovinama i o izmjeni uredbe (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1724 i (EU) 2019/1020 COM (2023) 160

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 69. sjednici održanoj 4. listopada 2023. godine razmotrio Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) aktom od 31. srpnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/23-07/337, Urbroj: 50301-05/16-23-6 od 07. rujna 2023. godine. 

U uvodnom izlaganju predstavnik HAMAG-BICRO-a je istaknuo da predmetno Godišnje izvješće obuhvaća sve ključne djelatnosti HAMAG-BICRO-a iz financijskih instrumenata, bespovratnih potpora te podrške razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika uz financijsko izvješće.
HAMAG-BICRO i u 2022. godini je nastavio sudjelovati u provedbi projekata u okviru 28 javnih poziva iz ranijih godina, od 2016. do 2022., koji su u različitim fazama provođenja.

Do kraja 2022. godine, ukupno je ugovoreno 5.300 projekata ukupne vrijednosti gotovo 2,2 milijarde eura, a vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava iznosila je 922 milijuna eura.

U 2022. godini HAMAG-BICRO provodi financijske instrumente koji pružaju podršku ulaganjima putem zajmova i jamstava uz mogućnost kombiniranja sa subvencioniranjem kamate. Provedba ESIF programa započela je 2016. godine dok se Program ruralnoga razvoja u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede provodi od 2018. godine. Zbog velikoga interesa za zajmove iz oba programa nakon privremenoga zatvaranja HAMAG-BICRO-u dodijeljena su dodatna sredstva od strane nadležnih ministarstava. Jamstva za kredite i leasinge koje HAMAG-BICRO provodi u suradnji s gotovo svim financijskim institucijama u Hrvatskoj dodjeljuju se u kontinuitetu iako su i u tim programima alokacije u više navrata povećavane.

Nadalje, u suradnji s Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, usvojeni su 2022. godine programi iz sredstava Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti  (NPOO) 2021.-2027. – investicijski zajmovi do 100.000 EUR i subvencioniranje kamata po kreditima banaka odobrenim u okviru postojećih jamstvenih programa HAMAG BICRO-a namijenjeni investicijama u zeleno i digitalno gospodarstvo te jačanje konkurentnosti i otpornosti malih i srednjih poduzeća. Ukupna alokacija iz NPOO programa iznosi: Investicijski zajmovi – 39.816.842,52 EUR te Subvencija kamate – 13.272.280,84 EUR.

Osim provedbe bespovratnih potpora i financijskih instrumenata, HAMAG-BICRO ima vrlo važnu međunarodnu i savjetodavnu ulogu kada su u pitanju mikro, mali i srednji poduzetnici. Tijekom poslovne 2022. godine, HAMAG-BICRO aktivno je sudjelovao u programu Europske poduzetničke mreže, u programu OBZOR EUROPA te provodio programe međunarodne suradnje EUREKA i Eurostars temeljem koji su ugovorena tri projekta ukupne vrijednosti 518.680,33 eura. 
Projektom BOND 2 koji predstavlja nastavak pilot-projekta “Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) uključeno je dodatnih 12 PPI-jeva u Mrežu BOND. 
Financijski plan za 2022. godinu planiran je u iznosu od 639.327.731 kuna. Izmjenom i dopunom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu financijski plan prvi puta je povećan za 260.767.253 kuna (NN 69/2021 od 24. lipnja 2021. godine) te drugi puta na 1.513.319.713 kuna (NN 122/2021 od 16. studenoga 2021. godine).

Ukupni prihodi i primici ostvareni u 2022. godini iznose  1.401.430.360 kuna te su u odnosu na  prethodnu godinu povećani za 9,9 %., dok ukupni rashodi i izdaci iznose  808.650.264 kuna. 
Udio EU sredstava u financijskom planu za 2022. godinu (izvori 51,552,559,563,565, 581) u ukupnom planu iznose 64,18 %, a izvršenje po istim izvorima u odnosu na ukupno izvršenje je 67,31 %.  

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće te predlaže da ga Hrvatski sabor usvoji.

Od strane predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca naglašen značaj HAMAG-BICROA i njihovih aktivnosti za podršku i daljnji razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva. 
Predstavnik Hrvatske obrtničke komore je naglasio da su u okviru svojih analiza primijetili da je do sada mali broj obrtnika aplicirao na programe HAMAG-BICRO-a, stoga će se više pažnje posvetiti informiranju članstva o financijskim instrumentima koje HAMAG-BICRO provodi.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2022. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 69. sjednici održanoj 4. listopada 2023. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) aktom od 20. srpnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/23-12/76, Urbroj: 50301-05/27-23-16 od 24. kolovoza 2023. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica AZTN-a je istaknula da je AZTN u 2022. godini imao ukupno 699 riješenih predmeta iz područja tržišnog natjecanja i zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, od toga 620 predmeta iz područja tržišnog natjecanja (57 upravnih i 563 neupravnih predmeta) i 79 predmeta iz područja nepoštenih trgovačkih praksi (10 upravnih i 69 neupravnih predmeta).
Za utvrđene povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 79/09, 80/13, i 41/21), (u daljnjem tekstu: ZZTN) i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (NN, broj 117/17 i 52/21), (u daljnjem tekstu: ZNTP) tijekom 2022. godine izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 2.585.000,00 kuna ili 343.088,46 eura. AZTN je za utvrđene povrede ZZTN-a u 2022. godini prekršiteljima izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 2.155.000,00 kuna (286.017,65 eura), dok je za utvrđene povrede ZNTP-a u 2022. godini prekršiteljima izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 430.000,00 kuna (57.070,81 eura).
U 2022. godini AZTN je riješio 67 upravnih predmeta, što je rast u odnosu na 2021. godinu u kojoj su riješena 43 upravna predmeta. Od toga broja, 57 je upravnih predmeta bilo iz područja tržišnog natjecanja i 10 upravnih predmeta iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. 
U 2022. godini, iako je došlo do povećanja broja riješenih upravnih predmeta u odnosu na prethodnu godinu, bilježi se blago smanjenje ukupnog broja riješenih predmeta u odnosu na 2021. godinu, budući da je u izvještajnoj godini ukupno riješeno 699 predmeta (upravnih i neupravnih), a u prethodnoj 2021. godini 725 predmeta.
Razlog blagog smanjenja ukupnog broja riješenih predmeta je smanjenje broja neupravnih predmeta iz područja tržišnog natjecanja zbog, primjerice, manjeg broja zaprimljenih notifikacija koncentracija po Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/200411. Naime, zaprimljeno je i riješeno 44 notifikacije manje u promatranoj 2022. godini u odnosu na 2021. godinu. Riječ je o obvezi Europske komisije (u daljnjem tekstu: EK) da tijelima nadležnim za tržišno natjecanje svih država članica EU-a dostavlja prijave namjere provedbe koncentracija poduzetnika koje se moraju prijaviti EK budući da imaju europsku dimenziju. U pravilu je riječ o koncentracijama koje imaju učinke u najmanje tri države članice. U tim predmetima AZTN treba provjeriti imaju li konkretne koncentracije (iako su prijavljene EK), učinak i na hrvatsko tržište. Također, u tom se postupku u okviru Europske mreže za tržišno natjecanje (u daljnjem tekstu: ECN) određuje koje je tijelo najprikladnije za vođenje postupka ocjene dopuštenosti koncentracije.
Pored riješenih predmeta, na dan 31. prosinca 2022. godine, AZTN je imao ukupno neriješena 32 upravna predmeta, od čega je veći dio riješen do održavanja ove sjednice Odbora za gospodarstvo.
Sve aktivnosti AZTN-a u području zaštite tržišnog natjecanja i utvrđivanja zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u 2022. godini realizirane su s nešto većim brojem zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Konkretno, AZTN je na dan 31. prosinca 2022. godine imao 56 zaposlenih radnika, a u 2021. godini je imao 49 zaposlenika. To povećanje broja zaposlenika je posljedica širih ovlasti AZTN-a vezanih uz provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu 1. rujna 2021. godine, a njegova puna primjena započela je 1. ožujka 2022.
Tijekom 2022. godine AZTN je riješio ukupno 44 inicijative u smislu ZZTN-a i predstavki u smislu Zakona o općem upravnom postupku za pokretanje upravnog postupka po službenoj dužnosti.
AZTN je u konkretnim postupcima koje je okončao tijekom 2022. godine proveo analizu 75 mjerodavnih tržišta, od toga 22 u predmetima utvrđivanja zabranjenih sporazuma poduzetnika, 21 u predmetima utvrđivanja zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika i 32 u predmetima ocjene dopuštenosti namjere provedbe koncentracija poduzetnika.
U području ocjene dopuštenosti koncentracija AZTN je tijekom 2022. godine riješio ukupno 26 predmeta (12 upravnih i 14 neupravnih predmeta). U tu svrhu analizirao je 32 mjerodavna tržišta. 
Iz područja utvrđivanja zabranjenih sporazuma riješeno je ukupno 36 predmeta u 2022. godini (22 upravnih i 14 neupravnih predmeta). Prvi puta je u jednom predmetu doneseno rješenje kojim se utvrđuje narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog horizontalnog sporazuma (kartela) u području javne nabave. 
U ostale značajne aktivnosti AZTN-a, svakako spadaju sektorska istraživanja tržišta, koja se provode u cilju boljeg razumijevanja strukture i odnosa na pojedinim tržištima, a u 2022. godini provedeno je četiri. Riječ je o tržištu pružanja usluga dostave hrane putem digitalnih platformi, trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, tržištu osiguranja i tržištu tiska.
 Značajne aktivnosti AZTN-a u ovoj izvještajnoj godini bile su usmjerene na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja. U ovom bitnom segmentu svog djelovanja, AZTN je riješio 83 predmeta, od toga broja bilo je 20 mišljenja na zakone, 59 očitovanja te 4 suradnje.
AZTN je tijekom 2022. surađivao s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te je 20. listopada 2022. godine potpisan Sporazum o suradnji i korištenju Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske u području tržišnog natjecanja. Ostale suradnje su se odnosile na Državnu komisiju za kontrolu postupaka javne nabave, te s regulatorima, Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom i Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga.

U području utvrđivanja i zabrane nepoštenih trgovačkih praksi tijekom 2022. godine, AZTN je riješio ukupno 79 predmeta (10 upravnih i 69 neupravnih predmeta). 

Vezano uz sudsku zaštitu, protiv odluka AZTN-a u području tržišnog natjecanja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUSRH). U ovoj izvještajnoj godini, VUSRH je u području tržišnog natjecanja donio 9 presuda kojima je odbio sve tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a.

U području utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi protiv rješenja AZTN-a nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. U drugom stupnju nadležan je VUSRH, koji je u 2022. godini donio 2 presude kojima je odbio žalbe tužitelja i potvrdio presude prvostupanjskih sudova, kojima su odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja za poništenje rješenja AZTN-a o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama. Time su rješenja AZTN postala pravomoćna, a stranke su u Državni proračun Republike Hrvatske uplatile iznose upravno-kaznenih mjera utvrđenih tim rješenjima.

Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a i tijekom proteklog razdoblja bila je međunarodna suradnja. Nakon što je Republika Hrvatska dobila status kandidata u  Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u siječnju 2022. godine, AZTN je dodatno intenzivirao svoje aktivnosti, s obzirom na pregovore o punopravnom članstvu Republike Hrvatske. 

U okviru radne skupine za tržišno natjecanje, tijekom 2022. godine održana su ukupno 23 sastanka na temu donošenja Uredbe (EU) 2022/1925 o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Digital Markets Act, DMA). 

AZTN kroz različite komunikacijske kanale osobitu pozornost posvećuje javnosti i transparentnosti svoga rada. Aktivno promicanje prava i politike tržišnog natjecanja provodi se putem edukacija poduzetnika i potrošača te kroz transparentnu i otvorenu komunikaciju s javnosti. Tijekom 2022. godine, AZTN je objavio 76 odluka, odgovorio je na 27 novinarskih upita, na 19 upita stranaka te su objavljena 69 priopćenja za javnost.

Članovi Odbora u raspravi su pohvalili rad AZTN-a, kao i iscrpnost predmetnog Izvješća. Dana je i sugestija za buduće izvješće, a koja se odnosi na veću preglednost neriješenih predmeta. Naime, iz statistike neriješenih predmeta nije u potpunosti jasno iz koje godine datiraju (eventualno iz ranijih godina u odnosu na godinu za koju se podnosi izvješće), pa bi  radi veće preglednosti i ujedno praćenja dinamike rješavanja predmeta bilo poželjno navesti i godinu.
Primijećeno je da je AZTN u 2022. godini od EK zaprimio čak 377 notifikacija koncentracija poduzetnika te je upitano o njihovom postupanju vezano uz isto. 

Predstavnica AZTN-a je naglasila da je za određene predmete zbog istražnih postupaka i složenosti potrebno više vremena za rješavanje te da se neriješeni predmeti prenose u narednu godinu, no da će prihvatiti sugestiju i precizirati kada (godina) su pokrenuti. U pogledu aktivnosti u okviru ECN-a, istaknula je da je u tim predmetima trebalo provjeriti imaju li konkretne koncentracije, iako su prijavljene EK učinak i na hrvatsko tržište. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) glasova „ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2022. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 69. sjednici održanoj 4. listopada 2023. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2022. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je naglasio da se u 2022. godini poslovanje sa strateškim robnim zalihama odvijalo sukladno propisima koji se odnose na proračun i proračunske korisnike, Zakonu o strateškim robnim zalihama (Narodne novine, br. 87/02 i 14/14), te odlukama i zaključcima Vlade Republike Hrvatske. Dana 29. studenoga 2022. godine donesen je novi Zakon o strateškim robnim zalihama koji je stupio na snagu 14. prosinca 2022. godine, temeljem kojeg je omogućeno bolje funkcioniranje robnih zaliha kao i efikasnije i promptnije djelovanje Vlade Republike Hrvatske putem Ravnateljstva za robne zalihe, civilne zaštite i ostalih tijela i organizacija koje su uključene u sprečavanje i saniranje katastrofa kako ratnih, klimatskih i humanitarnih, tako i u slučaju velikih nesreća, bioloških događaja, tehničko-tehnoloških događaja i ekoloških katastrofa.
Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 420,493 milijuna kuna ili 55,809 milijuna eura,  a rashodi u iznosu od 440,635 milijuna kuna ili 58,482 milijuna eura. Manjak prihoda i primitaka iznosi 20,142 milijuna kuna ili 2,673 milijuna eura. Navedeni manjak prihoda pokriva se sredstvima viškova prihoda i primitaka prenesenim iz proteklih godina u iznosu od 53,144 milijuna kuna ili 7,053 milijuna eura, te čini raspoloživi višak prihoda u 2023. godini u iznosu od 33 milijuna kuna ili 4,38 milijuna eura. Raspoloživi višak prihoda utrošiti će se u 2023. godini najvećim dijelom za nabavu strateških robnih zaliha.
Radi popune Bilance roba strateških robnih zaliha u 2022. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti od 143,763 milijuna kuna. Postupkom javne nabave temeljem odredbi Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16 i 114/22) nabavljena je roba u vrijednosti od 141,856 milijuna kuna (ulje, tjestenina, riblje i mesne konzerve, svinjsko meso u živom, ječam, merkantilna i sjemenska pšenica, trajno mlijeko, džem, sir, riža, kreveti i madraci, spremnici za vodu te dodatne pumpe velikog kapaciteta), dok je postupkom jednostavne nabave izvršena nabava robe u vrijednosti od 1,9 milijuna kuna. Za potrebe isporuke humanitarne pomoći Caritasu Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskom Caritasu, nabava 140 tona brašna izvršena je postupkom konverzije pšenice u brašno temeljem Ugovora o uskladištenju pšenice s tvrtkom Skladištarom.
U strukturi strateških robnih zaliha najveću vrijednost čini 14 vrsta proizvoda (82% ukupnih zaliha) dok ostali proizvodi čine 18% ukupnih zaliha. Najveću vrijednost čini pšenica 17%, jestivo ulje 10%, višenamjenske cisterne 9%, kontejneri 8%, kukuruz i eurodizel po 6%, juneće meso 5%, šećer, šatori i mobilne brane 4%, mesne konzerve 3%, riblje konzerve, CSO i mobilne kućice po 2%. 
U svrhu zaštite zdravlja i sprečavanja širenja epidemije Covid-19, Ravnateljstvo za robne zalihe je nastavilo s nabavama i izdavanjem zaštitne i druge potrebne opreme i roba temeljem zahtjeva i naloga Ravnateljstva civilne zaštite. Ukupna vrijednost robe nabavljene za potrebe intervencije sprečavanja širenja Covid-19 bolesti u 2022. godini iznosi 61,071 milijuna kuna. Ravnateljstvo je nastavilo s nabavom i isporukom roba potrebnih za provođenje mjera nadležnog Stožera civilne zaštite za sanaciju posljedica katastrofalnog potresa koji je zadesio Sisačko-moslavačku te dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije u prosincu 2020. godine. Izvršena je nabava roba u ukupnom iznosu 1,48 milijuna kuna, dok su troškovi prijevoza robe, pakiranja i ostalih usluga iznosili 257 tisuća kuna. Osim nabavljene robe, na područje Sisačko-moslavačke županije isporučene su i robe iz strateških robnih zaliha u vrijednosti 6,13 milijuna kuna.
Ravnateljstvo za robne zalihe od veljače 2022. godine aktivno sudjeluje u zbrinjavanju raseljenog stanovništva iz Ukrajine i upućivanju humanitarne pomoći Ukrajini uslijed ratnih zbivanja. Izvršena je nabava roba i usluga u ukupnom iznosu od 999 tisuća kuna. Osim nabavljene robe za potrebe prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine isporučene su i robe iz strateških robnih zaliha. Vrijednost ukupno isporučenih roba iznosi 8,27 milijuna kuna.
Temeljem Odluka Vlade Republike Hrvatske od 28. veljače 2022. godine o nabavi i korištenju robe i usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja, prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine i 23. ožujka 2022. godine o financiranju troškova stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju isplaćeni su troškovi zbrinjavanja u iznosu od 168,946 milijuna kuna. Od navedenog iznosa dio troškova prihvata i zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju financiran je iz Fonda za azil, migracije i integraciju u iznosu od 10,82 milijuna kuna.
Na kraju Izvješća priloženo je Stanje robnih zaliha na dan 31. prosinca 2022. godine.

Bez rasprave Odbor je jednoglasno, sa 7 (sedam) „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2022. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 68. sjednici održanoj 21. srpnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi d.d. u provedbi Uredbe Vlade o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (u daljnjem tekstu: Prijedlog zaključka), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio predsjednik Republike Hrvatske, aktom od 19. srpnja 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Predsjednik Republike Hrvatske je podnio Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora, Klasa: 020-01/23-02/02, Ur. Broj: 71-01-23-1 i predložio točku dnevnog reda Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi d.d. u provedbi Uredbe Vlade o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

Obzirom da na sjednicu Odbora nije pristupio predstavnik predlagatelja, predsjednik Odbora je sukladno članku 56. stavku 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora predložio da se rasprava provede bez nazočnosti predstavnika predlagatelja, a što je Odbor jednoglasno usvojio.    

Uvodno je predsjednik Odbora istaknuo da je Odbor za gospodarstvo na svojoj 67. tematskoj sjednici pod naslovom: „Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije“ u višesatnoj raspravi raspravio izvješća Hrvatske elektroprivrede d.d., Plinacro d.o.o., Hrvatske energetske regulatorne agencije, Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o., u vezi  s problematikom kupnje i prodaje plina po Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, kao i saslušao izlaganje ministra gospodarstva i održivog razvoja na tu temu, a na kojoj su doneseni sljedeći zaključci: 
1.    Primaju se na znanje izvješća koja su podnijeli HERA, HROTE d.o.o., PLINACRO d.o.o., HEP d.d. u vezi  s problematikom kupnje i prodaje plina po Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.
2.    Odbor konstatira da je putem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije osiguran kontinuitet i sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj te su ublaženi rast cijena plina i zaštićeni ugroženi kupci (120 tisuća kućanstava i 9 tisuća javnih ustanova).
3.    Poziva se ministar nadležan za energetiku da u slučaju bilo kakvih poremećaja opskrbe, zaliha i tržišta promptno izvijesti Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora, a sve sukladno čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora.   

Predmetni Prijedlog zaključka predsjednika Republike Hrvatske usko je povezan s temom koja je već detaljno raspravljena na tematskoj sjednici Odbora te je nakon provedene današnje rasprave Odbor većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri) „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Ne prihvaća se Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku od 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi d.d. u provedbi Uredbe Vlade o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                         Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 65. sjednici održanoj 7. srpnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je podsjetio da je Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin (Narodne novine, broj 57/18) stupio na snagu 5. srpnja 2018. godine, u svrhu realizacije projekta izgradnje infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. No, njime se također uređuje potprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.
Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030. godine u Republici Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućiti punjenje plovnih objekata.
S obzirom na to da je od izbora lokacije mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom prošlo pet godina napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu.
Cilj revalorizacije je optimiziranje tehničkih, prostornih i financijskih parametara kojom prlikom se omogućava realizacija projekta razvoja stanica do 2024. godine, uz ostvarenje punog potencijala realizacije terminala za ukapljeni prirodni plin kao opskrbne točke za upotrebu u prometu.
            Donošenjem ovoga Zakona pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom neće se vezati isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija za opskrbu, uzimanjem u obzir svih ranije spomenutih parametara (tehničkih, prostornih i financijskih), a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu (Narodne novine, broj 34/17), Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine, broj 25/20) i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Također, Konačnim prijedlogom zakona se uređuje da nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za ukapljeni prirodni plin se izvlašćuju u korist investitora na kojeg glase sve dozvole i dokumenti vezani uz gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin. Konkretno to znači, u korist društva LNG Hrvatska d.o.o., a ne kao do sada u korist Republike Hrvatske. LNG Hrvatska d.o.o. u vlasništvu je društva HEP d.d. i PLINACRO d.o.o. kojima je isključivi i jedini vlasnik Republika Hrvatska. Sukladno članku 6. stavku 2. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva zaduženog za energetiku.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona je nomotehnički dorađen.

Bez rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    
 

Zaključak Odbora za gospodarstvo o održavanju tematske sjednicu o temi: „Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”

Temeljem članka 47. stavka 1. podstavaka 1. i 2., a u svezi s člankom 49. stavkom 1. i člankom 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 65. sjednici održanoj 7. srpnja 2023. godine, jednoglasno donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će tematsku sjednicu na temu: „Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”.
2. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.
3. Na tematsku sjednicu pozvat će se čelnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske elektroprivrede d.d., Plinacra d.o.o.- Operatora plinskoga transportnog sustava, Hrvatskog operatora tržišta energije d.o.o. i Hrvatske energetske regulatorne agencije.
4. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će očitovanja u svezi s temom od tijela iz točke 3. ovog Zaključka te dostaviti svim članicama/ovima, najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice.
        
Obrazloženje

Dana 6. srpnja 2023. godine Odbor za gospodarstvo zaprimio je prijedlog 1/3 članova Odbora (gđe Anke Mrak-Taritaš, gđe Vesna Vučemilović, g. Željka Pavića i g. Branka Grčića) za sazivanje tematske sjednice na temu: „Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”.

Člankom 47.  stavkom 1. podstavkom  2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
“Predsjednik radnog tijela Sabora: 
- saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

Uvažavajući gore citiranu odredbu Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predsjednik Odbora je na 65. sjednici Odbora dao prijedlog na glasanje te je jednoglasno, sa 8 glasova „ZA“, usvojen Zaključak, kako to stoji u dispozitivu.

U članku 49. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da je predsjednik radnog tijela dužan sazvati sjednicu najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva od ovlaštenog predlagatelja. 

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 64. sjednici održanoj 4. srpnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 516, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 517.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona smanjuju prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan, a također se i jasnije određuje važenje izdanog energetskog odobrenja kako bi nositelji projekta imali dodanu pravnu sigurnost u smislu uvjeta vezanih uz važenje rokova izdavanja energetskog odobrenja.
Dosadašnje ograničenje na jednu općinu/područje lokalne samouprave predstavlja dodatno geografsko ograničenje i kao takvo značajno otežava formiranje i uspostavu energetskih zajednica građana. Ukidanjem navedenog ograničenja cilj je povećati niski udio vlastite potrošnje, poglavito obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske i primjenu energetskih zajednica kao nositelja lokalnog razvoja distribuiranih izvora energije.
Također, dosadašnje ograničenje na jednu trafostanicu za članove energetskih zajednica građana označavalo je ograničenje na samo jedno naselje u gradu, a  u slučaju vrlo razgranate elektroenergetske mreže i na jednu ulicu ili zgradu. I u rijetko naseljenim područjima, primjerice na otocima, mreža se sastoji od velikog broja niskonaponskih transformatora koji imaju relativno mali broj priključaka, pa je i u takvim slučajevima moguća uspostava energetskih zajednica. Ovakav uvjet je značajno ograničavao broj potencijalnih članova zajednice i umanjuje moguću obostranu korist koju bi članovi energetske zajednici mogli ostvariti, te se ovom izmjenom ukida odnosno briše. Predložena je promjena da se energetska zajednica građana može uspostaviti na području cijele Republike Hrvatske.
Nadalje, objavljivanje javnih natječaje za izdavanje energetskog odobrenja u Službenom listu Europske unije nije moguće, nego samo u „Narodnim novinama“ kao službenom listu Republike Hrvatske, stoga je predložena odredba o brisanju objave u Službenom listu Europske unije.
Član energetske zajednice može biti fizička ili pravna osoba, uključujući jedinice lokalne samouprave, mikropoduzeće ili malo poduzeće čije je mjesto stanovanja, poslovnog nastana ili poslovnog prostora na području Republike Hrvatske.
Uklanjanjem prepoznatih prepreka i jasnijim uređenjem trajanja energetskog odobrenja (važan korak investitorima) olakšat će se osnivanje energetskih zajednica građana, pa se s obzirom na veliku zainteresiranost, predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije.

2.    Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 64. sjednici održanoj 4. srpnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donose u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026., a u  cilju otklanjanja prepoznatih prepreka za bržu implementaciju obnovljivih izvora energije i to u dijelu koji se odnosi na korisnike postrojenja za samoopskrbu. 
Ovim se Konačnim prijedlogom zakona propisuje da će korisnik postrojenja za samoopskrbu ostati u sustavu samoopskrbe i u uvjetima u kojima je proizveo više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali mu se višak proizvedene električne energije na godišnjoj razini obračunava na način da se plaća višak proizvedene električne energije sukladno pravilima tržišta električne energije, općim propisima računovodstva za proizvedenu i isporučenu energiju u elektroenergetski sustav te sukladno ugovoru s opskrbljivačem. Time se otklanja nepredvidivost koju je imao korisnik postrojenja za samoopskrbu u smislu obveznog prelaska u kategoriju vlastite potrošnje.
Također, ovim Konačnim prijedlogom zakona se Agencija za ugljikovodike (u daljnjem tekstu: AZU) imenuje nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik. AZU ima ulogu u implementaciji novih tehnologija u Republici Hrvatskoj, ali i opseg djelatnosti u kojima će se postojeće gospodarstvo temeljeno na nafti i ostalim fosilnim gorivima preorijentirati u vodikovo gospodarstvo posebice u prometu i industriji. AZU će tako biti zadužena i za povezivanje i međusektorsku suradnju više ministarstava i ostalih tijela zaduženih za provedbu vodikove strategije.

Hitni postupak predlaže se radi otklanjanja prepreka koje ograničavajuće djeluju na veće korištenje obnovljivih izvora energije za kategoriju kućanstvo, posebice otklanjanja uočene prepreke za provedbu šireg korištenja obnovljivih izvora energije za samoopskrbu kućanstava. 
Također, korisnicima postrojenja za samoopskrbu se otklanja nepredvidivost u smislu predaje viška električne energije u mrežu na godišnjoj razini i sprječava se njihov prelazak u kategoriju vlastite potrošnje koja im je manje povoljna te se zadržava njihov status korisnika postrojenja za samoopskrbu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1.    Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

2.    Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 64. sjednici održanoj 4. srpnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja je podsjetio da se Konačnim prijedlogom zakona jasno propisuju dva modela sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina:
- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina,
- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina, za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da će dovesti do provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja.
Naglasio je i da je Konačnim prijedlogom zakona određeno da cjelokupna sredstva za troškove sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina osigurava ministarstvo nadležno za rudarstvo. 
Jedinice lokalne samouprave određuju model sanacije, no u ovom trenutku ne mogu se predvidjeti ukupni troškovi sanacije. Procijenjeni troškovi tehničke sanacije kojima će se omogućiti pokretanje postupaka i provedba sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina iznose od 1.500.000,00 eura za 2024. godinu, 3.000.000,00 eura za 2025. i 3.000.000,00 eura za 2026. godinu.
    Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se povećanje rashoda u državnom proračunu Republike Hrvatske s osnova gore spomenutih troškova za provedu tehničke sanacije.
    Donošenjem novih Uredbi (Uredbe o naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina i Uredbe o naknadi štete po osnovi otuđenja mineralne sirovine) očekuje se pak povećanje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od 5.000.000,00 eura.
    
Nova rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona u prvom čitanju su:
-    u člancima 14., 16. i 17. ispuštene su riječi: „pred nadležnim upravnim sudom“ slijedom primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora,
-    slijedom činjenice da je euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, brisani su članci 19., 21. i 23. kojima su prekršajne odredbe bile propisane u kunama temeljem primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, odnosno članci 20., 22. i 24. postali su članci 19., 20. i 21.,
-    slijedom činjenice da je euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, brisan je članak 27. temeljem primjedbe Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, izmijenjen je članak 28. koji je postao članak 24., 
-    temeljem rasprave u Hrvatskom saboru izmijenjen je članak 16. odredbama kojima je određeno da novčana sredstva za provedbu tehničke sanacije osigurava ministarstvo nadležno za rudarstvo, te su jasno propisani postupci, obveze i rokovi svih dionika u postupku tehničke sanacije,
-    temeljem rasprave u Hrvatskom saboru izmijenjen je članak 17. na način da su propisane procedure i provedbe istih u svezi nabave dokumentacije za tehničku sanaciju, nabavu radova za tehničku sanaciju, kao i plaćanje opravdanih troškova koji će se pojaviti prilikom provedbe tehničke sanacije,
-    temeljem rasprave u Hrvatskom saboru izmijenjeni su članci 19., 20. i 21. na način da su propisane maksimalne novčane kazne koje su u skladu s Prekršajnim zakonom (Narodne novine, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.),
-    nomotehničko uređenje teksta Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RUDARSTVU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Temeljem članka 47. stavka 1. podstavaka 1. i 2. i članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 64. sjednici održanoj 04. srpnja 2023. godine, jednoglasno donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će zajedno sa Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, tematsku sjednicu na temu: “Zapošljavanje strane radne snage”.
2. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.
3. Na tematsku sjednicu pozvat će se predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva unutarnjih poslova, tvrtke/agencije koja se bavi posredovanjem pri zapošljavanju strane radne snage te ostali relevantni dionici u suglasju s predsjednikom Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
4. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će materijale (podaci, sektorske analize i sl.) od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstva unutarnjih poslova, vezane uz temu te dostaviti svim članicama/ovima, najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice.
        
Obrazloženje
    
Potpredsjednica Odbora za gospodarstvo Anka Mrak – Taritaš  usmeno je predložila predsjedniku Odbora za gospodarstvo i predsjedniku Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo da se održi tematska sjednica na temu: “Zapošljavanje strane radne snage”.

Predsjednici oba odbora su se usuglasili da će zbog aktualnosti teme (tržište/stanje/potrebe za stranom radnom snagom, sezonski radnici, zaštita i integracija stranih radnika, dinamika administrativnih procesa/radne dozvole i dr.), predložiti odborima da razmotre ovu inicijativu.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo je na 64. sjednici Odbora dao prijedlog na glasanje te je jednoglasno, sa 8 glasova „ZA“, usvojen Zaključak,, kako to stoji u dispozitivu.
Člankom 47.  stavkom 1. podstavkom  2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
“Predsjednik radnog tijela Sabora: 
- msaziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

U članku 55. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da radna tijela Sabora međusobno surađuju, a više radnih tijela može održati i zajedničku sjednicu te Saboru podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 63. sjednici održanoj 19. lipnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske 29. prosinca 2022. godine donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (NN, broj 156/22), a sve sukladno zakonskoj ovlasti da uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora.

Navedenom Uredbom se osigurala provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije te je isto pitanje potrebno urediti zakonom.

Ovim Konačnim prijedlogom zakona osigurava se provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.

Svi sudionici tržišta energije donošenjem Uredbe Vijeća na razini EU, a koja se prenosi ovim Konačnim prijedlogom zakona, postali su obveznici iste od 1. prosinca 2022. do 30. lipnja 2023. godine, ukoliko su prodavali, trgovali ili opskrbljivali kupce po cijenama električne energije veće od 180 EUR/MWh te time ostvarili višak tržišnih prihoda.

Konačnim prijedlogom zakona se preciziraju obveznici, način uplate viška tržišnih prihoda te oni subjekti na tržištu električne energije koji sukladno Uredbi Vijeća mogu biti izuzeti.

Također, štite se svi kupci električne energije, posebice kućanstva za uslugu koja je univerzalne vrijednosti i koja mora biti dostupna i dostatna, o čemu nadležno ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske imaju obvezu voditi računa, ne smiju biti izloženi cijenama koje nisu odraz opravdanih troškova poslovanja. 

Svrha ovoga Konačnoga prijedloga zakona je i uklanjanje postojeće nejednakosti i diskriminacije među sudionicima na tržištu električne energije. Takvim pristupom uspostavlja se stabilno okruženje na tržištu električne energije, transparentnost i ravnoteža interesa svih sudionika.

Sva sredstva koja se osiguraju uplatit će se u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i bit će na raspolaganju kao potpora građanima za ulaganja u vlastitu proizvodnju električne energije u fotonaponskim elektranama. 

S obzirom na ograničeno važenje uredbi koje Vlada Republike Hrvatske donosi na temelju zakonske ovlasti te iznimnu prirodu mjera utvrđenu ovim Konačnim prijedlogom zakona i potrebu za njihovom primjenom, posebno tijekom zimske sezone 2022.-2023. važno je da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Predstavnik predlagatelja je također naglasio da važnu ulogu ima Hrvatska energetska regulatorna agencija kojoj se ovim Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje da prati i nadzire ispunjavanje obveza obveznika te se propisuje njezino postupanje ukoliko dođe do povrede Zakona ili Uredbe Vijeća uz propisivanje određenih mjera.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i  dva (2) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2022/1854 O HITNOJ INTERVENCIJI ZA RJEŠAVANJE PITANJA VISOKIH CIJENA ENERGIJE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 62. sjednici održanoj 5. lipnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, P.Z. br. 440 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja podsjetio je na  razloge donošenja ovoga Zakona, a koji se u bitnome odnose na usklađivanje Zakona o Državnom inspektoratu sa drugim propisima kojima su Državnom inspektoratu određeni, uz postojeće i novi poslovi (Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja (Narodne novine, broj 52/21.), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 70/19.), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 98/19.), Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, broj 85/20., Zakon o sustavu državne uprave, Narodne novine, broj 66/19. i dr.).
Zatim, radi učinkovitijeg djelovanja pripajaju se poslovi inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama sa poslovima sanitarne inspekcije, dok se energetska inspekcija u području naftnog rudarstva pripaja rudarskoj inspekciji (preuzima poslove u području ugljikovodika geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida), a energetska inspekcija u području  toplinarstva i plinarstva pripaja se inspekciji opreme pod tlakom (preuzima poslove u području toplinarstva i plinarstva).
Usklađuje se Zakon u odnosu na propisane uvjete za obavljanje poslova određenih inspekcija na način da se propiše uvjet za položeni državni ispit i stručni ispit za inspektora, sukladno Pravilniku o polaganju državnog ispita (Narodne novine, broj 70/20, 29/21 i 39/22).
Također, u dijelu prekršajnih odredbi, novčane kazne u kunama zamjenjuju se eurima.
  
Nadalje, u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, osim nomotehničkih dorada, predstavljene su razlike koje se predlažu u Konačnom prijedlogu Zakona:
•    u članku 4. Prijedloga zakona, kojim se mijenja članak 6., dodano je i: „provođenje monitoringa ostataka pesticida“, što je u skladu s člankom 14. stavkom 4. Zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, ali i Zakona o provedbi Uredbe o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (Narodne novine, br. 80/13., 115/18. i 32/20.);
•    u članku 5., kojim se mijenja članak 7., dorađena je odredba stavka 2. na način da je dodan novi podstavak koji glasi: „radom veterinarskih organizacija, veterinarskih praksi i veterinarskih službi“, kako bi se opis poslova uskladio s opsegom poslova propisanim u Zakonu o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja;
•    u članku 7. stavku 2. dorađeni su podstavci 7. i 11. na način da su nazivi objekata usklađeni s Uredbom (EU) 2016/249;
•    članak 21., kojim se mijenja članak 35., dopunjen je na način da sanitarni inspektor može biti i osoba koja ima završeni studij veterinarske medicine;
•    u članku 35., kojim se mijenja članak 51. dodan je novi stavak 4. koji glasi: „(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, poslove iz stavaka 1. 2. i 3. ovoga članka mogu obavljati i osobe koje ne ispunjavaju uvjete u pogledu vrste obrazovanja propisane stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka ako su te poslove obavljali najmanje pet godina i imaju položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode te ako ispunjavaju ostale propisane uvjete za obavljanje tih poslova.“. 
Naime, potrebno je omogućiti da osobe koje ne ispunjavaju uvjete u pogledu vrste obrazovanja, a obavljali su te poslove najmanje pet godina i imaju položen državni ispit i stručni ispit za inspektora zaštite prirode mogu nastaviti i dalje obavljati te poslove;
•    u članku 61., kojim se dodaje članak 111.a, u stavku 2., umjesto roka od 30 dana propisuje se rok od 60 dana. 
Dulji rok je nužan kako bi se omogućilo postupanje stručnih službi za zaštitu kulturnih dobara radi ocjene stanja na lokaciji te određivanja načina otklanjanja oštećenja kao i mogućnosti uklanjanja pojedinačne građevine ili njezinog dijela, te eventualnog angažiranja stručnjaka iz područja konzervatorsko-restauratorske struke.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O 
DRŽAVNOM INSPEKTORATU

                    
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 61. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

 U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja iz Ministarstva financija je obrazložila makroekonomski okvir u 2023. godini iz kojeg proizlazi realni rast BDP-a od 2,2 %, a najvećim dijelom rastu bruto investicije u fiksni kapital, državna potrošnja, uvoz i izvoz roba i usluga te ih slijedi osobna potrošnja. Očekuje se daljnji rast doprinosa i zaposlenosti, ali i rast indeksa potrošačkih cijena na koji se projicira stopa od 6,6%.
Novim planom proračuna za 2023. godinu ukupni prihodi iznose 26,6 milijardi EUR i povećavaju se za 1,7 milijardi EUR u odnosu na originalni plan.
Prihodi od poreza povećavaju se za 999 milijuna EUR, od toga:
•    prihod od poreza na dobit 
–    iznosi 2 milijarde EUR i veći je za 428,7 milijuna EUR
–    rezultat je poslovanja poduzeća i banaka tijekom 2022. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2023., kao i jednokratnog dodatnog poreza na dobit.
•    prihod od poreza na dodanu vrijednost 
–    iznosi 9,6 milijardi EUR i veći je za 537,1 milijuna EUR
–    projekcija se temelji na kretanju osobne i turističke potrošnje, intermedijarne potrošnje, investicija te socijalnih transfera u naravi do kraja godine. U obzir se uzimaju i porezne izmjene u 2022. i 2023. godini.
•    prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije 
–    planiran je u iznosu od 81 milijun EUR, čime se povećava za 2,7 milijuna EUR
•    ostali porezni prihodi  iznose 2,5 milijardi EUR i veći su za 30,6 milijuna EUR.

Prihodi od doprinosa povećavaju se za 297,4 milijuna EUR.
Nadalje, prihodi od imovine povećavaju se za 312,7 milijuna EUR. Prema novom planu za 2023. iznose 629,2 milijuna EUR, a rastu zbog više očekivanih prihoda od uplate dividendi i dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, kao i od jednokratne naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
Prihodi od pomoći povećavaju se za 15,2 milijuna EUR te prema novom planu za 2023. iznose 5 milijardi EUR,  a izravno su vezani uz projekte financirane iz europskih fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti te instrumenta EU nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.
U odnosu na rashode, ovim Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde EUR te umjesto 26,7 milijardi EUR iznosit će 28,1 milijardu EUR.
Rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka povećavaju se za 1,2 milijarde EUR, a najznačajnija povećanja se odnose na indeksaciju mirovina, 4. paket mjera Vlade Republike Hrvatske (osigurano za 2023. 291 milijuna EUR), troškove arbitražnog postupka INA-MOL, sustav socijalne skrbi (uključuje 11,4 milijuna EUR radi primjene novog Zakona o osobnoj asistenciji), modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture te osiguravanje zaliha plina.
Rashodi financirani iz Europske unije i ostalih izvora povećavaju se za 185,3 milijuna EUR, a to je rezultat bolje iskorištenosti Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 117,7 milijuna EUR i osiguranja dodatnih sredstava za ustanove u zdravstvu koje se financiraju iz prihoda na temelju ugovornog odnosa s HZZO-om u iznosu od 66,4 milijuna EUR.
    Dakle, novim planom za 2023. godinu, rezultat opće države je za 328 milijuna EUR povoljniji,  smanjuje se udio deficita u BDP-u te ukupni manjak  iznosi 1,4 % BDP-a.    

U daljnjem izlaganju, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023.-2025. plan na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2023. godinu povećava s 2,22 milijardi EUR na 2,74 milijardi EUR, odnosno za 517 milijuna EUR. Ovo povećanje se gotovo u cijelosti odnosi na glavu Ministarstva, i to u iznosu 503,3 milijuna EUR.

Rashodi i izdaci planirani u okviru izvora financiranja koji utječu na visinu deficita povećavaju se na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, za 356,9 milijuna EUR. 
Nedostatna sredstva iz izvora koji utječu na visinu deficita (limit) na razini razdjela (uključujući proračunske korisnike iz resora) iznose 356,9 milijuna EUR. U najvećem dijelu u iznosu od 349,2 milijuna EUR odnose se na Ministarstvo u užem smislu, a osiguravaju se u svrhu provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za ublažavanje rasta cijena energenata.

Tako je za osiguravanje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli, a sukladno Uredbi (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2022. o izmjeni uredbi (EU) 2017/1938 i (EZ) br. 715/2009 u pogledu skladištenja plina, prema kojoj su korisnici sustava skladišta plina dužni napuniti skladište plinom do 1. studenog 2022. do 90% od zakupljenog skladišnog kapaciteta, planirano povećanje rashoda u iznosu od 20 milijuna EUR. Predviđena količina plina utisnuta je u sustav skladišta plina operatora društva Podzemno skladište plina d.o.o. do početka studenog 2022. S obzirom na to da u proteklom vremenu od 1. studenog 2022. tijekom ogrjevne sezone nije bilo intervencije u smislu odluka o oslobađanju količina plina za interventne situacije, plin koji je nabavljen sukladno Odluci nalazi se u skladištu PSP Okoli. Sukladno tome, produžen je režim skladištenja plina način da skladišni kapaciteti plina u dijelu u kojem su uskladištene količine plina ostaju na raspolaganju HEP-u d.d. do 31. ožujka 2024. godine. HEP d.d. predmetnom količinom plina raspolaže za potrebe javne usluge kupaca kategorije kućanstvo, te za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava i za zaštićene kupce iz Uredbe o kriterijima za stjecanje statusa zaštićenog kupca u uvjetima kriznih stanja u opskrbi plinom (NN 65/15.). 

Nadalje, za provedbu mjere potpore za kompenzaciju rasta troškova za toplinsku energiju korištenu u tehnološke svrhe planirano je 30,0 milijuna EUR, a iznos od 70,0 milijuna EUR odnosi se na kompenzacijske mjere za sektor toplinarstva.

Za ispunjavanje obveza po pravorijeku u arbitraži Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u predmetu ICSID Case No. ARB/13/32 kojim je odlučeno da je Republika Hrvatska dužna isplatiti odštetu MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc planirano je 229,4 milijuna EUR.
Ravnateljstvo za robne zalihe (glava 07755) planiralo je povećanje od 8,3 milijuna EUR u svrhu podmirenja troškova stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba iz Ukrajine temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o financiranju troškova za stambeno zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju od 23. ožujka 2022.

Za potrebe provođenja Zakona o sustavu obrane od tuče i za osiguranje sredstava za potpunu funkcionalnost operativnog sustava obrane od tuče u 2023. godini povećavaju se sredstva Državnog hidrometeorološkog zavoda iz izvora koji utječu na visinu deficita za 900,0 tisuća EUR, koja se osiguravaju iz ušteda koje ostvaruje Ministarstvo poljoprivrede, a u skladu s njihovim dopisom.

Uz navedene rashode iz izvora financiranja koji utječu na deficit, za isplatu 2. tranše dioničarskog zajma društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. iz istih izvora osiguravaju se dodatna sredstva u iznosu od 135,0 milijuna EUR u okviru izdataka za dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru.
HAMAG-BICRO također planira povećanje izdataka za davanje zajmova poduzetnicima u iznosu od 15,5 milijuna EUR, koji se financiraju iz izvora 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) u visini 85%, te nacionalnog sufinanciranja u visini 15%, kao i 10 milijuna EUR-a iz izvora 563 Europski fond za regionalni razvoj za financijske instrumente. 

Što se tiče rashoda financiranih iz vlastitih i nenamjenskih prihoda i primitaka (koji ne utječu na visinu deficita) planirano povećanje kod Ministarstva u užem smislu, u iznosu 19,36 milijuna EUR rezultat je povećanja rashoda za financiranje obnove infrastrukture na području pogođenom potresom u Petrinji za 10,12 milijuna EUR iz Fonda solidarnosti EU te povećanja rashoda za subvencije za 19,9 milijuna EUR za pokrivanje troškova energetskih subjekata iz područja toplinske energije, odnosno na isplatu nadoknada razlika jediničnih cijena za centralne i zatvorene toplinske sustave. Navedenih 19,9 milijuna EUR osigurava se prenamjenom sredstava za subvencioniranje krajnje cijene plina kućanstvima i mikro, malim i srednjim poduzetnicima koja se financiraju iz sredstava pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a za koja se očekuje da će ostati neutrošena.
Na glavi 07715 Nacionalni parkovi i parkovi prirode ukupni rashodi iz svih izvora smanjuju se za 13,6 milijuna EUR, što se gotovo u cijelosti odnosi na ostale izvore (koji ne utječu na visinu deficita). Do smanjenja dolazi zbog usklađenja plana neutrošenih prihoda prenesenih iz prethodne godine u 2023. godinu s njihovim ostvarenjem (stvarnim stanjem na kraju 2022.).
Ravnateljstvo za robne zalihe povećalo je rashode za nabavu zaliha za 5,4 milijuna EUR, koje će financirati iz prenesenih prihoda od prodaje robnih zaliha ostvarenih u prethodnoj godini (izvor 71 Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja).
HAMAG BICRO je iskazao smanjenje plana rashoda financiranih iz ostalih izvora u iznosu 5,8 milijuna EUR, zbog usklađivanja sa vremenskim tijekom provedbe programa i projekata.
Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2023. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu minimalne promjene, pa tako ukupni prihodi iznose 918.840.547 EUR i veći su za 68.609 EUR što je 0,01% u odnosu na Plan, a ukupni rashodi iznose 959.303.733 EUR i veći su za 7.483.816 EUR što je 0,79% u odnosu na Plan.

Temeljna odrednica prijedloga je ostvareni višak prihoda iz prethodnog razdoblja u ukupnom iznosu od 7.415.207 EUR koji se raspoređuje na aktivnostima opremanja, obnavljanje melioracijskih građevina za odvodnju i navodnjavanje, ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe te ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađivanja.
Nadalje, prijedlogom Izmjena i dopuna smanjuju se prihodi iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo za 4.167.482 EUR iz razloga što se objava javnog poziva Ministarstva poljoprivrede za dostavu projektnih prijedloga vezanih uz osposobljavanje dovodnih kanala ribnjaka ne očekuje prije listopada 2023. godine te se sukladno tome ne može očekivati planirani prihod, a povećavaju se prihodi iz Fonda solidarnosti za 3.725.782 EUR sukladno povećanoj realizaciji i dodatno odobrenim sredstvima iz Fonda solidarnosti.  
Ostali nespomenuti prihodi se povećavaju u iznosu od 510.309 EUR sukladno očekivanom povećanju prihoda s osnove refundacije troškova iz ranijih godina.
Ovim prijedlogom Izmjena i dopuna povećava se Administrativno upravljanje i opremanje za 1.180.000 EUR na aktivnostima Opremanja (800.000 EUR) za nabavu box barijera, radi dopune skladišta i osiguranja dovoljnih količina istih na zalihama, a u svrhu potrebe hitnih intervencija obrane od poplave na svim branjenim područjima u Republici Hrvatskoj i Poslovnih zgrada (380.000 EUR), dok se razlika odnosi na povećanje aktivnosti Redovnog održavanja vodotokova i vodnih građevina (3.648.617 EUR) za aktivnu obranu od poplava na vodnim područjima, za hitne intervencije za dovršetak sanacije lokacija manjih šteta na vodnim građevinama  pogođenih razornim potresima iz 2020. godine (Petrinjski i Zagrebački potres), a u svrhu uspostave funkcionalnog stanja nasipa, uspostave funkcionalnog stanja zaštite korita vodotoka od erozije uz osiguranje protočnosti, uspostave funkcionalnog stanja sustava odvodnje uz osiguranje protočnosti, za ostale troškove za hitne intervencije u području zaštite od štetnog djelovanja voda iznos te za čišćenje puteva, uređivanje prosjeka i uređivanje riječne obale uz državnu granicu, a u cilju provedbe kvalitetnije zaštite državne granice (bolja vidljivost granične crte).  Za aktivnosti u okviru Programa investicijskih aktivnosti za projekte u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjava, Ulaganja u obnovu i razvitak vodoopskrbe za izgradnju manjih sustava javne vodoopskrbe koji nisu u obuhvatu aglomeracija sufinanciranih bespovratnim EU sredstvima i Ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zagađivanja za nastavak i završetak projekata započetih u prethodnom razdoblju kako bi se dijelovi sustava javne odvodnje stavili u funkciju i stvorili preduvjeti za priključenje novih stanovnika planirano je 2.655.199 EUR.
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja, te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova ovim Izmjenama i dopunama Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. i projekcija plana za 2024. i 2025. godinu se ne mijenjaju. U račun financiranja uvršten je iznos 7.415.207 EUR koji se odnosi na prijenos sredstava iz prethodne godine.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je sukladno odredbama članka 10. stavka 4. Zakona o proračunu u sklopu Izmjena i dopuna državnog proračuna RH izradio Prijedlog Izmjena i dopuna Financijskog plana Fonda za 2023. godinu.
Planirani prihodi i primici povećavaju se za 13.526.724,00 EUR i iznose 413.635.154,00 EUR.
Povećanje se odnosi na prihode s osnove viška tržišnih prihoda proizvođača ostvarenih proizvodnjom električne energije sukladno odredbama Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (NN 156/22) i prihode s osnove poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada.
Planirani rashodi i izdaci povećavaju se za 26.633.798,00 EUR i iznose 401.168.368,00 EUR.
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na rashode za:
-    programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu aktivnosti provedbe Programa suzbijanja energetskog siromaštva, a vezano za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske u vezi s ublažavanjem porasta cijena plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu (KLASA: 022-03/22-07/81, URBROJ: 50301-05/27-22-1) od 9. ožujka 2022. godine i Odluke Vlade Republike Hrvatske o subvencioniranju djela krajnje cijene opskrbe plinom za krajnje kupce kategorije kućanstvo te krajnje kupce koji nisu kućanstvo s godišnjom potrošnjom plina do 10GWh (KLASA: 022-03/23-04/93, URBROJ: 50301-05/27-23-2) od 16. ožujka 2023. godine,
-    programe i projekte zaštite okoliša u sklopu aktivnosti sanacija odlagališta otpada, zaštite i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te poticanja odvojenog prikupljanja otpada i recikliranja.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 3 (tri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                                

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2024. I 2025. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
             Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 61. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (s pripadajućim aktima).
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. 
Slijedom navedenog, ovim se Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja.
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 394 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,9 milijardi eura u 2023. godini.
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona povećavaju se za 712,1 milijuna eura i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 4,4 milijarde eura u 2023. godini.
Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.
Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 40,4 milijuna eura i iznosi ukupno 359,5 milijuna eura u 2023. godini, dok se iznos tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika u 2023. godini nije mijenjao (431,2 milijuna eura). 
Uz navedeno, povećava se iznos jamstvene zalihe za 9,0 milijuna eura i iznosi 48,8 milijuna eura.
Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona je dana pravna osnova za isplatu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu u iznosu većem od 25% u odnosu na iznos koji bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobile da u izračunu dodjele sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu nije primijenjen broj stanovnika iz popisa stanovništva iz 2021. godine. Navedenim jedinicama isplatit će se jednokratna pomoć u 2023. godini u visini od 50% manjka iznosa sredstava fiskalnog izravnanja, a koji je u izračunu rezultat isključivo promjene broja stanovnika prema popisu iz 2021. godine u odnosu na popis iz 2011. godine.
Na temelju navedenih kriterija ministar financija donosi odluku najkasnije do 31. srpnja 2023. godine kojom utvrđuje iznos pomoći za pojedinu općinu, grad i županiju kojoj su zbog pada broja stanovnika smanjena sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.
Također, omogućuje se da se sredstva Fonda solidarnosti Europske unije mogu preraspodjeljivati bez ograničenja do visine utvrđene odlukom Vlade Republike Hrvatske o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske Unije.

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 3 (tri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                        
                                               

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU 
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 60. sjednici održanoj 10. svibnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača, P.Z.E. br. 453, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je 24. prosinca 2020. godine stupila na snagu Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409) (u daljnjem tekstu: Direktiva). 

Odredbe Direktive transponirane su u Konačni prijedlog ovog posebnog propisa, kojim se uređuju pravila parničnog postupka kojim se odlučuje o povredama prava potrošača iz brojnih područja, od općih prava potrošača, prava putnika, zaštite osobnih podataka, korisnika elektroničkih komunikacija, turističkih usluga, financija i drugih. Također, propisuje se i mogućnost podnošenja predstavničke tužbe koja će, uz zahtjev za utvrđenje i zabranu daljnjeg protupravnog postupanja trgovca, moći obuhvaćati i zahtjev za naknadom štete potrošačima kojima je šteta nastala, a koji su izjavili da žele biti obuhvaćeni predmetnom tužbom. Osim navedenog, propisuju se i pretpostavke pod kojima udruge i savezi udruga za zaštitu potrošača mogu biti uvršteni na Popis ovlaštenih tijela za podnošenje predstavničke tužbe. 

Na 15. sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 3. ožujka 2023. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona u prvom čitanju.

Nakon prvog čitanja zaprimljene su i primjedbe mišljenja nadležnih tijela državne uprave i zainteresirane javnosti.

U odnosu na Prijedlog zakona, Konačni prijedlog zakona dopunjen je predstavničkim tužbama radi isplate sukladno prijedlozima zastupnika Hrvatskog sabora. Konačni prijedlog zakona dopunjen je novim člankom 31. koji uređuje pitanje plaćanja sudskih pristojbi za slučaj kada su ovlašteni tužitelji udruge, odnosno kojim se udruge oslobađaju od plaćanja sudskih pristojbi tijekom cijelog postupka.

Termin naknade štete proširen je i na stjecanje bez osnove.

Također, dorađene su odredbe članka 8. Konačnog prijedloga zakona koje se odnose na uređenje posljedica neispunjavanja pretpostavki aktivne legitimacije uređenih u članku 9. Konačnog prijedloga zakona. Člankom 8. stavkom 7. Konačnog prijedloga zakona uređuje se obveza suda da po službenoj dužnosti pazi na ispunjenje pretpostavki aktivne legitimacije tužitelja u tijeku cijelog postupka. 

Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PREDSTAVNIČKIM TUŽBAMA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA I PRAVA POTROŠAČA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 59. sjednici održanoj 3. svibnja 2023. godine razmotrio Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenog 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica istaknula je da se na sva postupanja vezana za državnu imovinu primjenjuje Zakon o upravljanju državnom imovinom i Strategija za upravljanje državnom imovinom za razdoblje 2019-2025.
Podsjetila je da je u sektorskoj Strategiji postavljen strateški cilj: Održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovako postavljen i definiran strateški cilj ostvaruje se uspješnom provedbom sedam definiranih posebnih ciljeva kako slijedi:
― Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (RH)
― Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH
― Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela
― Harmonizacija i prijedlog novih propisa
― Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI)
― Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom
― Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom

Nadalje, istaknula je da je 2021. godinu obilježila predanost smanjenju portfelja nekretnina te aktivacija neiskorištene državne imovine, bolje upravljanje pravnim osobama od posebnog interesa za RH i nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH te aktivnosti na ublažavanju od posljedica potresa i pandemije COVID-19 i obnove u potresima oštećenih nekretnina u vlasništvu RH.

Mjera smanjenja portfelja nekretnina te aktivacija neiskorištene državne imovine kreirana je u cilju dugoročnog i kontinuirano učinkovitog upravljanja nekretninama u vlasništvu RH, generiranja prihoda u Državnom proračunu te daljnjeg poticanja investicija, važnih gospodarskih projekata i ciljeva, ali i projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa. 
Pa su tako  dvije Uprave u resornom Ministarstvu (Uprava za nekretnine i Uprava za trgovačka društva) ostvarile ukupne prihode od upravljanja nefinancijskom i financijskom imovinom u iznosu od 1.704.850.859,50 kuna.

S tim u skladu sklopljeno je ukupno 400 ugovora o raspolaganju nekretninama od kojih je 262 ugovora ukupne vrijednosti 113,87 milijuna kuna bilo vezano uz mjeru smanjenja državnog portfelja (kupoprodaja ili darovanje jedinicama lokalne (područne) samouprave), 109 ugovora kojima je aktivirana neiskorištena državna imovina i 29 ugovora o darovanju nekretnina procijenjene tržišne vrijednosti u iznosu od 284,02 milijuna kuna. 
Aktivacija državne imovine podrazumijevala je i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje društvu DN d.o.o. Na dan 31.12. 2021. godine društvo DN d.o.o. upravljalo je sa 7.082 nekretnina, dok je ukupna vrijednost ugovora o najmu/zakupu nekretnina na upravljanju društvu DN d.o.o. iznosila 101.074.096,00 kuna.

Iako je situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala i na prihode od prodaje dionica/poslovnih udjela, u 2021. godini su prodane/i su dionice/poslovni udjeli u 62 društva kojima upravlja CERP, u vrijednosti od 73,53 milijuna kuna. U strukturi prihoda od upravljanja financijskom imovinom, u 2021. godini iskazani su prihodi od dobiti trgovačkih društava kojima upravlja CERP u iznosu od 55,13 milijuna kuna, dok su prihodi od dobiti trgovačkih društava s liste pravnih osoba od posebnog interesa za RH  iznosili 1.311,12 milijuna kuna.

U pogledu unaprjeđenja upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH, Vlada RH je u prosincu 2021. godine donijela novu Odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za RH. Time je ispunjen kvalitativni pokazatelj reforme Revidiranje popisa pravnih osoba od posebnog državnog interesa u okviru podkomponente C2.4. Unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a) RH 2021.-2026., kao jedan od ukupno 34 pokazatelja na razini cijelog NPOO-a RH 2021.-2026., temeljem čega je Europska komisija Republici Hrvatskoj u lipnju 2022. godine uplatila 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Usvojena je i Odluka o donošenju Akcijskog plana za implementaciju preporuka OECD-a za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i osnivanju Upravljačkog odbora za njegovu provedbu. Također, u 2021. godini odvijale su se i aktivnosti na izradi prvog Nacrta prijedloga Zakona o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se konačan Nacrt uputio u proceduru Vlade RH u četvrtom kvartalu 2022. godine i kako bi se isti usvojio u Saboru do ožujka 2024.

U okviru reformskih mjera NPOO-a, podkomponente C2.4, MPGI uključeno je u dva projekta, od kojih je jedan razvijanje IT sustava na osnovi razvijene metodologije za smanjenje portfelja nekretnina i bržu i učinkovitu aktivaciju neiskorištene državne imovine kao i za upravljanje učincima od upravljanja i raspolaganja državnim nekretninama na upravljanju MPGI-a. Procijenjeni trošak provedbe ove reforme iznosi 2.500.000,00 kuna.
Drugi projekt je odobren MPGI-u pod nazivom: „Program optimizacije upravljanja nekretninama“ (in Engl. State-owned Property Management Optimisation Program) u okviru Instrumenta tehničke potpore Europske komisije („TSI”) s ciljem komercijalizacije i povećanja prinosa od nekretnina kojima upravlja MPGI i DN d.o.o. te uvođenja proaktivnog pristupa upravljanju nekretninama. Predviđeno trajanje ovoga projekta je 24 mjeseca te su aktivnosti na provedbi započele u rujnu 2021. godine te se u sklopu istog predviđaju realizirati određene aktivnosti prethodno spomenute reformske mjere (poput razvijene metodologije za smanjenje portfelja nekretnina, definiranje strateškog i ne strateškog dijela portfelja nekretnina i drugo).

Predmetno Izvješće sadrži i poglavlje o nastavljenim aktivnostima na ublažavanju posljedica potresa i pandemije COVID-19 i aktivnostima obnove oštećenih nekretnina u vlasništvu RH kojima je pristupio MPGI u okviru svojih nadležnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom: za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima isplaćeno je ukupno 27,94 milijuna kuna; izvršeno je oslobođenje od obveze plaćanja zakupnine, najamnine i naknade za korištenje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH uslijed potresa u ukupnom iznosu od 2.222.592,54 kuna; izvršeni su otpisi potraživanja za zakupnike koji su imali problema u poslovanju uslijed epidemije bolesti COVID-19 u ukupnom iznosu od 5.466.373,76 kuna; MPGI je potpisao ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine.

U okviru rasprave u bitnome su istaknuta pitanja koja su se otvorila i prilikom rasprave o Izvješću o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, a to su:
- do kojeg roka bi trebao zaživjeti registar državne imovine odnosno moderniji informacijski sustav vođenja iste (a sve radi lakšeg uvida u sadržaj imovine, kontrole i nadzora iste);
- pitanje broja kadrova;
- koliko je raspoloživih nekretnina (spora dinamika rješavanja zahtjeva jedinica lokalne samouprave vezanim za raspolaganje imovinom u vlasništvu RH, a što  usporava se investicije na terenu) i 
- koliko je raspoloživih nekretnina na području Banovine, a koje bi mogle ići u dodjelu. 

Državna tajnica je odgovorila kako su poslovi koji se obavljaju vezano za raspolaganje nekretninama visoke složenosti i da im je potrebno više pravnika sa specifičnim pravnim znanjima, kao i inženjera te da se tijekom 2021. godine dio kapaciteta preusmjerio u druge uprave u okviru Ministarstva, na obnovu potresom pogođenih područja, a bilo je i odljeva kadrova na nova radna mjesta u druga ministarstva, što je usporilo određena postupanja. Naglasila je da je u dvije Uprave koje se bave nekretninama, korporativnim i strateškim upravljanjem ukupno 70 zaposlenih.

Što se tiče sadržaja i kontrole imovine, u Ministarstvu postoje interni registri, no u okviru reformskih mjera, NPOO-a, C2.4., ide se u uspostavu IT sustava, radovi su u tijeku, provedena je nabava te se očekuje registar cjelokupne državne imovine u 2024. godini.
Na području RH raspolaže se sa ukupno 7007 stanova i 5836 poslovnih prostora (u različitom stanju vezano za korištenje), no konkretan podatak za područje Banovine dostavit će se naknadno.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 58. sjednici održanoj 19. travnja 2023.  godine razmotrio Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) aktom od 7. ožujka 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/23-07/92, Urbroj: 50301-05/27-23-5 od 30. ožujka 2023. godine. 

U uvodnom izlaganju predstavnik HAMAG-BICRO-a je istaknuo da predmetno Godišnje izvješće obuhvaća sve ključne djelatnosti HAMAG-BICRO-a iz financijskih instrumenata, bespovratnih potpora te podrške razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika uz financijsko izvješće.

HAMAG-BICRO i u 2021. godini nastavlja sudjelovati u postupcima dodjele bespovratnih potpora u okviru sljedećih javnih poziva: „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, „E-impuls“, „Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI)“, „Internacionalizacija poslovanja MSP-ova putem organizacija za poslovnu podršku“, „Certifikacijom proizvoda do tržišta“, „Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ISO i sl. norme)“ i „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – 2“. HAMAG-BICRO sudjeluje u postupcima dodjele bespovratnih potpora i za pozive „WWW vaučeri za MSP-ove u“, „Inovacijski vaučeri za MSP-ove“, „Usluge za MSP-ove putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI)“ i „Inovacije novoosnovanih MSP-ova - II faza“. Isto tako, HAMAG-BICRO nositelj je triju faza postupka dodjele bespovratnih sredstava za pozive „Inovacije u S3 područjima“  „Integrator“ te specifični cilj 3d2 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020. HAMAG-BICRO dodatno sudjeluje u postupku dodjele za Javni poziv „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja - faza II“ dok je Poziv „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“ pokrenut u cilju prelaska na zeleno i digitalno gospodarstvo OPKK-a, financiranog sredstvima ESI fondova. 

Od 2015. godine, a završno s prosincem 2021. godine, HAMAG-BICRO, kao najznačajniji javni izvor financiranja poduzetničkih aktivnosti, osigurao je provedbu gotovo 19 000 projekata čime je potaknuto gotovo 27 milijardi kuna ulaganja u hrvatsko malo gospodarstvo i osigurano otvaranje više od 26 000 radnih mjesta.

HAMAG-BICRO je, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, intenzivno radio na provedbi programa dodjele bespovratnih potpora za različite poduzetničke projekte. Do kraja 2021. godine, ukupno je ugovoreno 6736 projekta ukupne vrijednosti 17,1 milijardi kuna, od čega se na bespovratna sredstva odnosi 7,7 milijardi kuna.  Osim navedenog, kroz različite programe istraživanja, razvoja i inovacija, HAMAG-BICRO je potaknuo investicijska ulaganja od gotovo 6,8 milijardi kuna kroz 1071 projekt, od čega se na bespovratna sredstva odnosi gotovo 4 milijarde kuna.

Usmjeravajući se na projekte koji su potencijalno ekonomski iskoristivi, u 2021. godini HAMAG-BICRO nastavio je provoditi financijske instrumente koji pružaju podršku ulaganjima putem zajmova i jamstava uz mogućnost kombiniranja sa subvencioniranjem kamate. Financijski instrumenti pomažu u mobilizaciji dodatnih javnih i/ili privatnih izvora financiranja u svrhu otklanjanja tržišnih nedostataka. Tijekom 2021. godine nastavljena je suradnja s gotovo svim financijskim institucijama u Hrvatskoj zaduženima za kreditiranje poduzetništva. Uz provedbu ESIF pojedinačnih jamstava i zajmova, od listopada 2018. godine HAMAG-BICRO je započeo s provođenjem novog programa ESIF Ograničeno portfeljno jamstvo gdje su financijske institucije (banke i leasing društva) početkom 2019. godine propisale upute vezano za navedeni financijski instrument te su započele sa kreditiranjem poduzetnika uz portfeljno jamstvo. Do kraja 2021. godine HAMAG-BICRO je potpisao Sporazum o provođenju financijskog instrumenta sa 15  banaka i 1 leasing društvom. Ukupna alokacija na kraju 2021. godine iz ESIF programa iznosi 3,8 milijardi kuna i to kako slijedi: ESIF Ograničeno portfeljno jamstvo sa 212.800.000,00 kuna, ESIF Pojedinačno jamstvo bez subvencije kamatne stope 638.400.000,00 kuna, ESIF Pojedinačno jamstvo sa subvencijom kamatne stope 190.000.000,00 kuna i subvencija 98.800.000,00 kuna, ESIF Mali zajmovi iznosi 468.016.770,40 kuna,  ESIF Mikro zajmovi 209.000.000,00 kuna i COVID-19 zajmovi sa 2.120.400.000,00 kuna.
Također, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (u daljnjem tekstu MP) uvedeni su financijski instrumenti za ruralni razvoj. Sporazum o financiranju sklopljen je 2018. godine između MP i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (u danjem tekstu: APPRRR) i HAMAG-BICRO-a za financijske instrumente te su usvojeni programi za instrument Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj i instrumente Mikro i Malih zajmova za ruralni razvoj s ciljem odgovora na učinke pandemije u dijelu nedostatka likvidnosti u ruralnom sektoru. 2020. godine potpisan je 3. dodatak SOF-u kojim je uveden novi instrument unutar Programa za ruralni razvoj u vidu Mikro zajma za obrtna sredstva za ruralni razvoj. U 2021. godini alokacija dostupna u sklopu Programa ruralnog razvoja iznosila je gotovo 515 milijuna kuna, a podijeljena je po sljedećim financijskim instrumentima:  Pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj - EPFRR doprinos u iznosu od 69.215.000,00 kuna te nacionalni doprinos u iznosu od 12.214.412,00 kuna, Mikro zajmovi za ruralni razvoj - EPFRR doprinos u iznosu od 125.410.525,00 kuna te nacionalni doprinos u iznosu 22.131.269,00 kuna, Mali zajmovi za ruralni razvoj - EPFRR doprinos u iznosu 242.423.999, 00 kuna te nacionalni doprinos u iznosu od 42.780.706,00 kuna. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju i sve veću oskudnost javnih resursa, očekuje se da će financijski instrumenti imati još značajniju ulogu u budućnosti.

Osim provedbe bespovratnih potpora i financijskih instrumenata, HAMAG-BICRO ima vrlo važnu međunarodnu i savjetodavnu ulogu kada su u pitanju mikro, mali i srednji poduzetnici. HAMAG-BICRO je tijekom izvještajnog razdoblja nastavila provoditi financiranje međunarodne suradnje poduzetnika kroz programe EUREKA i Eurostars temeljem kojih su ugovorena tri projekta s 4,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava. U sklopu pilot-projekta Beneficiary Light Grant Shema (B-light) ugovoreno je 67 projekata hrvatskih i mađarskih poduzetnika koji zajednički razvijaju nove tehnologije, proizvode  i usluge, ukupne vrijednosti 76,5 milijuna kuna, od čega se 57 milijuna kuna odnosi na bespovratna sredstva. Osim navedenog,  HAMAG-BICRO je u 2021. godini započeo s provedbom tri nova međunarodna projekta: Central Europe Streaming for Policy Excellence in Advanced Manufacturing & Industry 4.0. towards 2030 (CEUP 2030), Building the blue biotechnology community in the Mediterranean (B-Blue) i MEETings for Innovation Growth in SMEs: Enhancing collaboration with innovative start-ups (MEET.IN.G). Kroz BOND, projekt usmjeren na jačanje i izgradnju mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI), povećan je broj PPI-ijeva  na 99 poslovnih subjekata koji sudjeluju u aktivnostima mreže. U sklopu početne konferencije projekta, u lipnju 2021. godine, osnovana je i Udruga BOND koja će raditi na dugoročnoj održivosti rezultata projekta i daljnjem međusobnom povezivanju PPI-ijeva.

Financijski plan za 2021. godinu planiran je u iznosu  od 560.292.644 kuna. Izmjenom i dopunom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu financijski plan prvi puta je povećan na 1.292.844.811 kuna (NN 69/2021 od 24. lipnja 2021. godine) te drugi puta na 1.513.319.713 kuna (NN 122/2021 od 16. studenog 2021. godine). 
Prvo povećanje od ukupno 732.552.167 kuna najvećim dijelom odnosi se na provođenje programa prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska (B LIGHT) te na provođenje programa vezanih za Financijske instrumente u okviru OPKK.
Drugo povećanje od ukupno 220.474.902 kuna u odnosu na prethodnu Izmjenu i dopunu najvećim dijelom odnosi se na povećanje u sklopu provođenja programa vezanih za Financijske instrumente u sklopu OPKK za financiranje izdataka za depozite i jamčevne pologe.

Ukupni prihodi i primici ostvareni u 2021. godini iznose 1.275.415.300 kuna, dok ukupni rashodi i izdaci iznose  1.393.153.533 kuna. 
Udio EU sredstava u financijskom planu za 2021. godinu (Izvori 51,552,559,563,565) u ukupnom planu iznose 82,02%, a izvršenje po istim izvorima u odnosu na ukupno izvršenje je 79,94 %.  Najveći udio u izvršenju iz  EU  sredstava odnosi se na izvore 563 Europski fond za regionalni razvoj (91,03 %) i na 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (7,44%). Od Fondova EU najznačajniji su Europski fond za regionalni razvoj tj. Financijski instrumenti ESIF iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 iz kojeg se  isplaćuju ESIF Mikro, Mali zajmovi i COVID-19 zajmovi te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj iz kojeg se isplaćuju Mali investicijski zajmovi za ruralni razvoj i Mirko zajmovi za obrtna sredstva za ruralni razvoj.

Udio nacionalne komponente (Izvor 11, 12) u ukupnom financijskom planu je 4,0%, a udio u ukupnom izvršenju je 3,71 %.  Udio vlastitih (31) i namjenskih (43) izvora financiranja u ukupnom planu iznose 13,98 % ,a  udio u ukupnom izvršenju je 16,35%. 

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da HAMAG-BICRO, u skladu s člankom 15. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16), o svom poslovanju podnosi godišnje izvješće Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru te da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće. Istaknuo je važnost financijskih instrumenata i aktivnosti HAMAG-BICRO-a za razvoj mikro, malog i srednjeg poduzetništva.

U raspravi je pohvaljen rad HAMAG-BICRO-a kao središnje agencije koja potiče gospodarstvo i razvoj malog i srednjeg  poduzetništva. Posebice je naglašen značaj HAMAG BICROA-a u provedbi mjera za pomoć malim i srednjim poduzetnicima pogođenih gospodarskom krizom u kontekstu pandemije COVID-19. U raspravi je upitano o razlozima slabijih rezultata povlačenja bespovratnih potpora u Zadarskoj županiji. Zatražen je podatak o strukturi zaposlenih u HAMAG-BICRO-u i o eventualnim potrebama za novim zapošljavanjima. Upitano je o usmjerenosti prema zelenim tehnologijama i ulaganjima u zelenu tranziciju. Zatražen je podatak o rezultatima unutarnje kontrole, pri čemu je naglašeno da bi isti trebali biti javno objavljeni.

Predstavnik HAMAG-BICRO-a je naglasio da su, vezano uz decentralizaciju usluge HAMAG-BICRO-a, otvorene ispostave u svim županijama čija je uloga aktivno pružati potporu i savjete gospodarstvenicima u suradnji s poduzetničkim potpornim institucijama. U odnosu na rezultate koji se odnose na poduzetnike u Zadarskoj županiji, pojasnio je da se poduzetnici tog područja poglavito bave turističkom djelatnosti, a u tom segmentu u 2021. godini nije bilo otvorenih natječaja za dodjelu bespovratnih potpora. Istaknuo je da HAMAG-BICRO ima oko 320 zaposlenih te da ima potrebe za novim zapošljavanjima, pogotovo osoba građevinske struke. Također, naglasak je stavljen na financiranje ulaganja u zelenu transformaciju poduzeća. Istaknuo je da se revizije redovito provode te je rad HAMAG-BICRO-a od strane revizora ocijenjen kao vrlo dobar.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2021. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 57. sjednici održanoj 2. ožujka 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. veljače 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo (u daljnjem tekstu: Odbor) je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da će se predloženim izmjenama i dopunom Zakona o trgovini u bitnome urediti tri pitanja:

• Prvo je temeljno pravo na tjedni odmor kao pitanje ravnoteže privatnog i poslovnog života naših građana, a što se upravo kroz ispitivanje javnog mijenja pokazalo važnim za hrvatske građane. 

Radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, određeni su u trajanju do 90 sati. 

No, propisuju se iznimke od općeg pravila:
Zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača one trgovine koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. 

Također, iznimke se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu. Isto tako, kao iznimka propisana je distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica koja može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati. 

Poduzetnici imaju mogućnost da s obzirom na specifičnost obavljanja djelatnosti samostalno odrede broj nedjelja koje će raditi (turistička sezona, božićno razdoblje i sl.), no najviše do 16 sati.  U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, fondu od 90 sati, dodaje se još 15 sati, a što je ukupno najviše 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

• Drugo pitanje koje se uređuje jest u svrhu uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova obavljanja djelatnosti trgovine, ovim Zakonom na nastavak obavljanja djelatnosti trgovine neće utjecati promjena vrste robe kojom se ista djelatnost obavlja, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.

• I naposljetku, u svrhu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi propisani ovim Prijedlogom zakona usklađeni su sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Također, radi  pripreme gospodarskih subjekata, predlaže se stupanje  Zakona s 1. srpnja 2023. godine, a u 16 radnih nedjelja u 2023. neće se ubrajati nedjelje koje su do stupanja na snagu ovoga Zakona bile radne.

I ono što je posebno važno naglasiti jest da se propisuje obveza provođenja procjene učinaka ovoga Zakona u roku od godine dana kako bi se odgovarajuće procijenio učinak primjene rješenja iz ovoga Zakona.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo je istaknuo da su u Odboru zaprimljeni osvrti i prijedlozi Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: HOK), Udruge ruralnog turizma Hrvatske, kao i Sindikata (Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Matice Hrvatskih sindikata i Sindikata trgovine Hrvatske), a koji su proslijeđeni predlagatelju.
Osvrti su podijeljeni u smislu zadovoljstva ovim Konačnim prijedlogom zakona.

HOK u bitnome smatra da su uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca zakinuti obrtnici – vlasnici jedne trgovine u odnosu na veće lance trgovina budući da ne mogu raspodijeliti svoje kapacitete i osigurati da na određenoj lokaciji uvijek imaju pogone u radu. Stoga se zalažu za ukidanje zabrane rada nedjeljom i blagdanima, odnosno alternativno rješenje, a to je uvođenje minimalno pola radnih nedjelja u godini, njih 26.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske traži proširenje izuzeća u članku 2. stavku 5.:  “i druge poljoprivrednike koji kao mikro i mali poduzetnici pružaju ugostiteljske i turističke usluge“. 
Sindikati podržavaju prijedlog, no smatraju da je broj radnih nedjelja u trgovini i dalje previsok.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (u daljnjem tekstu: HUP) je istaknuo kako su oni svoje stavove proslijedili predlagatelju, a oni se u bitnome odnose na neslaganje u dijelu kojim se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine iz razloga što su zabrane suprotne temeljnim postulatima koje kao udruga zastupaju. Mišljenja su kako je najbolja opcija da se rad nedjeljom ostavi na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obveza i adekvatno plaćanje radnika. 
No, HUP podržava Konačan prijedlog Zakona u dijelu kojim će se u svrhu uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova pokretanja i obavljanja djelatnosti trgovine, izmijeniti odredba Zakona koja uređuje nastavak obavljanja djelatnosti trgovine.

U raspravi je također istaknuta bojazan vezana za opstanak malih trgovaca, a u slučaju da se sva kupovina kanalizira prema većim trgovačkim lancima.
S druge strane je pak istaknuto da je analiza pokazala da su 70 % osoba koje rade nedjeljom radnice, dakle ženska populacija i da je ovakav prijedlog značajan doprinos obiteljskoj ravnoteži. A također je istaknuto da je fiskalizacija tijekom tjedna pokazala da se najveći promet zapravo bilježi petkom i subotom.

Članovi Odbora su se složili da je ovaj Konačni prijedlog Zakona svojevrsni iskorak, no da će uvijek biti nezadovoljnih strana. Prednost je što se propisuje procjena učinka ovog zakona u trajanju od godine dana nakon čega će se moći evaluirati učinak ovakvog rješenja.

Predstavnica predlagatelja je prilikom osvrta na pristigle primjedbe, ali i osvrta na raspravu istaknula da je uređenje rada nedjeljom bilo predmetom ocjene ustavnosti u postupcima pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske 2004. i 2009. godine, kojom prilikom je Ustavni sud naglasio da pitanje uređenja radnog vremena nema ustavno značenje te zakonodavac ima široko područje slobode prosudbe, ali da je pritom dužan uvažavati ustavna dobra i vrednote. U ovom slučaju postiže se ravnoteža između članka 1. stavka 1., članka 49. stavka 1. i stavka 3. i članka 55. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske.
 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 8 (osam) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek    
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 56. sjednici održanoj 23. veljače 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je dana 24. prosinca 2020. godine stupila na snagu Direktiva (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2020. o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ (SL L 409) (u daljnjem tekstu: Direktiva).

Cilj Direktive jest olakšati pristup pravosuđu radi zaštite kolektivnih interesa potrošača, a uzimajući u obzir isključivo procesnopravnu narav Direktive, njezine odredbe trebale bi biti transponirane u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske upravo kroz ovaj poseban propis.

Stoga se ovim Prijedlogom zakona uređuju pravila parničnog postupka kojim se odlučuje o povredama prava potrošača iz brojnih područja, od općih prava potrošača, prava putnika, zaštite osobnih podataka, korisnika elektroničkih komunikacija, turističkih usluga, financija i drugih.

Također, propisuje se i mogućnost podnošenja predstavničke tužbe koja će, uz zahtjev za utvrđenje i zabranu daljnjeg protupravnog postupanja trgovca, moći obuhvaćati i zahtjev za naknadom štete potrošačima kojima je šteta nastala, a koji su izjavili da žele biti obuhvaćeni predmetnom tužbom.

Prijedlogom zakona uređuje se i mogućnost rješavanja sporova medijacijom kao bržim i jednostavnijim načinom rješavanja sporova.

Osim navedenog, propisuju se i pretpostavke pod kojima udruge i savezi udruga za zaštitu potrošača mogu biti uvršteni na Popis ovlaštenih tijela za podnošenje predstavničke tužbe.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 55. sjednici održanoj 24. siječnja 2023.  godine razmotrio Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonskih ovlasti (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s člankom 3. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 149/22) podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. siječnja 2023. godine.

Predmetno Izvješće sadrži tri Uredbe: 
1. Uredbu o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, broj 156/22),
2. Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine, broj 156/22),
3. Uredbu o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 156/22).

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio o Uredbi o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije (Narodne novine, broj 156/22) u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije. 
Ovom Uredbom sa zakonskom snagom se osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda  i raspodjele viška prihoda kupcima električne energije.
Sukladno Uredbi određuje se da tržišni prihodi proizvođača ostvareni proizvodnjom električne energije i njenim trgovanjem odnosno posredovanjem na tržištu ne mogu preći gornju granicu cijene od 180 EUR po MWh proizvedene električne energije. 
Mjera se odnosi na sve proizvođače i posrednike na tržištima osim energetskim subjektima kojem su prihodi ograničeni u skladu s uredbom kojom se regulira otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije je prihod po MWh električne energije predane u mrežu određen sustavom poticanja i koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava.
Sredstva prikupljena temeljem ove Uredbe usmjeravaju se za dugoročno rješavanje opskrbe energijom po održivim cijenama, na način da građani samostalno osiguravaju svoju energetsku samodostatnost.
Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom državnog proračuna, a kojim raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te se namjenjuje za sufinaciranje samoopkrbe kućanstva električnom energijom u iznosu do 50 % ukupnog troška izgradnje fotonaponske elektrane.
Trenutni broj priključenih fotonaponskih elektrana na niskom naponu je 5 258, a plan je temeljem ove Uredbe u sljedećih godinu dana prikupiti sredstva za sufinanciranje novih   20 000 priključenih elektrana ukupne procijenjene snage 360 000 kW.
Opravdani razlozi za stupanje na snagu ove Uredbe od 1. siječnja 2023. godine nalaze se u potrebi za uspostavom hitne  intervencije u području cijena električne energije, a kako bi se ublažili rizici neodrživih cijena za krajnje kupce te spriječio dodatni inflatorni pritisak na industriju i potrošače.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 9 (devet) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonskih ovlasti

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 55. sjednici održanoj 24. siječnja 2023. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu, P.Z. br. 440 (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju glavni državni inspektor  dr. sc. Andrija Mikulić je istaknuo da je Zakon o Državnom inspektoratu objavljen u „Narodnim novinama“, broj 115/18 i stupio na snagu 1. travnja 2019., a dopune istog objavljene su u „Narodnim novinama“, broj 117/21 (u daljnjem tekstu: Zakon). Zakonom je uređeno ustrojstvo Državnog inspektorata, upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javnozdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

Nakon stupanja na snagu Zakona doneseno je nekoliko posebnih propisa kojima su Državnom inspektoratu određeni, pored već postojećih, i novi poslovi, slijedom čega je potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon radi usklađivanja s tim propisima. Nakon analize dosadašnje primjene Zakona ujedno se ukazala potreba za detaljnijim uređenjem i usklađivanjem nekih odredbi Zakona, naročito u pogledu djelokruga pojedinih inspekcija i uvjeta za obavljanje određenih inspekcijskih poslova kako bi se postiglo daljnje poboljšanje u djelovanju Državnog inspektorata.

Predlaže se da se radi učinkovitijeg djelovanja poslovi inspekcije gospodarenja otrovnim kemikalijama pripajaju poslovima sanitarne inspekcije. Također, Prijedlogom zakona se energetske inspekcije u području naftnog rudarstva pripajaju rudarskoj inspekciji, koja će preuzeti poslove u području ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikova dioksida, a energetske inspekcije u području toplinarstva i plinarstva pripajaju se inspekciji opreme pod tlakom, koja će preuzeti poslove u području toplinarstva i plinarstva.

Nadalje, 1. studenoga 2022. stupio je na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20, 29/21 i 39/22), kojim se među ostalim propisuje postupak, način i sadržaj polaganja državnog ispita, a koji se polaže u Ministarstvu pravosuđa i uprave. 

Sukladno važećim propisima, državni ispit koji se polaže pri tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose, ne sadrži posebni dio ispita koji se odnosi na određena upravna područja. Slijedom toga, bilo je potrebno uskladiti Zakon u odnosu na propisane uvjete za obavljanje poslova određenih inspekcija na način da se propiše uvjet za položeni državni ispit i stručni ispit za inspektora. 

Dakle, ovim Prijedlogom propisuju se pravne pretpostavke za obavljanje poslova Državnog inspektorata određenih posebnim propisima donesenim nakon donošenja i stupanja na snagu Zakona.

Također, uređuju se novčane kazne u eurima, na način da se prekršajne odredbe u kunama uređene Zakonom preračunavaju u skladu s člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, objavljenim u „Narodnim novinama“, broj 57/22.

Ujedno se predlaže poboljšanje važećeg zakonskog teksta što će doprinijeti osnaženju temeljnog normativnog okvira kojim se uređuju inspekcijski poslovi iz djelokruga Državnog inspektorata te u konačnici doprinijeti zaštiti javnog interesa kroz djelovanja inspekcijskih službi Državnog inspektorata.

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi je primijećeno da se predloženim izmjenama Zakona tržišnim inspektorima dodjeljuju ovlasti za pribavljanje (uzorkovanje) proizvoda koji se prodaju na daljinu, a što uključuje i tajne kupnje pod tajnim identitetom. Nadalje, iskazana je zabrinutost vezana za nedostatak kadrova kao i opterećenost postojećih kadrova, obzirom na povećanje opsega posla u rudarskoj inspekciji i inspekciji opreme pod tlakom, kojima se pripaja i dosadašnja energetska inspekcija.
Također, primijećeno je da se mijenjaju i uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova odnosno određenih radnih mjesta inspektora. 

Istaknuto je da registrirani iznajmljivači imaju problem s konkurencijom neregistriranih iznajmljivača, posebno na otocima te se sugerira povećana dinamika nadzora turističkih inspektora u tom dijelu, a osobito po prijavama registriranih iznajmljivača. Postavljen je i upit o učestalosti i dinamici inspekcijskih nadzora u području kvalitete proizvoda koji se uvoze u Hrvatsku. 

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca (u daljnjem tekstu: HUP) naglasio je da su članovi HUP-a imali samo jedan prijedlog izmjene Zakona, koji nije uvažen, a odnosi se na članak 113. stavak 1. točku 2., pa predlažu da se u citiranoj odredbi iza riječi: „protivno prostornom planu“ dodaju riječi: “o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora, osim za građevinu koja se sukladno propisima kojima se uređuje gradnja može graditi temeljem glavnog projekta izrađenom protivno prostornom planu, a u postupku čije se izrade njegova usklađenost s prostornim planom ne utvrđuje.“
HUP smatra da bez takve dopune, a obzirom na odredbe Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, donesenog na temelju Zakona o gradnji, odredba predmetnog zakona biti će u koliziji s temeljnim propisima o gradnji. Naime, navedenim Pravilnikom propisani su zahvati u prostoru koji se mogu raditi - graditi, postavljati i obavljati na temelju glavnog projekta, a protivno prostornom planu (čl. 1. st. 4. i 5. Pravilnika). 

Predstavnik HUP-a zamolio je da se radi izbjegavanja nesporazuma i različitih tumačenja svih povezanih zakona još jednom razmotri njihov prijedlog.

Glavni državni inspektor odgovorio je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave te je naglasio da će se do drugog čitanja razmotriti prijedlozi izneseni u raspravi. Dodatno je pojasnio da se sve više proizvoda stavlja na tržište putem interneta, prodaje na daljinu i da se u praksi pokazalo potrebnim tržišnim inspektorima proširiti ovlasti koje bi im omogućile obavljanje istražnih radnji i kupnje robe ili usluga pod tajnim identitetom, kao i riješiti pitanje snošenja troškova takve kupnje, a koji postupak se također uređuje ovim Prijedlogom zakona.

Naglasio je da se spajanje određenih inspekcija predlaže iz razloga racionalizacije i učinkovitijeg djelovanja, a što se kadrova tiče da po sistematizaciji imaju predviđen veći broj slobodnih radnih mjesta koja će se u narednom periodu popunjavati pa će se na taj način odgovoriti potrebama opsega posla koji uključuje i povećanu dinamiku nadzora. Upravo zbog potrebe novih zapošljavanja mijenjaju se i uvjeti za obavljanje poslova inspektora sukladno određenim inspekcijskim područjima.
Što se tiče turističkog djelokruga, istaknuo je da je Državni inspektorat uspostavio dobru suradnju s turističkim zajednicama naročito vezano uz naplatu boravišnih pristojbi.

Nadalje, problematika neregistriranih iznajmljivača je poznati problem koji se nadzire sukladno kapacitetima. 
Naglasio je da je Državni inspektorat centralna točka za suradnju s institucijama Europske unije u pogledu razmjene obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za sigurnost potrošača. U slučaju proizvoda za koje je utvrđeno da predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača, a pronađeni su na tržištu Republike Hrvatske, Državni inspektorat kao nadležno tijelo promtno obavještava javnost o takvim proizvodima.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 55. sjednici održanoj 24. siječnja 2023.  godine razmotrio Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2021. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. prosinca 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2021. godini (u daljnjem tekstu: Izvješće) podnosi sukladno Zakonu o slobodnim zonama („Narodne novine“, br. 44/96, 78/99, 127/00, 92/05, 85/08, 148/13 i 58/20).
U 2021. godini poslovalo je jedanaest slobodnih zona, od kojih je 7 na kopnenom području: SZ Zagreb, Krapinsko-zagorska SZ, SZ Osijek, Podunavska SZ Vukovar, SZ Kukuljanovo, SZ Luka Rijeka – Škrljevo i SZ Splitsko-dalmatinska, dok su 4 slobodne zone na lučkome području: slobodne zone luke Rijeka, luke Pula, luke Split i luke Ploče.
Slobodna zona Kukuljanovo je neaktivna, dok su dvije slobodne zone u likvidaciji, i to Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska.
U 2021. godini u slobodnim zonama poslovala su 63 korisnika koji su zapošljavali 2.424 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,68 milijardi kuna (8% više nego u 2020.), a dobit je iznosila 183,2 milijuna kuna (66,7% više nego u 2020.). 
Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i EU, iznosio je 964,3 milijuna kuna (21,3% više nego u 2020.). Udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika svih slobodnih zona, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 57,5%. Udio izvoza korisnika lučkih slobodnih zona u njihovom ukupnom prihodu iznosio je 74,7%.

U raspravi je zatražena informacija o pojedinačnim korisnicima slobodnih zona i o gospodarskoj djelatnosti koju obavljaju.

Predstavnici predlagatelja su odgovorili na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Pojašnjeno je da je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju umanjena atraktivnost slobodnih zona te da je u posljednjih nekoliko godina prisutan trend smanjivanja broja slobodnih zona. Najzastupljenija djelatnost kojom se bavi najveći broj korisnika slobodnih zona je skladištenje (60%), zbog mogućnosti korištenja carinskih i poreznih olakšica. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 9 (devet) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2021. godini

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 54. sjednici održanoj 16. siječnja 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Branku Bačiću za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2023. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 119. stavka 6. i 7., članka 75. i članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora svoju 54. sjednicu održao i navedeni akt raspravio na zajedničkoj sjednici sa Odborom za prostorno uređenje i graditeljstvo, a oba u svojstvu matičnih radnih tijela.

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Andrej Plenković i gospodin Branko Bačić, predloženi kandidat za potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske gospodin Andrej Plenković obrazložio Prijedlog za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, provedena je rasprava.

U raspravi su članovi Odbora sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu na koja je kandidat odgovarao.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je većinom glasova, sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 3 (tri) glasa „PROTIV“ poduprijeti iskazivanje povjerenja Branku Bačiću za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Žarka Tušeka.

PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                              
Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 53. sjednici održanoj 14. prosinca 2022. godine razmotrio Prijedlog strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Prijedlog Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. (u daljnjem tekstu: Strategija) višesektorski akt strateškog planiranja usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti (u daljem tekstu: NPOO) čiji je sastavni dio.

Donošenje Strategije do kraja ove godine čini ispunjenje cilja reforme NPOO - Strategija digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva.

Strategija je izrađena u skladu sa svim važećim propisima (Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 123/17, podzakonskim aktima i smjernicama koordinacijskog tijela za strateško planiranje - Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije).

Izrada Strategije započela je krajem prošle godine kroz pripremu, a ove godine u svibnju aktivno su počele radionice i izrada analize stanja i nacrta prijedloga Strategije.

U radnu skupinu za izradu Strategije je imenovan 101 član iz 40 institucija, a na samom radu kroz podskupine je sudjelovalo 140 predstavnika iz 41 institucije javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice te udruga vezanih za navedena područja.

Također, Strategija je u skladu s vizijom Hrvatske definiranom u Nacionalnoj razvojnoj strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine koja glasi: „Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.“

Dok, vizija Strategije glasi: „Hrvatska unaprijeđena digitalnom transformacijom“.

Strategija je podijeljena u 8 poglavlja:
1. Predgovor
2. Uvod u Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine
3. Razvojne potrebe i potencijali za digitalizaciju hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva
4. Strateški ciljevi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine
a. Strateški cilj 1: Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo
b. Strateški cilj 2: Digitalizirana javna uprava
c. Strateški cilj 3: Razvijene, dostupne i korištene mreže vrlo velikih kapaciteta
d. Strateški cilj 4: Razvijene digitalne kompetencije za život i rad u digitalno doba
5. Indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva
6. Okvir za praćenje i vrednovanje
7. Upravljanje provedbom Strategije
8. Studija utjecaja na okoliš Strategije – nije bilo potrebno raditi studiju prema mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Temeljem provedene analize identificirane su razvojne potrebe i potencijali za četiri prioritetna područja: digitalna tranzicija gospodarstva, digitalizacija javne uprave, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, te razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta.

Slijedom definirane vizije kojom je određeno što se želi postići digitalizacijom te na temelju provedene analize trenutačnog stanja i prepoznatih razvojnih potreba i potencijala, utvrđena su 4 strateška cilja u četirima prioritetnim područjima, s ciljem digitalizacije hrvatskog društva, javne uprave i gospodarstva u razdoblju do 2032. godine. 

Prvi strateški cilj „Razvijeno i inovativno digitalno gospodarstvo“ kojim će se kroz planirane intervencije pružati podrška digitalnim inovacijskim centrima te digitalizaciji u mikro, malim i srednjim poduzećima, digitalizirati javne usluge za poduzetnike i osigurati dostupnost anonimiziranih podataka, transformirati i jačati konkurentnost kreativnih i kulturnih industrija te optimizirati  hrvatsko porezno i parafiskalno zakonodavstvo i administracija. 

Drugi strateški cilj „Visoko digitalizirana javna uprava i pravosuđe“ ostvarit će se kroz nadogradnju državne informacijske infrastrukture i naprednih softverskih rješenja, postizanje potpune interoperabilnosti javne uprave i omogućavanja pristupa podacima građanima i poduzećima, jačanje organizacijskih i ljudskih institucionalnih kapaciteta, digitalizaciju svih ključnih javnih usluga te promidžbu digitalnih usluga i korisničke podrške među građanima. 

Treći strateški cilj ove strategije „Povećanje dostupnosti i korištenja mreža vrlo velikih brzina i 5G mreža“ postići će se osiguravanjem preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju mreža, reguliranjem utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža, osiguravanjem potpora za razvoj mreža u područjima gdje ne postoji komercijalni interes za ulaganja te poticanjem korištenja usluga velikih brzina.
 „Razvoj digitalnih kompetencija za život i rad u digitalno doba“ četvrti je strateški cilj koji će kroz planirane intervencije  povećati broj IKT stručnjaka na tržištu rada, razvijati digitalne vještine građana za život i rad uz uporabu IKT-a te provoditi digitalnu tranziciju kao potporu razvoju obrazovnog i istraživačkog sustava.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da IKT sektor u Hrvatskoj čini 4,5 % nacionalnog BDP-a te da Strategija predviđa rast udjela IKT sektora u BDP-u Hrvatske na 13 % do 2032. godine.

U raspravi je Strategija prepoznata kao opsežan i sveobuhvatan akt strateškog planiranja kojim se usmjerava razvoj društva, gospodarstva i  javne uprave. Naglašeno je da se radi o usklađenju sa više akata, kako je već spomenuto s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., NPOO-om te drugim relevantnim nacionalnim aktima i aktima EU-a. 

Zatražen je podatak o gospodarstvenicima koji su sudjelovali u radu Stručne radne skupine. 

Također, istaknuto je da je potrebno u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja analizirati i pripremiti upisne kvote u srednjem obrazovanju, a kako bi se u budućnosti zadovoljile potrebe tržišta rada kako za STEM zanimanjima koje apostrofira Strategija, tako i za strukovnim zanimanjima.

Posebno je pohvaljen drugi strateški cilj „Visoko digitalizirana javna uprava i pravosuđe“, koji će povezivanjem unutar sustava smanjiti papirologiju i administraciju te na taj način ubrzati i olakšati rad obrtnika i poduzetnika.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da Prilog 2 (P2) Strategije sadrži detaljan pregled članova Stručne radne skupine i podskupina te je precizirao da je u radu Stručne radne skupine sudjelovalo 15 predstavnika gospodarskih udruženja (predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI).

Naglasio je da je Strategija krovni dokument te da će se kroz nacionalne planove razraditi detalji, uključujući i obrazovni dio.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 6 (šest) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429 i Konačnim prijedlogom zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395.    

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o radu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog) predlažu rješenja kojima će se osigurati kvalitetan i suvremen pravni okvir koji osigurava dostojanstvene uvjete rada radnika, te ujedno predstavlja okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, kako je i predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske. 

Konačni prijedlog se istodobno usklađuje s dvije nove direktive Europske unije, i to Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime, također provode i obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2027.

Najznačajnije zakonske promjene odnose se na sljedeće:
•    sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ograničavanjem broja mogućih uzastopno sklopljenih ugovora te u tom kontekstu prepoznavanjem tzv. povezanih poslodavaca, uključujući i lakšu mogućnost prelaska radnika na sigurniji oblik zaposlenja (rad na neodređeno vrijeme),
•    pritom svi sezonski poslovi predstavljaju iznimke od ograničenja u broju ugovora i trajanju ukupnog razdoblja, i to radi poticanja poduzetništva u ovom području koje čini 1/5 hrvatskog gospodarstva,
•    nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme, te mogućnost zakonitog rada izvan sezone, što u većoj mjeri odgovara potrebama današnjeg tržišta rada i potrebama radnika za stabilnošću radnog odnosa,
•    potpuniji sadržaj pisanog ugovora o radu te informacije o ključnim aspektima radnog odnosa, radi bolje zaštite interesa radnika,
•    potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu (pri čemu radnik samostalno određuje gdje će rad obavljati),
•    dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do 8 godina života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada, 
•    fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada (Kod ugovora o dodatnom radu, ne može se ugovoriti radno vrijeme duže od 8 sati tjedno.
Radno vrijeme radnika može biti raspoređeno :
Jednako – kada radnik uvijek radi jednako po tjednima 
Nejednako – kada radnik radi nejednako po tjednima, pri čemu ne može raditi duže od 16 sati tjedno.
Kada radi nejednako, u jednom tjednu može raditi duže od 8 sati, ali će u drugom raditi kraće ili uopće neće raditi. Pri tome se, radi praćenja intenziteta rada radnika u smislu Direktive, propisuje da u svakom razdoblju od 4 mjeseca ne smije raditi duže od prosječnih 8 sati tjedno.),
•    zajamčeno minimalno povećanje plaće za svaki sat rada radnika nedjeljom u visini od 50% u odnosu na redovitu satnicu,
•    brisanje zakonske odredbe prema kojoj bi se kolektivnim ugovorom za radnike zaposlene u agencijama za privremeno zapošljavanje mogli ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta koje ostvaruju radnici zaposleni kod korisnika,
•    dopuna zakonskih odredbi kojim se povećava razina zaštite djece i maloljetnika u području rada te, također, i razina zaštite dostojanstva radnika,
•    mogućnosti produženja probnog rada pod propisanim uvjetima zbog opravdanih slučajeva (duže bolovanje, korištenje rodiljnih i roditeljskih prava), 
•    pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva, 
•    pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost, 
•    načelo nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji za vrijeme odmora i dopusta   uvedeno za sve radnike zbog potrebe uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života radnika. Načelo nedostupnosti neće se primijeniti ako se radi o prijekoj potrebi za radom radnika odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije,
•    obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada,
•    izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža), kao i prava radničkog vijeća na suodlučivanje kod otkaza radnicima starijim od 65 godina, sve sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika,
•    mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja, 
•    cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade, ali uz istodobno poticanje razvoja tog dijela brzorastućeg tržišta rada kojeg su omogućile nove digitalne tehnologije.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da se propisuje odgođeno stupanje na snagu odredbi o platformskom radu (1.1.2024.), obzirom da se radi o novom obliku rada koji se na cjelovit način uređuje, zbog čega je potrebno dodatno vrijeme od godine dana da se ciljani poslodavci prilagode promjenama, a država osigura tehničke preduvjete za provedbu zakonom propisanih obveza tih poslodavaca (uspostava registra, vođenje evidencije o radu korištenjem digitalnih radnih platformi, a u svrhu praćenja tog novog oblika rada i olakšanog nadzora).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 2 (dva) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenog 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429 i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394.    

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je donošenje ovoga Zakona dio opsežnije reforme radnog zakonodavstva, a koja je predviđena nizom strateških dokumenata Vlade - Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020. do 2024., Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj te konačno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, u okviru mjere: Unaprjeđenje radnog zakonodavstva.

Predloženi zakonski okvir će, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Konačni prijedlog zakona uređuje:
•    definiciju neprijavljenog rada,
•    način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada (inspekcija, Porezna uprava, HZMO) te postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire,
•    obvezu isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika,
•    uspostavu jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi,
•    uspostavu pravnog okvira za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja,
•    objavu prekršitelja (tzv. crna lista) i objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom (tzv. bijela lista),
•    uspostavu evidencije neaktivnih osoba.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 8 (osam) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394 i Konačnim prijedlogom zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395.    

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u bitnome uređuju tri pitanja:
-    radno vrijeme u djelatnosti trgovine, 
-    postupanje kod nastavka obavljanja djelatnosti trgovine, tj. preuzimanja trgovačkih objekata, a sve u cilju smanjenja administrativnog opterećenja poslovnih subjekata,
-    te se novčani iznosi u prekršajnim odredbama usklađuju s eurom kao valutom.

Radno vrijeme u trgovini regulira se na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. 
Tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote, određeni su u trajanju do 90 sati. Uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, određuje se iznimka od općeg pravila na način da 16 nedjelja može biti radno po izboru trgovca. Ova iznimka od općeg pravila obrazlaže se organizacijom radnog vremena trgovca koji može odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati, dodaje se još 15 sati, a što je ukupno najviše 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje. 

Propisuju  se iznimke od općeg pravila za trgovine koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:
-    željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, 
-    benzinskih postaja, 
-    bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova,
-    obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima, 
-    otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, 
-    prodaja putem automata i prodaju na daljinu,
-    distribucija tiska putem kioska te prodaja kruha i pekarskih proizvoda u vremenu 7:00-13:00 sati.
Navedene iznimke su propisane zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača, a uvažavajući i činjenicu da je Republika Hrvatska turistička zemlja.
Također, navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i u, drugim zemljama članicama Europske unije. 

U svrhu uklanjanja administrativnih prepreka i smanjenja troškova obavljanja djelatnosti trgovine, ovim Prijedlogom zakona, institut nastavka obavljanja djelatnosti bez izdavanja novog rješenja o  ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine odnosi se na sve vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine, ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš, u kojem slučaju je trgovac dužan ishoditi novo rješenje za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine (npr. pirotehnička sredstva, boje i lakovi i sl.).

U svrhu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi propisani ovim Prijedlogom zakona usklađeni su sa člankom 14. i člankom 69. stavkom 3. Zakona o uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22 i 88/22).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 8 (osam) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.

2. Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394 i Konačnom prijedlogu zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395 provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.                                                                                                                                                               

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je prilikom izrade Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama u komunikaciji s nadležnim tijelom za strateško planiranje utvrđeno da je za gospodarenje mineralnim sirovinama primjerenije umjesto strategije izraditi odgovarajući akt strateškog planiranja nižeg reda, obzirom na odrednice donesenih Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17), Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 89/2018) i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (narodne novine, broj 13/2021), te se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) isto i određuje (izrada i donošenje odgovarajućeg akta strateškog planiranja nižeg reda).

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja utvrdilo je u praksi da neaktivna eksploatacijska polja mineralnih sirovina nisu odgovarajuće planirana u prostorno-planskoj dokumentaciji, te se osnovom te činjenice nije moglo pristupiti ponovnoj aktivaciji eksploatacijskih polja, niti postupku sanacije rudarskim radovima otkopanih prostora eksploatacijskih polja mineralnih sirovina. Dosadašnje zakonske odredbe kojima je uređena problematika sanacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, Izvanredna sanacija (odredbe članka 102. i odredbe članka 103. Zakona o rudarstvu „Narodne novine“, broj  56/13, 14/14, 52/18, 115/18, 98/19), odnosno Izvođenje rudarskih radova u posebnim situacijama (odredbe članka 104. Zakona o rudarstvu) u dosadašnjoj primjeni Zakona o rudarstvu nisu niti jedanput konzumirane, odnosno nije bio proveden niti jedan postupak sanacije po istima. Predstavnica predlagatelja je naglasila da u ovom trenutku imamo 141 neaktivno eksploatacijsko polje.

Temeljem te činjenice ovim Prijedlogom zakona jasno su propisana dva modela sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina:
- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina,
- sanacija neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina, za koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da će dovesti do provedbe sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja. 

Također, ovim Prijedlogom zakona nomotehnički se uređuju odredbe važećeg Zakona o rudarstvu te je izmjena i dopuna potrebna i zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 8 (osam) „ZA“ i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18; u daljnjem tekstu: Zakon), stupio na snagu 5. srpnja 2018. godine.

Zakonom se pored realizacije projekta izgradnje infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku uređuje potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om.

Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu („Narodne novine“, broj 34/17) predviđene su lokacije i rokovi za izgradnju infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u morskim lukama.

Nakon donošenja Zakona, doneseni su Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“, broj 25/20) i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Oba dokumenta definiraju razvoj tržišta UPP-a (naročito u segmentu prometnog sektora) kao jedan od osnovnih strateških ciljeva Republike Hrvatske.

Shodno očekivanom povećanju korištenja UPP-a u teškom teretnom prometu, pomorskom prometu i željezničkom prometu kao temeljna odrednica promjena navodi se razvoj infrastrukture za korištenje UPP-a u prometu. Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom  razdoblju, do 2030. godine u Republici Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 UPP punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućavati punjenje plovnih objekata.

S obzirom na to da je od izbora lokacije mjesta za opskrbu UPP-om prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu UPP-om. Cilj revalorizacije je optimiziranje tehničkih, prostornih i financijskih parametara u cilju omogućavanja realizacije projekta razvoja stanica do 2024. godine uz ostvarenje punog potencijala realizacije UPP terminala kao opskrbne točke UPP-om za upotrebu u prometu.

Ovim Prijedlogom zakona pitanje mjesta za opskrbu UPP-om ne veže se isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se optimalna lokacija mjesta za opskrbu UPP-om odabrati uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara, a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.

Također, mijenjaju se iznosi navedeni u kunama odgovarajućim iznosima u eurima sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22, 88/22) i Uputi Ministarstva financija Klasa: 0ll-01/2l-04/6, Urbroj: 513-06-03 -22-133 od 6. svibnja 2022. godine.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 8 (osam) „ZA“ i 1 (jedan) „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 50. sjednici održanoj 22. studenog 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (s pripadajućim aktima).
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna za 2023. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona dana je i pravna osnova za isplatu sredstava iz Državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Također, propisano je kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija i tijekom 2023. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu od 265,4 milijuna eura. (iznos se nije mijenjao u odnosu na 2022.-2,0 milijarde kuna). 
Zatim je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija tijekom 2023. godine, na temelju Odluke o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Državnom proračunu za 2023. godinu, odnosno do iznosa od 13,3 milijuna eura (100,0 milijuna kuna). U 2023. godini ukupno ograničenje za zaduživanje svih općina, gradova i županija ograničeno je na najviše 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica (nije se mijenjalo u odnosu na 2022. godinu).
S obzirom na iskustva iz ranijih godina vezana za pandemiju COVID-19 te radi narušene sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu i za 2023. godinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu. Ova mogućnost će se koristiti iznimno, a kako bi se osigurala odgovarajuća razina parlamentarnog nadzora, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje obveza ministru financija da o takvim preraspodjelama u roku od sedam dana od dana donošenja odluke Vlade izvijesti Odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija. Također, dana je mogućnost Vladi da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. 
Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona je i u 2023. dana ovlast HBOR-u i HAMAG-BICRO-u da sukladno odlukama Vlade izdaju jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske za provedbu mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu - godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 338,4 milijuna eura (2,5 milijardi kuna) te ovlast HBOR-u da izdaje jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) - godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 398,2 milijuna eura (3,0 milijardi kuna).
Vezano za zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 5,5 milijardi eura (41,4 milijarde kuna), dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,7 milijardi eura (27,9 milijardi kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 399,9 milijuna eura (3,0 milijarde kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 431,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna). Nova financijska jamstva za 2023. iznose 1,2 milijarde eura (9,0 milijardi kuna), od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 882,8 milijuna eura (6,7 milijardi kuna), a jamstvena zaliha u 2023. iznosi 39,8 milijuna eura (299,9 milijuna kuna).
Konačnim prijedlogom zakona za 2023. godinu predviđena su sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15,0 milijuna eura (113,0 milijuna kuna).

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                          

 PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 50. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2023. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da se u 2023. godini predviđa usporavanje gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj. 
Realni rast BDP-a iznosit će 0,7%, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan.
Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine tako bi trebao doći od državne potrošnje i investicija. 
Inflacija bi u 2023. godini trebala usporiti na 5,7 posto, uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i visoke osnovice iz 2022. godine.
Na tržištu rada se u 2023. godini ipak ne očekuju izraženija negativna kretanja, dijelom pod utjecajem kroničnog manjka ponude radnika, pa će tako broj zaposlenih zabilježiti blago povećanje, dok će se stopa nezaposlenosti zadržati na ovogodišnjoj razini.

Snažniji gospodarski rast očekuje se nakon 2023. godine (s projiciranim gospodarskim rastom od 2,7% odnosno 2,6% u 2024. te 2025. godini) uz očekivano jenjavanje inflacijskih pritisaka, jačanje vanjske potražnje te nastavak rasta realnih plaća.

Uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2023. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura i bilježe rast od 9%, dok su za 2024. godinu projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. godinu u iznosu od 25,8 milijardi eura.

Porezni prihodi u 2023. godini rastu za 4,8% i projicirani su u iznosu od 13,3 milijarde eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2024. godini projicirani u iznosu od 14 milijardi eura, odnosno uz međugodišnji rast od 5,1%, dok se u 2025. godini očekuju u iznosu od 14,7 milijardi eura i bilježe rast od 5%.
Prihod od poreza na dobit za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,6 milijardi eura, dok je u 2024. i 2025. godini projiciran u iznosu od 1,7 milijardi eura.  
Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2023. godini planira ostvariti 9,1 milijarda eura prihoda od PDV-a (rast od 6,2%), dok projekcije za 2024. godinu iznose 9,7 milijardi eura, odnosno 10,2 milijarde eura za 2025. godinu.
Prihod od posebnih poreza i trošarina planira u iznosu od 2,2 milijarde eura u 2023. godini i 2024. godini, a u 2025. godini se projicira u iznosu od 2,3 milijarde eura.
Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2023. - 2025. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2023. godini u državni proračun planira se prikupiti 4 milijarde eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 8,2%), dok projekcija za 2024. godinu iznosi 4,2 milijarde eura, a za 2025. godinu 4,4 milijarde eura.
Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz prethodnog, ali i novog Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.,  Mehanizma za oporavak i otpornost kao i sredstva iz Fonda solidarnosti EU. Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2023. godini bilježe značajan rast od 32,8% te iznose 5 milijardi eura, dok u 2024. i 2025. godini iznose 4 milijarde eura.
Što se tiče rashoda u 2023. godini ukupni rashodi planirani su u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. 
U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. godini projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura.
Povećanje rashoda u iznosu od 2,1 milijardu kuna u 2023. godini rezultat je povećanih izdvajanja za:
o    rashode za  zaposlene - 456,7 milijuna eura 
o    socijalnu skrb i održivost mirovinskog sustava:
▪    mirovine i mirovinska primanja  - 512,7 milijuna eura
▪    socijalne naknade i pomoći (zajamčena minimalna naknada, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja) - 25,6 milijuna eura 
o    nastavak provedbe demografskih mjera:
▪    rodiljne i roditeljske potpore - 40,4 milijuna eura 
▪    prehrana za učenike u osnovnim školama - 72,2 milijuna eura 
▪    subvencioniranje stambenih kredita -13,9 milijuna eura
▪    fiskalna održivost dječjih vrtića - 14,6 milijuna eura 
o    transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje - 74,8 milijuna eura
o    nastavak obnove od potresa - 270,8 milijuna eura 
o    investicijski projekti uključujući ulaganja u obrazovanje i zdravstvo:
▪    projekti opremanja i energetska obnove obrazovne infrastrukture (Mehanizam za oporavak i otpornost) -193,3 milijuna eura,
▪    kapitalne investicije ustanova u zdravstvu (Mehanizam za oporavak i otpornost) -131,9 milijuna eura investicijski razvojni projekti
▪    projekti vodnog gospodarstva (Mehanizam za oporavak i otpornost) – 101,6 milijuna eura
▪    projekti u okviru operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali - 94,5 milijuna eura
▪    financiranje razlike između ugovorenih i alociranih EU sredstava -100,0 milijuna eura
o    zelena i digitalna tranzicija gospodarstva:
▪    Projekt Europska inovacija za baterije (EuBatln VPZEI) financiran iz OPKK - 84,8 milijuna eura
▪    Potpore poduzetnicima za prijelaz na energetski učinkovito gospodarstvo  - 59,6 milijuna eura (projekt se nastavlja u sljedećim godinama)
o    jačanje obrambenih sposobnosti i sigurnosti (vojna oprema i upravljanje granicama, razminiranje) – 86,9 milijuna eura
o    diverzifikacija dobavnih pravaca u energetici (izgradnja plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala) – 75,0 milijuna eura.

Za provedbu mjera iz proljetnog i jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske u razdoblju od 2023. – 2025. godine osigurano je ukupno 643,2 milijuna eura.
U 2023. godini manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je na razini od 1,7 milijardi eura ili 2,4% BDP-a. U 2024. godini isti se projicira u iznosu od 896 milijuna eura ili 1,2% BDP-a, a u 2025. godini u iznosu od 229 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. 

Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 70,2% BDP-a u 2022. odnosno 67,9% BDP-a u 2023. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će sa 65,5% BDP-a u 2024. godini  dosegnuti razinu od 63,5% u 2025. godini. 

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) naglasio je da Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023.-2025. na razini razdjela Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2023. godinu iznos 1.958.794.709 eura, za 2024. godinu 1.408.674.185 eura, te za 2025. godinu 1.409.556.980 eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2023. godinu iznosi 1.487.403.488 eura. 

U okviru ovog prijedloga proračuna najznačajniji rashodi odnose se na Fondove EU koji iznose 633.615.470 eura za 2023. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 599.074.534 eura. Od navedenog iznosa za promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju, razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara i visokog obrazovanja, poslovnu konkurentnost te aktivnosti jačanja oporavka od krize u kontekstu pandemije COVID-19 planiran je iznos od 174.427.100 eura, za projekte vodnokomunalne infrastrukture 258.842.563 eura (uključujući i nacionalno učešće), te za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti u industriji smanjenjem udjela fosilnih goriva uvođenjem alternativnih izvora, povećanje učinkovitosti javne rasvjete (izdaci za zajmove), smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagališta i za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 175.937.302 eura.

S obzirom na to da alocirana bespovratna EU sredstva neće biti dostatna do završetka razdoblja prihvatljivosti izdataka, a sukladno obavezama iz potpisanih Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, u okviru izvora općih prihoda i primitaka u 2023. godini planirana su sredstva za provedbu projekata unapređenja javnog vodoopskrbnog sustava u iznosu 125.534.260 eura.
U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2023. godini planirano je ukupno 416.436.454 eura, od čega je 365.629.340 planirano na glavi Ministarstva u užem smislu (bez Ravnateljstva za robne zalihe), dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva najznačajniji dio planiran je na projektima vodnog gospodarstva  i to 162,4 milijuna eura, 119,2 milijuna eura za revitalizaciju, izgradnju i digitalizaciju energetskog sustava, poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije te korištenje vodika i novih tehnologija, dok je 75,0 milijuna eura planirano za izgradnju plinovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala, te 105 milijuna eura u 2024. godini.

Dodatno, u 2023. godini planirana su i sredstva fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih kao posljedica potresa iz ožujka i prosinca 2020. na energetskoj i vodnokomunalnoj infrastrukturi, u ukupnom iznosu 56.688.157 eura.
Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka, uključujući izdatke, isti na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora za 2023. godinu iznose 586.444.975 eura, od čega se najznačajniji iznos od 388.442.820 eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu. U okviru ovih izvora najznačajniji iznos odnosi se na sredstva za provedbu projekata javnog vodnoopskrbnog sustava u visini 125.534.260 eura (s obzirom na to da alocirana bespovratna EU sredstva neće biti dostatna do završetka razdoblja prihvatljivosti izdataka, a sukladno obavezama iz potpisanih Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, planirana su sredstva za provedbu ovih projekata iz izvora 11 Opći prihodi i primici). 

Također, u 2023. godini dolazi do značajnog povećanja rashoda za potporu kućanstvima i subvencije poduzetnicima za podmirenje troškova energenata (električna energija, toplinarstvo i plin), temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (Narodne novine, br. 104/22 i 106/22), tako da ovi rashodi u 2023. godini iznose 145.576.999 eura. 
Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na deficit najveći dio se odnosi na sredstva učešća za EU projekte i to u iznosu 63.447.991 eura.

Prijedloge svojih financijskih planova za 2023. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je predloženi Financijski plan ukupnih prihoda za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 918.771.938 eura veći je za 20,50% u odnosu na Plan za 2022. godinu i to s osnova prihoda po posebnim propisima, tekućih i kapitalnih pomoći proračunu iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne uprave, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, te kapitalnih donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna.
Planirane projekcije za 2024. godinu smanjuju se za 399.604.285 eura, odnosno za 43,49%  u odnosu na 2023. godinu, a za 2025. godinu se smanjuju za 15,75% u odnosu na 2024. godinu odnosno za 81.749.229 eura. Smanjenje je prvenstveno iz razloga predviđenog povlačenja sredstava za Projekte financirane sredstvima iz EU fondova. Naime, projekti koji će se financirati iz novog operativnog programa 2021.-2027. više se ne planiraju izvršavati kroz Financijski plan Hrvatskih voda, budući da Hrvatske vode za ovaj program više nemaju ulogu posredničkog tijela razine 2, i novi projekti će se provoditi u Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).
U strukturi predloženih prihoda za 2023. godinu izvorni prihodi (vodne naknade) – Prihodi po posebnim propisima čine udio od 30,54%, prihodi iz Državnog proračuna 63,72%, a svi ostali prihodi 5,74%.
Prihodi temeljem pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna planirani su u 2023. godini iznosom od 593.940.732 eura koji se planiraju ostvariti temeljem kapitalnih i tekućih pomoći s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, razdjela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, razdjela Ministarstva poljoprivrede, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, kapitalnih pomoći iz proračuna jedinica lokalne uprave i tekućih pomoći od međunarodnih organizacija. 

U projekcijama za 2024. godinu ovi prihodi planiraju se iznosima od 227.187.097 EUR što čini 38,94% plana 2023. godinu, i za 2025. godinu 149.662.960 eura što čini 65,88% plana za 2024. godinu.
Prihodi u obliku pomoći temeljem prijenosa EU sredstava planirani su u 2023. godini iznosom od 397.932.216 EUR, veći su za 2,54% u odnosu na Plan 2022. godine, a odnose se na kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 373.812.330 EUR s razdjela resornog ministarstva (za projekte vodnokomunalne infrastrukture i na tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava). Projekcije ovih prihoda za 2024. godinu iznose 205.216.483 eura i manje su u odnosu na 2023. godinu za 48,43%, dok za 2025. godinu iznose 135.181.252 eura, odnosno 34,13% manje u odnosu na 2024. godinu.
Prihodi od imovine planiraju se u 2023. godini iznosom od 1.274.139 eura i prvenstveno predstavljaju prihode od financijske imovine s osnova zateznih kamata, kamata za obročne otplate vodnih naknada i ostalih prihoda od financijske imovine. 

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama u 2023. godini planiraju se iznosom od 283.628.642 eura što čini 31,22% ukupnih prihoda poslovanja, a u projekcijama 2024. i 2025. godini planiraju se ostvariti iznosom od 278.068.884 eura.

U odnosu na rashode, oni su planirani za 2023. godinu i projekcije za 2024. i 2025. godinu u skladu su s planiranim prihodima. Ukupni rashodi za 2023. godinu iznose 951.819.917 eura i veći su za 21,75% u odnosu na plan 2022. godine, dok projekcije za 2024. godinu iznose 537.085.232 eura i manje su za 43,57% u odnosu na prijedlog plana za 2023. godinu, a za 2025. godinu iznose 449.894.368 eura i manji su za 16,23% u odnosu na 2024. godinu.
U strukturi ukupnih rashoda za 2023. godinu rashodi poslovanja čine udio od 90,89% i iznose 865.191.438 EUR dok rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 86.628.479 EUR (9,11%).
Najveći udio u rashodima poslovanja čine Ostali rashodi i iznose 644.795.261 eura, a odnose se na kapitalne pomoći iz EU sredstava i kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru vezanih uz sufinanciranje iz programa investicijskih aktivnosti (program 1003), odnosno ulaganja u vodnokomunalnu infrastrukturu.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  (u daljnjem tekstu: Fond) je istaknuo da planirani prihodi i primici Fonda za 2023. godinu iznose 400.108.430 eura, za 2024. godinu iznose 339.591.105 eura, a za 2025. godinu iznose 347.614.220 eura.
Planirani rashodi i izdaci za 2023. godinu iznose 374.534.570 eura, a odnose se na programe:
•    Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 16.182.795 eura,
•    Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 52.316.770 eura,
•    Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 181.987.650 eura,
•    Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 124.047.355 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2024. godinu iznose 355.362.355 eura, a odnose se na programe:
•    Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 15.002.575 eura,
•    Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 48.786.325 eura,
•    Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 161.892.030 eura,
•    Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 129.681.425 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2025. godinu iznose 310.226.940 eura, a odnose se na programe:
•    Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 14.491.760 eura,
•    Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 43.062.850 eura,
•    Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 120.064.365 eura,
•    Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 132.607.965 eura.

Fond je u Prijedlogu Financijskog plana za 2023. i projekcije 2024. i 2025. godine planirao sredstva uzimajući prije svega u obzir već preuzete obveze temeljem sklopljenih ugovora s korisnicima sredstava Fonda i raspisanim javnim pozivima/natječajima, a u značajnijoj mjeri odnose se na sredstva za provođenje aktivnosti programa i projekata energetske učinkovitosti sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 09. ožujka 2022. godine u svrhu ublažavanja porasta cijene plina i sprečavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu i Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 08. rujna 2022. godine u svrhu energetske obnove obiteljskih kuća i energetske obnove stambenih zgrada te na aktivnosti vezane uz ulaganja iz Modernizacijskog fonda.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu 
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek   

Temeljem članka 47. stavka 1. podstavka 2., članka 49. stavaka 1. i 2.  i članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 50. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, jednoglasno donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će tematsku sjednicu na temu: „HROTE- izvješće o stanju ugovora s opskrbljivačima električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije (OIEiK)“.
3. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.
4. Na tematsku sjednicu pozvat će se čelnik HROTE-a, direktor Boris Abramović.
5. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će materijale od HROTE-a (izvješće, analize i sl.) vezane uz temu te dostaviti svim članicama/ovima, najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice.
6. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će mišljenje resornog Ministarstva vezano uz temu.

Obrazloženje

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora  (u daljnjem tekstu: Odbor) zaprimio je dana 17. studenoga 2022. godine Prijedlog zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru, članica i članova Odbora za gospodarstvo, potpredsjednice Anke Mrak-Taritaš, Vesne Vučemilović, Branka Grčića i Željka Pavića, za sazivanje tematske sjednice Odbora na temu: „HROTE- izvješće o stanju ugovora s opskrbljivačima električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i kogeneracije (OIEiK)“, a sve sukladno članku 49. stavku 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20).
 
Predlagatelji su se u okviru Prijedloga osvrnuli na pitanja na koja posebno žele dobiti odgovore, a ista se odnose na:

-    sklapanje ugovora s povlaštenim proizvođačima koji imaju pravo na poticajnu cijenu,
-    sklapanje ugovora sa svim opskrbljivačima radi preuzimanja minimalnog udjela  električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora električne energije i kogeneracije (OIEiK),
-    prikupljanje naknade za poticanje proizvodnje iz OIEiK od svih opskrbljivača na tržištu električne energije,
-    obračun i raspodjelu novčanih sredstava na temelju sklopljenih ugovora.

Potpredsjednica Odbora Anka Mrak-Taritaš obrazložila je Prijedlog članova Odbora i naglasila da su pitanja iz Prijedloga kreirana prema Planu rada HROTE-a.

Predsjednik Odbora Žarko Tušek naglasio je da je tema aktualna i da u cilju razjašnjenja otvorenih pitanja i transparentnosti djelovanja HROTE-a podržava ovakav Prijedlog.

Člankom 47.  stavkom 1. podstavkom  2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
“Predsjednik radnog tijela Sabora: 
-    saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

Člankom 49. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da prijedlog za sazivanje sjednice radnog tijela može zaključkom zatražiti Sabor, predsjednik Sabora ili najmanje jedna trećina članova radnog tijela. Prilikom sazivanja sjednice radnog tijela, predsjednik radnog tijela dužan je naznačiti dnevni red sjednice.

U članku 49. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da je predsjednik radnog tijela dužan sazvati sjednicu najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva od ovlaštenog predlagatelja. 

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

Uvažavajući gore citirane odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je jednoglasno, sa 8  glasova „ZA“, usvojio Zaključak kako to stoji u dispozitivu.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjima, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu s izvornim planom
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 47. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da je hrvatski BDP snažno porastao u prvih 6 mjeseci 2022. godine, pod utjecajem dinamičnog rasta inozemne i domaće potražnje, potaknutog akumuliranom štednjom iz prethodne 2 godine pandemijskog razdoblja. Najnoviji visokofrekventni makroekonomski pokazatelji, kao i pokazatelji raspoloženja ekonomskih subjekata, upućuju na izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine, naročito u posljednjem tromjesečju. Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 5,7%.
Projicirani rast inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2022. godini iznosi 10,4 %, dok je u prethodnoj godini to bilo 2,6 %.
Stopa nezaposlenosti pada te je 6,3 %, za razliku od prethodne godine kada je iznosila 7,6 %.
Što se tiče prihoda, novim planom proračuna za 2022. ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna te se povećavaju za 758 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja ove godine pri čemu:
•    prihodi od poreza - povećavaju se za 4,4 milijarde kuna.
•    prihodi od doprinosa – povećavaju se za 7,1 milijun kuna.
Prihod od poreza na dobit iznosi 11,3 milijarde kuna i veći je za 2 milijarde kuna u odnosu na prve izmjene i dopune Državnog proračuna iz svibnja ove godine:
•    rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2021. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2022. te na osnovu toga obračunate akontacije za uplatu od svibnja do prosinca 2022. godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 64,7 milijardi kuna i veći je u odnosu na prvotno planirane za 2,1 milijardu kuna.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 577,8 milijuna kuna, čime se povećava za 117,9 milijuna kuna u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.
Prihodi od pomoći prema novom planu za 2022. iznose 28,2 milijarde kuna i smanjuju se za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosad planirane prihode: 
•    izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije.
Ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna. 
Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos.
Povećanjem rashoda iz općih prihoda primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka osiguravaju se sredstva za: 
•    provedbu mjera iz jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u 2022. godini - ukupno 1,2 milijarde kuna (unutarnjim preraspodjelama 852,5 milijuna kuna, kroz povećanje rashoda osigurava preostalih 309,4 milijuna kuna),
•    za mirovine u iznosu od 1,2 milijardi kuna (navedeni iznos uključuje i sredstva u iznosu od 462,2 milijuna kuna koja su isplaćena korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedice porasta cijena energenata),
•    isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (INA MOL) u iznosu od 1,8 milijardi kuna,
•    za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 583,0 milijun kuna,
•    naknadu u cijeni goriva Hrvatskim cestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. u iznosu od 354,8 milijuna kn,
•    povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 300 milijuna kuna, 
•    povećana izdvajanja za jamstvenu pričuvu 281,2 milijuna kuna.
Smanjenje rashoda iz općih prihoda primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka rezultat je najvećim dijelom smanjenja:
•    rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 649,5 milijuna kuna,
•    sredstava učešća vezanih uz provedbu projekata iz operativnih programa u iznosu od 390,3 milijuna kuna,
•    izdvajanja za kamate na pozicijama Ministarstva financija u iznosu od 226,4 milijuna kuna,
•    izdvajanja za zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 149,3 milijuna kuna uslijed kasnijeg stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi.
Smanjenje rashoda koji se financiraju iz EU izvora rezultat je:
•    smanjenja rashoda financiranih iz EU sredstava u iznosu od 3,7 milijardi kuna (najvećim dijelom izdvajanja u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali i u okviru Mehanizma za opravak i otpornost), 
•    rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno očekivanoj dinamici provedbe projekata.
Povećanje rashoda koji se financiraju ostalih izvora rezultat je najvećim dijelom povećanja rashoda ustanova u zdravstvu financiranih iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna.
Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a. 
Manjak proračuna opće države projiciran je u iznosu od 7,1 milijardu kuna ili 1,5% BDP-a.
Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje za 8,5 postotna boda u odnosu na 2021. godinu te će iznositi 71,3% BDP-a.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja, iznosi 13.586.209.741 kn, odnosno povećava se za ukupno 1.551.839.373 kn, od čega se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu, odnosi 1.418.616.009 kn.
Na izvorima koji utječu na visinu deficita državnog proračuna, tzv. limiti (dakle bez izdataka koji se povećavaju za 148.500.000 kn) povećanje iznosi 1.860.000.000 kn, zajedno sa izdacima isto iznosi 2.008.500.000 kn, dok kod ostalih izvora financiranja (vlastite i namjenske prihode, pomoći i sl.) dolazi do smanjenja u iznosu 456.660.627 kn.
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita odnosi se u najvećoj mjeri na glavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u ukupnom iznosu 1.864.774.806 kn i to 1.800.000.000 kn za podmirenje troškova vezanih uz arbitražni postupak INA-MOL i 90.000.000 kn na naknadu troškova energenata temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN, broj 104/22 i 106/22), za što su sredstva dijelom osigurana preraspodjelom unutar samog Ministarstva.
Najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno je u okviru glave 07745 Agencija za ugljikovodike i to za 354.000.000 kn za zanavljanje i upravljanje obveznim zalihama nafte i naftnim derivatima.
U okviru glave 07705 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja došlo je do smanjenja rashoda i izdataka financiranih iz ostalih izvora financiranja u ukupnom iznosu 446.158.797 kn, što se gotovo u cijelosti odnosi na izvor 5 Pomoći. Smanjenje na ovom izvoru iznosi 430.459.075 kn, a obuhvaća:
•    smanjenje rashoda iz izvora 581 Mehanizam za oporavak i otpornost i to za 472.907.664 kn budući da 11 vodnokomunalnih projekata neće u ovoj godini biti preusmjereno na financiranje iz ovog izvora kako je ranije bilo planirano,
•    smanjenje na izvoru 56 Fondovi EU za 58.701.199 kn zbog sporije dinamike izvođenja radova ili provedbe projektnih aktivnosti, poslovnih problema na strani korisnika i planiranih produljenja provedbe projekata. Tako su rashodi za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom (CGO) smanjeni u ovoj godini zbog produljenja postupaka javne nabave, a rashodi za projekte sanacije zbog produljenja roka provedbe projekata. Na projektima povećanja energetske učinkovitosti i HEP pilot projektu produljena je rok provedbe na 2023. zbog problema u nabavi opreme zbog poremećaja na tržištu, 
•    povećanje rashoda za subvencije plina za 116.000.000 kn (usklađenje s Fondom za zaštoitu okoliša i energetsku učinkovitost koji uplaćuje sredstva za isplatu subvencije, izvor 52 Ostale pomoći).
Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu izložili su i predstavnici izvanproračunskih korisnika iz nadležnosti Odbora za gospodarstvo i to: Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u drugom prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu, ukupni prihodi iznose 5.744.747.146 kn i veći su za 23.273.070 kn što je 0,41% više u odnosu na Plan, ukupni rashodi iznose 5.890.113.777 kn i također su veći za isti iznos.
Nema značajnog odstupanja u odnosu na prethodni rebalans ove godine. Istaknuo je uspješno korištenje sredstava iz EU fondova.
Pa je tako, predloženo ukupno povećanje prihoda poslovanja u iznosu od 23.273.070 kn, kako slijedi:
•    Pomoći proračunu iz drugih proračuna povećavaju se za ukupno 25.179.168 kn, odnosno sa planiranih 404.601.542 kn na 429.780.710 kn i to u dijelu kapitalnih pomoći proračunu iz drugih proračuna, a koje se odnose na sredstva učešća Državnog proračuna – nacionalna komponenta za provedbu EU projekata, sve proporcionalno planiranom povećanju izvršenja aktivnosti K100008 – IPA projekti i projekti iz EU fondova,
•    Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava smanjuju se za 99.833.273 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 3.023.897.872 kn na 2.924.064.599 kn. U okviru ovih pomoći, tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava smanjuju se sa planiranog iznosa od 96.134.569 kn na 83.134.569 kn odnosno za 13.000.000 kn. Ovo smanjenje rezultat je smanjenja očekivanih prihoda za projekt Naturavita u iznosu od 3.000.000 kn i smanjenja prihoda iz  Fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 10.000.000 kn, 
•    Kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava sukladno procijenjenoj dinamici realizacije projekata  smanjuju se za 86.833.273 kn, odnosno s planiranih 2.927.763.303 kn na 2.840.930.030 kn, a odnose se na prihode iz bespovratnih sredstava EU za projekte vodno-komunalne infrastrukture i za projekte zaštite od štetnog djelovanja voda. Ove pomoći izvršavaju se u okviru aktivnosti K100008 – IPA projekti i projekti iz EU fondova. 

U odnosu na Plan ukupni rashodi veći su za 23.273.070 kn. 
Najznačajnija promjena odnosi se na rashode unutar aktivnosti A100004 REDOVNO ODRŽAVANJE I OBNAVLJANJE VODOTOKA, VODNIH GRAĐEVINA I VODNOG DOBRA  koji se povećavaju za 79.897.000 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 716.604.000 kn na 796.501.000 kn u okviru rashoda za usluge tekućeg i investicijskog održavanja i to za osiguranje potrebnog iznosa sredstava za izmijenjenu cijenu usluga za preventivnu, redovnu i izvanrednu obranu od poplava i leda na svim branjenim područjima u Republici Hrvatskoj (okvirni sporazumi za period 2019.-2022. sklopljeni temeljem provedenih postupaka javnih nabava), a koja je nastupila kao posljedica povećanja cijene radova u graditeljstvu, povećanja cijena materijala u građevinarstvu, povećanja cijena tekućih goriva i maziva te povećanja cijena proizvodnje strojeva i uređaja. Bazni mjesec za obračun povećanja cijena je prosinac 2018. godine te se primjenjuje indeksna metoda na temelju mjesečnog statističkog izvješća Državnog zavoda za statistiku.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se planirani prihodi i primici povećavaju se za 157.265.310 kn i iznose 2.779.447.600 kn. 
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na prihode po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, uzimajući u obzir ostvarenu prosječnu cijenu emisijske jedinice (od početka 2022. godine do izrade izmjena i dopuna plana) te prihode po osnovi naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, u dijelu gospodarenja otpadnom ambalažom.
Planirani rashodi i izdaci povećavaju se za 157.265.310 kn i iznose 2.443.097.600 kn. 
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu provođenja aktivnosti poticanja energetske učinkovitosti u prometu, programa obnove obiteljskih kuća te programa suzbijanja energetskog siromaštva vezano za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske u cilju ublažavanja porasta cijene plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu u ukupnom iznosu za 218.049.700 kn. 
Nadalje, istaknuo je i veliki broj projekata. Programi i projekti zaštite okoliša povećavaju se za 8.075.410 kn, Administrativno upravljanje i opremanje smanjuje se za 3.859.800 kn, a Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada smanjuje se za 65.000.000 kn i odnosi se na aktivnosti gospodarenja s otpadnim vozilima, gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, gospodarenja s ambalažnim otpadom i administrativnim rashodima sustava. 

      Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2023. I 2024. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
             Žarko Tušek       
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 47. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (s pripadajućim aktima).
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna.
Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. 
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 3,7 milijardi kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 40,5 milijardi kuna u 2022. godini. 
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona povećavaju se za 1,4 milijarde kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od  33,6 milijardi kuna u 2022. godini.
Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. 
Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 228 milijuna kuna i iznosi ukupno 2,7 milijardi kuna u 2022. godini, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 2 milijuna kuna i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 2,6 milijardi kuna u 2022. godini.
Uz navedeno, povećava se iznos jamstvene zalihe za 281,2 milijuna kuna i iznosi 731,2 milijuna kuna.
Nadalje, ovim Zakonom se ovlašćuje Vlada Republike Hrvatske da može, na prijedlog Ministarstva financija, odobriti jamstva vezano za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini.

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                       
                                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

HRVATSKI SABOR
Odbor za gospodarstvo
Klasa: 021-08/22-06/17
Ur. broj: 6521-6-22-02
Zagreb, 26. listopada 2022.

                                
Temeljem članka 49. stavka 1., članka 52.a i članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 47. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine, jednoglasno donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će tematsku sjednicu: „JAVNO SASLUŠANJE MINISTRA GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA DAVORA FILIPOVIĆA NA TEMU IMENOVANJA ČLANOVA UPRAVE INA D.D. S HRVATSKE STRANE, PLANOVA DALJNJEG UPRAVLJANJA I RAZVOJA INA-E D.D. I PLANOVA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE U VEZI POREMEĆAJA NA TRŽIŠTU NAFTE I PLINA“.

2. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.

3. Na tematsku sjednicu pozvat će se čelnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ministar, izv.prof. dr.sc. Davor Filipović.

Obrazloženje

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora  (u daljnjem tekstu: Odbor) zaprimio je dana 19. listopada 2022. godine Prijedlog zastupnica i zastupnika u Hrvatskom saboru, članica i članova Odbora za gospodarstvo, Anke Mrak-Taritaš, Branka Grčića, Željka Pavića, Zvonimira Troskota i Vesne Vučemilović, za javno saslušanje ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, radi razjašnjenja pitanja od javnog interesa, a sve sukladno članku 52.a Poslovnika Hrvatskog sabora Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20).

Pitanja u gore spomenutom Prijedlogu u bitnome se odnose na:
-kvalifikacije temeljem kojih je Vlada Republike Hrvatske predložila imenovanje tri nova člana Uprave INA-e d.d. s hrvatske strane, i to: Miroslava Skalickog, Hrvoja Šimovića i Marina Zovaka  i njihov odnos s planovima za budućnost INA-e d.d.,
-način na koji će Vlada Republike Hrvatske osigurati da tri nova člana Uprave 
brinu o interesima, kako same kompanije, tako i Republike Hrvatske kao suvlasnika,
-ulogu i budućnost Nadzornog odbora INA-e  d.d.i planova Vlade Republike Hrvatske u tom smislu,
-planove Vlade Republike Hrvatske u vezi s budućnosti INA- e d.d. i njezinim razvojem,
-planove Vlade Republike Hrvatske u vezi s INA-om d.d. u kontekstu Europskog zelenog plana, energetske transformacije i potrebe osiguravanja energetske učinkovitosti i postupnog odustajanja od korištenja fosilnih goriva,
-planove Vlade Republike Hrvatske u vezi s kratko- i srednjoročnim poremećajima na tržištu nafte i plina,
-dugoročne planove razvoja INA-e d.d.

Potpredsjednica Odbora Anka Mrak-Taritaš obrazložila je Prijedlog članova Odbora.

Predsjednik Odbora Žarko Tušek naglasio je da je resorni ministar Davor Filipović višekratno komunicirao konkretnu temu u javnom prostoru, no da radi dodatne transparentnosti i detaljnijih pojašnjenja konkretnih pitanja podržava predmetni Prijedlog.

Člankom 47. stavkom 1. podstavkom 2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
“Predsjednik radnog tijela Sabora: 
-saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

Uvažavajući gore citiranu odredbu Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora je dao na glasanje Zaključak da se podrži dostavljeni Prijedlog te je jednoglasno, sa 11 glasova „ZA“, usvojen Zaključak kako to stoji u dispozitivu.

U članku 49. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da je predsjednik radnog tijela dužan sazvati sjednicu najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva od ovlaštenog predlagatelja. 

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 47. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine razmotrio Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine, a sve sukladno s odredbom članka 26. stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/12 i 68/18), (u daljnjem tekstu: Zakon).

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom  izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 23. stavka 1. Zakona propisano da Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (u daljnjem tekstu: HERA) upravlja Upravo vijeće koje ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik, a jedan njegov zamjenik. 
Predsjednika i ostale članove Upravnog vijeća HERA-e imenuje Hrvatski sabor, na način propisan odredbom članka 23. stavka 3. Zakona. Imenuju se na vrijeme od sedam godina, s mogućnošću još jednog izbora, a sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona.
Na temelju odredbe članka 26. stavka 1. točke 1. Zakona, mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća HERA-e prestaje odlukom o razrješenju s dužnosti koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, nakon isteka razdoblja na koje je predsjednik ili član Upravnog vijeća HERA-e imenovan.
Mr. sc. Daliboru Pudiću, dosadašnjem članu Upravnog Vijeća HERA-e, 1. listopada 2022. istekao je mandat na koji je imenovan.
Na temelju odredbe članka 26. stavka 2. točke 1. Zakona, Hrvatski sabor će razriješiti dužnosti predsjednika ili člana Upravnog vijeća HERA-e prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ako to sam zatraži.
Mr. sc. Danijel Žamboki, dosadašnji predsjednik Upravnog vijeća HERA-e, zatražio je razrješenje sa spomenute dužnosti 
Sukladno navedenome, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj od 13. listopada 2022. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća HERA-e.
Ujedno je predstavnik predlagatelja istaknuo da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nakon donošenja odluke Hrvatskog sabora pripremiti javni poziv za izbor predsjednika i člana Upravnog vijeća.
Kako predsjedniku Upravnog vijeća prestaje mandat prije isteka roka na koji je imenovan, novi predsjednik može se imenovati samo na preostalo vrijeme do isteka roka punog mandata, sukladno članku 24. stavku 2. Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                               ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednika i člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 45. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2021. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je izvijestio su u 2021. godini ostvareni ukupni prihodi u iznosu od 306.737.347,77 kuna, rashodi u iznosu od 322.663.524,71 kuna, te je ostvaren manjak prihoda i primitaka u iznosu od 15.926.176,94 kuna. Manjak prihoda pokriva se sredstvima viškova prihoda i primitaka prenesenim iz proteklih godina u iznosu od 69.070.589,92 kune, te čini raspoloživi višak prihoda u 2022. godini u iznosu od 53.144.412,98 kuna. Raspoloživi višak prihoda utrošiti će se u 2022. godini najvećim dijelom za nabavu strateških robnih zaliha. 

Ukupna vrijednost roba i skladišta na dan 31. prosinca 2021. godine iznosi 653.192.909,77 kuna, a što je za 5,29 % više nego u 2020. godini. Popunjenost robnih zaliha u 2021. godini iznosi 48%. 
Radi popune Bilance roba strateških robnih zaliha u 2021. godini izvršena je nabava u ukupnoj vrijednosti od 44.306.898,54 kune, od toga je nabavljeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 19.362.463,54 kuna te neprehrambenih proizvoda u vrijednosti od 24.924.435,00 kuna.

Ukupna vrijednost robe nabavljene za potrebe intervencije sprečavanja širenja Covid-19 bolesti u 2021. godini iznosi 143.950.600,06 kune. 
Ukupni troškovi intervencije u 2021. godini iznose 2.632.847,50 kuna, a odnose se na troškove prijevoza kontejnera iz Općine Marija Bistrica i podmirivanje troškova trgovačkim društvima čiji su objekti mobilizirani u svrhu zbrinjavanja stanovništva temeljem naloga Ravnateljstva civilne zaštite (potres 22. ožujka 2020. godine).

Također, izvršena je nabava roba potrebnih za sanaciju posljedica potresa u ukupnom iznosu 75.915.936,39 kuna (potres 29. prosinca 2020. godine). 
Ukupno je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2021. godina isporučena roba u vrijednosti 103.792.661,15 kune (za sanaciju posljedica drugog katastrofalnog potresa). 

Što se tiče realizacija odluka Vlade Republike Hrvatske istaknuto je da je isporučena jednokratna robna pomoć Caritasu Zagrebačke nadbiskupije u protuvrijednosti 4.450.515,00 kuna. 
Na kraju izlaganja istaknuto je da je uz predmetno Izvješće priložena specificirana tablica Stanja robnih zaliha na dan 31. prosinca 2022. godine.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2021. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek    
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 45. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama, P.Z. br. 247, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. srpnja 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naglasio da su ciljevi donošenja ovoga Zakona istaknuti tijekom predstavljanja Prijedloga Zakona u prvom čitanju te je osim nomotehničkih dorada,  predstavio bitne  razlike koje se predlažu u Konačnom prijedlogu Zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona:
• u članku 5. konkretno stavku 3. izmijenjeno je da se Bilanca strateških robnih zaliha revidira svake godine te su dodani novi stavci 4. i 5. koji predviđaju iznimku u odnosu na donošenje jednogodišnje revizije Bilance strateških robnih zaliha. U slučaju da ministarstvo nadležno za gospodarstvo u postupku očitovanja od strane nadležnih tijela za reviziju Bilance strateških robnih zaliha ne zaprimi nijedan prijedlog za reviziju iste, ministarstvo nadležno za gospodarstvo neće predlagati reviziju Bilance strateških robnih zaliha, već je dužno o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske i nadležni odbor Hrvatskoga sabora;
• članak 5. dopunjen je i na način da uz navedena nadležna tijela, Ravnateljstvo može nabavljati određenu robu i na traženje glavnog vatrogasnog zapovjednika;
• u članku 7. određuje se da Hrvatski sabor osniva Savjet za robne zalihe;
• precizirano je u stavku 3. članka 7. trajanje mandata članova Savjeta za robne zalihe;
• radi određenosti pravne norme u članku 9. stavku 1. naveden je akt kojim Vlada Republike Hrvatske donosi Godišnji program strateških robnih zaliha; 
• u članku 15. stavku 3. izmijenjeno je razdoblje nemogućnosti obavljanja poslova skladištenja pravnim i fizičkim osobama kojima je izrečena zaštitna odnosno sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenih dužnosti ili djelatnosti, s dvije na pet godina;
• u članku 19. dorađen je izričaj da Ravnateljstvo podnosi izvješća ministru nadležnom za gospodarstvo;
• umjesto inspekcijskog nadzora, ovlašteni službenici Ravnateljstva provode kontrolu nad provedbom ugovora o uskladištenju, čuvanju robnih zaliha i stanju robnih zaliha (članci 1. i 20.), dok inspekcijski nadzor provode nadležni inspektori;
• ovlašteni službenici Ravnateljstva u kontroli provedbe ugovora o uskladištenju, čuvanju robnih zaliha i stanju robnih zaliha mogu zatražiti otklanjanje utvrđenih nedostataka i premještanje robe na trošak skladištara umjesto naređivanja istog te stoga nije potrebno propisivati akt kojim im se to omogućava, a posljedično niti pravnu zaštitu jer se ne radi o upravnom aktu (članci 20. i 21.);
• u točki III. Popisa robe koja može činiti strateške robne zalihe podskupina proizvoda „Medicinski proizvodi“ dopunjena je navodom: „Ostali medicinski proizvodi koje odredi Vlada Bilancom“;
• iznosi novčanih kazni za prekršaje su povišeni;
• prekršajne odredbe, odnosno novčane kazne su propisane u kunama i u eurima, kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna prlagodba pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute.

U raspravi je upitano o razlozima neprihvaćanja prijedloga da umjesto tri, bude pet članova Savjeta za robne zalihe iz redova saborskih zastupnika.

Predstavnik predlagatelja obrazložio je da se dosadašnje rješenje pokazalo učinkovitim da u Savjetu budu tri saborska zastupnika i dva člana iz redova uglednih stručnjaka iz područja gospodarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O STRATEŠKIM ROBNIM ZALIHAMA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 45. sjednici održanoj 27. rujna 2022.  godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) aktom od 09. lipnja 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/55, Urbroj: 50301-05/31-22-8 od 18. kolovoza 2022. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica AZTN-a je istaknula da je AZTN u 2021. godini imao ukupno 725 riješenih predmeta iz područja tržišnog natjecanja i zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi, od toga 655 predmeta iz područja tržišnog natjecanja (33 upravna predmeta i 622 neupravnih predmeta) i 70 predmeta iz područja nepoštenih trgovačkih praksi (10 upravnih predmeta i 60 neupravni predmet). 

Za utvrđene povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, broj 79/09, 80/13, i 41/21), (u daljnjem tekstu: ZZTN) i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (NN, broj 117/17 i 52/21), (u daljnjem tekstu: ZNTP) tijekom 2021. godine izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 3.001.000,00 kuna. AZTN je za utvrđene povrede ZZTN-a u 2021. godini prekršiteljima izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.391.000,00 kuna, dok je za utvrđene povrede ZNTP-a u 2021. godini prekršiteljima izrekao novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.610.000,00 kuna.

Od početka pune primjene ZNTP-a iz 2017. od 1. travnja 2018. do 30. travnja 2022. godine, AZTN je prekršiteljima toga zakona izrekao upravno-kaznene mjere (novčane kazne) u ukupnom iznosu 6.302.000,00 kn te je u Državni proračun uplaćeno 3.722.850,00 kn upravno-kaznenih mjera (novčanih kazni) te 473.629,65 kuna zateznih kamata.

Od početka 2012. godine do kraja 2021. godine radi povrede ZZTN-a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 33.217.100,00 kuna. U 2021. godini u Državni proračun je uplaćeno je 1.957,643,00 kuna, a u 2020. u Državni proračun je uplaćeno 726.748,18 kuna.

Na dan 31. prosinca 2021. godine, AZTN je imao ukupno 40 upravnih predmeta u tijeku. Od toga broja 28 je upravnih predmeta bilo iz područja tržišnog natjecanja i 12 upravnih predmeta iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. Riječ je o upravnim (ispitnim) postupcima pokrenutim u pravilu krajem 2019. ili tijekom 2020. i 2021.godine, u kojima se postupak kontinuirano i aktivno vodi, ali se do kraja 2021. godine još nisu stekli zakonski uvjeti za donošenje rješenja. Veliki broj tih postupaka bit će okončan tijekom 2022. godine.

AZTN je u većem dijelu 2021. godine imao 49 zaposlenih, a u taj broj se uključuju i svi članovi Vijeća. Planirana sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga AZTN-a u Državnom proračunu za 2021. godinu iznosila su 13.866.662 kuna, dok je izvršenje rashoda iznosilo 13.854.113  kuna, što predstavlja izvršenje od 99,91 % u odnosu na plan. 

AZTN je u konkretnim postupcima iz područja tržišnog natjecanja tijekom 2021. godine proveo analizu 77 mjerodavna tržišta kako bi utvrdio postoje li indicije za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. U području utvrđivanja zabranjenih sporazuma AZTN je u 2021. godini ukupno riješio 24 predmeta (10 upravnih i 14 neupravnih predmeta) te 17 predmeta iz područja zlouporabe vladajućeg položaja (9 upravnih i 8 neupravnih predmeta). 

U području ocjene dopuštenosti koncentracija AZTN je tijekom 2021. godine analizirao 38 mjerodavnih tržišta u 35 predmeta. Od 35 predmeta u radu u 2021. godini, riječ je o 13 predmeta ocjene dopuštenosti koncentracije i jednom predmetu praćenja mjera i uvjeta u za to predviđenim rokovima vezanim uz prethodno uvjetno dopuštenu koncentraciju te o 18 predmeta u kojima je AZTN davao odgovore na upite trećih. Tri predmeta ocjene koncentracije su ostala otvorena u 2021. godini, a odluke su donesene početkom 2022. godine. AZTN je u 2021. godini od Europske komisije zaprimio 421 notifikacija koncentracija poduzetnika.

U ostale značajne aktivnosti AZTN-a, svakako spadaju sektorska istraživanja tržišta, koja se provode u cilju boljeg razumijevanja strukture i odnosa na pojedinim tržištima, a AZTN ih je u 2021. godini proveo tri. Riječ je o tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, tržištu osiguranja te tržištu tiska. Značajne aktivnosti AZTN-a u ovoj izvještajnoj godini bile su usmjerene na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja. U ovom bitnom segmentu svog djelovanja, AZTN je riješio 68 predmeta, od toga broja bilo je 16 mišljenja na zakone i 52 očitovanja.

Tijekom 2020. i početkom 2021. godine, rad AZTN-a je obilježila značajna i intenzivna suradnja s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, s kojim se u okviru radne skupine, radilo na izradi Nacrta prijedloga ZID ZZTN-a, koji je 21. siječnja 2021. godine usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske te je stupio na snagu 24. travnja 2021. godine. 

U području utvrđivanja i zabrane nepoštenih trgovačkih praksi tijekom 2021. godine, AZTN je riješio ukupno 70 predmeta, od toga deset upravnih predmeta i 60 neupravnih predmet. Iako je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (u daljnjem tekstu: ZID ZNTP) stupio na snagu 1. rujna 2021. godine, njegova puna primjena započela je od 1. ožujka 2022. godine. ZID ZNTP-om preuzela se Direktiva (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Svi upravni postupci koje je AZTN započeo prije 1. rujna 2021. godine okončani su temeljem do tada važećeg ZNTP-a iz 2017. godine. 

Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a bila je međunarodna suradnja. U protekloj su godini nastavljene redovne aktivnosti AZTN-a u okviru OECD-ovog Odbora za tržišno natjecanje, u kojem AZTN ostvaruje status sudionika već sedmu godinu za redom. U okviru radne skupine za tržišno natjecanje, tijekom 2021. godine održana su ukupno 32 sastanka na temu donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Digital Markets Act, DMA). Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj sjednici održanoj 3. ožujka 2021. godine razmotrio i podržao stajalište RH o prijedlogu Akta o digitalnim tržištima. 

AZTN kroz različite komunikacijske kanale osobitu pozornost posvećuje javnosti i transparentnosti svoga rada. Aktivno promicanje prava i politike tržišnog natjecanja provodi se putem edukacija poduzetnika i potrošača te kroz transparentnu i otvorenu komunikaciju s javnosti. 

Vezano uz sudsku zaštitu, protiv odluka AZTN-a u području tržišnog natjecanja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUSRH). U ovoj izvještajnoj godini, VUSRH je donio šest odluka kojima je odbio sve tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a. 

U području utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi protiv rješenja AZTN-a nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. U drugom stupnju nadležan je VUSRH, koji je u 2021. godini donio tri presude kojima je odbio žalbe tužitelja i potvrdio presude prvostupanjskih sudova, kojima su u svima odbijeni tužbeni zahtjevi tužitelja za poništenje rješenja AZTN-a o utvrđenim nepoštenim trgovačkim praksama. Time su rješenja AZTN postala pravomoćna, a stranke su odmah po pravomoćnosti uplatile izrečene novčane kazne u državni proračun RH zajedno sa zateznim zakonskim kamatama.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i 3 (tri) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                      ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2021. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
  Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 45. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija), aktom od 15. lipnja 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/61, Urbroj: 50301-05/31-22-16 od 18. kolovoza 2022. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica Državne komisije je istaknula da je u 2021. godini Državna komisija je imala u radu 1.273 predmeta (predmetni preneseni iz 2020. i zaprimljene žalbe u 2021. godini.)
Unatoč zabilježenom padu broja žalbenih premeta u razdoblju od 2014. – 2017., uočeno je stalno povećanje složenosti žalbenih predmeta uvjetovano korištenjem sredstava fondova Europske unije. Ujedno, složenost je povećana zbog proširene nadležnosti Državne komisije prema novom Zakonu o javnoj nabavi iz 2016. (postupanje po službenoj dužnosti u odnosu na osobito bitne povrede), kao i većeg angažmana odvjetnika specijaliziranih u javnoj nabavi i sudjelovanja konzultanata.
U 2021. dolazi ponovno do povećanja broja žalbenih predmeta od 8% što može ukazivati na ponovno snažnije pokretanje gospodarskih aktivnosti nakon pandemije. 
Naime, tijekom 2021. godine Državna komisija uspjela je u odnosu na 2020. dodatno smanjiti prosječno vrijeme rješavanja predmeta od kompletiranja do donošenja odluke sa 13 na 12 dana (u fondovskim predmetima na čak 6 dana) te prosječno vrijeme od urednosti žalbe do donošenja odluke s 26 na 23 dana, dok je u postupcima financiranim iz EU fondova (koji se smatraju osobito žurnima) taj rok prosječno skraćen na čak 11 dana prosječno. Unatoč povećanoj brzini rješavanja predmeta u 2021. treba naglasiti da ta brzina nije bila na uštrub kvalitete.
    Što se tiče strukture odluka Državne komisije ona je sljedeća:
•    Žalba je usvojena (osnovana) u 46,40% slučajeva  - 515 predmeta, 
•    Žalba je odbijena u 32,52% slučajeva - 361 predmet,
•    Žalba je odbačena (zbog nedostatka procesnih pretpostavki) u 17,75% slučajeva - 197 predmeta,
•    Postupak po žalbi je obustavljen u 3,24% slučajeva – 36 predmeta, 
•    Ostalo u 0,09% slučajeva- 1 predmet.

Izvješće o radu sadrži i statistiku trajanja upravnih sporova o pravu javne nabave i strukturu odluka. 
Kako je već istaknuto, skraćenje roka rješavanja predmeta u 2021. nije utjecalo na kvalitetu odluka Državne komisije. Naime, tijekom 2021., unatoč povećanom broju tužbi protiv odluka Državne komisije dodatno je smanjen postotak usvojenih tužbi na 5% od ukupnog broja izjavljenih tužbi (s 11% usvojenih tužbi u 2020.). Na ovaj način postignuta je vrlo visoka razina pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite u javnoj nabavi, što proizlazi iz toga da je svega 0,68% odluka, koje je Državna komisija donijela u 2021. godini, poništen od strane Visokog upravnog suda (u daljnjem tekstu: VUS).
U pogledu same Državne komisije moglo bi se kazati da temelj rada predstavlja stalnost ljudskih resursa na stručnim poslovima visoke složenosti, koja omogućava razvoj stručnosti i znanja, a što dovodi do skraćenja rokova odlučivanja, veće efikasnosti i kvalitete odluka. 
S obzirom na osjetljivost područja javne nabave na korupciju, Državna komisija ulaže velike napore kako bi njen rad i djelovanje bilo transparentno i javno dostupno, a na koji način se i široj javnosti omogućuje kontrola rada Državne komisije. Naime, Državna komisija samoinicijativno je učinila Upisnik žalbenih predmeta javno dostupnim na mrežnoj stranici www.dkom.hr. Upisnik se ažurira na dnevnoj bazi, što omogućava opći uvid u kretanje predmeta. Javnosti je tako dostupno cjelokupno postupanje Državne komisije, od vremena potrebnog za donošenje odluke, sastava vijeća koje je odluku donijelo do samog sadržaja odluke i načina na koji je odlučeno, pa i zakonitost odluka Državne komisije s obzirom na to da je za svaku odluku koja je osporena pred Visokim upravnim sudom objavljena i presuda tog suda. Također, Državna komisija samoinicijativno objavljuje i pravna shvaćanja, usvojena na sjednici Državne komisije, a kojima se ujednačava postupanje i praksa Državne komisije te na taj način omogućuje široj javnosti kontrola zakonitosti rada Državne komisije. Pored izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti, Državna komisija putem svoje mrežne stranice izvještava javnost o drugim aktivnostima koje provodi kao i događanjima na kojima sudjeluje.
Isto tako, Državna komisija je bila aktivni sudionik izrade Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine te je nositelj aktivnosti u Akcijskom planu od 2022. i 2022. godine, a nastavljena je suradnja i s nadležnim državnim odvjetništvima u cilju otkrivanja kaznenih djela iz područja javne nabave.
U 2021. godini se nastavilo na jačanju suradnje s komparativnim tijelima u drugim državama članicama, a čemu je znatno doprinijelo i sudjelovanje u ekspertnoj grupi revizijskih tijela u javnoj nabavi na razini EU, pod vodstvom Europske komisije, DG GROW. Razvijala se suradnja i drugim susjednim državama, posebice s Republikom Sjevernom Makedonijom kroz Twinning projekt.
U 2021. godini Državna komisija je radila u relativno stabilnim proračunskim i kadrovskim uvjetima. U 2021. godini je s osnova naknade za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 17.292.805,92 kuna u državni proračun, odnosno 6.570.497,92 kuna više sredstava od sredstava planiranih za rad Državne komisije za 2021. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA”, 1 (jedan) glas „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                      ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2021. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
  Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 384 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 386.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, novčani iskazi vrijednosti u kunama zamjenjuju vrijednostima preračunatim u euro.
Na taj način doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (Narodne novine, broj 146/20), kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.
Vlada Republike Hrvatske je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22 – ispravak), za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. 
Za provedbu ovoga Zakona nije  potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Hitni postupak  predlaže se kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna prilagodba pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 1 (jedan) „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O MJERITELJSTVU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 384 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 385.

U uvodnom izlaganju predstavnica  predlagatelja je istaknula da se ovim izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, novčani iskazi vrijednosti u kunama zamjenjuju vrijednostima preračunatim u euro.
Na taj način doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom (Narodne novine, broj 146/20), kako bi Republika Hrvatska postala dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.
Vlada Republike Hrvatske je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22 - ispravak), za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. 
Za provedbu ovoga Zakona nije  potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Hitni postupak  predlaže se kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna prilagodba pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 1 (jedan) „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NADZORU PREDMETA OD PLEMENITIH KOVINA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o mjeriteljstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 385 i Prijedlogom zakona o izmjenama Zakona o nadzoru predmeta od plemenitih kovina, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 386.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti (“Narodne novine”, broj 66/19) stupio na snagu 18. srpnja 2019. godine i do danas nije mijenjan niti dopunjavan.
Ovom izmjenom Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti provodi se Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom (Narodne novine, broj 146/20), na način da će u prekršajnim odredbama iznosi novčanih kazni kao sankcija za prekršaje utvrđene ovim Zakonom biti iskazani u euru nakon stupanja na snagu ulaska Republike Hrvatske u Ekonomsku i monetarnu uniju. 
Ovom izmjenom doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Republika Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu.
Vlada Republike Hrvatske je u rujnu 2021. godine donijela Zaključak o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22 - ispravak), za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura potrebno je izmijeniti niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. 

Donošenje ovog Zakona neće imati dodatni fiskalni učinak budući da su sredstva za provođenje ovog Zakona osigurana u okviru obavljanja redovne djelatnosti na razdjelu 077 Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u okviru redovnih djelatnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Hitni postupak  predlaže se kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna prilagodba pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 1 (jedan) „PROTIV“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O METEOROLOŠKOJ I HIDROLOŠKOJ DJELATNOSTI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da praksa ukazuje na potrebu za određenim izmjenama u sustavu pravne zaštite kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave. Uzete su u obzir preporuke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) iznesene u njihovim godišnjim izvješćima. Također, uzeta su u obzir mišljenja, primjedbe i prijedlozi zainteresirane javnosti tijekom provedenog e-savjetovanja, mišljenja, primjedbe i prijedlozi drugih ministarstava te Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu.
Izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave e-sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) i DKOM-a (Sustav e-Žalba), doprinosi učinkovitosti žalbenog postupka jer izjavljivanje žalbe na taj način skraćuje sam žalbeni postupak (cca 7 dana), a time i postupak javne nabave. Važeće zakonsko rješenje podrazumijeva e-žalbu kao mogućnost za žalitelja, ali ne i kao obvezu. Naime, dosadašnja praksa je, prema podacima DKOM-a, pokazala da se iz godine u godinu broj izjavljenih žalbi elektroničkim sredstvima komunikacije, putem sustava e-Žalba povećava. Tako je primjerice, u 2020. godini 54% žalbi izjavljeno putem sustava e-Žalba, u 2021. godini 62%, te u prva četiri mjeseca 2022. godine također 62%.

Prema važećem zakonskom uređenju, pravodobnom žalbom na dokumentaciju zaustavlja se postupak javne nabave. Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi, dok DKOM ne odluči o žalbi. Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu, da izjavljivanjem nepravodobnih žalbi zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način  odugovlače postupke, što predstavlja osobit problem u postupcima koji su financirani iz fondova Europske unije zbog potrebe poštivanja rokova za povlačenje predmetnih sredstava.
Praksa DKOM-a pokazuje učestale žalbene predmete nekih žalitelja, koji izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući DKOM da traži uređenje žalbe te se tako produljuje žalbeni postupak, a i sam postupak javne nabave. 
Također, praksa je pokazala da neki gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju naprijed važeće zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave. 

Stoga, kako bi se uspostavio efikasniji i brži postupak, predlaže se:
1) uvesti e-Žalbu kao obveznu, odnosno jedini (isključivi) način izjavljivanja žalbe iz razloga skraćenja vremena provedbe žalbenog postupka,
2) radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju zaustavi postupak bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite potrebno je omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju kada je izjavljena žalba očito nepravodobna, 
3) potrebno je osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode, pa se predlaže izmjena koja će osigurati da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe,
4) predlaže se urediti iznose žalbenih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi.

Sukladno prijedlogu žalitelj će biti obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
1.    10. 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna,
2.    0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna,
3.    500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna.
Ukida se jedinstveni iznos žalbene naknade na dokumentaciju o nabavi u iznosu od 5.000 kn te se i u ovoj fazi žalbenog postupka predlaže naknadu za žalbu vezati uz procijenjenu vrijednost nabave.
5) Uz predložene izmjene predlaže se doraditi i ispraviti određene nomotehničke nedostatke.
6) Isto tako uskladit će se Zakon o javnoj nabavi (ZJN) sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom. Predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi daje se mogućnost naručiteljima da u određenim slučajevima ne primjenjuju odredbe ZJN 2016 na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti „europskih pragova", iz članka 13. Zakona. 
Predložena izmjena predviđa mogućnost izuzeća od primjene odredbi ZJN 2016, u dijelu koji se odnosi na jasno propisana pravila koja se primjenjuju na postupke javne nabave male vrijednosti, uključujući i obvezu primjene načela javne nabave, kada se radi o postupcima jednostavne nabave ali isto tako i mogućnost provedbe postupka javne nabave, sukladno odredbama ZJN 2016, ako naručitelj smatra da je isto potrebno u pojedinim situacijama.

Također, predlaže se i izmjena članka 317. ZJN-a na način da se ograničenje vrijednosne izmjene iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, s postojećih 30% vrijednosti prvotnog ugovora poveća na 50% vrijednosti prvotnog ugovora. Ograničenje se procijenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti svih uzastopnih izmjena. Isto se predlaže zbog poremećaja u dobavnim lancima, uzrokovanim vanjskim čimbenicima, a koji su doveli do globalnih poremećaja na tržištima zbog kojih ugovaratelji trpe eskalacije cijena građevnih proizvoda i materijala, energenata i sirovina, čime su primorani u kratkim rokovima ili avansno podmirivati višestruko veće cijene od onih po kojima su formirali cijene u svojim ponudama. 
Stoga rast cijena građevnih proizvoda i materijala prijeti zaustavljanju već pokrenutih investicija dok rast cijena robe i drugih sirovina dovodi do zastoja ugovorenih isporuka ili raskida postojećih ugovora.
7) Uz sve naprijed navedeno, predmetnim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi mijenjaju se u određene odredbe ZJN 2016 radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Hitni postupak predlaže se u cilju uspostave koherentnog normativnog okvira, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav pravne zaštite u javnoj nabavi, kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave, radi prilagodbe uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te usklađenosti s posebnim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“, 1 (jedan) glas  „PROTIV“ i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek    

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 44. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 33. stavka 1.  Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti („Narodne novine“, broj 120/12 i 68/18) dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), aktom od 29. lipnja 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/22-12/69, Urbroj: 50301-05/31-22-5 od 19. rujna 2022. godine (u daljnjem tekstu: Mišljenje).

U uvodnom govoru predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek je istaknuo da na sjednicu nisu pristupile osobe koje prema članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20) trebaju biti nazočne na sjednici radnog tijela Hrvatskoga sabora.
 Naglasio je da nije primijenjen ni članak 23. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, koji jasno propisuje tko predstavlja i zastupa Agenciju u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Agencije, organizira i vodi poslovanje Agencije i odgovoran je za zakonitost rada Agencije, pa tako i podnošenje predmetnog Izvješća pred radnim tijelom Hrvatskoga sabora (u konkretnom slučaju riječ je o predsjedniku Upravnog vijeća Agencije mr.sc. Danijelu Žambokiju, a koji još uvijek nije razriješen s dužnosti temeljem zahtjeva koji je podnio Vladi Republike Hrvatske).

Također, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, predsjednika Upravnog vijeća u njegovoj odsutnosti zamjenjuje njegov zamjenik (u konkretnom slučaju mr.sc. Željko Vrban, dipl. ing.).

Od prisutnih iz Agencije nije bio nitko od članova Upravnog vijeća, koje upravlja Agencijom, odgovara za stručni rad Agencije, donosi programe rada i razvoja, odlučuje o financijskom planu i godišnjem proračunu, a o čijem radu i ostvarenju proračuna se raspravljalo za 2021. godinu na Odboru za gospodarstvo. 

Ovakvim postupanjem u smislu nedolaska ovlaštenih predstavnika za podnošenje Izvješća Agencije na Odboru za gospodarstvo, Agencija je zanemarila i odredbe članaka 15., 23. i 24. Statuta Agencije, koji donosi Upravno vijeće Agencije, uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora.

U odnosu na Izvješće Agencije, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske, u prethodnom Izvješću o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020., skrenula pozornost Agenciji na sadržaj i strukturu Izviješća koje se nije bitno mijenjalo još od 2005. godine. Unatoč istome, ne uočava se znatna razlika u strukturi i sadržaju Izviješća. Nadalje, Izvješće ne prati ubrzane procese koji se odvijaju u energetskom sektoru, za koje je Vlada Republike Hrvatske predložila da je potrebno osuvremeniti, u smislu pružanja jasnijeg i razumljivijeg uvida uloge Agencije u energetskom sektoru, a posebice u odnosu Agencije i krajnjih kupaca. 

Posebno je istaknuto da iz Izvješća još uvijek nije razvidno krajnjim kupcima da je upravo Agencija nadležna institucija u Republici Hrvatskoj koja, kao neovisni regulator, svojim regulatornim odlukama utječe na politiku cijena energenata u Republici Hrvatskoj. 

Izvješće je prije svega usmjereno na stanje u sektoru električne energije, dok je stanje u sektoru plina i toplinarstva poprilično oskudno obrađeno, a što je obzirom na vidljive poremećaje na energetskim tržištima zabrinjavajuće.

Nadalje, s obzirom na recentne događaje vezane uz INA.d.d. plinsko poslovanje, naglašeno je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja postavilo pitanje Agenciji vezano uz podatke o trgovanju, na što su dobili odgovor da Agencija mora za podatke pitati ACER (ACER=Agencija po Uredbi (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada  2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (Tekst značajan za EGP) SL L 326/11, u daljnjem tekstu: REMIT Uredba)). 
Takav odgovor resorno Ministarstvo nije prihvatilo kao zadovoljavajući. Naime, sukladno članku 7. stavku 2. REMIT Uredbe, određeno je da  nacionalna regulatorna tijela surađuju na regionalnoj razini i s ACER-om, pri izvršavanju nadzora veleprodajnih tržišta energije, te u tu svrhu, nacionalna regulatorna tijela imaju pristup odgovarajućim informacijama, koje ACER čuva i koje je prikupio, te također mogu nadzirati aktivnosti trgovanja veleprodajnim energetskim proizvodima na nacionalnoj razini. 

Isto tako sukladno članku 11. stavku 7. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti određeno je da se za pitanja u vezi s obavljanjem energetskih djelatnosti na tržištu, koja nisu uređena ovim Zakonom, a koja se odnose na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja primjenjuje Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, a Agencija je dužna surađivati i pružati stručnu pomoć Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i agenciji nadležnoj za nadzor financijskih usluga. 
U tom smislu, Izvješću u dijelu koje se odnosi na analizu učinkovitosti tržišta energije i tržišnog natjecanja i provedbu REMIT Uredbe, suradnje s agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja i agencijom nadležnoj za nadzor financijskih usluga nije posvećena dužna pozornost.

Zaključno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, da u odnosu na mišljenje Vlade Republike Hrvatske, koje je dostavljeno za prošlogodišnje Izvješće Agencije, nema znatnog napretka u izradi i sadržaju ovoga Izvješća, a uzimajući u obzir i kadrovske promjene, koje su se u međuvremenu dogodile u Upravnom vijeću Agencije, ne smatraju isto zadovoljavajućim.  

U raspravi je spomenuto da je Odbor za gospodarstvo Izvješće Agencije za 2020. godinu samo primio na znanje, upravo uvažavajući primjedbe koje su tada iznesene od strane Vlade Republike Hrvatske, a u cilju očekivanog poboljšanja strukture i sadržaja Izvješća do kojeg nije došlo niti za 2021. godinu.

Nadalje, obzirom na kontrolne mehanizme koje ima Agencija (nacionalna zakonska regulativa, REMIT Uredba, baze podataka), u samom Izvješću nema podataka koji bi ukazivali da je primijenjena dužna pažnja Agencije kao regulatora u dijelu koji se odnosi na tržišne energetske djelatnosti, odnosno na učinkovitu primjenu nadzora energetskih subjekata odnosno nadzora zlouporaba na tržištu energije, pritom misleći na aferu plinskog poslovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova ”ZA”, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                      ZAKLJUČAK

1.    Ne prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu

2.    Temeljem članka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se da se Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2021. godinu raspravi na sjednici Sabora

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Temeljem članka 47., članka 50. stavka 1. i članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 43. sjednici održanoj 16. rujna 2022. godine, jednoglasno donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Iz iznesenih argumenata u raspravi proizlazi da obzirom na zakonske ovlasti Hrvatske energetske regulatorne agencije (u daljnjem tekstu: HERA) u čije osnovne poslove ulazi između ostalog nadzor energetskih subjekata u obavljanju energetskih djelatnosti i nadzor stupnja otvorenosti, natjecanja i zlouporaba na tržištu energije kao i primjenu REMIT Uredbe, baze podataka kojima raspolaže, HERA kao regulator u konkretnom medijski eksponiranom slučaju INA d.d. plinskog poslovanja nije postupala s dužnom pažnjom oslanjajući se na sve pozitivne pravne propise Republike Hrvatske kao i europsku regulativu koja se izravno primjenjuje.

2. Temeljem iznesenog u točci 1. ovoga Zaključka Odbor za gospodarstvo smatra da je ugrožen interes Republike Hrvatske te se poziva Upravno vijeće HERA-e na odgovornost.
        

Obrazloženje

Na 43. sjednici Odbora za gospodarstvo  (dalje u tekstu: Odbor) održanoj 16. rujna 2022. godine raspravljalo se o točci dnevnog reda „Podnošenje izvješća HERA-e i HROTE-a na okolnosti INA d.d. plinskog poslovanja“, kao temi od interesa svih građana Republike Hrvatske.

U djelokrugu Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora kao matičnoga radnog tijela  su između ostaloga i poslovi praćenja energetskih procesa i djelatnosti, zaštite potrošača (kupaca energije i energetskih subjekata), tržišnog natjecanja i tržišta energije, a što uključuje upoznavanje i praćenje aktivnosti koje poduzima HERA.
Poslovi HERA-e su od interesa za Republiku Hrvatsku i obavljaju ih na temelju javne ovlasti.

Odmah po izbijanju afere plinskog poslovanja u javnosti, zatražena su izvješća HERA-e i HROTE-a, kako bi se razjasnilo da li su temeljem zakonskih ovlasti, djelokrugu poslova, baza podataka, kontrolnim mehanizmima kojima raspolažu mogli detektirati određene anomalije.

U konkretnom medijski eksponiranom slučaju imamo dva trgovačka društva, energetska subjekta čije energetske djelatnosti se obavljaju kao javne usluge (INA d.d. i PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE), ali od regulacije nisu isključene i tržišne energetske djelatnosti kojima podliježu druga dva medijski komunicirana trgovačka društva.

Komercijalno osjetljivi podaci su povjerljivi, ali nema tajnosti podataka prema regulatoru, inače izostaje sustav kontrole, a u cilju uspostave učinkovitog tržišta energije i tržišnog natjecanja.
HROTE dostavlja HERA-i mjesečna izvješća, tablične prikaze koji obuhvaćaju količine plina iz transakcija s jasno navedenim prodavateljima i kupcima.
Izravno se primjenjuje REMIT Uredba (Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (tekst značajan za EGP)).

REMIT baza sadrži vrlo egzaktne pojedinosti ugovora kako bi se spriječile manipulacije tržišta.

Na temelju dostavljenih Izvješća obje relevantne institucije, cilj rasprave bio je primarno odgovoriti da li je HERA kao neovisni regulator u okviru ovlasti i informacija kojima raspolaže,  na temelju svih pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske (Zakona o regulaciji energetshih djelatnosti, Zakona o tržištu plina, Zakona o energiji i dr.) i europske regulative (REMIT Uredba, baza podataka (prodaja-kupovina/sklopljene transakcije, Zbirnog pregled Registra dozvola za obavljenje energetskih djelatnosti), financijskih izvješća tvrtki u konkretnom slučaju izuzev INE d.d., redovitog nadzora nad važećim tarifama, naknadama, cjenicima za obavljanje energetske djelatnosti, mjesečnih podataka kojima raspolaže HROTE i dostavlja HERA-i, tromjesečnih  upitnika  o nabavi i prodaji plina od svih opskrbljivača i trgovaca plinom u Republici Hrvatskoj, u INA d.d. aferi enormih razmjera, uočila ili mogla uočiti nepravilnosti.

Na sjednici Odbora su prisustvovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: MINGOR), sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Nakon izlaganja Izvješća od strane čelnika HERA-e i HROTE-a provedena je rasprava u kojoj su sudjelovali svi članovi Odbora kao i drugi zainteresirani zastupnici Hrvatskoga sabora te predstavnici MINGOR-a.

Po okončanju rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 glasova “ZA” usvojio Zaključak kako to stoji u dispozitivu.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 42. sjednici održanoj 15. lipnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem COM (2022) 143, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 6. svibnja 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/146, Urbroj: 50301-21/22-22-2, na sjednici održanoj 26. travnja 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske (RH) obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Europska komisija 30. ožujka 2022. godine usvojila Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva 2005/29/EZ”) (SL L 149, 11.6.2005.) i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva 2011/83/EU”) (SL L 304,22.11.2011.). 

Taj je prijedlog bio jedna od inicijativa utvrđenih u Novoj strategiji za potrošače i Akcijskom planu za kružno gospodarstvo te se nadovezuje na Europski zeleni plan. 

Cilj Prijedloga jest pridonijeti kružnom, čistom i zelenom gospodarstvu EU-a tako što će se potrošačima omogućiti donošenje informiranih odluka o kupnji i time pridonijeti održivijoj potrošnji. 

Prijedlog je usmjeren na nepoštene poslovne prakse koje potrošače dovode u zabludu u pogledu odabira održive potrošnje poput prakse manipulativnog zelenog marketinga, tj. zavaravajuće tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš (tzv. greenwashing), zatim prakse ranog zastarijevanja, tj. prijevremenih kvarova robe te korištenja nepouzdanih i netransparentnih oznaka održivosti. 

Predstavnik predlagatelja je naglasio da Prijedlog sadrži šest članaka te je ukratko izložio njihov sadržaj:
•    člankom 1. mijenja se Direktiva 2005/29/EZ ažuriranjem popisa obilježja proizvoda u pogledu kojih se trgovčevo obmanjivanje potrošača može smatrati zavaravajućom radnjom. Popis obilježja proizvoda u pogledu kojih trgovac ne smije obmanjivati potrošača u članku 6. stavku 1. Direktive 2005/29/EZ izmijenjen je kako bi uključivao „okolišni ili društveni učinak“, „trajnost“ i „mogućnost popravka“. U pogledu poslovnih praksi koja se smatraju zavaravajućim radnjama ako potrošače navode ili je vjerojatno da će ih navesti na donošenje odluke o transakciji koju inače ne bi donijeli, u članak 6. stavak 2. Direktive 2005/29/EZ dodane su dvije dodatne prakse;
•    člankom 2. izmjenjuje se Direktiva 2011/83/EU u pogledu predugovornih informacija koje potrošačima treba pružiti pri sklapanju ugovora na daljinu i izvan poslovnih prostorija te sklapanju ugovora koji nisu sklopljeni na daljinu ili izvan poslovnih prostorija, posebno u pogledu informacija o trajnosti i mogućnosti popravka robe. Također se izmjenjuje u pogledu informacija s kojima potrošači moraju biti upoznati neposredno prije naručivanja kad je riječ o ugovorima na daljinu koji se sklapaju elektronički. Kad je riječ o predugovornim informacijama koje potrošačima treba pružiti pri sklapanju ugovora koji nisu ugovori koji se sklapaju na daljinu ili izvan poslovnih prostorija, na popis koji sadržava informacije koje potrošaču treba pružiti na jasan i razumljiv način dodano je šest dodatnih stavki (informacije o postojanju i duljini proizvođačeva komercijalnog jamstva trajnosti za sve vrste robe, ako je proizvođač te informacije stavio na raspolaganje, informacije o tome da proizvođač nije dostavio nikakve informacije o postojanju proizvođačeva jamstva trajnosti za robu koja koristi energiju, informacije o postojanju i duljini razdoblja u kojem se proizvođač obvezuje pružiti ažuriranja softvera za robu s digitalnim elementima, informacije o postojanju i duljini razdoblja u kojem se pružatelj sadržaja i usluga obvezuje osigurati ažuriranja softvera za digitalni sadržaj i digitalne usluge,  ocjenu popravljivosti robe kako je primjenjivo prema pravu Europske unije, ostale informacije o popravku ako ocjena popravljivosti nije dostupna na razini Europske unije);
•    u članku 3. predviđeno je da Komisija podnosi izvješće o primjeni Direktive Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije do pet godina nakon donošenja;
•    u članku 4. predviđen je rok do 18 mjeseci za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s ovom Direktivom;
•    u članku 5. utvrđuje se da će Direktiva stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
•    članak 6. propisuje adresate.
    
S obzirom na to da i RH  bilježi sve više primjera manipulativnog zelenog marketinga, podržava Prijedlog direktive koja propisuje jasne i određene odredbe o zabrani korištenja određenih tvrdnji trgovaca prije, tijekom i nakon sklapanja ugovora, koje mogu zavarati potrošača o obilježjima robe i to što se određena postupanja trgovaca zabranjuju i tzv. crnom listom zavaravajuće poslovne prakse.

Smatrajući da je u ovom dijelu dosad postojala pravna praznina, RH posebno pozdravlja uređenje obveza trgovaca, posebice internetskih posrednika, vezano uz alate putem kojih se pružaju informacije o održivosti te uređenje obveze obavještavanja potrošača o ažuriranjima softvera robe s digitalnim elementima te digitalnih usluga i sadržaja, koje potrošaču omogućuju usporedivost proizvoda prije kupnje. 
RH podržava uređenje obveze informiranja trgovaca o mogućnostima popravka robe, ali i smatra da je potrebno jasnije definirati okolnosti kojima se utvrđuje nepoštena poslovna praksa, zatim što se misli pod pojmom besplatnog ažuriranja te predlaže da se rok za provedbu Prijedloga direktive s 18 mjeseci produži na 24 mjeseca. 

U raspravi je primijećeno da je RH imala određene primjedbe u odnosu na Prijedloga direktive vezano uz produženje rokova, kao i primjedbu nomotehničke prirode. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA” odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem COM (2022) 143

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 42. sjednici održanoj 15. lipnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) COM (2022) 46, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 2. lipnja 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/170, Urbroj: 50301-21/06-22-4, na sjednici održanoj 10. svibnja 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske (RH) obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da na globalnom tržištu poluvodiča vrijednog 440 milijardi eura, udio Europske unije iznosi tek 10%. Europska unija ovisi u uvozu iz Azije - Južne Koreje, Tajvana, Kine i Japana. 

Europsko vijeće je u Zaključcima iz listopada 2021. godine pozvalo na stvaranje najsuvremenijeg europskog ekosustava mikročipova kako bi se izbjegle nestašice koje koče digitalnu transformaciju Europske unije. Stoga je Europska komisija 8. veljače 2022. Godine predložila prvi europski Akt o čipovima s ciljem stvaranja uvjeta za povećanje udjela proizvodnje na 20% na globalnom tržištu poluvodiča do 2030. godine.

RH smatra da su potrebna dodatna pojašnjenja ili izmjene:
•    predloženi tekst o poluvodičkim tehnologijama uglavnom adresira silicij i računarske primjene, a inicijativa prije svega obuhvaća poboljšanje postojećih i razvoj novih naprednih pilot-linija kao vjerojatno najveći dio u vrijednosti ove inicijative. RH smatra da bi trebalo razvijati i ostale, ne-digitalne tehnologije i alternativne materijale osim silicija, odnosno važno je poštivanje načela tehnološke neutralnosti;
•    RH smatra da je u članku 4. stavku 1. koji govori o općem cilju inicijative te uključuje i kvantne tehnologije, uz silicij i tehnologije silicija, koje se prvenstveno koriste za računanje i upravljanje, potrebno uključiti i tehnologiju optoelektronike koja je neophodna za razvoj i primjenu kvantne tehnologije. Optoelektronika se u potpunosti temelji na složenim poluvodičima.

RH pozdravlja ciljeve Akta o čipovima s aspekta smanjenja strateške ovisnosti Europske unije, povećanja otpornosti europskog ekosustava poluvodiča i povećanja njegova globalnog tržišnog udjela, tim više što inicijativa pridonosi ostvarivanju ciljeva digitalne i zelene tranzicije.

U nacionalnom kontekstu, RH  Akt o čipovima smatra važnim jer će pridonijet rastu i jačanju otpornosti poduzeća koja se bave dizajnom i projektiranjem i sastavni su dio opskrbnog lanca poluvodiča, a ujedno će se smanjiti troškovi alata za projektiranje koji su dosad zbog svoje cijene malim i srednjim poduzećima bili nedostupni. 

RH pozdravlja i uspostavu Europske mreže centara kompetentnosti za poluvodiče i Europskog odbora za poluvodiče, a posebno njegovu ulogu kod proglašenja kriznog stanja te uspostavu međunarodnih partnerstava s državama sličnih stajališta. 
RH smatra važnim poštivanje načela tehnološke neutralnosti i uključenje tehnologije optoelektronike uz tehnologije silicija. 

Također, RH propituje pravnu osnovu za traženje informacija od malih i srednjih poduzeća, smatrajući ih administrativnim opterećenjem, te poziva na razmatranje iznosa predloženih novčanih kazni u slučaju povrede Akta.
U raspravi je istaknuto da je kriza otkrila strukturne slabosti europskih lanaca vrijednosti. Kad je riječ o dizajnu i proizvodnji naprednih čipova, naglašeno je da Tajvan drži 92% tržišta. Naglašena je potreba smanjivanja ovisnosti o jednom izvoru i osiguravanje sigurnosti opskrbe.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno, sa 8 (osam) glasova „ZA” odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča (Akt o čipovima) COM (2022) 46

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 40. sjednici održanoj 24. svibnja 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 282, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je važeći Zakon o poticanju ulaganja, od 2015. godine do danas izmijenjen i dopunjen četiri puta, iz kojeg razloga je izrađen potpuno novi zakonski Prijedlog.
Uz već izvršeno usklađenje zakonodavnog okvira s europskim zakonodavstvom, dodatno se usklađujemo s relevantnom pravnom stečevinom EU (Uredba Komisije (EU) 2021/1237 od 23. srpnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014.
Temeljna pitanja koja se žele urediti predloženim zakonom i dalje su između ostalog izravno povezana sa ublažavanjem posljedica izazvanih pandemijom COVID-19.

Glavne smjernice Prijedloga novog Zakona o poticanju ulaganja su: 
1.    uvodi se nova odredba kojom se u slučaju privremenog ili trajnog smanjenja broja zaposlenika povezanih s projektom ulaganja u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. zbog pandemije COVID-19, korisnicima regionalnih potpora za ulaganje to smanjenje neće smatrati kršenjem obaveze očuvanja novootvorenih radnih mjesta na predmetnom području,

2.    u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta i  ublažavanja negativnih gospodarskih posljedica pandemije COVID-19, omogućit će se korisnicima potpora za ulaganje da se uz već odobreno jednogodišnje produljenje trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja čija se realizacija preklapa s razdobljem početka pandemije COVID-19, omogući još jedna dodatna godina za otvaranje planiranih novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja,

3.    usklađenje s novom Kartom regionalnih potpora Republike Hrvatske. 

4.    sniženje kriterija visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta,

5.    sniženje kriterija visine registrirane stope nezaposlenosti kao preduvjeta za korištenje bespovratne novčane potpore za kapitalne troškove projekta ulaganja.

Također, predstavnica predlagatelja je iznijela nekoliko statističkih pokazatelja.
Planirana visina ulaganja za 1.323 prijavljena projekta ulaganja (odobreni i projekti u obradi) iznosi preko 55,8 milijardi kuna uz planirano otvaranje 33.981 novog radnog mjesta:
 - od toga 30,4 milijarde kuna i 13.810 novih radnih mjesta odnosi se na projekte ulaganja od strane velikih poduzetnika, 
- dok se više od 25,4 milijardi kuna uz planirano otvaranje 20.171 novog radnog mjesta odnosi na projekte ulaganja malih i srednjih poduzetnika. 
Navedeni projekti ulaganja odnose se na turizam (14,7 %), metaloprerađivačku industriju (14,4 %), ICT (12 %), drvno-prerađivačku industriju (10 %), proizvodnju strojeva i opreme (7,1 %), prehrambeno-procesnu industriju (6,2 %), proizvodnju proizvoda od gume i plastike (4,9 %), proizvodnju proizvoda za građevinarstvo (3,3 %), tiskarsku industriju, tekstilnu industriju, farmaceutsku industriju te proizvodnju električne opreme i transformatora, distribuciju i logistiku i reciklažu s udjelima manjim od 3 %. 
Potvrdu o statusu korisnika potpore za ulaganje do kraja 2021. dobilo je 706 poduzetnika (679 trgovačkih društava i 27 obrta, odnosno 336 malih, 206 srednjih i 164 velika poduzetnika).
 Od ukupnog broja korisnika, njih 24 je u međuvremenu odustalo od projekta ulaganja, dva poduzetnika su iskoristila maksimalni intenzitet potpore iz drugih izvora, dok je osam poduzetnika izgubilo status korisnika zbog neispunjavanja uvjeta Zakona. 
Ukupna vrijednost 672 odobrena projekta ulaganja iznosi približno 30 milijardi kuna (29,66) uz otvaranje gotovo 23.500 novih radnih mjesta (23.467). 
Od toga:
 - 17,48 milijarde kuna i 10.421 novo radno mjesto odnosi se na projekte ulaganja velikih poduzetnika, 
- preko 12,18 milijardi kuna uz planirano otvaranje 13.046 novih radnih mjesta odnosi se na male i srednje poduzetnike.
Što se tiče nove Karte regionalnih potpora za razdoblje 2022. – 2027. godine, koja je na snazi od 1. siječnja 2022. godine, a sastoji se od četiri NUTS II regije - Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska, Jadranska Hrvatska i Grad Zagreb, radi se razlika u smislu veličine poduzetnika i prava na dodjelu potpore za početno ulaganje.
 U NUTS II regijama Panonska Hrvatska, Sjeverna Hrvatska i Jadranska Hrvatska mogu se dodijeliti potpore svim poduzetnicima za bilo koju vrstu početnog ulaganja, dok se u NUTS II regiji Grad Zagreb velikim poduzetnicima mogu dodijeliti potpore isključivo za početno ulaganje u novu ekonomsku djelatnost u dotičnom području.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 2 (dva) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O  POTICANJU ULAGANJA

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                         Žarko Tušek

Temeljem članka 47., a u svezi s člankom  284. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 40. sjednici održanoj  24. svibnja  2022. godine, jednoglasno donio sljedeću 

ODLUKU

1.    Tematska sjednica: „POVEĆANJE CIJENA INPUTA U SEKTORU INDUSTRIJE, S NAGLASKOM NA PREHRAMBENE PROIZVODE I METALOPRERAĐIVAČKE SIROVINE“, održat će se 25. svibnja 2022. godine bez prisutnosti javnosti.
2.    Izjave za medije omogućit će se nakon održavanja sjednice iz točke 1. ove Odluke.

Obrazloženje
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine donio Zaključak, Klasa: 021-08/22-06/09, Urbroj: 6521-6-22-02, o sazivanju tematske sjednice „POVEĆANJE CIJENA INPUTA U SEKTORU INDUSTRIJE, S NAGLASKOM NA PREHRAMBENE PROIZVODE I METALOPRERAĐIVAČKE SIROVINE“.
Kako će na tematskoj sjednici sudjelovati predstavnici tvrtki koji nisu dionici javnog i političkog života, a svojim iskustvom mogu dati doprinos ovoj raspravi te u cilju slobodnog komentiranja i predlaganja najboljih rješenja od strane svih  prisutnih, vezano za navedenu problematiku, a koja će tek biti formirana u narednom periodu, predsjednik Odbora za gospodarstvo dao je na glasanje prijedlog da se tematska sjednica održi bez prisutnosti javnosti, a sve sukladno članku 284. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Također, predsjednik Odbora za gospodarstvo je predložio da nakon održavanja tematske sjednice,  predsjednici/e odbora (Odbor za gospodarstvo, Odbor za poljoprivredu, Odbor za financije i državni proračuna), kao i predstavnici/e predlagatelja (HUP, HGK i HOK) i predstavnici/e resornih ministarstva (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija) budu dostupni za izjave medijima.
Odbor  za gospodarstvo je jednoglasno, sa 9 (devet) glasova „ZA“ odlučio kako to stoji u izreci ove Odluke.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                           Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. 
No, ovdje se radi o potpuno novom prijedlogu akta, uzimajući u obzir činjenicu da je na snagu stupio novi Zakon o proračunu (Narodne novine, broj 144/21).
Tako se propisuju nove odredbe za koje obveza proizlazi iz novog Zakona o proračunu.
Slijedom toga, ovim se Konačnim prijedlogom zakona  uređuje:
•    upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima
•    trošenje proračunskih sredstava
•    upravljanje državnom imovinom
•    zaduživanje i tekuće otplate
•    državna jamstva
•    uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio
•    poticajne mjere u gospodarstvu
•    novčane kazne zbog povreda odredbi ovoga Zakona.

Također, istaknuto je da je propisana i nova odredba prema kojoj se sredstva za saniranje i posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja.
Propisane su i nove odredbe vezano za uvjete za izdavanje jamstava, u ime i za račun Republike Hrvatske, i to jamstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a – 19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu te u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2022. godinu iznosi 2.550.000.000,00 kuna.

Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 44.192.385.071,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.
Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2022. godinu u iznosu od 32.347.242.889,00 kuna te pripadajuće kamate, imaju u izvršavanju
Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.
Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.912.765.019,00 kuna.
Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih
korisnika državnog proračuna, iznose 2.621.304.891,00 kuna.
Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 450.000.000,00 kuna.

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2022. godini.

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastruktura d.o.o.

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu s izvornim planom
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu
                 
 Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

   Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2022. godinu  i  projekcija za 2023. i 2024.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da je prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, u 2022. godini predviđen realni rast BDP-a od 3,0%,  pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital.
U 2022. godini u Hrvatskoj se očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na 7,8% čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.
Izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2022. godini ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili 4% te iznose 171 milijardu kuna.
Prihodna strana proračuna određena je:
•    daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, 
•    naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo – smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente,
•    ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.-2020. te 2021.-2027. kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 10,9 milijardi kuna odnosno planirani su u iznosu od 184,7 milijardi kuna.
Rashodnu stranu proračuna ponajviše obilježavaju izdvajanja za:
•    održivo funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava – podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina,
•    saniranja posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu:
– primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica,
– osiguranje zaliha plina,
– nabava robnih zaliha 
•    povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4% od 1. svibnja 2022.,
•    osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata (uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata).

Očekuje se da će proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8% BDP-a u 2022. godini dok će se udio javnog duga u BDP-u smanjiti za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 % BDP-a. 

  Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna, novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranje, iznosi 12.034.370.368 kn, odnosno povećava se za ukupno 2.016.444.594 kn, od čega se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu, odnosi 775.992.818 kn.
Na izvorima koji utječu na visinu deficita državnog proračuna, tzv. limiti (dakle bez izdataka koji se povećavaju za 23.700.000 kn) povećanje iznosi 862.762.787 kn, dok sa izdacima isto iznosi 886.462.787 kn  dok se povećanje od 1.129.981.807 kn odnosi na ostale izvore financiranja (vlastite i namjenske prihode, pomoći i sl).
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita odnosi se u najvećoj mjeri na glavu Ravnateljstva za robne zalihe u ukupnom iznosu od 783.050.000 kn, i to 240.000.000 kn za podmirenje troškova mobiliziranih pravnih osoba vezano za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine i podmirenje troškova u pojedinačnom smještaju, te dodatnih 543.050.000 kn za  nabavu strateških robnih zaliha sukladno Odluci Vlade RH o izvanrednoj nabavi roba strateških robnih zaliha iznos od 483.050.000,00 kn, te za nabavu roba za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine još 60.000.000,00 kn.  
Značajniji iznos odnosi se na glavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i to u iznosu od 75.000.000 kn za  osiguravanje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli radi postizanja sigurnosti opskrbe plinom poduzimaju se preventivne tržišne mjere, sukladno Odluci o proglašavanju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 49/22), koje u najmanjoj mogućoj mjeri remete funkcioniranje unutarnjeg tržišta i nisu šireg opsega od onog koji je nužan za otklanjanje iznenadnih poteškoća koje su nastale. 
Najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno je u okviru glave Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i to za 634.000.000 kn za subvencije poduzetnicima i građanima za plin, te 270.000.000 kn za sredstva Fonda solidarnosti, od čega 60.000.000 kn prema korisniku Hrvatske vode, i to za dodatnu štetu na objektima obrane od poplava, koja se očitovala degradacijom nasipa, riječnih korita vodotoka i kanala, a koje su izazvane izravnim učinkom potresa od 22. ožujka 2020. godine i za sanaciju šteta na objektima obrane od poplava te za aktivne mjere obrane od poplava na potresom pogođenom području.
Za Grad Zagreb izvršeno je povećanje sredstava u iznosu od 30.000.000 kn sukladno planu apsorpcije za Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU koji je objavio Grad Zagreb za operaciju: Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama.
Dodatnih 150.000.000 kn planirano je iz sredstava Fonda solidarnosti prema javnim isporučiteljima vodnih usluga na potresom pogođenom području koji su prijavili štetu u okviru Javnog poziva za predmetnu operaciju, obzirom da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja naknadno određeno kao tijelo državne uprave odgovorno za provedbu financijskog doprinosa za predmetnu operaciju. 
Također dodatnih 30.000.000 kn sredstava Fonda solidarnosti za provedbu operacije Čišćenja područja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, nakon potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine. Svrha je nadoknada sredstava utrošenih radi operacija čišćenja potresom pogođenih područja, te vraćanja u ispravno radno stanje komunalne infrastrukture u kakvom su bili prije katastrofe. Korisnici su tijela državne uprave prema Zakonu o sustavu državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Kod ostalih korisnika, odnosno nacionalnih parkova i parkova prirode, Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Ravnateljstva za robne zalihe (RRZ) do povećanja je došlo radi uslađivanja sa stvarnim prijenosom prihoda te promjena u dinamici realizacije EU projekata. Kod korisnika HAMAG-BICRO do povećanja je  došlo zbog oročavanja sredstava koje HAMAG-BICRO ima na posebnim računima vezanim za financijske instrumente iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020., te Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.
Nadalje, u okviru okvih Izmjena i dopuna otvara se i nova glava Institut za vode temeljem Uredbe o osnivanju Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ (Narodne novine, broj 143/21) koji je dana 21. veljače 2022. godine upisan u sudski registar.   

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2022. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu, ukupni prihodi iznose 5.721.474.076 kn i manji su za 27.196.346 kn što je 0,47% u odnosu na Plan, a ukupni rashodi iznose 5.866.840.707 kn i veći su za 54.170.285 kn što je 0,93%.
Temeljna odrednica ovog prijedloga je ostvareni višak prihoda iz prethodnog razdoblja u ukupnom iznosu od 81.366.631 kn koji se raspoređuje na aktivnostima sustave obrane od poplava, primarno na sanaciju šteta od posljedica potresa na vodnim građevinama i ostale hitne intervencije u okviru zaštite od štetnog djelovanja voda. Najveći dio sredstava iskoristit će se za dodatne radove na Banovini.
Ukupne investicijske aktivnosti smanjuju se za 26.246.815 kn u odnosu na Plan odnosno sa 4.467.376.422 kn na 4.441.129.607 kn (smanjenje za 0,59 %) i to prvenstveno radi smanjenja rashoda u okviru aktivnosti projekata iz EU fondova.
Rashodi za aktivnost Kapitalni rashodi i transferi u području zaštite od štetnog djelovanja voda i navodnjavanja povećavaju se za 52.945.888 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 250.000.000 kn na 302.945.888 kn zbog sanacije vodnih građevina, kao i degradiranih riječnih korita vodotoka i kanala izazvane izravnim učinkom potresa, koji je uzrokovao eroziju na pojedinim dionicama prirodnih i umjetnih vodotoka. 
Rashodi planirani za aktivnost IPA projekti i projekti iz EU fondova smanjuju se za 2,29%, u ukupnom iznosu od 79.192.703 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 3.455.103.422 kn na 3.375.910.719 kn, i to na ulaganjima u regulacijske i zaštitne vodne građevine za obranu od poplava. Razlog smanjenja je u otežanoj provedbi ugovora na Projektu zaštite od poplava grada Ogulina te na Projektu sustava zaštite od poplava karlovačko-sisačkog područja, faza 1. - karlovačko područje, uzrokovanog stanjem na građevinskom tržištu uslijed povećanja troškova goriva i građevinskih materijala, te otežanim uvjetima nabave istih što rezultira usporavanjem dinamike realizacije radova.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknula je da se 
planirani prihodi i primici povećavaju za 643.928.000,00 kn i iznose 2.622.182.290 kn. 
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na prihode po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova sukladno Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u RH od 2021.-2025. godine
Planirani rashodi i izdaci povećavaju se za 643.928.000,00 kn i iznose 2.285.832.290 kn. Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu aktivnosti provedbe programa suzbijanja energetskog siromaštva, a vezano za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske u cilju ublažavanja porasta cijene plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu.

      Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2023. I 2024. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine razmotrio ispravljeni tekst Statuta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/108, Urbroj: 50301-05/31-22-12 od 12. svibnja 2022. godine, koji je na potvrđivanje  Hrvatskom saboru u skladu s odredbom članka 26. stavka 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09, 80/13 i 41/21) dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Agencija),  aktom od 16. svibnja 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/108, Urbroj: 50301-05/31-22-12 od 12. svibnja 2022 godine.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske, Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Mirta Kapural pojasnili su razloge dostavljanja novog teksta Statuta Agencije na potvrđivanje Hrvatskom saboru.
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 41/21.; dalje u tekstu: ZID ZZTN) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, broj 52/21.; dalje u tekstu: ZID ZNTP), nastupile značajne promjene za izvršavanje javnih ovlasti u nadležnosti Agencije.

U skladu sa zakonskim izmjenama i dopunama, utvrđena je obveza usklađivanja Statuta Agencije i drugih općih akata s odredbama gore citiranih zakona.
Nadalje, naglašeno je da je Statut podijeljen na 10 poglavlja naziva: I. OPĆE ODREDBE, II. DJELATNOST AGENCIJE, III. UPRAVLJANJE AGENCIJOM, IV. UNUTARNJE USTROJSTVO AGENCIJE, V. POSLOVNA TAJNA, VI. JAVNOST RADA, VII. FINANCIRANJE AGENCIJE, VIII. ZAŠTITA NA RADU, IX. OPĆI AKTI AGENCIJE I X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE.

Posebno bitne promjene očituju se u tome što se temeljem odredbi ZID ZZTN-a Agenciji osigurava viši stupanj neovisnosti u smislu da je ista definirana kao regulatorno nacionalno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja u Republici Hrvatskoj te da se Agencija, nakon donošenja i potvrde Statuta, upisuje u sudski registar kao javna ustanova, a što se utvrđuje člankom 1. Statuta Agencije.
U drugom poglavlju naziva Djelatnost Agencije, člancima od 7. do 10. uređena je djelatnost Agencije, upravni poslovi Agencije, stručni poslovi Agencije i izvješće koje je Agencija obvezna izraditi i podnijeti Hrvatskomu saboru.

Izmjenama oba zakona iz nadležnosti Agencije uvode se značajne nove ovlasti stoga je u tekstu Statuta bilo potrebno izmijeniti, odnosno dopuniti, upravne odnosno stručne poslove koje obavlja Agencija kako bi iste bile u skladu s odredbama ZID ZZTN-a i ZID ZNTP-a (članci 8. i 9. Statuta). 
Nadalje, članak 10. Statuta kojim je utvrđena obveza Agencije na izradu i podnošenje Izvješća o radu Agencije za proteklu kalendarsku godinu dopunjuje se stavkom 2. kojim je detaljno utvrđeno što još mora sadržavati Izvješće o radu, a što je utvrđeno temeljem ZID ZZTN-a te se utvrđuje da Izvješće posebno sadrži podatke o imenovanjima i razrješenjima predsjednika i članova Vijeća, dodijeljenim financijskim sredstvima te promjene u dodijeljenom proračunu u odnosu na prijašnje godine.

U trećem poglavlju naziva Upravljanje Agencijom, u člancima od 11. do 20. Statuta uređen je rad Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Vijeća), sastav Vijeća, uvjeti za imenovanje predsjednika i članova Vijeća, trajanje mandata predsjednika i članova Vijeća, sukob interesa predsjednika i članova Vijeća, razrješenje predsjednika i članova Vijeća, ovlasti predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća, donošenje Poslovnika o radu Vijeća i način donošenja odluka Vijeća.

Temeljem odredbi ZID ZZTN-a uređeno je da u postupku predlaganja predsjednika Vijeća i članova Vijeća, Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za predsjednika Vijeća i članove Vijeća kako bi njihov izbor bio transparentan. 

Odabranog kandidata s javnog poziva Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru radi imenovanja na tu dužnost. Također izmjenama ZID ZZTN-a propisano je kako se pravo na plaću predsjednika, zamjenika i članova Vijeća utvrđuje odlukom Vlade Republike Hrvatske te se propisuje gornja granica pri utvrđivanju koeficijenata za iste. Stoga je i navedene izmjene i dopune bilo nužno unijeti u tekst novog Statuta Agencije. (članak 11. Statuta).
Vezano uz članak 17. Statuta uređuje se funkcija zamjenika predsjednika Vijeća i pojedine specifične situacije i ovlasti za privremeno imenovanje drugog zamjenika predsjednika Vijeća.
Nastavno na promjene vezane uz dodatne ovlasti te promjene u člancima 8. i 9. Statuta u tekstu Statuta bilo je nužno promijeniti i djelokrug Vijeća (članak 20. Statuta).
U četvrtom poglavlju naziva Unutarnje ustrojstvo Agencije, člancima 21. i 22. Statuta uređeno je unutarnje ustrojstvo stručne službe Agencije i prava i obveze iz radnog odnosa. 
U petom poglavlju naziva Poslovna tajna, odredba članka 23. Statuta koji se odnosi na poslovnu tajnu sadržajno je usklađena s odredbama oba zakona iz nadležnosti Agencije.
U šestom poglavlju naziva Javnost rada, članka 24. i 25. Statuta uređena je suradnja Agencije sa sredstvima javnog informiranja kao i objava rješenja i ostalih akata Agencije.
U poglavlju VII., VIII., IX., i X. Statuta, člancima od 26. do 28. uređen je način financiranja Agencije i vođenja poslovnih knjiga, člankom 29. uređuje se zaštita na radu, člankom 30. navode se opći akti Agencije, člankom 31. i 32. način izmjena i dopuna Statuta, te tumačenje Statuta, a člankom 33. obveza usklađivanja općih akata Agencije sa Statutom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Statuta.
 Člankom 34. uređen je dan stupanja na snagu Statuta, a koji stupa na snagu nakon potvrde Hrvatskoga sabora, odnosno osmoga dana od dana objave na oglasnoj ploči Agencije.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa šest (6) glasova „ZA“ i tri (3) glasa  „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Podržava se potvrđivanje Statuta Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Temeljem članka 47. stavka 1. podstavaka 1. i 2., a u svezi s člankom 49. stavkom 1. i člankom 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 39. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, jednoglasno donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će tematsku sjednicu na temu: „POVEĆANJE CIJENA INPUTA U SEKTORU INDUSTRIJE, S NAGLASKOM NA PREHRAMBENE PROIZVODE I METALOPRERAĐIVAČKE SIROVINE“.
2. Od radnih tijela Hrvatskoga sabora, pozvat će se Odbor za poljoprivredu i Odbor za financije i državni proračun da se pridruže ovoj tematskoj sjednici.
3. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.
4. Na tematsku sjednicu pozvat će se čelnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva financija.
5. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će materijale (podaci, sektorske analize i sl.) od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore vezane uz temu te dostaviti svim članicama/ovima, najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice.
        
Obrazloženje

Na 38. sjednici Odbora za gospodarstvo  (dalje u tekstu: Odbor) održanoj 5. svibnja 2022. godine, član Odbora, dr. sc. Ivan Mišetić (predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca) predložio je održavanje tematske sjednice na temu „Povećanje cijena inputa u sektoru industrije, s naglaskom na prehrambene proizvode i metaloprerađivačke sirovine“, obrazlažući prijedlog  burzovnim kretanjima cijena određenih grupa proizvoda, prekinutim dobavnim lancima, nedostatkom sirovina, rastućom inflacijom i dr.

Član Odbora, doc. dr. sc. Tomislav Radoš (predstavnik Hrvatske gospodarske komore) se pridružio iznesenom prijedlogu za sazivanjem sjednice.

Predsjednik Odbora za gospodarstvo podržao je prijedlog, istaknuvši da je ruska agresija na Ukrajinu, uz dvije gospodarski stagnacijske godine uslijed COVID pandemije dodatno naglasila neizvjestnost kretanja cijena na tržištu te se iz tog razloga mora otvoriti dijalog sa svim relevantnim dionicima u društvu i zajednički kreirati daljnja rješenja kako bi se ublažile posljedice rasta cijena, kako za naše gospodarstvenike, tako i za sve građane Republike Hrvatske.

Člankom 47.  stavkom 1. podstavkom  2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
    “Predsjednik radnog tijela Sabora: 
-    saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

Uvažavajući gore citiranu odredbu Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora je na 39. sjednici Odbora dao prijedlog na glasanje te je jednoglasno, sa 9 glasova „ZA“, usvojen Zaključak, od pet točaka, kako to stoji u dispozitivu.

U članku 49. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da je predsjednik radnog tijela dužan sazvati sjednicu najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva od ovlaštenog predlagatelja. 

U članku 55. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je da radna tijela Sabora međusobno surađuju, a više radnih tijela može održati i zajedničku sjednicu te Saboru podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave, pa je s obzirom na temu blisku njihovom djelokrugu zaključeno da se tematskoj sjednici pridruže Odbor za poljoprivredu i Odbor za financije i državni proračun.

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                           Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 38. sjednici održanoj 5. svibnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma COM (2021) 555, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 30. ožujka 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/87, Urbroj: 50301-21/22-22-2, na sjednici održanoj 14. ožujka 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta. 

Naglasio je da se radi o jednom od zakonodavnih prijedloga iz paketa Spremni za 55 (Fit for 55).

Prijedlogom izmjene Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma, SL L 156, 19.6.2018. (dalje: ESR Uredba) utvrđuju se obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. godine ispunjenju ukupnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova Europske unije (umjesto dosadašnjih 30%) za 40 % u 2030. godini u odnosu na razine iz 2005. godine. Prijedlogom se Republici Hrvatskoj povećava nacionalni cilj smanjenja emisija iz sektora izvan sustava Europske unije za trgovanje emisijama (dalje: EU ETS) sa sadašnjih -7% na - 16,7 % (u odnosu na razine iz 2005. godine).

ESR Uredba se primjenjuje na emisije stakleničkih plinova iz sektora energetike, industrijskih procesa i upotrebe proizvoda, poljoprivrede i otpada, ne uključujući emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti u sustavu EU ETS te emisija i uklanjanja stakleničkih plinova obuhvaćenih Uredbom o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF Uredba).

Republika Hrvatska pozdravlja napore koje Europska komisija ulaže u borbu protiv klimatskih promjena povećanjem klimatske ambicije i predlaganjem smanjenja emisija za    55 % do 2030. godine. S većim ambicijama za sljedeće desetljeće trebali bi uravnoteženo napredovati prema cilju klimatske neutralnosti do 2050. godine. Mišljenja smo kako se radi o vrlo ambicioznom cilju koji niti jedan sektor u Republici Hrvatskoj ne može samostalno dostići.
Prijedlog izmjene ESR Uredbe određuje ciljeve smanjenja emisija temeljem BDP-a po stanovniku, što Republika Hrvatska podržava. Analize pokazuju da je scenarijima koji su definirani u Strategiji niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. (Narodne novine, broj 63/2021) moguće postići predloženi cilj smanjenja emisija za Republiku Hrvatsku za 16,7 % u odnosu na 2005. godinu, ali uz osiguranje potrebnih financijskih sredstava.

Emisije iz sektora zgradarstva i cestovnog prometa se obračunavaju u okviru nacionalne kvote za sektore izvan sustava trgovanja,  ali obzirom da se do sada emisije iz ova dva sektora nisu značajno smanjile, izmjenom Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZEU (dalje: ETS Direktiva) predlaže se uključivanje ta dva sektora od 2025. godine u zaseban EU ETS, a što Republika Hrvatska smatra najvećim izazovom.
Međutim, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra da iako uključenje ova dva sektora u novi sustav trgovanja predstavlja veliki izazov za primjenu, obzirom da se tranzicija mora provesti u vrlo kratkom vremenu, u isto vrijeme to je i rješenje za da se smanji njihova izloženost fluktuaciji cijena fosilnih goriva, poveća sigurnost opskrbe, te u konačnici smanje troškovi za energiju građanima i gospodarskim subjektima.

Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma COM (2021) 555

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 38. sjednici održanoj 5. svibnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 COM (2021) 557, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 30. ožujka 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/99, Urbroj: 50301-21/06-22-3, na sjednici održanoj 21. ožujka 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta. 

S ciljem smanjivanja emisija do 2030. godine, ali i ostvarivanja klimatske neutralnosti do 2050. godine, u okviru novog zakonodavnog paketa Spremni za 55 (Fit for 55), predložena je i revizija Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora (dalje: Direktiva (EU) 2018/2002). Prijedlogom revizije planira se povećati cilj obnovljivih izvora energije na 40% do 2030. godine, a kojem će doprinositi sve države članice. Predlažu se i podciljevi za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju, zgradama te industriji. Kako bi se postigli klimatski i okolišni ciljevi postroženi su kriteriji održivosti za uporabu bioenergije, a države članice moraju osmisliti programe potpore za bioenergiju u skladu s načelom kaskadnog korištenja drvne biomase. Cilj predloženih mjera je razvoj novih i obnovljivih oblika energije.
Republika Hrvatska podržava predloženu ambiciju povećanja udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji na razinu od 40% na razini Europske unije.

U cilju poticanja investicija u obnovljive izvore energije smatramo da je trenutni prijedlog povećanja zajedničkog cilja sa sadašnjih 32% na 40% do 2030. godine ostvariv ukoliko se revizijom Direktive (EU) 2018/2002 omogući državama članicama povezivanje povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora s energetskom učinkovitošću na način da se to pribraja obvezi uštede energije, a ne obvezi povećanja udjela obnovljive energije u konačnoj bruto potrošnji.
Potrebno je razjasniti promjenu metodologije za ciljeve obnovljivih izvora u prometu te kako će se ista primjenjivati u odnosu na postojeće ciljeve iz nacionalnih energetsko-klimatskih planova.

Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 COM (2021) 557

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 38. sjednici održanoj 5. svibnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka) COM (2021) 558, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 30. ožujka 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/99, Urbroj: 50301-21/06-22-3, na sjednici održanoj 21. ožujka 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta. 

Naglasio je da se radi o jednom od zakonodavnih prijedloga iz paketa Spremni za 55 (Fit for 55).
Energetska učinkovitost ključno je područje djelovanja, bez kojega ne može doći do dekarbonizacije gospodarstva Europske unije. Smanjenje potrošnje energije neophodno je za smanjenje emisija i troškova energije za potrošače i industriju. Novim prijedlogom Europska komisija predlaže definiranje cilja kao obvezujućeg te povećanje uštede energije od 36 do     39 % na razini Europske unije do 2030. godine.
Republika Hrvatska podržava smanjenje emisija stakleničkih plinova od 55% u 2030. godini i smanjenje potrošnje energije za 9% u odnosu na 2020. godinu, odnosno da potrošnja energije Europske unije u cijelosti ne prelazi 787 Mtoe finalne energije u 2030., odnosno 1020 Mtoe primarne energije u 2030. godini. 

Povećanje energetske učinkovitosti predstavlja unapređenje sustava, ali je potrebno razmotriti u kojoj mjeri utječe na društvo i ostale sektore koji trebaju proći tranziciju na putu prema klimatskoj neutralnosti.
Smatramo da distribuirana proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ima poglavito značajnu ulogu.
Po pitanju uključivanja obnovljive energije, kao izvora električne energije, u elektroenergetski sustav, smatramo da je obvezno da ta obnovljiva energija zamjenjuje fosilne izvore energije u elektroenergetskom sustavu. 
Potrebno je stoga u izmjenama direktive urediti pitanje korištenja obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe kao doprinosa cilju energetske učinkovitosti.

Poticanje proizvodnje energije kod kupaca je jedan od osnovnih pokretača energetske tranzicije koja je u tijeku, a ujedno je to važan element distribuirane proizvodnje energije ali i važan element u borbi protiv energetskog siromaštva.
Republika Hrvatska je utvrdila da je provođenje mjera energetske učinkovitosti, posebice u sektoru zgradarstva, iznimno skupo ukoliko mjere energetske učinkovitosti ne obuhvaćaju i mjere proizvodnje obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe.
Obvezujući cilj mogao dovesti i do povećanja cijena za potrošače, odnosno krajnje kupce. Republika Hrvatska se zalaže da nacionalni doprinos bude neobvezujući. Povećane su obveze energetske uštede na godišnjoj razini od 1.5 % što će predstavljati dodatno financijsko opterećenje za države članice. Stoga je jasno da će biti potrebna dodatna financijska sredstva te mjere i aktivnosti za postizanje ušteda.

Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka) COM (2021) 558

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 38. sjednici održanoj 5. svibnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina COM (2022) 135, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 20. travnja 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/22-07/118, Urbroj: 50301-21/22-22-2, na sjednici održanoj 5. travnja 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta. 

Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 se utvrđuju odredbe čiji je cilj zaštititi sigurnost opskrbe plinom u Europskoj uniji osiguravanjem pravilnog i neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina („plin”), omogućivanjem provedbe iznimnih mjera kada tržište više nije u mogućnosti osigurati potrebne količine plina, uključujući mjeru solidarnosti u krajnjoj nuždi, te utvrđivanjem jasne definicije i podjele odgovornosti između poduzeća za prirodni plin, država članica i Europske unije u pogledu preventivnog djelovanja i reakcije na konkretne poremećaje u opskrbi plinom. Uredbom se također utvrđuju, u duhu solidarnosti, transparentni mehanizmi za koordinaciju planiranja za izvanredna stanja na nacionalnoj razini, regionalnoj razini i razini Europske unije te odgovora na ta stanja. 

Ovaj Prijedlog uredbe je dopuna koja je potrebna za područje skladištenja plina i certificiranje operatora skladišta u cilju povećanja sigurnost opskrbe od potencijalnih prijetnji, uglavnom povezanih s ovisnošću o uvezenoj primarnoj energiji iz trećih zemalja, poglavito Rusije.
Trenutačna geopolitička situacija zahtijeva dodatne kratkoročne mjere za sučeljavanje s tržišnim neravnotežama za energiju i osiguranje opskrbe u idućim godinama. Zapunjeno skladištenje plina pridonosi sigurnijoj opskrbi plinom za zimu 2022. 
Cilj prijedloga je osigurati da skladišni kapaciteti u Europskoj uniji, koji su ključni za osiguranje sigurnosti opskrbe, mogu koristiti u duhu solidarnosti.

U tu svrhu, obvezna minimalna razina plina u skladištima pojačat će sigurnost opskrbe uoči zime 2022./2023. i sljedećih zimskih razdoblja.
Republika Hrvatska podržava napore koji se na razini Europske unije poduzimaju sa ciljem osiguranja sigurnosti opskrbe plinom, već za sljedeću ogrjevnu sezonu. Iako Republika Hrvatska podržava ciljeve predmetne uredbe, želimo istaknuti da će za provedbu biti potrebno jasnije definirati odredbe u svezi uvođenja te strateških zaliha plina, koje smatramo dvojbenim, s obzirom na to da je do sada tržište plina funkcioniralo kao slobodno tržište. Smatramo da ključ poboljšane energetske sigurnosti leži prije svega u zajedničkom pristupu kapacitetima preko unutarnjeg tržišta koje funkcionira na bazi suradnje na regionalnoj i razini Europske unije. Nadalje strateške zalihe plina koje se koriste samo u za slučaj kriznog stanja, trebaju biti detaljnije obrađene.

Smatramo potrebnim predvidjeti duži rok za prilagodbu zakonskih okvira država članica barem do ogrjevne sezone 2023/2024. Također, smatramo da je listopad 2022. prekratak rok za strateško skladištenje plina, prema ovom Prijedlogu uredbe, te da može posljedično utjecati na cijenu plina zbog obveze punjenja skladišta tijekom ljeta.  
Još jedno važno otvoreno pitanje je kako će se obeštetiti višegodišnji zakupci skladišta koji, zbog strateškog skladištenja plina, više neće imati pravo skladištenja. 
Republika Hrvatska smatra da je navedeni Prijedlog dobra osnova za pregovore, no mora se nadopuniti odredbama kojima bi se jasnije definirala pravila za pravilno funkcioniranje tržišta plina s ciljem temeljite pripreme za ogrjevnu sezonu 2023/2024.   

Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 6 (šest) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina COM (2022) 135

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 

Na zajedničkoj sjednici, i to 37. Odbora za gospodarstvo i 33. Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, održanoj 28. travnja 2022. godine raspravljen je Prijedlog za iskazivanje povjerenja dr. sc. Davoru Filipoviću za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine.

Odbori su navedeni Prijedlog razmotrili u svojstvu matičnih radnih tijela, sukladno članku 75., članku 95. i članku 119. stavcima 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te Davor Filipović kao predloženi kandidat za ministra gospodarstva i održivog razvoja. 

 Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog  za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, odbori su proveli raspravu.

Rasprava je koncipirana na način da su članovi odbora postavljali pitanja predloženom kandidatu za ministra gospodarstva i održivog razvoja, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na koja je on odgovorio te iznio svoje prioritete i planove rada i upravljanja Ministarstvom.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i  3 (tri)  glasa „PROTIV“  poduprijeti iskazivanje povjerenja dr. sc. Davoru Filipoviću za obavljanje dužnosti ministra gospodarstva i održivog razvoja.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za gospodarstvo je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Procjena učinka sankcija Međunarodne zajednice Ruskoj Federaciji na gospodarstvo Republike Hrvatske - zatvorena sjednica

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 35. sjednici održanoj 23. ožujka 2022. godine razmotrio Prijedlog hrvatske strategije za vodik do 2050. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2022. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je u srpnju 2020. godine Europska komisija predstavila Strategiju za vodik za klimatski neutralnu Europu, kojom se ističe značaj vodika u dekarbonizaciji Europe i potencijal koji vodik i vodikove tehnologije mogu imati za gospodarstvo Europske unije. 
Naglasio je da je Hrvatska među prvim članicama EU, još za vrijeme austrijskog predsjedanja Vijećem Europske unije potpisala inicijativu za vodik.
U skladu s tim, dio hrvatskog gospodarstva već tada je počeo iskazivati interes za razvijanje vodikovih tehnologija te je potreban strateški dokument koji će jasno pokazati smjer razvoja vodikovih tehnologija u Hrvatskoj. 
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske, uspostavljena je stručna radna skupine za izradu Strategije, od strane ministra gospodarstva i održivog razvoja, koja je izradila prvi nacrt prijedloga Strategije. Nacrt prijedloga Strategije prošao je javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima, proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te su prikupljena mišljenja drugih nadležnih tijela državne uprave. Pristigla mišljenja i komentari uzeti su u obzir pri izradi Prijedloga Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine (u daljnjem tekstu: Prijedlog strategije).
Ovaj Prijedlog strategije nastavlja se na ostale strateške dokumente koji su već doneseni (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu).
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da je Prijedlog strategije načelni strateški dokument, dok će se operacionalizacija propisati kroz druge akte, akcijske planove.
Vodik i vodikova ekonomija jedan su od važnih elemenata zelene tranzicije imajući u vidu da se radi o mediju koji ne emitira CO2, ima primjenu u više sektora (energetika, promet, industrija, i dr.) te je u skladu s dekarbonizacijom gospodarstva u svrhu ispunjavanja ciljeva Europske unije vezanih uz čistu energiju i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Očekuje se da će ulaganja u čiste tehnologije povezane s vodikom pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva, energetskoj tranziciji ka čistoj energiji, ali i stvaranju novih radnih mjesta povezanih s energetskom održivošću i smanjivanju rizika od klimatskih promjena.
Prijedlog strategije naglašava prednosti Hrvatske u razvijanju potencijala vezanog uz vodikovu ekonomiju te je usklađena s ciljevima EU strategije kao i s Nacionalnom razvojnom strategijom (Strateški cilj 8. „Nisko-ugljična energetska tranzicija i zaštita okoliša“ i Strateški cilj 10. „Održiva i pametna mobilnost i povezivost“ u sklopu Razvojnog smjera 3. Zelena i digitalna tranzicija). 
Nadalje, u Prijedlogu strategije razmatraju se dva ključna pravca primjene vodika, i to industrija i promet te se opisuje proizvodnja vodika, pohrana, skladištenje, korištenje, obrazovanje kao i  potencijal vodika u dekarbonizaciji gospodarstva te način na koji se taj potencijal može iskoristiti za ulaganja, regulacije, stvaranje tržišta te istraživanja i inovacije u segmentu vodikove ekonomije. Također, vodeći računa o razvojnim potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva opisana su područja intervencija u okviru provedbenih mehanizama, kao i propisati strateški ciljevi, ključni pokazatelji učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja te okvir za praćenje i vrednovanje Strategije. 
Potencijal vodika posebno je istaknut u području dekarbonizacije prometa u okviru Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, gdje je navedena potreba uspostave infrastrukture za vodik.
Naglašeno je da je Hrvatska prepoznala svoj mogući doprinos u savezu za vodik, baterije i ostale komponente za električne automobile, medicinske proizvode, čipove te je uključena zajedno sa Slovenijom i talijanskom regijom Furlanija-Julijska krajina u projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“.

Članovi Odbora pohvalili su Prijedlog strategije. Rasprava se u bitnome odnosila na koju vrstu vodika će se fokusirati Hrvatska,  njegovu primjenu u željezničkom i trajektnom prometu, mogući broj i  teritorijalna pokrivenost punionicama, planiranju izgradnje punionica i za plovila, uključivanje tvrtki na promjenu tehnologije i korištenje vodika kao energenta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je prioritet Hrvatske zeleni vodik, široke primjene.
 Naglasio je da je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 100 mil. kuna, a u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 60 mil. kuna, koja sredstva su planirana za izgradnju infrastrukture, za sada 10 punionica (raspisat će se javni poziv i odrediti mikrolokacije, kao i razmotriti izgradnja punionice za plovila).
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture također analizira mogućnosti primjene vodika za željeznicu (duge neelektrificirane pruge).
Tvrtke, obveznice plaćanja penala za CO2 emisije imaju motiv za prijelaz na nove tehnologije.    

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 10 (deset) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Na temelju Zaključka Odbora za gospodarstvo sa 33. sjednice, Klasa: 021-08/22-01/04, Urbroj: 6521-6-22- od 9. ožujka 2022. godine, Odbor za gospodarstvo održao je tematsku sjednicu na temu: „Stanje zaliha energenata u Republici Hrvatskoj, koji čini sastavni dio ovog Zapisnika.

Odbor za gospodarstvo raspolagao je materijalima koje je na tu temu pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Agencije za ugljikovodike.   

Na početku sjednice predsjednik Odbora Žarko Tušek istaknuo je da je jedna trećina članova Odbora za gospodarstvo predložila ovu tematsku sjednicu, a na temelju kojeg prijedloga je Odbor za gospodarstvo donio Zaključak da se ista održi smatrajući temu od interesa svih građana i građanki Republike Hrvatske. 
Potpredsjednica Odbora Anka Mrak-Taritaš, uvodno je kazala kako je o ovoj temi potrebno razgovarati uzimajući u obzir nekoliko aspekta - postojeće stanje zaliha, cijene plina i električne energije i domaća proizvodnja. Skrenula je također pozornost na rasprave i lobiranja koja se trenutačno vode na razini EU-a oko ugljena i nuklearne energije,  istaknula važnost kapaciteta LNG terminala na Krku za godišnje potrebe Republike Hrvatske te značaj ponovnog aktiviranja rafinerije u Rijeci.  
Govoreći o  osiguranju opskrbe energetskim derivatima u Republici Hrvatskoj, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić upoznao je članove Odbora sa svim mjerama koje Vlada i ministarstvo poduzimaju kako bi se smanjili šokovi zbog porasta cijena energenata koje su posljedica ratnih okolnosti u Ukrajini i poremećaja u  dobavnim pravcima. Istaknuo je kako su postoci u promjeni burzovnih cijena svih energenata - plina, električne energije, nafte i ugljena strašno veliki kada se uspoređuju spot cijene tih energenata u 2020., 2021., i 2022. godini.
Posebno se osvrnuo na velik rast cijena biogoriva te na mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila visina penala za nestavljanje biogoriva na tržište, odnosno smanjenje penalizacije na 0,01 kn/MJ. Osvrnuo se i na vladin Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.   
Istaknuo je da su fizičke zalihe energenata u Republici Hrvatskoj kod hrvatskih komercijalnih kompanija „vrlo ozbiljne količine“ te kako INA kreće s aktiviranjem rada rafinerije u Rijeci. 
Također je naglasio kako HEP, odnosno toplane, imaju spremne rezervoare za plinsko ulje te da su ga toplinari izvijestili da nemaju problema s opskrbom energentima. 
Što se pak tiče opskrbe električnom energijom, u prilog ne ide sušna godina. No, unatoč tome, HEP planira proizvesti oko 18,2 teravata električne energije,  odnosno 32 posto iz hidro potencija, 12 posto iz elektrana na plin, 8 posto iz ugljena, 15 posto od NE Krško, te 1-2 posto iz obnovljivih  izvora energije. 
U vezi s  NE Krško, Milatić se osvrnuo i na inicijativu da se u taksonomiji nuklearna energija navodi kao energija koja ne emitira CO2 te napomenuo kako je  60 % proizvodnje HEP-a bez CO2. Govorio je i o poboljšanju suradnje sa Slovenijom u vezi s NE Krško te izrazio zadovoljstvo redovitim sastancima međudržavnih povjerenstava za NE. 
U vezi s opskrbom plinom Milatić je rekao da se ne očekuje nikakav problem te da se značajne količine koje postoje u robnim zalihama neće koristiti za ovaj poremećaj na tržištu. 

Predsjednik Uprave za ugljikovodike Marijan Krpan govorio je o potencijalima za eksploataciju plina na postojećim eksploatacijskim poljima u Hrvatskoj te planovima za daljnja ispitivanja i eksploataciju plina  na Jadranu i kontinentalnoj Hrvatskoj koji mogu pridonijeti budućoj domaćoj proizvodnji plina. 
Govoreći o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata rečeno je kako će od 1. travnja računi za električnu energiju kućanstava porasti prosječno za 9,6 posto umjesto 23 posto, a cijene plina oko 16 posto za što je predviđena  i potpora svim kućanstvima koja koriste plin od 10 lipa/kWh. 
Nadalje, Krpan je istaknuo je da je INA izašla s priopćenjem o otvaranju nove bušotine za proizvodnju plina- IKA-B. 
Istaknuo je da će bušotina, puštena  u rad nedavno, proizvoditi 150 000 m3 dnevno. S obzirom na dnevnu proizvodnju Republike Hrvatske koja iznosi 2 000 000 m3, udio INE u proizvodnji iznosi 7%. 
Bušotina Marica također uskoro kreće sa proizvodnjom, a njezin kapacitet iznositi će između 40 000 i 50 000 m3 dnevno. Sa ove 2 bušotine, INA će proizvoditi dodatnih 200 000 m3 plina dnevno, što je 10% kapaciteta Republike Hrvatske.
Edison, koji je ostao prisutan na Jadranu, sa INA-om ima zajednički projekt – bušotinu Irena, koja kreće sa proizvodnjom 2024. godine. Procijenjuje se da će Irena dnevno proizvoditi 550 000 m3 plina, što trenutno  čini 25% ukupne proizvodnje plina u Republike Hrvatske.
INA od kolovoza kreće u istražna bušenja na postojećim eksploatacijskim poljima, čime će sa 5 novih platformi sigurno doprinijeti budućoj proizvodnji plina.
Što se tiče kopna, na bloku SA-10 prisutna je tvrtka Vermillion, sa svoja 2 plinska ležišta, Cerić i Berak, koja startaju proizvodnju svaki sa 250 000 m3, a rezerve na tom području iznose između 2 i 3 milijardi m3.
Također, na području SA-10 nailazimo i na određeni naftni potencijal, koji bi mogao iznositi oko 35 milijuna barela nafte.
Na bloku SA-07 izdana je dozvola za istraživanje ugljikovodika, snimljena je seizmika, preliminarna procjena resursa iznosi gotovo 200 milijuna barela što je optimistično jer Inine rezerve u Panonskom bazenu su 93 milijuna barela, nafte i plina zajedno.
Na kopnu je prisutna i tvrtka Aspect te je na bloku SA-06 snimljena je seizmika. Prepoznato je nekoliko prospekata za bušenje svaki s cca 3-5 milijuna barela. Moguća su pozitivna iznenađenja i u bloku DR-03 gdje je INA snimila ogroman volumen 3D seizmike koja je najmodernija tehnologija potrebna za bušenje.
Također, područje Međimurja (SZ-01) očekuje pozitivan potencijal, gdje već postoji proizvodnja na poljima Vučkove, Vukanove, Zebanec.
Dotaknuo se i geotermi te naglasio da je Agencija kroz NPOO dobila iznos od 230 milijuna kuna od Europske unije za ulaganje u istraživanje geotermalnog potencijala u svrhe toplinarstva. Na šest područja će Agencija snimiti seizmiku, a na 2 najbolja područja i bušiti u ime i za Republiku Hrvatsku.
Što se tiče geotermi i proizvodnje struje, potencijala ima, pripremili su nekoliko lokaliteta. U 2. kvartalu ove godine idu natječaji za par istražnih blokova za proizvodnju geotermalne vode u energetske svrhe.
Naglasio je da i u sektoru poljoprivrede postoji niz inicijativa s kojima se svakodnevno susreću,  gdje je potencijal za upotrebu geotermi ogroman.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” usvojio sljedeći   

ZAKLJUČAK

1.    Nema poremećaja u opskrbi i sigurnosti opskrbe u Republici Hrvatskoj glede plina i naftnih derivata.

2.    Zadužuje se resorno Ministarstvo da u slučaju bilo kakvih poremećaja opskrbe, zaliha i tržišta promptno izvještava Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 33. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište COM (2021) 223, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 24. siječnja 2022. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/470, Urbroj: 50301-21/22-21-3 na sjednici održanoj 13. prosinca 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je jedan od nositelja izrade stajališta, uz Ministarstvo financija, Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (Uprava za gospodarske poslove i razvojnu suradnju, Sektor za trgovinsku politiku).

Kako bi istražila pitanje narušavanja unutarnjeg tržišta Europske unije, odnosno neravnopravnih tržišnih uvjeta uzrokovanih stranim subvencijama, Europska je komisija u lipnju 2020. godine donijela Bijelu knjigu o izjednačavanju uvjeta u pogledu stranih subvencija, COM (2020) 253 final. S obzirom na to da je utvrđeno da su poduzetnici koji obavljaju gospodarsku djelatnost u Europskoj uniji bez subvencija u nepovoljnijem položaju u odnosu na korisnike stranih subvencija, jer ne postoji režim kontrole stranih potpora niti posebna pravila Europske unije za otklanjanje učinaka narušavanja unutarnjeg tržišta, Europska komisija pripremila je Prijedlog uredbe o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište. Njime se predlaže rješavanje pitanja stranih subvencija koje nisu obuhvaćene pravilima Europske unije o državnim potporama, kontroli koncentracija i protumonopolskim pravilima, odnosno dopunjuju se postojeća pravila tržišnog natjecanja.

Europska komisija je predstavila ovaj Prijedlog uredbe na sastanku Radne skupine za tržišno natjecanje 20. svibnja 2021. Prvi djelomični kompromisni tekst Prijedloga uredbe predstavljen je za vrijeme francuskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Konačan tekst Prijedloga uredbe trebao bi biti predstavljen sredinom ožujka. Kompromisnim tekstom iz francuskog predsjedanja predlaže se da Europska komisija objavi smjernice u primjeni članka kojim se određuje ravnoteža između negativnih učinaka stranih subvencija u smislu narušavanja unutarnjeg tržišta i pozitivnih učinaka na razvoj gospodarskih djelatnosti. Kompromisnim tekstom uveden je minimalni prag od 5 milijuna eura za financijske doprinose u posljednje tri godine ispod kojeg nema obveze notifikacije u javnoj nabavi, skraćeni su rokovi za istragu od strane Europske komisije u postupcima javne nabave sa 60 i 200 dana na 30 i 150 dana, predviđeno je izuzeće od obveze notifikacije u javnoj nabavi u slučaju provedbe pregovaračkog postupka zbog žurnosti. Predlaže se da Europski sud ima neograničenu jurisdikciju nad odlukama Europske komisije kojima je izrečena novčana kazna, predlaže se da se Uredba ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi koji su dodijeljeni ili postupke javne nabave koji su pokrenuti prije datuma primjene ove Uredbe. Rok za primjenu ove Uredbe povećan je na 12 mjeseci.

Uredba je strukturirana na način da ima 48 članaka i 7 poglavlja. 

Naglasak na Odboru za gospodarstvo je stavljen na prva tri poglavlja. U poglavlju 1. utvrđuje se kada će se smatrati da postoji strana subvencija, pod kojim se uvjetima smatra da se njome narušava unutarnje tržište i kojim se vrstama subvencija najvjerojatnije može narušiti tržišno natjecanje. Poglavljem 2. uređuje se ispitivanje subvencija po službenoj dužnosti. Njime se utvrđuje da Europska komisija može na vlastitu inicijativu ispitati informacije iz bilo kojeg izvora o navodnim stranim subvencijama kojima se narušava tržišno natjecanje. U slučaju da predmetni poduzetnik ne surađuje, Europska komisija može donijeti odluku na temelju dostupnih činjenica. Može izreći novčane kazne i odrediti periodične penale. Može opozvati prethodnu odluku i donijeti novu odluku, ako poduzetnik postupa protivno svojim obvezama ili ako se čini da se prethodna odluka temeljila na netočnim, nepotpunim ili obmanjujućim informacijama. Poglavljem 3. sadržava posebna pravila za koncentracije. Njime se posebno utvrđuju uvjeti pod kojima se smatra da se stranom subvencijom u koncentraciji narušava unutarnje tržište i propisuje se kada treba podnijeti prijavu o koncentraciji.

Republika Hrvatska načelno podržava Prijedlog uredbe te smatra da njezina provedba ne bi smjela uzrokovati dodatno administrativno opterećenje, posebno malim i srednjim poduzećima, ali i javnim tijelima (naručiteljima) niti dovesti  do značajnog produljenja postupaka javne nabave u kojima će se ocjenjivati učinci strane subvencije.

Kad su u pitanju zaštita unutarnjeg tržišta i privlačenje stranih investicija, važno je zadržati uravnoteženi pristup u cilju djelotvorne uspostave jednakih uvjeta i poštenog tržišnog natjecanja za sve dionike. Republika Hrvatska podržava Europsku komisiju kao isključivog provoditelja ove Uredbe, a mjere za otklanjanje narušavajućih učinaka moraju biti usmjerene na transakcije u kojima strane subvencije imaju najveći negativni učinak na unutarnje tržište kako bi provedba Uredbe u praksi bila brza i učinkovita. Također, podržava predviđene pragove za prijavu za koncentracije iz članka 18. te predviđene pragove za prijavu u postupcima javne nabave iz članka 27. Prijedloga uredbe. Dodatno Republika Hrvatska smatra da Prijedlog mora biti koherentan s drugim važećim aktima na međunarodnoj razini i razini Europske unije, ali i onima koji su u postupku usvajanja.

U raspravi je pojašnjeno da se pod pojmom strane subvencije podrazumijevaju subvencije koje poduzetnicima koji se bave gospodarskom djelatnošću u Europskoj uniji dodjeljuju tijela trećih zemalja (koje nisu članice Europske unije).

Ovim Prijedlogom će se osigurati ravnopravni uvjeti na cijelom unutarnjem tržištu. Pozdravlja se angažman Europske komisije, koja će biti isključivo nadležna za primjenu ove Uredbe.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno sa 10 (deset) glasova „ZA” odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište COM (2021) 223 

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Temeljem članka 47. stavka 1. podstavaka 1. i 2., a u svezi s člankom 49. stavkom 1. i člankom 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 119/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20), Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 33. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. godine, jednoglasno donio sljedeći 

ZAKLJUČAK

1. Odbor za gospodarstvo održat će tematsku sjednicu na temu: „STANJE ZALIHA ENERGENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ“.
2. Predsjednik Odbora za gospodarstvo sazvat će tematsku sjednicu najkasnije u roku 8 dana od dana donošenja ovog Zaključka.
3. Na tematsku sjednicu pozvat će se čelnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
4. Predsjednik Odbora za gospodarstvo zatražit će materijale od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vezane uz temu te dostaviti svim članicama/ovima, najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice.

Obrazloženje

Na temelju članka 49. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jedna trećina članova Odbora za gospodarstvo, i to potpredsjednica Anka Mrak Taritaš, dr. sc. Vesna Vučemilović, g. Željko Pavić i g. Zvonimir Troskot, podnijeli su Odboru za gospodarstvo, dana 03. ožujka 2022. godine Prijedlog za sazivanje tematske sjednice Odbora za gospodarstvo na temu: „STANJE ZALIHA ENERGENATA U REPUBLICI HRVATSKOJ“.

Člankom 47.  stavkom 1. podstavkom  2. Poslovnika Hrvatskog sabora propisano je da:
“Predsjednik radnog tijela Sabora: 
-    saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije 3 dana prije održavanja tematske sjednice”.

Poštujući demokratičnost i uvažavajući odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora, predsjednik Odbora za gospodarstvo zahvalio je članicama i članovima  Odbora za gospodarstvo na prijedlogu, smatrajući isti od interesa svih građana i građanki Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave o aktualnoj međunarodnoj gospodarskoj situaciji, gospodarskoj krizi uzrokovanoj pandemijom COVID-19, ratnoj agresiji Rusije na Ukrajinu, dobavnim pravcima plina, opskrbi i cijenama energenata na tržištu, a u kojoj su sudjelovali predsjednik, potpredsjednica i ostali članovi i članice, Odbor za gospodarstvo je jednoglasno, sa 10 glasova „ZA“ , donio Zaključak, od 4 točke, kako to stoji u dispozitivu.

Sukladno članku 56. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici radnog tijela Sabora treba biti nazočan član Vlade, državni tajnik ili pomoćnik ministra kada se na sjednici razmatra prijedlog ili mišljenje Vlade, a čelnik tijela državne uprave kada se na sjednici razmatraju teme iz njihova djelokruga.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Na zajedničkoj sjednici, i to 32. Odbora za gospodarstvo i 11. Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, održanoj 9. ožujka 2022. godine raspravljen je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Ivanu Paladini za obavljanje dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 7. ožujka 2022. godine.

Odbori su navedeni Prijedlog razmotrili u svojstvu matičnih radnih tijela, sukladno člaku 75., članku 93. i članku 119. stavcima 6. i 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Sjednici Odbora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković te Ivan Paladina kao predloženi kandidat za ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

 Nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske obrazložio prijedlog  za iskazivanje povjerenja predloženom kandidatu, odbori su proveli raspravu.

Članovi Odbora su iskoristili mogućnost postavljanja pitanja predloženom kandidatu za ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sukladno članku 119. stavku 9. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a na koja je on odgovorio te iznio svoje prioritete rada i vođenja Ministarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo odlučio je sa 7 (sedam) glasova „ZA“ i  3 (tri)  glasa „PROTIV“  poduprijeti iskazivanje povjerenja Ivanu Paladini za obavljanje dužnosti ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za gospodarstvo je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora 
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 31. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o postupku notifikacije u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (TRIS), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva.

Naglasio je da je postupak notifikacije TRIS (Technical Regulations Information System) postupak u kojemu se od nadležnih tijela država članica zahtjeva da Europsku komisiju, druge države članice i zainteresiranu javnost obavijeste o svim nacrtima nacionalnih tehničkih propisa o proizvodima i uslugama informacijskog društva, prije nego što ih usvoje u nacionalno zakonodavstvo.

Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se:
•    bolja i veća primjena postupka notifikacije kada nadležna tijela donose tehničke propise i propise o uslugama informacijskog društva,
•    aktivnije sudjelovanje nacionalnih javnopravnih tijela u provedbi postupaka notifikacija i
•    veći doprinos te aktivnije uključivanje predstavnika strukovnih udruženja i zainteresirane javnosti u postupke donošenja propisa drugih država članica EU.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju izvršene nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredaba kroz cijeli tekst Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi je, uz objašnjenje da bi usluge investicijskog savjetovanja koje se pružaju „on line“ trebalo uvrstiti u ovaj Konačni prijedlog zakona, zatraženo pojašnjenje o razlozima uvrštenja investicijskih usluga u indikativni popis financijskih usluga u Prilogu II. (sastavni dio Zakona), a koje usluge su sukladno članku 4. točke 5. izuzete od primjene ovoga Zakona.

Predstavnica predlagatelja je pojasnila da ovaj Konačni prijedlog zakona regulira postupak notifikacije propisa o uslugama informacijskog društva, a da bi se neka usluga smatrala uslugom informacijskog društva potrebno je kumulativno ispuniti točno određene uvjete, tj. da je takva usluga povezana sa tehničkim specifikacijama, pridržavanjem kojih se utječe na potrošnju. Stoga se na usluge navedene u Prilozima I. i II. koji su sastavni dio ovog Konačnog prijedloga zakona ne primjenjuje TRIS postupak, jer su one regulirane posebnim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O POSTUPKU NOTIFIKACIJE U PODRUČJU TEHNIČKIH PROPISA I PROPISA O USLUGAMA INFORMACIJSKOG DRUŠTVA (TRIS)

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 31. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. prosinca 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da važeći Zakon o strateškim robnim zalihama datira iz 2002. godine te je zastario u dijelu koji predviđa što s robnim zalihama koje su ostale iz vremena tržnog funkcioniranja, odnosno operativnim zalihama koje sada više ne postoje u našem zakonodavstvu. Stoga je potrebno donijeti novi zakon koji će efikasnije odgovoriti na novonastale izazove (elementarne nepogode: pandemija, potresi, polave i sl.), u smislu operativnosti donošenja Bilance strateških robnih zaliha, upravljanja robnim zalihama, bržeg popunjavanja i nominiranja novih potrebnih proizvoda u Bilanci roba strateških robnih zaliha.

Također je potrebno propisati da dugogodišnje procedure i postupanja u Ravnateljstvu (upravljanje robnim zalihama i imovinom kojom upravlja Ravnateljstvo u ime Republike Hrvatske), dobiju odgovarajuću pravnu formu kroz pravilnike koje će propisati ovaj novi Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama.

Predmetni prijedlog Zakona uređuje: način i postupak formiranja, korištenja, obnavljanja i čuvanja robnih zaliha, način formiranja Bilance strateških robnih zaliha i popis obveznih artikala u istoj, prava i dužnosti državnih tijela u svezi s robnim zalihama te se definiraju prava upravljanja robnim zalihama.

Osnovni ciljevi donošenja Zakona su:
- odrediti potrebe za koje se formiraju robne zalihe,
- odrediti namjenu i razinu formiranja robnih zaliha,
- omogućiti Vladi Republike Hrvatske brzo i učinkovito djelovanje u smislu možebitne potrebe izmjene Bilance roba strateških robnih zaliha (posebno poučeni primjerima iz nedavnih potresa u Zagrebu i Banovini),
- prilagoditi stupanj tajnosti realnim gospodarskim prilikama u gospodarskim subjektima koji su angažirani od strane Ravnateljstva na poslovima skladištenja robnih zaliha,
- te osigurati stabilne i stalne izvore financiranja za robne zalihe.

Jasno su propisani rokovi za donošenje Godišnjeg programa (donosi se za tekuću godinu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine), kao i za podnošenje Izvješća Hrvatskom saboru o stanju i upravljanju robnim zalihama za prethodnu godinu (podnosi ga Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje do 31. listopada tekuće godine za prethodnu godinu).

Ukinuto je čuvanje u novcu, pa je sva roba predviđena u Bilanci strateških robnih zaliha u robi. Osim dosadašnjih skupina proizvoda uvode se lijekovi, cjepiva, protuotrovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal. 

Kako je već spomenuto predviđa se donošenje pravilnika o upravljanju i obnavljanju robnih zaliha, kao i pravilnika o zakupu skladišta i skladištenju robnih zaliha. 

Za stvaranje i obnavljanje robnih zaliha bit će potrebno osigurati određena sredstva u Državnom proračunu, a potrebna visina sredstava ovisit će o Bilanci strateških robnih zaliha i Godišnjem programu strateških robnih zaliha. Trenutno u Bilanci strateških robnih zaliha ima robe u vrijednosti od 590 milijuna kuna. Procjenjuje se da bi za popunu roba prema Bilanci strateških robnih zaliha u vremenu od deset godina bilo potrebno oko 600 milijuna kuna.

U raspravi je pohvaljeno što se u novom zakonu predviđaju vrste i oblici robnih zaliha prilagođeni potrebama u društvu, kao i mogućnost Vlade Republike Hrvatske da brzo i efikasno djeluje u smislu potrebe izmjene Bilance strateških robnih zaliha. 

Nadalje, primijećeno je da se rok za donošenje Godišnjeg programa ne poklapa s rokovima donošenja Državnog proračuna, uz napomenu da se jedan dio strateških robnih zaliha financira upravo iz Državnog proračuna. 

Također je u raspravi problematiziran dio koji se odnosi na prekršajne odredbe, u smislu da novčane kazne za osobe kojoj je roba povjerena na čuvanje nisu adekvatne (preniske).

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Istaknuo je da se Bilanca neprestano popunjava, stoga se sredstva predviđena državnim proračunom koriste upravo za njezino popunjavanje, dok se Godišnjim programom nominiraju sredstva sukladno utvrđenim potrebama. U praksi se pokazalo da nije moguće donijeti Godišnji program do 31. prosinca, zbog čega je propisano da će se donijeti najkasnije do 31. siječnja. 

U odnosu na prekršajne odredbe, napominje da su iste donesene u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa i uprave te da su uobičajene, pogotovo uzimajući u obzir da nije riječ o jedinom instrumentu zaštite u slučaju štetnog postupanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 31. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni općeg sustava carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 579, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 5. studenoga 2021. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/405, Urbroj: 50301-21/32-21-4 na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje je i nositelj izrade prijedloga okvirnog Stajališta.

Novi prijedlog Uredbe donosi se jer se postojeća Uredba br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća br. 732/2008 (dalje: GSP Uredba (Generalised Scheme of Preferences)) primjenjuje do kraja 2023. godine, a već je u njezinim odredbama predviđena revizija do tog datuma. GSP Uredba je dio zajedničke trgovinske politike Europske unije i radi se o Uredbi kojom danas Europska unija omogućava uvoz proizvoda za više od 70 zemalja u svijetu uz smanjenu ili nultu stopu carine. 
Novi prijedlog GSP Uredbe i dalje će zadržati postojeću arhitekturu i time će se carinske povlastice omogućiti kroz tri dogovora i to:
•    Standardni dogovor: primjenjuje se na zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom kojim je omogućeno smanjeno ili potpuno ukidanje carina za proizvode koji se uvoze u EU – 15 zemalja, 
•    poseban dogovor o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje, tzv. GSP+ : primjenjuje se na zemlje s niskim i nižim srednjim dohotkom koje provode svih 27 međunarodnih konvencija povezanih s s ljudskim pravima, radnim pravima, zaštiti okoliša i dobrim upravljanjem – 8 zemalja te
•    poseban dogovor za najnerazvijenije zemlje/EBA: poseban dogovor koji se primjenjuje na najnerazvijenije zemlje kojima je omogućen bescarinski pristup tržištu EU-a za sve proizvode osim oružja i streljiva – 48 zemalja. 

Novi prijedlog GSP Uredbe omogućit će lakši pristup zemalja korisnica u GSP+, definirati nove vrijednosne pragove koji omogućuju pristup proizvoda na tržište Europske unije, uz postojeći popis međunarodnih konvencija u dijelu ljudskih i radnih prava te zaštite okoliša i načela upravljanja dodati šest novih konvencija, uključujući i Pariški sporazum, te su ujedno stvoreni preduvjeti za jačanje transparentnosti rada Europske komisije. 

Posebno je važno naglasiti da je ovaj prijedlog posebnu pažnju dao kod provedbe monitoringa Europske komisije u praćenju međunarodnih konvencija u zemljama korisnicama, bržem i efikasnijem donošenju odluka o privremenom opozivu carinskih povlastica te donošenju zaštitnih mjera. Cilj ovog prijedloga GSP Uredbe je, s jedne strane, omogućiti da opći sustav povlastica bude omogućen onim zemljama u svijetu kojima je stvarno potreban, a s druge strane, da predstavlja zaštitu europske industrije. 
     
Republika Hrvatska podržava prijedlog nove GSP Uredbe jer je sukladna s Revizijom trgovinske politike Europske unije i njezinim interesima da potiče osjetljive zemlje u razvoju da se integriraju u svjetsko gospodarstvo. Republika Hrvatska posebno pozdravlja zadržavanje postojeće arhitekture GSP Uredbe, tj. zadržavanje standardnog dogovora, posebnog dogovora o poticajima za održiv razvoj i dobro upravljanje te dogovora za najnerazvijenije zemlje jer je time omogućila zemljama nižeg i srednje nižeg dohotka, kao i najnerazvijenijim zemljama, da i dalje koriste carinske povlastice u Europskoj uniji za njihove proizvode.

Do sada je održano osam sastanaka Radne skupine Vijeća za Opći sustav povlastica na kojima se raspravljalo o prijedlogu nove GSP Uredbe, a njezino usvajanje od strane Europskog parlamenta i Vijeća očekuje se u zadnjem kvartalu 2022. godine.

U raspravi je zatražen podatak o robnoj razmjeni Republike Hrvatske sa zemljama korisnicama GSP-a.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da Republika Hrvatska najveći uvoz ostvaruje iz Indije, Bangladeša i Pakistana. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 9 (devet) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „PROTIV“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni općeg sustava carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 579

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                        Žarko Tušek 
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 31. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće“ COM (2021) 574, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 7. prosinca 2021. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/445, Urbroj: 50301-21/22-21-3, na sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine. 

Predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva obrazložio je prijedlog okvirnog Stajališta za Prijedlog odluke o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće“.
Europska komisija je 9. ožujka 2021. godine donijela „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće“, u kojem su predstavljeni vizija, ciljevi i pristupi za uspješnu digitalnu transformaciju Europske unije do 2030. godine. Europska komisija je predstavila i Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće“.  Prijedlog se oslanja na Digitalni kompas 2030., koji ima četiri glavne točke: digitalne vještine, digitalna infrastruktura, digitalno poslovanje i digitalne javne usluge. Iz navedenog Prijedloga proizlazi obveza donošenja nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće koji moraju biti u skladu s općim i digitalnim ciljevima utvrđenima u Prijedlogu te doprinositi njihovu ostvarenju na razini Europske unije na godišnjoj razini. Usklađenost nacionalnih programa će imati izravan utjecaj na uspješnost korištenja odgovarajućih europskih fondova.
Europska komisija će na godišnjoj razini pratiti napredak u odnosu na zacrtane smjerove i zajedno s državama članicama ispravljati odstupanja i rješavati probleme neučinkovitosti.
Kako bi se zajamčio brz napredak Europe prema ciljevima digitalnog desetljeća, u predloženom okviru za upravljanje predviđen je sustav praćenja napretka koji se temelji na poboljšanom indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) i izvješće o stanju digitalnog desetljeća.
Republika Hrvatska podržava Prijedlog odluke. U Stajalištu je izneseno da Republika Hrvatska smatra kako je potrebno predvidjeti duže vremensko razdoblje za donošenje nacionalnih strateških planova od trenutno navedenih 6 mjeseci od stupanja Prijedloga na snagu.
U raspravi je zatražena informacija o usklađenosti Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. (dalje: NPOO) i Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine s ovim Prijedlogom odluke. Upitano je i o načinu financiranja razvoja digitalne infrastrukture u slabije naseljenim područjima, gdje to nije komercijalno isplativo. Također je istaknuta važnost i potreba legalizacije infrastrukture radi mogućnosti povlačenja europskih sredstava. 
Predstavnik predlagatelja naglasio je da je Republika Hrvatska uzimajući u obzir posljednjih 5 godina do danas, ostvarila rast prema DESI indeksu. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji postavljen je cilj da Republika Hrvatska do 2030. godine dostigne prosjek zemalja članica Europske unije. Smatra da je NPOO ambiciozan u području digitalizacije, a što će zasigurno utjecati na ubrzani daljnji razvoj digitalizacije. Naglasio je da država ulaže značajna sredstva za projekte razvoja širokopojasnog interneta u područjima gdje ne postoji komercijalni interes operatera, kao i da je u NPOO-u također predviđen nastavak tih projekata. 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je sa 9 (devet) glasova „ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće“ COM (2021) 574

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                        Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 30. sjednici održanoj 6. prosinca 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se Konačnim prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo implementira Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L328, 21. 12. 2018.).

Nadalje, stvaraju se preduvjeti za povećanje udjela obnovljive energije u krajnjoj potrošnji sukladno ciljevima energetske tranzicije na niskougljično gospodarstvo –  cilj je 36,6 % ukupne obnovljive energije u krajnjoj potrošnji električne i toplinske energije u 2030. godini.

Tijekom izlaganja naglašeno je samo nekoliko značajnijih izmjena koje je predlagatelj izvršio u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju:
•    u članak 4. dodani su novi pojmovi kojima se određuje diskriminirajuće ponašanje, kao tretman koji je manje povoljan od tretmana koji se odobrava u sličnim situacijama. Isto tako određen je pojam pojednostavljenja procedure kao prethodne pripreme investitora, kroz javno dostupan priručnik iz članka 29 ovoga Konačnoga prijedloga, za postupak izdavanja dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja, te je definiran pojam energetskog odobrenja kao odobrenja koje je izdano nositelju projekta, određeno propisom kojim se regulira tržište električne energije, a na temelju kojeg se planira graditi i/ili gradi proizvodno postrojenje i/ili proizvodnu jedinicu i/ili vrši obnovu kapaciteta;
•    u članku 18. stavku 1. određeno je da Ministarstvo osigurava da potpore pružene projektima energije iz obnovljivih izvora i popratni uvjeti budu predvidljive i stabilne, uz izbjegavanje učestale i retroaktivne promjene, te sprječava da revizija bilo koje potpore odobrene projektima obnovljive energije negativno utječe na gospodarsku održivost projekata;
•    u članku 29. propisano je da se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja određuje za kontaktnu točku, koja na zahtjev investitora, odnosno nositelja projekta ili povlaštenog proizvođača pruža smjernice tijekom cjelokupnog postupka izdavanja dozvola;
•    dodan je novi članak 58. kojim se određuju programi za ostvarivanje sektorskih ciljeva, i to kroz program implementacije energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora kojim se utvrđuje područje ulaganja u energetsku učinkovitost i povećanja obnovljive energije u centralnim toplinskim sustavima, kao i program kojim se potiču aktivnosti u sektoru prometa u smislu izgradnje infrastrukture za alternativna goriva na autocestama, državnim i lokalnim cestama, te morskim i riječnim lukama. Određuje se da će Ministar donijeti odluku o preporukama za uklanjanje prepreka i rasterećenjem administrativnih postupaka koji ograničavaju korištenje energije iz obnovljivih izvora, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. 

Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ovaj Konačni prijedlog zakona platforma ka ubrzanju energetske tranzicije u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi je zatraženo pojašnjenje zasebnog klasificiranja energije mora od hidroenergije kao obnovljivog izvora energije. 
Primijećeno je da je u Konačnom prijedlogu zakona propisani uvjet starosti za rekonstrukciju vjetroelektrana izjednačen s uvjetom starosti koji se u pravilu propisuje za rekonstrukciju ostalih vrsta elektrana, te je sada, umjesto 15 godina, isti 20 godina. 
Naglašeno je da bi bilo svrsishodnije da se razlika između tržišne cijene i referentne cijene plaća tromjesečno.
 Problematizira se odredba prema kojoj operator tržišta energije ima pravo prvokupa po referentnoj cijeni od povlaštenih proizvođača električne energije koji su sklopili ugovor, a koje pravo ima iskoristiti do 30. listopada tekuće godine za narednu godinu. 
Postavljeno je pitanje o sadržajnoj razlici Registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača (Registar OIEKPP) čije se ustrojavanja i vođenje propisuje ovim zakonom, a u odnosu na postojeći registar. 
Zatraženo je više informacija o obrazovnim programima i programima prekvalifikacija koji se predviđaju ovim zakonom. 

Predstavnica predlagatelja odgovorila je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Pojasnila je da je energija mora izdvojena od hidroenergije, s obzirom na svoje specifičnosti (nema koncesije, koristi akumuliranu toplinu i sl.). 
U odnosu na vjetroelektrane naglasila je da je uvjet starosti od 15 godina za rekonstrukciju prvotno preuzet iz važećeg zakona, no da je predlagatelj prihvatio argumentaciju da je u uvjetima današnje tehnologije primjereno da se taj rok produži na 20 godina. 
Naglasila je da je svrha instituta tržišne premije osiguranje stabilnosti tržišnih cijena.
 U odnosu na Registar OIEKPP, potvrdila je da u postojećem registru nisu obuhvaćeni svi podaci, a što će biti riješeno novim pravilnikom, a u pripremi je i novi programski alat koji će doprinijeti dostupnosti podataka iz Registra OIEKPP. 
Obrazovni programi i programi prekvalifikacija organizirat će se na razini državnih institucija i privatnog sektora. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 30. sjednici održanoj 6. prosinca  2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca  2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da u ovom Konačnom prijedlogu zakona, osim izmjena nomotehničke naravi, manjih jezičnih korekcija te ispravaka grešaka u pisanju, nema sadržajnih izmjena u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju.

Nadalje, ponovio je da se Konačnim prijedlogom zakona uređuje pitanje statusa, ustrojstva, djelatnosti, definiranja tijela Hrvatske gospodarske komore (u daljnjem tekstu: Komora), njihovog sastava, načina izbora, nadležnosti i odgovornosti, prava i obveza članova te se definiraju izvori financiranja na način da se sredstva potrebna za rad Komore osiguravaju iz sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti, članarina, prihoda od imovine, prihoda od tržišnih aktivnosti te drugih prihoda.

Propisuje se primjena modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine: 
•    Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija: ukupna aktiva 7.500.000,00 kuna,  ukupni prihodi 15.000.000,00 kuna i broj zaposlenih 50,
•    Druga skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Prve  skupine, ali ne prelaze dva od tri sljedeća kriterija: ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna, ukupni prihodi 60.000.000,00 kuna i broj zaposlenih 250,
•    Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Druge skupine.

Razvrstavanje članova u skupine obavlja se svake godine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.

Članovi Komore iz Prve skupine koja predstavlja najbrojnije članstvo (članarina 42 kune mjesečno) prema ovom Konačnom prijedlogu zakona nemaju obvezu plaćanja članarine, a što u ukupnim prihodima Komore iznosi oko 60 milijuna kuna.
No, isti će moći i dalje koristiti posebne proizvode i usluge Komore, koje bi onda plaćali po cjeniku posebnih proizvoda i usluga. 
Svaka od članica Prve skupine ima mogućnost odlučiti što je za nju najpovoljnije.

Uvođenje mogućnosti dobrovoljnog plaćanja članarine za Prvu skupinu članova, koja ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga te je isto svojevrsni uvod u dobrovoljno članstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 29. sjednici održanoj 30. studenog 2021. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike  Hvatske za 2022. godinu, P.Z. br. 203.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo je da se u 2021. godini očekuje realni rast BDP-a od 9,0%, kojega će pratiti rast od 4,4% u 2022., 3,7% u 2023. te 3,1% u 2024. godini. Ovakva dinamika BDP-a uključuje i znatne pozitivne učinke Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Rast BDP-a od 2022. do 2024. će se temeljiti na doprinosu domaće potražnje.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2022. planirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je 7,1% više u odnosu na novi plan za 2021. godinu.

Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države planirani su u 2022. godini u iznosu od 127,0 milijardi kuna, što je smanjenje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 5,6 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja rashoda u 2022. u odnosu na novi plan 2021. odnose se na rashode vezane uz potres (plan 2022.=1.180 mil. kn), sustav socijalne skrbi (plan 2022.=7.717 mil. kn), mirovine i mirovinski sustav (plan 2022. = 44.411 mil. kn), kamate na obveznice i kredite (plan 2022.=7.486 mil. kn), doprinos proračunu EU (plan 2022.=4.643 mil. kn, rashodi za zaposlene (plan 2022.=27.584 mil. kn)  te EU projekte-sufinanciranje (plan 2022.=2.725 mil. kn).

Najznačajnija smanjenja rashoda u odnosu na novi plan 2021. odnose se na transfer proračunskih sredstava HZZO, potpore za očuvanje radnih mjesta, sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja (tzv. covid dodatak).

Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u 2022. godini u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na novi plan 2021. godine u iznosu od 0,5 milijardi kuna.

U skladu s kretanjima prihoda i rashoda svih razina općeg proračuna, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji u 2022. godini projicira se na razini od 11,9 milijardi kuna ili 2,6% BDP-a. U 2023. godini projicira se manjak od 3,2 milijarde kuna ili 0,7% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje manjak od 775 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Pritom se za državni proračun u 2022. godini očekuje manjak od 2,1% BDP-a, u 2023. od 0,4% BDP-a, dok se u 2024. godini očekuje višak državnog proračuna od 0,2% BDP-a.

U skladu s kretanjem salda proračuna opće države očekuje se smanjenje udjela javnog duga u BDP-u po prosječnoj stopi od 2,6 postotna boda u nadolazećem trogodišnjem razdoblju, odnosno s 80,7% BDP-a u 2022. na 78% BDP-a u 2023. te 75,3% BDP-a u 2024. godini.

Nadalje, predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja naglasila je da prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022.-2024. na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2022. godinu iznosi 9.818.334.832 kn, za 2023. godinu 11.151.542.075 kn, te za 2024. godinu 7.597.961.469 kn, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2022. godinu iznosi 7.312.708.314 kn. 

U okviru ovog prijedloga proračuna najznačajniji rashodi odnose se na Fondove EU, i iznose 5.333.146.339 kn za 2022. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 4.925.595.393 kn i to za projekte vodnokomunalne infrastrukture iznos od 2.122.410.657 kn uključujući učešća za EU projekte, te promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada koji se odlaže na odlagališta, za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 956.275.547 kn, kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, investicijskih prioriteta, promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju te razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara i visokog obrazovanja, te za poslovnu konkurentnost iznos od 1.521.898.000 kn. 

Ujedno, u okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2022. godini planirano je ukupno 1.508.657.459,00 kn od čega Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u užem smislu planira 1.390.657.459 kn, od čega je najznačajnije iznos od 841.040.584 kn za vodno komunalnu infrastrukturu, za gospodarstvo 368.956.000 kn, te za gospodarenje otpadom i energetiku 130.000.000 kn. 

Prijedloge svojih financijskih planova za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu izložili su predstavnici izvanproračunskih korisnika, i to Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskih voda.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je istaknula da je Upravni odbor Fonda na sjednici održanoj 28. rujna 2021. godine donio Odluku o donošenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu.
-    Planirani prihodi i primici za 2022. godinu iznose 1.978.254.290 kn 
-    Planirani prihodi i primici za 2023. godinu iznose 2.004.346.890 kn
-    Planirani prihodi i primici za 2024. godinu iznose 1.985.195.890 kn

Prihodi su u 2022. godini u manjem dijelu iz proračuna temeljem prihoda od financijske imovine (kamata) i prijenosa EU sredstava za EU projekte, a u najvećem dijelu se sastoje od naknada (temeljem Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, naknada za neopasni otpad i posebna naknada za okoliš za vozila na motorni pogon i sl. – iznosi 10% ili 193.010.000 kn; temeljem Zakona o gospodarenju otpadom, poticajna naknada za smanjenje komunalnog otpada – iznosi 54% ili 1.028.000.000 kn.; temeljem Zakona o biogorivima – iznosi 1% ili 20.000.000 kn) te prihoda po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova koji sudjeluju u ukupnim prihodima sa 35% ili cca 670.000.000 kn.

-    Planirani rashodi i izdaci za 2022. godinu iznose 1.641.904.290 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 118.113.150 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 323.415.140 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 203.626.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 996.750.000 kn

- Planirani rashodi i izdaci za 2023. godinu iznose 1.628.146.890 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 109.304.340 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 279.160.550 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 237.832.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 1.001.850.000 kn

- Planirani rashodi i izdaci za 2024. godinu iznose 1.672.995.890 kn: 
•    administrativno upravljanje i opremanje - 105.585.590 kn 
•    programi i projekti zaštite okoliša - 209.035.300 kn 
•    programi i projekti energetske učinkovitosti - 351.525.000 kn
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada - 1.006.850.000 kn

U razdoblju od 2022.-2024. osim planirane realizacije programa i projekata po preuzetim obvezama te raspisanim Javnim pozivima u prethodnom razdoblju planirani su novi javni pozivi i natječaji iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, i to za:  neposredno sufinanciranje uklanjanja otpada odbačenog u okoliš (tzv. “divlja odlagališta”), poticanje kružnog gospodarstva u industriji za materijalnu oporabu, sufinanciranje projekata poticanja “PLASTIC FREE ZONE” u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, razvojno inovacijske projekte, projekte koje provode organizacije civilnog društva, sufinanciranje projekata u području gospodarenja otpadom kojima se potiče odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, sufinanciranje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj u javnim institucijama, poticanje obnovljivih izvora energije, poticanje energetske tranzicije otoka, energetsku obnovu obiteljskih kuća, energetsku obnovu kulturne baštine, povećenje energetske učinkovitosti u sektoru usluga informacijsko i komunikacijske tehnologije, sufinanciranje energetski učinkovitih vozila, uspostavu infrastrukture za punjenje u javnim zgradama, sufinanciranje energetski učinkovitih pneumatika, poticanje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga te smanjenje ugljikovih otiska poslovnih subjekata.

Predstavnica Fonda je istaknula da je dinamika provođenja projekata ovisna o korisnicima sredstava, a na koje pak utjecaj ima situacija na tržištu u pandemijskim uvjetima te dinamika provođenja postupaka javne nabave, što je sve od velikog utjecaja i na samu realizaciju i povlačenje sredstava planiranih financijskim planom.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je prijedlog Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. i projekcije za 2023. i 2024. godinu sačinjen na temelju procjene realizacije izvornih prihoda – vodnih naknada, odobrenih kapitalnih transfera iz Državnog proračuna sa razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te mogućih ostalih prihoda i zaduživanja za investicijske aktivnosti.

U odnosu na Plan za 2021. godinu, predloženi Financijski plan ukupnih prihoda za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 5.748.670.422 kn veći je za 34,85%, odnosno za 1.485.638.410 kn i to s osnova prihoda po posebnim propisima, kapitalnih pomoći proračunu iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne uprave, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, te kapitalnih donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Planirane projekcije za 2023. godinu povećavaju se za 1.405.109.508 kn, odnosno za 24,44%  u odnosu na 2022. godinu, a za 2024. godinu ostaju na razini 2022. godine, a u odnosu na 2023. godinu manje su za 19,65%. Povećanje je prvenstveno iz razloga predviđenog povlačenja sredstava za Projekte financirane sredstvima iz EU fondova, te povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekte iz programa investicijskih aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe, zaštite voda i mora od zagađivanja i navodnjavanja.

U strukturi predloženih prihoda za 2022. godinu izvorni prihodi (vodne naknade) – Prihodi po posebnim propisima čine udio od 35,22%, prihodi iz Državnog proračuna 59,55%, a svi ostali prihodi 5,23%.

U računu financiranja planirano zaduživanje nastavlja se kroz 2022. godinu u iznosom od 445.000.000 kn. U projekcijama za 2023. i 2024. godinu planirano zaduživanje iznosi 390.000.000 kn, odnosno 240.000.000 kn prvenstvo radi realizacije planiranih projekata iz programa investicijskih aktivnosti.

Sukladno planiranim prihodima i primicima izrađen je prijedlog rashodovnog dijela Plana za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu u iznosima 5.812.670.422 kn, 7.192.779.930 kn, 5.783.121.288 kn.

Hrvatske vode planiraju u 2022. godini iskoristiti i bespovratna EU sredstva u iznosu od 841.040.584 kn iz Mehanizma za oporavak i otpornost. U projekcijama za 2023. i 2024. godinu ti iznosi iznose 1.199.403.845 kn odnosno 855.390.318 kn.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 3 (tri) glasa ”PROTIV” i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2023. I 2024. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:
-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu 
-    Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 29. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom zakona uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske (DPRH) za 2022. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. 

U nastavku je predstavnik predlagatelja kao najbitnije odrednice ovog Konačnog prijedloga zakona izdvojio:
•    Propisano je kako će se iz DPRH s pozicija Ministarstva financija i tijekom 2022. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu od 2,0 milijarde kuna.
•    Također je propisano kako će se iz DPRH s pozicija Ministarstva financija tijekom 2022. godine jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u DPRH  za 2022. godinu (planirano je 100 milijuna kuna). Uz navedeno je propisano kako će Vlada Republike Hrvatske  (u daljnjem tekstu: Vlada) donijeti odluku o kriterijima za dodjelu navedenih pomoći jedinicama lokalne samouprave na prijedlog Ministarstva financija u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave.
•    U 2022. godini ukupno ograničenje za zaduživanje svih općina, gradova i županija ograničeno je najviše do tri posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju DPRH za 2021. taj iznos je povećan s tri na tri i pol posto, jer je tijekom 2021. godine došlo do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provedbu investicijskih projekata. 
•    S obzirom na iskustva iz 2020. i 2021. godine, i za 2022. godinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa. Ova mogućnost će se koristiti iznimno, a kako bi se osigurala odgovarajuća razina parlamentarnog nadzora u Konačnom prijedlogu zakona se utvrđuje obveza ministru financija da o takvim preraspodjelama svaka dva tjedna izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora.

Vezano za zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 40,2 milijarde kuna (u 2021. godini – 42,4 milijarde kuna).

Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 31,8 milijardi kuna (u 2021. godini – 21,9 milijardi kuna; rebalans 2021. – 22,1 milijardi kuna).

Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,8 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,8 milijardi kuna; rebalans 2021.-2,7 milijardi kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,6 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,6 milijardi kuna).

U ovom dijelu se napominje kako je radi nedovoljno jasnih okolnosti vezanih uz epidemiju koronavirusa, ostavljena mogućnost da se, dok traju izvanredne okolnosti predviđene u članku 10. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ministar financija i izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu uz suglasnost Vlade zadužiti i iznad visine navedenih zaduživanja. Međutim, a također s ciljem dostatne razine parlamentarnog nadzora, ako do toga dođe, Vlada će o takvim zaduženjima mjesečno izvještavati Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. 

Nova financijska jamstva za 2022. iznose 5,2 milijardi kuna, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 2,5 milijarde kuna.

Jamstvena zaliha iznosi 300,0 milijuna kuna (u 2021. godini 300,0 milijuna kuna).

Za 2022. godinu predviđena su sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100,0 milijuna kuna (u 2021. godini – 100,0 milijuna kuna). 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 3 (tri) glasa  „PROTIV“  i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 29. sjednici održanoj 30. studenog 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenog 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je ponovila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona izmjenjuju i dopunjuju odredbe koje se odnose na definiranje i pravni status subjekata poduzetničke infrastrukture, odnosno mijenja se definicija poduzetničkih zona prema kojoj su zone infrastrukturno opremljena područja odnosno površine planirane prostornim planovima za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu. Mijenja se i definicija poduzetničkih potpornih institucija. Slobodne zone definiraju se kao dio unutar sustava poduzetničkih zona, a digitalni inovacijski centri kao potkategorija poduzetničkih centara i kao subjekti koji pružaju podršku poduzetnicima u procesu digitalizacije poslovanja. Definira se donošenje i elementi odluka o osnivanju odnosno osnivačkih akata za subjekte poduzetničke infrastrukture. Također, definiraju se kriteriji i procedura postupanja u slučaju raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za poduzetničku infrastrukturu –uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi se darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja poduzetničkih potpornih institucija jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave smatralo opravdanim. Nadalje, regulira se status Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture kao referentne baze podataka za subjekte poduzetničke infrastrukture.

Nadalje, predstavnica predlagatelja je istaknula razlike u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju:
•    izmijenjen je članak 2. izričajem koji je primjereniji normativnom dijelu zakona;
•    riječi „zemljišna parcela“ mijenjaju se riječima „katastarska čestica“ u cijelom tekstu Zakona;
•    u članku 4. izmijenjen je tekst stavka 6. na način da se propisuje obveza objave odluke o osnivanju odnosno osnivačkog akta subjekta poduzetničke infrastrukture (poduzetničke zone ili poduzetničke potporne institucije) u službenom glasilu i na mrežnim stranicama jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave koja je osnivač tog subjekta poduzetničke infrastrukture;
•    dodan je novi tekst članka 8. kojim se u članku 24. Zakona briše stavak 5. koji propisuje izuzeće od obaveze popunjenosti veće ili jednako 50% za poduzetničke zone od posebnog gospodarskog interesa;
•    u članku 9. izmijenjen je stavak 1. članka 29.a na način da su dopunjeni modeli raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija sukladno odredbama zakona kojim se regulira upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

U raspravi je pohvaljeno što je predlagatelj uvažio neke od prijedloga iznesnih na sjednici Odbora za gospodarstvo, kao i tijekom rasprave u Hrvatskom saboru te unio odgovarajuće izmjene u Konačni prijedlog zakona. Također, pohvaljeno je što se osigurava reguliranje statusa Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture. 
Nadalje, zatraženo je pojašnjenje brisanja stavka 5. u članku 24. Konačnog prijedloga zakona. 
Također, ponovno je istaknuto da bi se postotak popunjenosti veće ili jednake 50% postojećih poduzetničkih zona u jedinici lokalne odnosno područne samouprave trebao odnositi samo na konkretnu poduzetničku zonu na koju se darovanje odnosi, kako se ne bi ograničavalo uspješna područja u daljnjem razvoju. Ujedno je ponovljena problematika iz  nadležnosti drugog ministarstva, usko povezana s ovom temom, a odnosi se na dugotrajnost rješavanja zahtjeva vezanih za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, što dovodi do usporavanja investicija na terenu. 

Predstavnica predlagatelja je odgovorila na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Pojasnila je da je stavak 5. u članku 24. izbrisan iz razloga što u Republici Hrvatskoj ne postoje zone od posebnog gospodarskog interesa. 
U odnosu na propisani uvjet za dokazivanje opravdanosti darovanja kroz popunjenost veću ili jednaku 50% postojećih poduzetničkih zona u istoj jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, napominje da je intencija predlagatelja da se površine darovane jedinicama lokalne samouprave privedu namjeni. Naime, ukoliko jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nije barem polovično aktivirala svoje postojeće poduzetničke zone, upitna je opravdanost daljnjeg darovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 29. sjednici održanoj 30. studenoga 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je ponovila da se predmetni Zakon donosi radi usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, ali i radi modernizacije i reguliranja određenih aspekata zaštite prava potrošača koji su u praksi pokazali da zahtijevaju dodatno uređenje. 

Nadalje, uz izmjene nomotehničke naravi, predstavnica predlagatelja je istaknula neke od značajnijih razlika u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju:
• dopunjen je članak 26. stavak 2. na način da se propisuje obveza predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača osnovati savjetodavno tijelo;
• dopunjen je članak 47. na način da sada uređuje pitanje snošenja troškova vještačenja robe s digitalnim elementima te neusklađenost digitalnog sadržaja ili digitalne usluge s ugovorom;
• u članku 79. rok za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu ili izvan poslovnih prostorija ograničava se na 14 dana, neovisno o načinu prodaje te su izbrisane odredbe koje su potrošačima omogućavale raskid ugovora sklopljenog tijekom nezatraženih posjeta trgovaca u roku od 30 dana;
• u članku 139. precizira se u kojim situacijama jedinica lokalne samouprave moraju osigurati prostor za obavljanje poslova savjetovanja potrošača iz Nacionalnog programa zaštite potrošača koje provode udruge za zaštitu potrošača ili druge fizičke ili pravne osobe temeljem projekata koji su odabrani na javnom natječaju;
• u članku 149. najviša visina zapriječene kazne za prekršaje za trgovce – pravne osobe ograničena je na 200.000 kuna;
• dopunjen je članak 157. načelom primjene blažeg propisa i vremenskog važenja prekršajnog zakonodavstva;

U raspravi je pohvaljeno što je predlagatelj prihvatio određene prijedloge iznesene na sjednici Odbora za gospodarstvo, posebno u dijelu koji se odnosi na visinu kazni. Pohvaljena je primjena blažeg propisa propisana u članku 157. Konačnog prijedloga zakona.
Zatraženo je da se još jednom razmotri ranije iznesena argumentacija vezano uz članak 19. Konačnog prijedloga zakona. 
Istaknuto je kako bi bilo svrsishodno da predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore budu imenovani za članove Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača.

Predloženo je da se radi izbjegavanja neutemeljenih prijava potrošača postrože pretpostavke za podnošenje prijava (dostave činjenice). 
Istaknuta je daljnja potreba informiranja i educiranja potrošača o njihovim pravima, između ostalog i pravu da se obrate udruzi za potrošače u slučaju povrede njihovih potrošačkih prava.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Istaknula je da je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača jasno propisano da su predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore članovi Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača. 
Naglasila je da se od potrošača zahtijeva da u svojoj prijavi dostave barem minimum informacija o tvrdnji povrede, a da nadležna inspekcija provodi inspekcijski postupak i utvrđuje činjenice.

Istaknula je namjeru predlagatelja da u narednom periodu ojača institucionalne kapacitete udruga za potrošače za provođenje aktivnosti u području zaštite prava potrošača.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
-    Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu
                 
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenog 2021. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo je da je, prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen realni rast BDP-a od 9%. 
Izvoz roba i usluga bit će glavni pokretač rasta u 2021. godini, a snažan doprinos rastu doći će i od osobne potrošnje. U manjoj mjeri, rastu BDP-a pozitivno će doprinijeti i državna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital.
Što se tiče fiskalnih kretanja novim planom proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi iznose 153,6 milijardi kuna te se povećavaju za 3,3 milijarde kuna, ponajviše kao rezultat povećanja poreznih prihoda za 2,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na PDV. U isto vrijeme, prihodi od posebnih poreza i trošarina povećavaju se za 267 milijuna kuna, dok se doprinosi smanjuju za 220 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijardi kuna, odnosno, planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. 
Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna:
•    osiguranje sredstava za nabavu borbenih aviona 2,4 milijarde kuna,
•    dodatna sredstva za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 928,8 milijuna kuna,
•    dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 735,9 milijuna kuna i dodatna sredstva za isplatu razlike uvećanja plaće za prekovremeni rad u iznosu od 64,1 milijun kuna, 
•    povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 700,0 milijuna kuna,
•    dodatna sredstava za mirovine u iznosu od 672,2 milijuna kuna,
•    povećana izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu 607,8 milijuna kuna,
•    dodatna sredstva za doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije 494,9 milijuna kuna.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) smanjuju se za 1,1 milijardu kuna:
•    prvenstveno rezultat smanjenja rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa zbog dinamike  provedbe istih.

Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 19,7 milijardi kuna ili 4,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 18,9 milijarde kuna ili 4,5% BDP-a.

Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije te će iznositi 83,1% BDP-a.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja iznosi 9.330.519.164 kn, od čega za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu iznosi 5.875.913.501 kn.

Na izvorima općih prihoda i primitaka koji utječu na visinu deficita državnog proračuna (dakle bez izdataka koji se smanjuju za iznos od 1.900.000 kn) povećanje iznosi 126.540.633 kn, dok se povećanje od 731.712.665 kn odnosi  na ostale izvore financiranja, i to vlastite i namjenske prihode, pomoći.
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odnosi se na sredstva za financiranje vodno-komunalnih projekata koji se sufinanciraju iz Kohezijskog fonda te za izvršenje nabave zaštitne opreme i sredstava za Ravnateljstvo za robne zalihe. Temeljem zatraženih podataka od Ministarstva unutarnjih poslova – Ravnateljstva civilne zaštite, o procjeni potreba nabave zaštitne opreme i sredstava do kraja godine za 4. val pandemije za potrebe zdravstva, socijale i operativnih snaga te provedbu aktivnosti na sprječavanju širenja korona virusa potrebno je izvršiti nabavu: 10.000.000 komada kirurških maski, 2.000.000 komada jednokratnih zaštitnih ogrtača, 1.000.000 komada PVC pregača, 6.500.000 komada zaštitnih rukavica nitrilnih i latex, 750.000 komada brzih antigenskih testova, alkohola, 85.000 litara dezinficijensa za površine i ruke te ostale opreme u vrijednosti od 1.000.000,00 kn.
Kod Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno u okviru Kohezijskog fonda na OPKK 2014-2020. za projekte vodno komunalne infrastrukture.

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2021. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da je osnovna odrednica Prijedloga izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu značajno povećanje realizacija na investicijskim projektima sufinanciranim prosječno 70% EU bespovratnim sredstvima na području 60 odobrenih aglomeracija u svrhu poboljšanja vodno gospodarske infrastrukture na sustavima vodoopskrbe i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Posljedično tomu, predloženo je povećanje rashoda za kapitalne pomoći na aktivnosti K100008 IPA projekti i projekti iz EU fondova sa 1.749.938.359 kn na 2.843.971.797 kn te osiguravanje dostatnih izvora za financiranje ovih projekata (EU sredstva, sredstva Državnog proračuna, sredstva javnih isporučitelja vodnih usluga i sredstva Hrvatskih voda). Sredstva Hrvatskih voda su u Prijedlogu ovih izmjena i dopuna financijskog plana omogućena kroz smanjenja određenih aktivnosti, a sagledavajući mogućnosti i dinamiku realizacije.
Predloženi su ukupni prihodi u iznosu od 5.217.020.297 kn, a ukupni rashodi u iznosu od 5.335.391.372 kn što je povećanje prihoda u iznosu od 953.988.285 kn, odnosno 963.988.285 kn rashoda (22,38% veći prihodi, 22,05% veći rashodi).
U računu financiranja ostaje plan primitaka od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od 410.800.000 kn, izdaci za otplatu zajmova se smanjuju za 10.000.000 kn s planiranih 380.000.000 kn na 370.000.000 kn uz prijenos depozita iz 2020. godine u iznosu od 77.571.075 kn.
Ukupne investicijske aktivnosti  povećavaju se za 927.783.938 kn u odnosu na plan odnosno sa 2.989.918.859 kn na 3.917.702.797 kn (povećanje za 31,03%) i to prvenstveno radi povećanja rashoda u okviru aktivnosti projekata iz EU fondova.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da je u sklopu drugih Izmjena i dopuna državnog proračuna za RH za 2021. godinu Fond izradio Prijedlog Izmjena i dopuna Financijskog plana FZOEU-a za 2021. godinu te je Upravni odbor Fonda na sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine donio Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Financijskog plana FZOEU-a za 2021. godinu.
Ukupni prihodi i primici iznose 2.262.996.715 kn – ukupno povećanje za 7,47% u odnosu na izvorni plan.
Ukupni rashodi iznose 1.796.922.200 kn – ukupno smanjenje za 6,5% u odnosu na izvorni plan: 
•    administrativno upravljanje i opremanje  – 110.040.250 kn (smanjenje za 1,38%),
•    programi i projekti zaštite okoliša -  498.897.250 kn (smanjenje za 5,09% u odnosu na plan),
•    programi i projekti energetske učinkovitosti – 244.480.700 kn (smanjenje za 27,04% u odnosu na plan),
•    gospodarenje s posebnim kategorijama otpada – 943.504.000 kn (smanjenje za 0,63% u odnosu na plan).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2021. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek       
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenog 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. 
Slijedom toga, ovim se Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja.
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 31,3 milijuna kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 42,4 milijarde kuna.
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona povećavaju se i iznose 22,1 milijardu kuna, dok prema trenutno važećem Zakonu iznose 21,9 milijardi kuna.
Nadalje, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 83,2 milijuna kuna i iznosi 2,7 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga smanjuju se za 21,6 milijuna kuna i iznose 2,6 milijardi kuna.
Također, ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto dosadašnjih tri posto. 
Naime, tijekom 2021. godine došlo je do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a time i do iskorištenja kvote od tri posto dozvoljenog zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2021. godini.
Ujedno se propisuje da iznos beskamatnog zajma temeljem Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko–moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu u 2021. godini.

U raspravi se je tražilo pojašnjenje članka 2. Konačnog prijedloga zakona, vezano za povećanje koje se odnosi na mogućnost davanja suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a umjesto dosadašnjih tri posto.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je to posljedica povećanih zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema resornom Ministarstvu, a kao odgovor jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na ovu COVID krizu te je naglasio da je zaduživanje prošle godine bilo moguće do pet posto.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek       
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenog 2021. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/357/EEZ i Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 346, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 20. listopada 2021. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/371, Urbroj: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 5. listopada 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje je nositelj prijedloga okvirnog stajališta za Prijedlog uredbe o općoj sigurnosti proizvoda (u daljnjem tekstu: Prijedlog uredbe).

Naglasio je da je prijedlog stajališta poslan svim tijelima državne uprave na mišljenje te da nisu zaprimljene primjedbe.

Europska komisija je 30. lipnja 2021. usvojila Prijedlog uredbe kojom se želi osigurati zaštita potrošača u EU-u od opasnih proizvoda uz istodobno osiguravanje pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta, a posebno jednakih uvjeta za poduzeća.

Prijedlog uredbe je u skladu s Novom strategijom za potrošače iz 2020. godine i njome se nastoji: 1) ažurirati i modernizirati opći okvir za sigurnost neprehrambenih potrošačkih proizvoda; 2) zadržati svoju ulogu sigurnosne mreže za potrošače; 3) prilagoditi odredbe izazovima koje predstavljaju nove tehnologije i internetska prodaja; te 4) osigurati jednake uvjete za poduzeća (cilj je ojačati odgovornost u lancu opskrbe kako bi se ponudile jednake mogućnosti za poduzeća koja djeluju u EU, na mreži i izvan mreže, osigurati ravnomjerniju primjenu pravila o sigurnosti proizvoda, pružiti veću pravnu sigurnost poduzećima).

Smanjenje troškova za poduzeća, do kojih će doći zbog usklađenja pravnog okvira procjenjuju se na 34 milijuna EUR na prostoru zajedničkog EU tržišta.
Internetski alati koji su definirani ovim Prijedlogom uredbe su sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode i nadzorna kontaktna točka.
Predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je naglasio da Republika Hrvatska podržava tekst Prijedloga uredbe te ga smatra ambicioznim po pitanju adresiranja izazova sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda povezanih s novim tehnologijama i zaštitom potrošača prilikom internetske kupovine.
Također, Republika Hrvatska pozdravlja opće ciljeve Prijedloga uredbe, posebice u području jačanja sigurnosti internetske kupovine. Stvaranje veće pravne sigurnosti za poduzeća, i to jačanjem njihove odgovornosti u lancima opskrbe, itekako će podići razinu zaštite potrošača.

Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je jednoglasno sa 10 (deset) glasova „ZA“ odlučio predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/357/EEZ i Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 346

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenoga 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti, s Konačnim prijedlogom zakona (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog Zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine, uz prijedlog  da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Konačnim prijedlogom Zakona predlaže osigurati provedbu slijedećih Uredbi EU:
– Uredbe (EZ) br. 765/2008 o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju, u dijelu koji se odnosi na opća načela stavljanja oznake CE,
– Uredbe (EU) 2019/1020 o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda što će doprinijeti jačanju nadzora tržišta proizvoda obuhvaćenih usklađenim zakonodavstvom EU-a. Osigurat će se visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti, te zaštita potrošača, okoliša, javne sigurnosti i drugih javnih interesa,
– Uredbe (EU) 2019/515 o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici što će ojačati funkcioniranje unutarnjeg tržišta poboljšanjem odnosno osiguravanjem dosljedne i pravilne primjene načela uzajamnog priznavanja.    

Nadalje, naglašeno je da se provedbom navedenih Uredbi EU: 
– jača se uloga Kontaktne točke za proizvode (PCP– Product Contact Point) kao glavnog pružatelja informacija o svim pravilima povezanima s proizvodima, među ostalim o nacionalnim tehničkim pravilima koji su obuhvaćeni primjenom načela uzajamnog priznavanja, a u cilju jačanja suradnje u osiguravanju primjene pravila unutarnjeg tržišta.
U Republici Hrvatskoj je Kontaktna točka za proizvode uspostavljena u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. 
Kontaktna točka za proizvode ima važnu ulogu u olakšavanju komunikacije između nacionalnih tijela i gospodarskih subjekata, širenjem informacija o specifičnim pravilima za proizvode te o primjeni načela uzajamnog priznavanja, 
– jača se i uloga mreže SOLVIT kao alata za rješavanje sporova na unutarnjem tržištu EU, s ciljem olakšavanja ostvarivanja prednosti unutarnjeg tržišta u rješavanju prekograničnih problema vezano uz nepravilnu primjenu pravila EU,
– uspostavlja se u Republici Hrvatskoj Jedinstveni ured za vezu pri Državnom inspektoratu koji je nadležan za koordinaciju aktivnosti između inspekcija nadležnih za nadzor proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske.

U Konačnom prijedloga Zakona u odnosu na važeći Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti:  
– dorađene su odredbe o poduzimanju upravnih mjera (formalna nesukladnost, korektivne mjere, zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenje gospodarskom subjektu) od strane nadležne inspekcije, 
– jasnije se normativno strukturiraju prekršajne odredbe na način da su propisane novčane kazne imajući u vidu stupanj odgovornosti svakog pojedinog gospodarskog subjekta u distribucijskom lancu (proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, pružatelj usluga provođenja narudžbi, vlasnik i korisnik), 
– uređuje se okvir za donošenje provedbenih propisa temeljem ovoga Zakona. Važeći Zakon normativni je okvir temeljem kojeg je donesen veliki broj, odnosno više od 30 provedbenih propisa iz nadležnosti različitih tijela državne uprave. Kako su za provedbene propise nadležni čelnici tijela državne uprave sukladno njihovoj nadležnosti, propisuje se da se provedbeni propisi temeljem ovog Zakona donose uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo. Nadalje, za njihovo stavljanje van snage nadležni su čelnici tijela državne uprave u čijem djelokrugu rada je predmet uređenja pojedinog propisa. Ujedno se propisuje da važeći provedbeni propisi ostaju na snazi do donošenja novih propisa te je za donošenje novih propisa propisan rok od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona,
– radi jasnoće i preciznosti, na pojedinim mjestima izvršena su nomotehnička unaprjeđenja.

Za izradu predmetnog Konačnog prijedloga Zakona osnovana je Radna skupina u kojoj su, uz predstavnike nadležnih tijela državne uprave bili uključeni i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca. Hrvatske obrtničke komore i Hrvatskih izvoznika. 

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku s obzirom da je nužno žurno osigurati provedbu Uredbe (EU) 2019/1020 o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda koja je u punoj primjeni od 16. srpnja 2021. godine. Republika Hrvatska je u obvezi propisati pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja Uredbe (EU) 2019/1020 i zakonodavstva Unije o usklađivanju iz Priloga II. iste, a kojima se nameću obveze gospodarskim subjektima i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe u skladu s nacionalnim pravom te o istim obavijestiti Europsku komisiju do 16. listopada 2021. godine. Dodatno potrebno je osigurati postupanje imenovanog tijela za nadzor tržišta (Jedinstvenog ureda za vezu u Republici Hrvatskoj), mjere za nadzor tržišta te učinkovitu kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište EU.

U raspravi je upitano o razlozima navođenja istih podzakonskih propisa kako u ovom Konačnom prijedloga zakona (čl. 35.), tako i u nedavno donesenom Zakonu o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 111/21), a uzimajući u obzir činjenicu da se u oba zakona predviđa njihovo stavljanje izvan snage, odnosno, propisuje obveza donošenja novih propisa. 

Predstavnica predlagatelja je odgovorila da se ovaj Konačni prijedlog Zakona ne primjenjuje na propisivanje tehničkih zahtjeva i provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti za proizvode koji se uređuju posebnim zakonima, dakle na područja koja su uređena posebnim zakonima, a što je propisano u članku 7. ovog Konačnog prijedloga Zakona te da se određeni podzakonski propisi navode i u ovom Konačnom prijedlogu Zakona i u Zakonu o tržištu električne energije, budući datiraju iz vremena SFRJ i potrebna je njihova detaljna  analiza kako bi se pristupilo pripremi novih podzakonskih propisa koji će se onda moći donijeti na temelju ovoga Zakona odnosno na temelju posebnih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O TEHNIČKIM ZAHTJEVIMA ZA PROIZVODE I OCJENJIVANJU SUKLADNOSTI

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 27. sjednici održanoj 28. listopada 2021. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija), aktom od 16. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/65, Urbroj: 50301-05/05-21-13 od 22. srpnja 2021. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je Državna komisija žalbeno tijelo u sustavu javne nabave te da svake godine podnosi izvješće o svom radu Hrvatskome saboru. 
Tijekom 2020. godine,  unatoč svim izazovima koji su nastali kao posljedica pandemije COVID-19 i potresa, zahvaljujući iznimnim naporima koji su posljednjih godina uloženi u digitalizaciju žalbenog postupka kao i digitalizaciju unutarnjeg poslovanja, Državna komisija uspjela je ostvariti iznimne rezultate, koji su nadmašili prethodne godine u smislu smanjenja prosječnih rokova rješavanja žalbenih predmeta kao i smanjenja broja odluka Državne komisije koje su poništene od strane Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUS) kao drugostupanjskog tijela. 
Naime, tijekom 2020. godine Državna komisija uspjela je u odnosu na 2019. dodatno smanjiti prosječno vrijeme rješavanja predmeta od kompletiranja do donošenja odluke sa 16 na 13 dana (u fondovskim predmetima na čak 11 dana) te prosječno vrijeme od urednosti žalbe do donošenja odluke s 27 na 26 dana, dok je u postupcima financiranim iz EU fondova (koji se smatraju osobito žurnima) taj rok prosječno skraćen na čak 23 dana.
Unatoč povećanoj brzini rješavanja predmeta u 2020. treba naglasiti da ta brzina nije bila na uštrub kvalitete. 
Tijekom 2020. godine povećao se broj tužbi protiv odluka Državne komisije, no dodatno je smanjen postotak usvojenih tužbi i to na 11% (od ukupnog broja izjavljenih tužbi), dok je u 2019. godini  bilo  13% usvojenih tužbi.

Na ovaj način postignuta je vrlo visoka razina pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite u javnoj nabavi, što proizlazi iz toga da je svega 1,4% odluka koje je Državna komisija donijela u 2020. godini poništen od strane VUS-a. 
Kroz osiguravanje neometanog funkcioniranja pravne zaštite u okviru sustava javne nabave, Državna komisija je doprinijela smanjenju prepreka za očekivani brzi gospodarski oporavak i investicije. 

Što se tiče financijskih pokazatelja rada Državne komisije, predstavnica predlagatelja je istaknula da su oni  detaljno prikazani u Izvješću,  no da je potrebno naglasiti da je u 2020. godini s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 16.016.391,52 kuna u Državni proračun, a što predstavlja 5.530.712,52 kuna više sredstava od sredstava planiranih za rad Državne komisije za 2020. godinu.
Nadalje, što se tiče zaprimljenih žalbi, najveći broj žalbi odnosi se na fazu odluke o odabiru (66%), ali je i dalje nastavljen velik broj žalbi na dokumentaciju o nabavi (30%), što se ocjenjuje kao pozitivan trend obzirom da kontrola zakonitosti u ranoj fazi objavljene dokumentacije utječe na kvalitetnije provođenje postupka javne nabave te smanjuje vjerojatnost financijskih korekcija u postupcima financiranim iz fondova Europske unije. Uočen je nastavak visokog trenda usvojenih žalbi (45%).

Državna komisija u Izvješću, osim podataka o predmetima koji su rješavani ima dužnost sukladno zakonu iznijeti svoje viđenje stanja u javnoj nabavi općenito, kao i stanja u pravnoj zaštiti. U tom dijelu Izvješća ukazuje se na pozitivne učinke elektroničke žalbe i u tom smislu predlaže uvođenje obvezne e-žalbe. Također, ponavljaju se navodi iz prethodnog izvješća o velikom broju žalbi koje se izjavljuju neposredno pred otvaranje ponude, a  u cilju zaustavljanja postupaka nabave te se i u tom smislu predlažu određena zakonska rješenja, kako bi se takve zlouporabe spriječile. Ujedno se ukazuje i na postupanje pojedinih gospodarskih subjekta zlouporabom procesnih ovlaštenja, odnosno izjavljivanjem žalbi bez žalbenih navoda, pa tako dodatno odugovlače žalbene postupke, samim time i postupke javne nabave. 

U raspravi je pohvaljen rad Državne komisije kao i dostavljeno Izvješće.

Nadalje, istaknuto je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi te da je završeno savjetovanje o  prethodnoj procjeni, u okviru kojeg Obrasca su predložene izmjene Zakona u dijelu koji se odnosi na žalbene postupke, pa je pitanje za predstavnicu Državne komisije bilo usmjereno upravo na njihove prijedloge u godišnjim izvješćima, odnosno jesu li predložene izmjene na tragu tih prijedloga.

Također, postavljeno je pitanje koliko je ukupno zaposlenih žena, zatim potrebe novih zapošljavanja (posebno sada kada kreću novi programi za povlačenje sredstava iz EU fondova), edukacije zaposlenih, načina sankcioniranja “profesionalnih žalitelja”, podizanje pragova javne nabave u obnovi i uloga Državne komisije u kontroli postupaka upravo u postupcima obnove.

Predstavnica Državne komisije je odgovorila da se prema Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi ide u smjeru prijedloga Državne komisije.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknula da resorno Ministarstvo s dužnom pažnjom prati sva izvješća Državne komisije te da su ista na neki način i smjerokaz kako poboljšati sustav javne nabave.

Nadalje, predstavnica Državne komisije je odgovorila da veći udio među članovima zauzimaju žene (77%). Smatra da se broj žalbi neće drastično povećati zbog povlačenja EU sredstava, no ukoliko se pokaže suprotno, ići će se u nova zapošljavanja, budući im sistematizacija to omogućava. Što se edukacije tiče, zaposlenici se kontinuirano educiraju, sukladno dostupnim edukacijama, a koje pokrivaju njihov interes. 

U odnosu na „profesionalne žalitelje“, predstavnica Državne komisije je istaknula da prije samih sankcija treba spriječiti takva postupanja, a u tom smjeru se i predlažu zakonske izmjene. Naglasila je da je podizanje pragova javne nabave dopušteno direktivom EU koja uređuje to područje, a u procesu obnove, uz jednostavniji sam postupak nabave, nadležnost Državne komisije ostaje na istoj razini (kontrola ista).

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 9 (devet) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 27. sjednici održanoj 28. listopada 2021. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: HERA), aktom od 30. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/68, Urbroj: 50301-05/14-21-5 od 14. listopada 2021. godine (u daljnjem tekstu: Mišljenje Vlade).

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositelja je istaknuo da je HERA nacionalni regulator energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. HERA je uspostavljena kao neovisno regulatorno tijelo s javnim ovlastima u skladu s relevantnim načelima hrvatskog i europskog pravnog sustava i odgovarajućim energetskim politikama. HERA-ina temeljna zadaća je provođenje regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj u skladu s obvezama propisanim nacionalnim zakonskim okvirom. Regulacija energetskih djelatnosti podrazumijeva ekonomsku i tehničku regulaciju. Ekonomska regulacija se odnosi na regulaciju prirodnih monopola (kroz određivanje tarifa i naknada za obavljanje reguliranih energetskih djelatnosti). Tehnička regulacija odnosi se na donošenje metodologija, mrežnih kodova, s ciljem integracije u europsko tržište energije. Osim toga, HERA-ina zadaća je i praćenje i promocija razvoja energetskih tržišta te implementacija relevantne EU provedbene regulative. 
Temeljna briga svih aktera i sudionika nacionalnog energetskog sektora je osiguravanje kontinuiteta i pouzdanosti opskrbe energijom, pa je važno naglasiti da su u svim svojim osnovnim funkcijama regulirani energetski sustavi u Republici Hrvatskoj u 2020. godini funkcionirali stabilno i pouzdano, uz zadovoljavajuću sigurnost opskrbe energijom i prihvatljivu razinu kvalitete energetskih usluga. U 2020. godini energetska tržišta i energetski sustavi našli su se uslijed pandemije COVID-19, ali i posljedica dva snažna potresa, pred potpuno novim izazovima, kako u tehničko-operativnom pogledu, tako i u utjecaju na tržišne odnose. Nacionalni energetski sustavi pokazali su se doraslima ovim izazovima. 
Krajem 2019. godine Europska komisija je donijela strateški koncept pod nazivom „Europski zeleni plan“ (European Green Deal), koji donosi nove izazove koji se odnose na energetsku tranziciju. U tu svrhu HERA treba odrediti tarife prijenosa, distribucije, prirodnih monopola, koji će omogućiti ispunjavanje zacrtanih ciljeva.

U odnosu na segment električne energije, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je smanjena ukupna potrošnja električne energije (oko 6%), u tom smanjenju kućanstva su zanemariva, a značajna smanjenja odnosila su se na zatvaranje poduzetničkih aktivnosti uslijed pandemije. Rasla je proizvodnja električne energije (2%), te je smanjena potreba za uvozom. Cijene električne energije su bile stabilne i malo niže od sredine prosjeka Europske unije.
Što se tiče plina, napomenuo je da je potrošnja plina bila stabilna, da je povećana sigurnost opskrbe plinom, a na što je ponajviše utjecao razvoj LNG terminala. Cijene plina su se smanjile za oko 22% (bilo je viška plina, što je dovelo do pojeftinjenja).
U odnosu na Izvješće o ostvarenju proračuna HERA-e, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su značajno smanjeni prihodi u odnosu na proteklu godinu, iz razloga pomoći gospodarstvu (pomaknuta obveza plaćanja). Preneseni višak prihoda od prethodnih godina (24 milijuna kuna) uplaćen je u državni proračun.

U odnosu na Izvješće HERA-e, predstavnik Vlade Republike Hrvatske je iznio Mišljenje  kako slijedi:
Prvenstveno je potrebno da HERA osvješćuje javnost da ona utječe na cijene energenata.

Znači, iz Izvješća nije razvidno da je upravo HERA nadležna institucija u Republici Hrvatskoj koja, kao neovisni regulator, svojim odlukama vezanim uz regulaciju utječe na politiku cijena energenata u Republici Hrvatskoj. Naime, ovisno o energentu ili energiji, sadržaj reguliranog dijela u ukupnoj cijeni varira kako za kategoriju kupaca tako i za različita distribucijska područja kada se konkretno radio prirodnom plinu ili toplinskoj energiji. Važno je naglasiti kako se, medu ostalim, i regulatornom politikom u bitnome može utjecati na konkurentnost gospodarstva, ali i na osjetljivost prema najranjivijim kategorijama kupaca.

Također, u Izvješću nije dovoljno jasno naglašena uloga HERA-e u energetskoj tranziciji, s obzirom na to da je još u prosincu 2019. godine Europska komisija predstavila Europski zeleni plan koji naglasak stavlja na dekarbonizaciju energetike i gospodarstva te je u skladu s tim, tijekom 2020. godine, provedeno niz aktivnosti u Europskoj uniji koje usmjeravaju energetski sektor na snažnu dekarbonizaciju. Dakle, svi su sudionici u energetskom sustavu Republike Hrvatske, već od objave Zelenog plana za Europu, intenzivno krenuli u implementaciju novih ciljeva i unatoč tome, Izvješće HERA-e ne sadrži informacije o aktivnostima koje je HERA poduzela kako bi se ublažili izazovi, kao ni njezin jasan stav o energetskoj tranziciji, o pitanju prijetnje povećanja cijena plina, rasta cijena emisija CO2, povećanje ulaganja u energetsku tranziciju, pravedne podjele troškova tranzicije itd.
Također, potrebno je doraditi i usuglasiti stavove HERA-e vezano za novu financijsku perspektivu Europske unije 2021. - 2027. kao i potencijal svih izvora financiranja koje se u novoj financijskoj perspektivi nude energetskom sektoru u Republici Hrvatskoj. Ovo je posebno važno jer HERA nije vodila proces programiranja navedenih planova i programa za povlačenje sredstava, iako u Izvješću komentira pojedine elemente potencijalnog financiranja Europske unije, a koji su i unutar samog teksta Izvješća neusklađeni. Tako primjerice HERA u Izvješću potvrđuje kako je odobrila niz akata koji predstavljaju pravni temelj za predaju zahtjeva i povlačenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) da bi naknadno u tekstu isti taj sustav navela kao ,,upitno održiv" te izrazila sumnju u dokumente koje odobrava (nejasno je kako je upitno nešto što je sama odobrila). 

Vlada Republike Hrvatske napominje da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo garanciju Europskoj komisiji na mogućnost priključenja novih 1600 MW do završetka trajanja NPOO-a, a u trenutku pripreme Izvješća, HERA je imala sve relevantne informacije o predviđenim sredstvima u sklopu NPOO-a, kao i obveze koje je Republika Hrvatska kao država članica preuzela za povlačenje tih sredstava. Stoga, Vlada Republike Hrvatske smatra da je izuzetno važno u budućim Izvješćima posvetiti znatan dio Izvješća upravo navedenoj problematici te posebice procesima odobravanja planova razvoja za regulirane djelatnosti i praćenju realizacije istih sto je prioritetna obveza HERA-e.

Kada je električna energija u pitanju, razlike po distribucijskim područjima po pitanju priključenja kupaca se navodi samo kao informacija, bez bilo kakvog obrazloženja je li HERA nešto poduzela kod lošijih distribucijskih područja.

Nadalje, na stranici 207. Izvješća, a vezano uz potrebu uvođenja mjera energetske učinkovitosti kod opskrbljivača, navodi se kako je ,,dio opskrbljivača energijom nespremno dočekao navedenu obvezu koja im predstavlja značajan teret u poslovanju". Pri tome se još dodatno ističe kako je propust nastao jer nisu donesena rješenja kojima se određuje obveza pojedinom obvezniku. Međutim, pri tome nije prepoznata uloga HERA-e koja je ovo pitanje trebala regulirati kroz svoju djelatnost sukladno članku 16. Zakona o energetskoj učinkovitosti, iako je isti na snazi još od 2014. godine. Naime, HERA je bila dužna pri provedbi regulatornih zadataka voditi računa o energetskoj učinkovitosti u vezi sa svojim odlukama o radu infrastrukture za plin i električnu energiju, kao i osigurati da se pri donošenju mrežnih tarifa i propisa uzmu u obzir troškovi i koristi svake mjere, osigurati poticaje za mrežne operatore da korisnicima mreže stavi na raspolaganje usluge sustava i time im omoguće provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u kontekstu daljnjeg uvođenja pametnih mreža. Međutim, i bez relevantnih rješenja i poduzimanja konkretnih mjera za stranke obveznice, ubrzanim aktivnostima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja postignuti su zacrtani ciljevi u ostvarenju obveze energetske učinkovitost. Uz aktivniju ulogu HERA-e u praćenju opskrbljivača dobio bi se uvid u sredstva koji su pojedini energetski subjekti uložili u mjere energetske učinkovitosti, kao i utjecaj istoga na krajnju cijenu energije. Također, HERA u svome Izvješću, nije navela jesu li obveznici ispunili zakonske obveze uštede ili to nisu učinili pa nije jasno ima li uvid i vodili li brigu o tim elementima energetske politike.

Zaštita kupaca i kupac kao središnje mjesto energetskog sektora, također zahtijeva pravilniji i detaljniji pristup, a ne samo kao uvid u iznošenje statističkih podataka o žalbama i rješenjima krajnjih kupaca. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske smatra da je iznimno važno u Izvješću naglasiti statističke podatke o vremenskom razdoblju u kojem se rješavaju zaprimljeni zahtjevi od strane nositelja projekata za izdavanjem rješenja o stjecanju statusa povlaštenih proizvođača, te izdavanje rješenja o dozvolama za obavljanje energetskih djelatnosti, kao i ostalih rješenja, kako bi se postigla još viša razina transparentnosti rada HERA-e.

Naglašeno je da u budućnosti, u idućem izvješću treba uzeti u obzir sve primjedbe kako bi se otklonili spomenuti nedostaci u Izvješću.

U raspravi je istaknuto da je nejasno na koji način HERA vrši svoju ulogu regulatora energetskih djelatnosti, posebice cijene plina unazad 10 godina. Naglašeno je da bi se u Izvješće trebao uvrstiti podatak o konkretnim odlukama koje je HERA donijela u svrhu regulacije cijene energenata. Postavljeno je pitanje o kakvom je incidentu riječ od 8. siječnja 2021., a koji se navodi na 9. strani  Izvješća.

Naglašeno je da je potrebno u Izvješću dati iscrpniji podatak o sudskim sporovima koji su u tijeku. 

Također, član Odbora je zatražio od predstavnika HERA-e da u pisanom obliku dostave podatke o konkretnim mjerama koje je HERA donijela, a koje su imale direktan utjecaj na stabilnost energetskog sustava (posebice na potresom pogođenim područjima), kao i kronološki prikaz procesa razvoja HERA-e od njezinih početaka pa do danas.
Predstavnik HERA-e se obvezao dostaviti tražene podatke u pisanom obliku.

Nadalje, predstavnik HERA-e je naglasio da je Vlada Republike Hrvatske u svom Mišljenju dala smjernice za poboljšanje budućih izvješća, a koje će se svakako uvažiti. Istaknuo je da će se voditi računa i o ostalim iznesenim primjedbama i sugestijama.

U odnosu na poremećaj koji se dogodio 8. siječnja 2021., pojasnio je da je riječ o incidentu koji je doveo do razdvajanja sinkronog područja u dva dijela zbog čega su se morali isključivati dalekovodi. Istaknuo je da, zahvaljujući stabilnosti elektroenergetskog sustava, krajnji korisnici nisu ni osjetili poremećaj u radu sustava. 

Naglasio je da je HERA samo jedan od sudionika u integraciji obnovljivih izvora energije, pri čemu je zadaća HERA-e licenciranje i tehnička integracija. U odnosu na kritiku o izraženoj sumnji u održivost sustava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., pojašnjava da je riječ o velikom broju zahtjeva za priključenje na prijenosnu mrežu u kratkom vremenskom roku, zbog čega je procijenjeno da je takav model priključenja upitno održiv.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 26. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Državnom inspektoratu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2021. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona postiže usklađivanje postojećeg Zakona o Državnom inspektoratu s posebnim propisima o obnovi.

Kako će se zbog ubrzanja procesa obnove izmjene i dopune posebnih propisa o obnovi donositi po hitnom postupku, predlaže se i donošenje ovoga Zakona po hitnoj proceduri.

Ovim Prijedlogom zakona predviđaju se učinkovite mjere za uklanjanje posljedica izvanrednih događaja (potresi, poplave, klizišta i dr.) koje mogu pogoditi stanovništvo, prirodna i materijalna dobra te sukladno tome i postupanje građevinske inspekcije Državnog inspektorata u hitnim situacijama uklanjanja uništenih zgrada.

Građevinska inspekcija Državnog inspektorata postupat će na način da ista donosi rješenja o uklanjanju uništenih zgrada ili dijelova zgrada i provodi postupak njihovih izvršenja putem trećih osoba, a kako bi se zaštitila sigurnost, zdravlje ljudi te drugi objekti na okolnom zemljištu.

Kako bi se spriječilo odugovlačenje postupka i rizik za živote građana, suglasnost vlasnika/suvlasnika za uklanjanje uništene zgrade neće biti potrebna. 

Predstavnik predlagatelja je završno rezimirao novine koje donosi Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o Državnom inspektoratu:
•    propisuju se ovlasti za provođenje prethodnog postupka i donošenje rješenja građevinskog inspektora o uklanjanju uništenih zgrada ili dijelova zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu
•    preciznije se uređuje institut dostave u hitnim situacijama i korištenje pravnih lijekova
•    propisuje se način izvršenja rješenja te troškovi izvršenja koji se namiruju iz državnog proračuna.

U raspravi je u bitnome istaknuto da je nužan oprez vezano za ovlasti građevinske inspekcije, a kako bi se izbjegle eventualne zlouporabe na štetu privatnog vlasništva, budući se vlasnici izuzimaju u postupcima uklanjanja uništenih zgrada, u smislu da njihova suglasnost nije potrebna.

Nadalje, postavilo se je pitanje na čiji trošak ide izrada elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije kojeg je građevinski inspektor ovlašten zatražiti prije donošenja rješenja o uklanjanju uništene zgrade kao i ostali troškovi povezani s uklanjanjem.

Predstavnici predlagatelja odgovorili su na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave te su naglasili da se ova odredba odnosi na iznimno postupanje građevinske inspekcije i to isključivo u slučajevima kada su nastupili izvanredni događaji (npr. potres, poplava, klizišta), a sve u cilju zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi kao i stabilnosti okolnih zgrada.

Na taj način se omogućava brže i fleksibilnije uklanjanje uništenih zgrada, koje predstavljaju neposrednu opasnost, te takvim postupanjem nema povrede privatnog vlasništva kao ustavnopravne kategorije.

Istaknuto je da se troškovi uklanjanja uništenih zgrada i svi povezani troškovi, uključujući i izradu elaborata namiruju iz državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o dopuni Zakona o Državnom inspektoratu

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 26. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o postupku notifikacije u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (TRIS), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je postupak notifikacije nacrta tehničkih propisa uređen Direktivom (EU) 2015/1535  Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva.

U skladu s Direktivom (EU) 2015/1535, nadležna tijela država članica su u obvezi obavijestiti Europsku komisiju, druge države članice i zainteresiranu javnost (gospodarske subjekte i druge dionike) o svim nacrtima nacionalnih tehničkih propisa o proizvodima i uslugama informacijskog društva prije nego što budu usvojeni u nacionalno zakonodavstvo (e-savjetovanje na EU razini). Dakle, postupkom notifikacije omogućava se Europskoj komisiji i državama članicama EU-a pregled tehničkih propisa koje države članice namjeravaju uvesti za proizvode i usluge informacijskog društva prije njihovog usvajanja. Na taj način postiže se sukladnost tih propisa s pravom EU-a i načelima unutarnjeg tržišta, te se sprječava stvaranje novih trgovinskih prepreka na unutarnjem tržištu EU. Obveznik provođenja notifikacije je javnopravno tijelo koje je stručni nositelj izrade tehničkog propisa, a koje dostavlja nacrt tehničkog propisa Europskoj komisiji putem Središnjice za TRIS.

Od datuma notifikacije nacrta, nastupa razdoblje mirovanja od tri mjeseca, tijekom kojeg država članica koja je poslala notifikaciju ne može usvojiti predmetni tehnički propis. Ako se utvrdi da notificirani nacrt može stvoriti prepreke slobodnom kretanju roba ili slobodnom pružanju usluga informacijskog društva, Europska komisija i druge države članice mogu dostaviti detaljno mišljenje državi članici koja je notificirala nacrt. Detaljno mišljenje ima učinak produljenja razdoblja mirovanja za dodatna tri mjeseca za proizvode i dodatni jedan mjesec za usluge. Ako je nacrt tehničkog propisa značajno izmijenjen, nadležno tijelo je dužno ponovno notificirati nacrt s primjenom novog razdoblja mirovanja. Postupak notifikacije završava dostavom konačnog teksta tehničkog propisa, koji mora sadržavati odredbu da je notificiran u skladu s Direktivom (EU) 2015/1535.

U Republici Hrvatskoj postupak notifikacije trenutno je uređen Uredbom o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (NN, broj 105/2015), kojom je u nacionalno zakonodavstvo prenijeta Direktiva 98/34/EZ. 

S obzirom da je donesen kodificiran tekst Direktive (EU) 2015/1535, potrebno je urediti predmetno područje.

Uređivanjem predmetnog područja ovim Prijedlogom zakona očekuje se:
•    bolja i veća primjena postupka notifikacije kada nadležna tijela donose tehničke propise i propise o uslugama informacijskog društva te time u nacionalnom zakonodavstvu otklanjanje potencijalnih pravnih posljedica koje bi mogle proizići iz nepoštivanja obveze provedbe predmetnog postupka; 
•    aktivnije sudjelovanje nacionalnih javnopravnih tijela u provedbi postupaka notifikacija nacrta propisa drugih država članica EU podnošenjem većeg broja primjedbi (komentara i detaljnih mišljenja) te time bolja integracija na unutarnje tržište EU sukladno preporukama Komisije; 
•    veći doprinos te aktivnije uključivanje predstavnika strukovnih udruženja i zainteresirane javnosti u postupke donošenja propisa drugih država članica EU u cilju doprinosa sprječavanju stvaranja prepreka slobodi kretanja roba i pružanja usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu koje bi mogle utjecati na njihove aktivnosti kada posluju na unutarnjem tržištu EU.

Tijekom 2020. Republika Hrvatska je uputila šest nacrta tehničkih propisa u postupak notifikacije, dok je zaprimila 1.600 nacrta tehničkih propisa drugih država članica.

Prema sudskoj praksi Suda Europske unije neispunjavanje obveze notifikacije predstavlja bitan procesni nedostatak u postupku donošenja predmetnog tehničkog propisa, što podrazumijeva da svaki zainteresirani pojedinac može osporiti zakonitost takvog tehničkog propisa pred nacionalnim sudom i pozvati se na njegovu neprimjenjivost.

U raspravi je postavljeno pitanje u svezi s člankom 19. Prijedloga, i to da li Središnjica za TRIS ima ujedno i kontakt s drugim državama članicama, odnosno, ima li informacije o planiranim notifikacijama nacrta tehničkih propisa drugih država članica.

Predstavnica predlagatelja je odgovorila da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Središnjica za TRIS koja koordinira postupkom notifikacije u Republici Hrvatskoj, no svakodnevno zaprimaju i notifikacije nacrta propisa drugih država članica. 

Također je istaknula važnost suradnje s predstavnicima strukovnih udruženja, HUP-om, HOK-om, HGK, kako bi oni, s jedne strane, pomogli pri otkrivanju prepreka u poslovanju/trgovini, a s druge strane, kako bi gospodarstvenici na vrijeme prilagodili svoje djelatnosti budućim tehničkim propisima.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o postupku notifikacije u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (TRIS).

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 26. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine razmotrio Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. listopada 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja istaknuo da su podatke o poslovanju slobodnih zona koji su iskazani u Izvješću prikupili od korisnika koncesija za osnivanje (kopnenih) slobodnih zona, odnosno nositelja suglasnosti za osnivanje (lučkih) slobodnih zona. 

Istaknuo je da je u svibnju 2020. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o slobodnim zonama kojim je ukinuta obveza plaćanja naknade za koncesiju za osnivanje slobodnih zona. Jedan od razloga za ukidanje navedene naknade jest što je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju trajno umanjena aktivnost instituta slobodnih zona, dok je drugi pandemija bolesti COVID-19 koja je uzrokovala nepovoljne tržišne uvjete te narušila redovnu gospodarsku aktivnost u slobodnim zonama. Obračunata i naplaćena naknada za koncesiju za razdoblje od 1.1. do 20.5.2020. godine iznosila je 475.932,60 kn.

U 2020. godini poslovalo je jedanaest slobodnih zona, od čega se sedam slobodnih zona nalazi na kopnenom području, a četiri na lučkom području. 

Slobodna zona Kukuljanovo je neaktivna, dok su dvije slobodne zone u likvidaciji, i to Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska.

U 2020. u slobodnim zonama poslovala su 74 korisnika koja su zapošljavala 2.638 radnika. Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,55 milijardi kuna (8,3% manje nego u prethodnoj godini), a korisnici su ostvarili dobit u iznosu od 109,88 milijuna kuna (34% manje nego u prethodnoj godini). Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 795,14 milijuna kuna ili 13% manje nego u prethodnoj godini.

U raspravi je prvenstveno pohvaljena iscrpnost i preglednost izvješća. 

Nadalje, postavilo se je pitanje razloga drastičnog pada prihoda Slobodne zone luke Pula u 2020. godini te je ujedno zatraženo pojašnjenje dugotrajnosti postupaka likvidacije dvije slobodne zone.

Uočeni su odlični rezultati poslovanja Slobodne zone luke Rijeka – Škrljevo, a dok je istodobno zona Kukuljanovo neaktivna.

Isto tako naglašeno je  da je za povećanje bruto domaćeg proizvoda potrebno da poduzetnici izvoze svoja dobra i usluge u treće zemlje, a što je usko vezano uz postojanje i razvoj slobodnih zona.

Predstavnici predlagatelja su odgovorili na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Korisnici Slobodne zone luke Pula uglavnom se bave uslugama servisiranja brodova te je pandemija COVID-19 utjecala na njihovo poslovanje, a također su imali i određene investicije. Iz tih razloga manifestirao se je pad njihovih prihoda.

Što se tiče Slobodne zone luke Rijeka-Škrljevo pojašnjeno je da ta slobodna zona djeluje kao pozadinski terminal riječke luke, povlače dio tereta koji više ne stane u luku, pa je skladištenje istog utjecalo na povećanje prihoda.

Nadalje, naglašeno je da ne postoji interes korisnika za poslovanjem u režimu slobodne zone na području Slobodne zone Kukuljanovo.

Glede postupaka likvidacije, isti se vode na trgovačkim sudovima i predlagatelj nema utjecaj na duljinu trajanja istih.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 10 (deset) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2020. godini

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 25. sjednici održanoj 13. listopada 2021. godine razmotrio pod a) Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i pod b) Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.

Odbor je gore navedene prijedloge odluka razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom  izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/12, 68/18), (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano da Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom (u daljnjem tekstu: HERA) upravlja Upravo vijeće koje ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik, a jedan njegov zamjenik.

Predsjednika i ostale članove Upravnog vijeća HERA-e imenuje Hrvatski sabor, na način propisan odredbom članka 23. stavka 3. Zakona. Imenuju se na vrijeme od sedam godina, s mogućnošću još jednog izbora, a sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona.
Na temelju odredbe članka 26. stavka 1. točke. 1. Zakona, mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća HERA-e prestaje odlukom o razrješenju s dužnosti koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, nakon isteka razdoblja na koje je predsjednik ili član Upravnog vijeća HERA-e imenovan.

Kako je Tomislavu Jurekoviću, dosadašnjem predsjedniku Upravnog Vijeća HERA-e, 1. listopada 2021. istekao mandat na koji je imenovan, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj od 30. rujna 2021. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika Upravnog vijeća HERA-e, s danom 1. listopada 2021. zbog isteka mandata.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je provelo postupak po javnom pozivu.

Na javni poziv su dostavljene tri prijave. Utvrđeno je kako svi kandidati ispunjavaju formalne uvjete. 

Povjerenstvo za provedbu javnog poziva je obavilo  razgovore s kandidatima i o tome je sastavljeno Izvješće o provedenom javnom pozivu uz koje prileži sva pripadajuća dokumentacija.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. rujna 2021., na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju mr. sc. Danijela Žambokija predsjednikom Upravnog vijeća HERA-e.
    
Mr. sc. Danijel Žamboki i osobno se je predstavio članovima Odbora za gospodarstvo te je odgovorio na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 9 (devet) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

Zatim je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jedan) glas „PROTIV“ i jedan (1) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 24. sjednici održanoj 30. rujna 2021. godine razmotrio Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO) aktom od 22. srpnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-07/296, Urbroj: 50301-05/14-21-5 od 26. kolovoza 2021. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da predmetno Godišnje izvješće obuhvaća sve ključne djelatnosti HAMAG-BICRO-a iz financijskih instrumenata, bespovratnih potpora, te podrške razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika uz financijsko izvješće.

Naglasio je kako su jamstva prioritetan financijski instrument koji služi za pokriće rizika prilikom plasmana poduzetničkih kredita od strane financijskih institucija. HAMAG-BICRO izdaje pojedinačna i portfeljna jamstva. U 2020. godini zaprimljeno je 691 zahtjev za jamstvo, odobreno je 623 jamstava, a izdano je 616 jamstava (razlika je u tome što ne mora svako odobreno jamstvo u konačnici biti i realizirano). Ukupna vrijednost izdanih jamstva iznosi 661,3 milijuna kuna, od čega se 96,5% odnosi na financijski instrument ESIF Pojedinačna jamstva i ESIF portfeljna jamstva (financiraju se iz ESIF fondova), dok se ostatak od 3,5% odnosi na nacionalna jamstva (koja se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske).

Što se tiče zajmova, HAMAG-BICRO, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, provodi financijske instrumente koji se financiraju iz ESIF-a. Od više razvijenih instrumenata, najpopularniji su Mali zajmovi za investicijske namjene s kamatnom stopom koja varira od 0,5 do 1,5% (u vrijeme pandemije je kamatna stopa snižena na čak 0,1%). 

U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede razvijeni su financijski instrumenti Mali investicijski zajam za ruralni razvoj i Mikro investicijski zajam za ruralni razvoj. Tijekom 2020. godine zaprimljeno je 2461 zahtjeva za ESIF zajmovima, a odobreno ih je 942.

U segmentu zajmova za ruralni razvoj, zaprimljeno je 692 zahtjeva, a odobren je 361 zahtjev.

Na početku pandemije osmišljeno je šest mjera za pomoć gospodarstvenicima, točnije, redefinirana su četiri postojeća programa na način da su smanjene kamatne stope, liberaliziran način podnošenja i obrade zahtjeva, liberalizirani su kriteriji za odobravanje zajmova, te su kreirana dva nova instrumenta: COVID 19 zajam za obrtna sredstva i Mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj. Uveden je i moratorij za sve postojeće korisnike iz segmenta kreditiranja, koji ističe 30. rujna 2021. 

U 2020. godini HAMAG-BICRO ukupno je zaprimio 3153 zahtjeva za zajmom, odobrio 1303 zajma, a isplatio 1295 zajmova. Ukupna vrijednost isplaćenih zajmova iznosi 289,2 milijuna kuna, od čega se 65% odnosi na financijski instrument ESIF zajmovi dok se ostatak odnosi na zajmove za ruralni razvoj.

U svrhu osiguravanja likvidnosti poduzetnika koji su pogođeni pandemijom koronavirusa, 2. travnja 2020. godine usvojen je program COVID-19 zajam za obrtna sredstva, koji je u cijelosti financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj. U 2020. godini zaprimljeno je 6318 zahtjeva za COVID-19 zajam za obrtna sredstva. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva (4 376), njih  66,32 %  bilo je pozitivno ocijenjeno, 32,95% negativno, a za 0,73 % od strane poduzetnika nisu prihvaćeni uvjeti financiranja. Isplaćeno je 2703 COVID-19 zajma ukupnog iznosa 1,5 milijarde kuna.

U odnosu na bespovratne potpore, HAMAG-BICRO obavlja funkciju posredničkog tijela razine 2 (PT2). U 2020. godini u ulozi PT2 HAMAG-BICRO je obavljao poslove praćenja provedbe projekata za 22 javna poziva, čime je obuhvaćeno 4498 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 8,78 milijardi kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva čine 3,8 milijarde kuna, a isplaćeno je više od 2,6 milijarde kuna bespovratnih sredstava. 

HAMAG-BICRO je obavljao poslove vrednovanja i ugovaranja istraživačko-razvojnih i inovacijskih projekata (IRI): Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI – faza II), Inovacije u S3 područjima, Poziv Integrator, Inovacijski vaučeri za MSP-ove. S poduzetnicima je zaključeno 499 ugovora, ukupni iznos bespovratnih potpora je iznosio 1,9 milijardi kuna, a ukupna vrijednost projekata iznosila je 3,6 milijardi kuna. 

HAMAG-BICRO organizira i educira postojeće poduzetničke potporne institucije u mrežu BOND, a što se financira iz sredstava Europske unije. Tijekom 2020. godine HAMAG-BICRO započeo je s provedbom tri nova međunarodna projekta, a nastavljena je i uspješna provedba dosadašnjih projekata. 

Inicijalni proračun za 2020. godinu planiran je u iznosu od 751.149.396 kuna.

Aktivna uloga HAMAG-BICRO-a u pomoći poduzetnicima koji su pogođeni pandemijom koronavirusa, uzrok je povećanja proračuna. Odlukom o preraspodjeli sredstava planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu financijski plan na kraju godine iznosio je 1.919.023.640 kuna.

Raspravljalo se o statusu već odobrenih kredita, mogućnostima reprograma kredita i rokovima otplate, a obzirom na pogođenost poduzetnika pandemijom koronavirusa. 

Također, primijećena je koncentracija potpora na Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, pa se je postavilo pitanje geografskog rasporeda potpora. Zatraženo je i pojašnjenje visokog postotka odbijenih zahtjeva za COVID-19 zajmove za obrtna sredstva, kao i za ostale vrste zajmova.

U raspravi je pohvaljena brzina obrade zahtjeva kao i  uvođenja moratorija za sve postojeće korisnike zajmova.

U odnosu na postupanje HAMAG-BICRO-a prema poduzetnicima koji su u krizi, predstavnik HAMAG-BICRO-a je naglasio da je intencija pomoći poduzetnicima da prevladaju financijske poteškoće zbog čega je raskid ugovora zadnja opcija, te je fokus na reprogramu i refinanciranju kredita, mogućnosti prolongacije podmirenja obveza na duži period.  Jedan od instrumenata koji pružaju je i jamstvo za refinanciranje kredita. Istaknuo je i da su već na početku pandemije koronavirusa pravovremeno obavijestili svoje korisnike o mogućnosti odobravanja moratorija na otplatu kredita, a što su zatražili skoro svi postojeći korisnici. 

Predstavnik HAMAG-BICRO-a se složio da su Grad Zagreb i Zagrebačka županija dobili najviše potpora, međutim, istaknuo je da se na tom području ipak nalazi i najveća koncentracija  poduzetnika koji su aplicirali na njihove programe. 

U odnosu na visok postotak odbijenih COVID-19 zajmova, pojasnio je da se to odnosi na drugi krug, kad je umjesto pada prihoda od 20% (uvjet u prvom krugu),  prag bio podignut na 60%, pa većina poduzetnika nije ispunjavala taj uvjet, no ipak su pokušali ostvariti zajam. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2020. godinu

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 24. sjednici održanoj 30. rujna 2021. godine razmotrio Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu, s financijskim pokazateljima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je izvijestio da su ukupni prihodi poslovanja s robnim zalihama za 2020. ostvareni u iznosu od 656.686.542,23 kune, a ukupni rashodi iznose 593.613.648,86 kuna, što je znatno više u odnosu na 2019. kada su iznosili 143.213.861,50 kuna, iz razloga nastalih troškova vezanih za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19.

U 2020. ostvaren je višak prihoda u iznosu od 63.072.893,37 kuna, koji s prenesenim viškom iz ranijih godina iznosi 69.070.577,42 kune, što je rezultat avansnog plaćanja nabave zaštitne opreme i sredstava iz Kine te troškova prijevoza koji će biti iskazani kao trošak u 2021. godini.

Vrijednost roba robnih zaliha na dan 31.12.2020. iznosi 525.144.876,75 kuna, što je za 2,28 % manje u odnosu na 2019.

U strukturi strateških robnih zaliha u 2020. godini najveću vrijednost čini pšenica 20%, višenamjenske cisterne 13%, kukuruz 8%, eurodizel gorivo 7%, juneće meso u živom i šećer po 6%, šatori i mobilne brane po 5%, pumpe za vodu po 3% i svinjsko meso u živom i riblje konzerve pio 2%.

Tekuće donacije u naravi odnosile su se na danu humanitarnu pomoć temeljem tri Odluke Vlade Republike Hrvatske za isporuku roba iz strateških robnih zaliha Caritasu Križevačke eparhije i Hrvatskom Crvenom križu.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2020. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 24. sjednici održanoj 30. rujna 2021. godine razmotrio Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula sljedeće:

Zakonom o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18.) definirana su tri ključna dokumenta upravljanja državnom imovinom kako slijedi: Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje od sedam godina, Godišnji plan upravljanja državnom imovinom te Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.

Sukladno članku 20. Zakona o upravljanju državnom imovinom Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.

Prijedlog izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom izrađuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.  Prijedlogom izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu se putem mjera, projekata i aktivnosti opisuje provedba elemenata strateškog planiranja postavljenih u sektorskoj Strategiji. Realizacija mjera i aktivnosti utvrđenih u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu (Narodne novine, br. 52/18.) kojeg je Vlada RH usvojila u veljači 2020. godine, detaljno je opisana u iscrpnim tabličnim prikazima predmetnog Prijedloga izvješća, sve prema posebnim ciljevima iz sektorske Strategije i prema svakom od pojavnih oblika imovine na upravljanju Ministarstva te u skladu sa zahtjevima sustava strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj.

Za podsjetiti je da je u Strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025. postavljen strateški cilj koji glasi: Održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovako postavljen i definiran strateški cilj, temelji se na u Zakonu o upravljanju državnom imovinom utvrđenim načelima upravljanja državnom imovinom (odgovornost, javnost, ekonomičnost i predvidljivost), a ostvaruje se kroz sedmogodišnje razdoblje uspješnom provedbom sedam definiranih posebnih ciljeva:
-    Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
-    Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
-    Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela
-    Harmonizacija i prijedlog novih propisa
-    Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
-    Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom
-    Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom.

Na realizaciju mjera i aktivnosti predviđenih u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, a kojima se ostvaruju prethodno navedeni sedmogodišnji ciljevi, izrazit utjecaj su imale serije razornih potresa koji su Hrvatsku pogodili u ožujku i prosincu 2020. godine kao i okolnosti pandemije COVID-19. Ministarstvo je preuzelo vodeću ulogu u organizaciji i provedbi obnove, što je iziskivalo i preusmjeravanje postojećih ljudskih i financijskih kapaciteta u okviru šireg djelokruga Ministarstva sa drugih redovnih aktivnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom na same aktivnosti obnove. Kazano je  nužno utjecalo na niži postotak realizacije redovitih aktivnosti planiranih u 2019. godini za 2020. godinu, odnosno na smanjenu dinamiku napretka u provedbi planiranih aktivnosti u 2020. godini, u odnosu na rezultate ostvarene u 2019. godini, kao i na provedbu određenih aktivnosti predviđenih za 2020. godinu u produljenom roku od predviđenog, odnosno i u 2021. godini.

Upravo iz gore navedenih razloga ovo predmetno Izvješće sadrži i poglavlje o uspješno provedenim ključnim aktivnostima na obnovi od posljedica potresa i ublažavanju posljedica pandemije COVID-19, kojima je pristupilo Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom, a koje budući je riječ o izvanrednim okolnostima nisu bile planirane u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu kojeg je Vlada RH usvojila u veljači 2020. godine. Naime, slijedom razmjera potresa te razvojnih potreba za gospodarskim oporavkom RH od zdravstvenih i društvenoekonomskih posljedica pandemije COVID-19, Ministarstvo je izdalo 273 pozitivna rješenja temeljem javnih poziva za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje te je za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima isplaćen iznos od 4.928.391 kuna. Također, Ministarstvo je provodilo i otpise potraživanja po računima za zakup i korištenje poslovnih prostora te najam i korištenje stanova koji su označeni crvenom naljepnicom. Ministarstvo je izradilo i Smjernice za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu uslijed epidemije bolesti COVID-19 na osnovu kojih je i zaprimilo 312 kriznih planova i izvještaja.

Potrebno je naglasiti da su se unatoč nepovoljnim okolnostima potresa i pandemije COVID -19, pored aktivnosti na obnovi od posljedica potresa i ublažavanju posljedica pandemije COVID-19, u izvještajnom razdoblju predano provodile i aktivnosti smanjenja portfelja nekretnina, aktivacije neiskorištene državne imovine, poboljšanja upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH i nastavka privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH, a koje u srednjoročnom razdoblju pridonose postizanju ključnih ciljeva: Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Spomenute aktivnosti provodile su se u cilju kontinuiranog, učinkovitog i transparentnog upravljanja državnom imovinom, generiranja prihoda u Državnom proračunu te daljnjeg poticanja investicija, važnih gospodarskih projekata i ciljeva, ali i projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa. Međutim iste su u 2020. godini pridonijele tek djelomičnom stupnju realizacije mjera i posebnih ciljeva definiranih u Strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025.

U pogledu ostvarenja cilja Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, za istaknuti je da je Ministarstvo sklopilo ukupno 600 ugovora za upravljanje i raspolaganje nekretninama od kojih je 403 ugovora ukupne vrijednosti 144.006.102 kuna bilo vezano uz mjeru smanjenja državnog portfelja, 134 ugovora kojima je aktivirana neiskorištena državna imovina i 63 ugovora o darovanju nekretnina procijenjene tržišne vrijednosti 403.079.910 kuna. Također, aktivacija državne imovine podrazumijevala je i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje društvu Državne nekretnine d.o.o., te je na dan 31.12. 2020. godine društvo DN d.o.o. upravljalo sa 6723 nekretnina čija je ukupna vrijednost ugovora o najmu/zakupu u 2020. godini iznosila 96.658.612 kuna. Ipak slijedom objektivnih nepovoljnih okolnosti potresa i pandemije COVID -19 nisu ostvareni rezultati u mjeri u kojoj su isti planirani krajem 2019. godine.

U pogledu ostvarenja cilja Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je i na prihode od prodaje dionica/poslovnih udjela, na način da su ostvarene vrijednosti niže od planiranih. Međutim, i u spomenutim okolnostima, u 2020. su godini su, u dijelu objave natječaja za prodaju državnih poduzeća, u potpunosti ispunjene obveze iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje ERM II. 

Situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je i na lošije poslovanje trgovačkih društava u državnom vlasništvu u odnosu na 2019. godinu, no u vidu ostvarenja cilja unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku Ministarstvo je radilo na jačanju efikasnosti poslovanja i praćenja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te su dijelom ostvareni predviđeni rezultati. Primjerice, pokrenut je projekt za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države revidiranjem i usklađivanjem zakonske regulative s OECD- ovim smjernicama za korporativno upravljanje, donesena je Odluka o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i Zaključak za sustav ranog upozoravanja na rizike u poslovanju (EWS).

U pogledu posebnog cilja Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela, u potpunosti su ostvarene ciljane vrijednosti planirane za 2020. godinu. 

U pogledu ostvarenja posebnih ciljeva: Harmonizacija i prijedlog novih propisa, Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom te Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom, a koji su infrastrukturna pretpostavka ostvarenju ključnog cilja učinkovitog upravljanja pojavnim oblicima državne imovine na upravljanju Ministarstva, za istaknuti je sljedeće:
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju predložilo izmjene i dopune važećih propisa te izradilo prijedloga novih propisa za poboljšanje upravljanja državnom imovinom;
-    Ministarstvo je izvještajnom razdoblju radilo na pripremi nekoliko projekata koji će tek svojom realizacijom u 2022, 2023. i 2024. godini u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH 2021.-2016. pridonijeti unaprjeđenju sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo kao i upravljanju učincima od upravljanja istima;
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju izradilo planirane i propisane akte strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom i izvještavalo o provedbi istih u skladu sa pozitivnim propisima RH te je dalo istaknuti sektorski doprinos u izradi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine;
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju radilo na jačanju ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom, no slijedom nastalih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19 i slijedom Odluke o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom RH i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu, u ovom dijelu nisu realizirane Godišnjim planom upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu predviđene vrijednosti. 

Predanost ostvarenju posebnih ciljeva iz sedmogodišnje sektorske Strategije nastaviti će se i u narednim razdobljima provedbe iste, odnosno biti će sadržane i u godišnjim planovima upravljanja državnom imovinom za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu.

U raspravi je istaknuto da se zbog dugotrajnosti postupaka po zahtjevima jedinica lokalne samouprave vezanim za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (darovanje nekretnina jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija ili za druge namjene) usporavaju investicije na terenu. Kao temeljni problem za navedeno ističe se potkapacitiranost kadrovima u odnosu na broj zahtjeva i nepostojanje normativa. 

Također je naglašeno da bi radi boljeg uvida u sadržaj državne imovine, nadzora i kontrole trebalo ažurirati registar državne imovine ili ustrojiti moderniji informacijski sustav vođenja iste. Ukazano je da država treba imati podatke o tržišnoj vrijednosti udjela u društvima koja su u vlasništvu Republike Hrvatske kao i jasno postavljene ciljeve upravama tih društava.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da se problematika vezana za određeni broj neriješenih zahtjeva proteže kroz duži period, kako iz razloga promjene ustrojstva (Agencija, DUDI, spajanje ministarstava) tako i zbog nedostatka kadrova, a sada i zbog usmjerenosti svih kapaciteta na obnovu  potresom pogođenih područja. Također je naglasila da neriješeni imovinsko-pravni odnosi značajno usporavaju njihov rad (kao problem izdvaja neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra, postojanje zabilježbi spora, obnove zemljišnih knjiga i dr). 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 23. sjednici održanoj 21. rujna 2021. godine razmotrio pod a) Prijedlog odluke o razrješenju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i pod b) Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 09. rujna 2021. godine.

Odbor je gore navedene prijedloge odluka razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je odredbom članka 27. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09, 80/13 i 41/21), utvrđeno da predsjednika i ostale članove Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja imenuje i razrješuje dužnosti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. 
U postupku predlaganja predsjednika i članova Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za predsjednika i članove Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. 
Kako je preminuo Mladen Cerovac, dosadašnji predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 23. lipnja 2021. zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za provedbu postupka.
Na javni poziv javilo se troje kandidata koji su ispunjavali formalne uvjete. 
Povjerenstvo za provedbu javnog poziva je obavilo  razgovore s kandidatima i o tome je sastavljeno Izvješće o provedenom javnom pozivu uz koje prileži sva pripadajuća dokumentacija.
U smislu odredbe članka 28. stavka 3. ranije citiranog Zakona, predsjednik i članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja imenuju se na razdoblje od pet godina, te mogu biti ponovno imenovani.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. rujna 2021., na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dr.sc. Mirte Kapural predsjednicom Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.
Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dr.sc. Mirte Kapural dužnosti članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, radi odlaska na novu dužnost. 
    
Dr. sc. Mirta Kapural i osobno se je predstavila članovima Odbora za gospodarstvo te je odgovorila na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave, a koja su se u bitnome odnosila na daljnju viziju rada Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, transparentnost poslovanja i suradnju s ostalim dionicima  na nacionalnom i međunarodnom području.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 (devet) glasova ”ZA” i 1 (jedan) ”SUZDRŽAN” glas) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja 

Zatim je većinom glasova (9 (devet) glasova”ZA” i 1 (jedan) ”SUZDRŽAN” glas) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 23. sjednici održanoj 21. rujna  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je dosadašnja provedba Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture ukazala na potrebu izmjena i dopuna zakonodavnog okvira, obzirom da su utvrđene određene pojavnosti koje do sada nisu bile regulirane ili nisu bile adekvatno ili dostatno regulirane, dok je pojedine odredbe potrebno izmijeniti kako se ne bi različito tumačile.

Ovim Prijedlogom zakona osigurava se:
•    izmjena i dopuna odredbi koje se odnose na definiranje i pravni status subjekata poduzetničke infrastrukture – članci 1., 2., 3. i 4. Prijedloga zakona: 
-    mijenja se definicija poduzetničkih zona prema kojoj su zone infrastrukturno opremljena područja odnosno površine planirane prostornim planovima za poslovnu i/ili proizvodnu namjenu, a slobodne zone se definiraju kao dio unutar sustava poduzetničkih zona;
-    mijenja se definicija poduzetničkih potpornih institucija prema kojoj su to institucije usmjerene na operativno pružanje podrške poduzetnicima, uključujući pružanje podrške i na nekomercijalnoj osnovi;
-    definiraju se digitalni inovacijski centri kao potkategorija poduzetničkih centara i kao subjekti koji pružaju podršku poduzetnicima u procesu digitalizacije poslovanja, digitalne transformacije i razvoju digitalnih vještina, te u posredovanju između pružatelja usluga u području novih tehnologija i korisnika;
-    definira se donošenje i elementi odluka o osnivanju odnosno osnivačkih akata za subjekte poduzetničke infrastrukture (poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije),
•    reguliranje statusa Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI-a) kao referentne baze podataka za subjekte poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj – članci 5., 6. i 7.:
-    JRPI se ustrojava prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 3. razine prostornih jedinica Republike Hrvatske, detaljnije se propisuje koji posebni podatci o poduzetničkim zonama i poduzetničkim potpornim institucijama se evidentiraju u JRPI-u te se definira sadržaj odnosno elementi naputka o JRPI-u kojeg propisuje ministar nadležan za gospodarstvo i održivi razvoj,

•    definiranje kriterija i procedura postupanja u slučaju raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za poduzetničku infrastrukturu – članak 8.:
-    definiraju se uvjeti koji trebaju biti ispunjeni kako bi se darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave smatralo opravdanim, utvrđuje se pojam privođenja namjeni darovanih nekretnina i mogućnost produženja roka privođenja namjeni darovanih nekretnina te situacije temeljem kojih se raskida ugovor o darovanju.

Cilj koji se namjerava postići ovim izmjenama i dopunama zakona je unaprijeđen zakonodavan okvir relevantan za poslovanje subjekata poduzetničke infrastrukture (poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija), a ujedno će se time unaprijediti i poduzetničko okruženje u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je istaknuto da je do treće izmjene Zakona iz 2018. darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske bilo uvjetovano popunjenošću postojećih poduzetničkih zona ≥ 66% u radijusu 20 km od granice obuhvata nove poduzetničke zone za koju se darovanje traži,  kako bi se to darovanje smatralo opravdanim, a što se glede pojedinih poduzetničkih zona pokazalo ograničavajućim za daljnji razvoj. Naime, u slučaju da ima više poduzetničkih zona na određenom području, a koje nisu jednako uspješne, navedenim uvjetom ograničava se razvoj određenog područja u jedinici lokalne samouprave. Nakon izmjena taj postotak je smanjen na ≥ 50%, a što opet dovodi do istih problema. Stoga se predlaže da se svaku poduzetničku zonu gleda kao zasebno tijelo te da se do drugog čitanja razmotri da se postotak popunjenosti od ≥ 50%, odnosi samo da na konkretnu poduzetničku zonu na koju se darovanje odnosi.
Također, u raspravi se je otvorilo pitanje koje je u nadležnosti drugog ministarstva, no usko povezano s ovom tematikom, a odnosi se na dugotrajnost rješavanja zahtjeva za darovanje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, što dovodi do usporavanja investicija na terenu. 
No, pohvaljeno je što se ovim Prijedlogom Zakona, kada dođe do darovanja nekretnina u svrhu izgradnje poduzetničke zone, propisuje točan rok u kojem će jedinice lokalne samouprave morati istu staviti u funkciju.
Ujedno je postavljeno i pitanje da li je prilikom izrade ovog Prijedloga Zakona napravljena analiza postojećeg Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri je do sada  ispunjen zacrtani cilj navedenog zakona. Naime, iz državnog proračuna i europskim sredstvima  sufinancirana je izgradnja infrastrukture u poduzetničkim zonama, no da li je to dovelo do cilja, odnosno pomoći našim poduzetnicima i u konačnici do povećanja radnih mjesta.
Apelira se na predlagatelja da do drugog čitanja, u okviru podataka kojima raspolaže, napravi analizu stanja poduzetničkih zona, na način da se tabelarno prikaže koliko ih je u funkciji, kolika je njihova popunjenost u postocima, što se dogodilo s onima koje nisu u funkciji, a uložena su određena financijska sredstva za njihovu infrastrukturu. 
Predlaže se do drugog čitanja razmotriti da u članku 6. ovog Prijedloga Zakona,  umjesto riječi „popis svih zemljišnih parcela“ stoji „popis svih katastarskih čestica u katastarskim općinama“, uz obrazloženje se zemljišna parcela može sastojati od više katastarskih čestica, a što sadašnjom formulacijom može dovesti do krivih podataka
Također je ukazano da bi se prilikom  davanja podataka o veličini  poduzetničke zone trebala uzeti u obzir površina u m2, a ne katastarska čestica, budući je na terenu utvrđeno da se dio određene katastarske čestice nalazi u zoni, a dio je izvan obuhvata zone, pa navođenje katastarske čestice ne predstavlja točan podatak za samu zonu.

Predstavnici predlagatelja su odgovorili na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave te istaknuli da će predlagatelj razmotriti sve primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene na raspravi, a odnose se na njihovu nadležnost (dio iznesenog odnosio na Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine). 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće  

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture.
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 22. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je ponovio da se ovim Konačnim prijedlogom zakona preuzima u nacionalno zakonodavstvo Direktiva (EU) 2019/944 o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije.
Također, cilj je pripremanje tržišta električne energije za izazove koje donosi energetska tranzicija. Naglasio je da je potrebno voditi računa o boljem i zaštićenijem povezivanju sustava unutar Hrvatske i Europske unije, kao i voditi računa o pravima potrošača u ulozi krajnjih kupaca.

Istaknuto je nekoliko novina koje donosi Konačni prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o tržištu električne energije: 
•    uvođenje energetskog odobrenja,
•    uvođenje instituta energetskih zajednica,
•    detaljna razrada agregiranja i skladištenja,
•    preoblikovanje operatora prijenosnog sustava (HOPS d.o.o.) iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo razlike u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju.

Predlagatelj je na vlastitu inicijativu u Konačnom prijedlogu zakona o tržištu električne energije izvršio sljedeće izmjene:
•    u članku 3. dodani su novi pojmovi i to: kupac s vlastitom proizvodnjom, naknada za korištenje mreže, energetska suglasnost (kako bi se napravila razlika u odnosu na energetsko odobrenje), elektroenergetska infrastruktura (energetski kabeli položeni ispod morske površine na morsko dno ili ukopani u morsko dno), zatvoreni distribucijski sustav (prebacuje iz dosadašnjeg članka 82. stavka 1. u pojmovnik te se na taj način postiže logičnije zaokružena cjelina normativnog propisa),
•    u članku 4. dodani su novi stavci 4. i 5., u koordinaciji s nadležnim ministarstvom, a u odnosu na Zakon o željeznicama, određuje se da se djelatnost upravitelja željezničke infrastrukture, vezana za isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra energetskom djelatnošću te da se električna energija koja nastaje pri rekuperativnom kočenju može vratiti u mrežu do uključivo 6 MW,
•    u članku 5. dodan je novi stavak 9., dodano je da će se HOPS-u i ODS-u odrediti isključivo pravo, odnosno, koncesija na zahtjev kada govorimo o elektroenergetskoj infrastrukturi. Novina je i da će se koncesija plaćati samo za zauzeti metar kvadratni površine, a ne za varijabilni dio koncesije. Time se želi izbjeći dodatno opterećenje građana i gospodarstva koji bi u suprotnom morali plaćati veću mrežarinu. Predviđeno je i da će se sklopiti aneks postojećim ugovorima radi ukidanja varijabilnog dijela u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona (dodano u članak 137. novi stavak 11.),
•    u članku 6. obrisani su stavci 2. i 3., 
•    u članku 12. detaljno je uređen izričaj vezano uz stvaranje tehničkih uvjeta u mreži i pristupa treće strane,
•    u članku 13. je utvrđen detaljni postupak izrade elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP),
•    u članku 17. uređuje se obveza operatora sustava da u roku od mjesec dana od dana dostave elaborata mogućnosti priključenja na mrežu izda preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja te o mogućim opcijama za priključenje. 
U istom članku, kod hidroelektrana, nositelj projekta za takvo postrojenje dužan je u roku od najdulje deset godina od dana izvršnosti energetskog odobrenja izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu (produžen je rok),
 Ovim se člankom također razrađuju odredbe o sudskoj zaštiti vezano uz donošenje odluke o provedenom javnom natječaju za dodjelu energetskog odobrenja (odluka u upravnom sporu po hitnom postupku – u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne tužbe),
•    u članku 18. dorađen je izričaj vezano uz obvezu pružanja javne usluge,
•    u članku 25. je detaljno razrađeno da nema dvostrukih naknada za skladištenje, čime se postiže da skladištenje bude ekonomski isplativo,
•    u članku 46. dodaje se novi stavak 16. kojim se određuje da proizvođač električne energije koji ima dozvolu je dužan plaćati tarifu za korištenje mreže za energiju koju predaje u prijenosnu odnosno distribucijsku mrežu,
•    u članku 48. stavak 1. dorađuje se na način da se specificira što podrazumijeva skladištenje električne energije,
•    u članku 133. rok za podnošenje zahtjeva s iskazom interesa za provođenje javnog natječaja za izdavanja energetskog odobrenja produljen je sa 60 na 90 dana,
•    također je prihvaćen prijedlog Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora koji je na 33. sjednici održanoj 16. lipnja 2021. godine raspravljao o Prijedlogu zakona o tržištu električne energije te je izvršena pravna i nomotehnička dorada pojedinih odredbi (članaka 1., 3., 4., 5., 6., 8., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 20., 21., 22., 24., 25., 26., 28., 30., 33., 36., 37., 38., 39., 43., 54., 64., 68., 76., 77., 83., 86., 89., 92., 101., 102., 104., 105., 107., 112., 124., 125., 126. do 129., 130., 133., 134., 139. Prijedloga zakona).

Odbor je bez rasprave sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o tržištu električne energije

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 22. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. kolovoza 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da će se ovim Konačnim prijedlogom Zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u potpunosti transponirati odredbe Direktive o digitalnom sadržaju u pravni poredak Republike Hrvatske (maksimalna harmonizacija). 
U većini država članica nema posebnog nacionalnog zakonodavstva koje sveobuhvatno uređuje navedeno područje, a i u onim segmentima u kojima je navedeno područje uređeno, pravna uređenja se razlikuju od države do države, pa su tako potrošači često obeshrabreni da kupuju digitalni sadržaj i digitalne usluge prekogranično, budući da ne znaju štiti li ih u dovoljnoj mjeri pravni sustav države sjedišta trgovca od kojeg kupuju.

Također, posebno je naglašeno da se ovim Konačnim prijedlogom uređuju samo određeni aspekti ugovora, budući je tako propisano Direktivom, pa se tako propisuju pravila o:

1.    usklađenosti digitalnog sadržaja ili digitalne usluge s ugovorom na način da su propisane subjektivne i objektivne pretpostavke i rokovi sukladno kojim se smatra da je digitalni sadržaj ili usluga usklađena;
2.    načinima isporuke digitalnog sadržaja ili digitalne usluge;
3.    preinaci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge u smislu određivanja pretpostavki i uvjeta pod kojima je takva preinaka dopuštena;
4.    pravnim sredstvima u slučaju kršenja odredbi zakona.

Predstavnica predlagatelja je pojasnila definicije i istaknula primjere digitalnog 
sadržaja/usluge:

•    „digitalni sadržaj” znači podatke koji se proizvode i isporučuju u digitalnom obliku (npr. računalne igrice, aplikacije za mobilni telefon, e-knjige, e-publikacije),

•    „digitalna usluga” znači: 
a) usluga kojom se potrošaču omogućuju stvaranje, obrada i pohrana podataka u digitalnom obliku ili pristup njima ili 
b) usluga kojom se omogućuje dijeljenje ili bilo koja druga interakcija s podacima u digitalnom obliku koje učitava ili stvara potrošač ili drugi korisnici te usluge (npr. usluga pohranjivanja podataka iCloud).

    Nakon uvoda što se ovim Konačnim prijedlogom uređuje, dana su i dodatna pojašnjenja navedenog:

1. isporuka digitalnog sadržaja i digitalne usluge (kada se sadržaj smatra isporučenim i pod kojim uvjetima, odgovornost trgovca za neisporuku, bilo jednokratnu ili niz pojedinačnih isporuka),
2. subjektivne i objektivne pretpostavke koje propisuju kada je digitalni sadržaj ili digitalna usluga u skladu s ugovorom, a kada ne (primjer objektivne pretpostavke = aplikacija koju kupujete za pametni telefon iPhone mora biti kompatibilna s upravo tim telefonom na način da možete koristiti sve funkcije te aplikacije za koje je uobičajeno da ih se koristi, plus da ima određena obilježja koja su ugovorena, jer su potrošaču posebno potrebna (npr. može se birati aplikacija s manje, srednje ili više memorije, a potrošač je jasno izjavio da mu treba aplikacija s najvećom količinom memorije (subjektivna pretpostavka)),
3. pravna sredstva u slučaju neusklađenosti:
- ako trgovac uopće nije isporučio digitalni sadržaj ili uslugu -  ide se s pozivom na isporuku od strane potrošača, sljedeće je raskid,
- ako je trgovac isporučio digitalni sadržaj ili uslugu ali takav sadržaj/usluga nije u skladu s onim što je ugovoreno – pravo na usklađivanje s ugovorom (ovisno o okolnostima, pravo na otklanjanje neusklađenosti, sniženje cijene ili raskid), 
4. obveze trgovca i potrošača u slučaju raskida (da ne koriste ono što su od druge strane dobili temeljem ugovora, poštuju osobne podatke, itd.),
5. mogućnost preinake digitalnog sadržaja i digitalnih usluga od strane trgovca – npr., kad instalirate određenu aplikaciju na pametni telefon, ona će se povremeno ažurirati kako biste i dalje tu aplikaciju mogli nesmetano koristiti (da može raditi i kad se ažurira operativni sustav, da imate sve funkcije koje ste ugovorili),
- međutim, aplikacija se može ažurirati i izvan onoga što je potrebno (npr. može se promijeniti sučelje aplikacije), ali samo ako je to dopušteno ugovorom, ako preinakom ne nastaju dodatni troškovi za potrošače  i ako je potrošač o preinaci obaviješten na jasan i razumljiv način (npr. prilikom ažuriranja je detaljno opisano kako će se aplikacija ažurirati i što će takvo ažuriranje donijeti potrošaču),
- omogućen je raskid u slučaju preinake, osim ako je utjecaj na potrošača neznatan (npr. ako se samo mijenja izgled sučelja, bez da se dodaju ili oduzimaju funkcije aplikacije),
6. provedba – tijelo nadležno za nadzor nad primjenom je Državni inspektorat (tržišna inspekcija). Propisane su odgovarajuće prekršajne sankcije.

Ne uređuju se pretpostavke za valjanost, sklapanje, raskid i ništetnost ugovora, budući 
je isto uređeno općim pravilima obveznog prava, odnosno Zakonom o obveznim odnosima.

Nadalje, dodatno je pojašnjeno od strane predstavnice predlagatelja da u slučaju da 
trgovac krši prava velikog broja potrošača, na način da postupa protivno ovim odredbama, predviđena je mogućnost da se pokrene tužba za kolektivnu pravnu zaštitu pred nadležnim trgovačkim sudom. Kako je takva je mogućnost predviđena Zakonom o zaštiti potrošača (odredbama koje se odnose na kolektivnu pravnu zaštitu, čl. 106. do 123.), nije bilo potrebno propisivati i u ovom Konačnom prijedlogu. 

Odbor je bez rasprave  sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa  ”SUZDRŽANA” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

ZAKONA O ODREĐENIM ASPEKTIMA UGOVORA O ISPORUCI DIGITALNOG SADRŽAJA I DIGITALNIH USLUGA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 22. sjednici održanoj 16. rujna 2021.  godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) aktom od 29. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/69, Urbroj: 50301-05/14-21/9 od 26. kolovoza 2021 godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je AZTN javna i neovisna institucija te da u svojem djelovanju primjenjuje nacionalno i europsko pravo.
U 2020. godini imao je ukupno 729 riješenih predmeta iz područja tržišnog natjecanja i nepoštenih trgovačkih praksi, od toga 638 predmeta iz područja tržišnog natjecanja (42 upravna predmeta i 596 neupravnih predmeta) i 91 predmet iz područja nepoštenih trgovačkih praksi (10 upravnih predmeta i 81 neupravni predmet). 
Za utvrđene povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (Narodne novine, broj 79/09, 80/13, 41/21), (u daljnjem tekstu: ZZTN) i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine broj 117/17, 52/21), (u daljnjem tekstu: ZNTP) tijekom 2020. godine izrečene su upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 1.630.000,00 kuna, dok naplaćene upravno-kaznene mjere iznose 726.748,18 kuna. Naime, prekršitelji su obvezni platiti kaznu nakon pravomoćnosti rješenja AZTN-a s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Također, s osnova upravnih pristojbi naplaćeno je 224.059,93 kuna.
Na dan 31. prosinca 2020. godine, AZTN je imao ukupno 28 upravnih predmeta u tijeku, od toga broja devet upravnih predmeta iz područja tržišnog natjecanja i 19 upravnih predmeta iz područja nepoštenih trgovačkih praksi. Riječ je o upravnim (ispitnim) postupcima pokrenutim u pravilu u drugoj polovici 2019. ili tijekom 2020. godine, u kojima se postupak kontinuirano i aktivno vodi, ali se do kraja 2020. godine još nisu stekli zakonski uvjeti za donošenje rješenja. 
AZTN je u većem dijelu 2020. godine imao 51 zaposlenih, a u taj broj se uključuju i svi članovi Vijeća. Planirana sredstva za obavljanje poslova iz djelokruga AZTN-a u Državnom proračunu za 2020. godinu iznosila su 13.776.638 kuna, dok je izvršenje rashoda  iznosilo 13.630.936 kuna, što predstavlja izvršenje od 98,94 % u odnosu na plan. Uspoređujući ukupno izvršenje rashoda AZTN-a za 2020. godinu u odnosu na izvršenje 2019. godine, vidljivo je smanjenje ukupnih rashoda za 663.344 kuna, odnosno za 4,64 %.
AZTN je u konkretnim postupcima iz područja tržišnog natjecanja tijekom 2020. godine proveo analizu 44 mjerodavna tržišta kako bi utvrdio postoje li indicije za pokretanje postupka po službenoj dužnosti. U području utvrđivanja zabranjenih sporazuma AZTN je u 2020. godini ukupno riješio 32 predmeta (16 upravnih i 16 neupravnih predmeta) te 26 predmeta iz područja zlouporabe vladajućeg položaja (14 upravnih i 12 neupravnih predmeta). 
U području ocjene dopuštenosti koncentracija od 16 predmeta u radu u 2020. godini, riječ je o deset predmeta ocjene dopuštenosti namjere provedbe koncentracija poduzetnika, jednom predmetu praćenja mjera i uvjeta u za to predviđenim rokovima kod prethodno ocijenjene uvjetno dopuštene koncentracije poduzetnika i o pet predmeta u kojima je AZTN davao odgovore na upite trećih, vezano uz moguće prijave koncentracije tijekom 2020. godine. AZTN je u 2020. godini od Europske komisije zaprimio 405 notifikacija koncentracija poduzetnika.
U ostale značajne aktivnosti AZTN-a, svakako spadaju sektorska istraživanja tržišta, koja se provode u cilju boljeg razumijevanja strukture i odnosa na pojedinim tržištima, a AZTN ih je u 2020. godini proveo četiri. Riječ je o tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo, tržištu osiguranja, tržištu tiska te istraživanju tržišta pružanja usluga online rezervacija smještaja u RH. 
Značajne aktivnosti AZTN-a u ovoj izvještajnoj godini bile su usmjerene na promicanje prava i politike tržišnog natjecanja. U ovom bitnom segmentu svog djelovanja, AZTN je riješio 75 predmeta, od tog broja 22 su stručna mišljenja i 53 očitovanja. 
Ono što je posebno obilježilo 2020. godinu je značajna i intenzivna suradnja AZTN-a s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, s kojim se u okviru radne skupine intenzivno radilo na izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, kojim se u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva ECN+. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja Hrvatski sabor je usvojio 9. travnja 2021. godine, a stupio je na snagu 24. travnja 2021. godine. 
U području utvrđivanja i zabrane nepoštenih trgovačkih praksi tijekom 2020. godine, AZTN je riješio ukupno 91 predmet, od toga deset upravnih predmeta i 81 neupravni predmet. AZTN je za utvrđene povrede ZNTP-a u 2020. godini prekršiteljima izrekao upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 1.600.000,00 kuna.
U području provedbe ZNTP-a, veliki dio aktivnosti predstavnika AZTN-a odnosio se i na prijenos odredbi Direktive (EU) br. 2019/633 u nacionalno zakonodavstvo u okviru Povjerenstva koje je osnovalo Ministarstvo poljoprivrede. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom stupio je na snagu 1. rujna 2021. godine.
Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a bila je međunarodna suradnja. U protekloj su godini nastavljene redovne aktivnosti AZTN-a u okviru OECD-ovog Odbora za tržišno natjecanje, u kojem AZTN ostvaruje status sudionika već šestu godinu za redom. AZTN je protekle godine također redovno sudjelovao i u aktivnostima Međunarodne mreže za tržišno natjecanje (ICN). 
AZTN kroz različite komunikacijske kanale osobitu pozornost posvećuje javnosti i transparentnosti svoga rada. Aktivno promicanje prava i politike tržišnog natjecanja provodi se putem edukacija poduzetnika i potrošača te kroz transparentnu i otvorenu komunikaciju s javnosti. 

Vezano uz sudsku zaštitu, protiv odluka AZTN-a u području tržišnog natjecanja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUSRH). U ovoj izvještajnoj godini, VUSRH je donio šest odluka kojima je odbio sve tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a. Također VUSRH je nekoliko tužbenih zahtjeva protiv odluka AZTN-a donesenih u 2020. godini odbio već početkom 2021. godine pri čemu su u cijelosti potvrđene odluke AZTN-a. 
U području utvrđivanja nepoštenih trgovačkih praksi protiv rješenja AZTN-a nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. U drugom stupnju nadležan je VUSRH. Do danas su svi podneseni tužbeni zahtjevi tužitelja protiv rješenja AZTN-a odbijeni u prvom stupnju pred mjesno nadležnim upravnim sudovima (u Rijeci, Zagrebu i Osijeku) u primjerenim rokovima, u pravilu godinu dana nakon podnošenja tužbe. Do kraja 2020. godine nije donesena niti jedna presuda u drugom stupnju od nadležnog VUSRH.
AZTN ne koristi odvjetničke usluge, već se u svim postupcima samostalno zastupaju.
Posebno je istaknuto da je Vrhovni sud, po uloženom izvanrednom pravnom lijeku AZTN-a, vezano za predmet zabranjenog sporazuma (kartel) iz 2014. godine, donio odluku kojom potvrđuje rješenje AZTN-a.
 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da Vlada Republike Hrvatske podržava Izvješće te da nema primjedbi.

U raspravi je istaknuto kako nisu rijetki slučajevi da pojedini naši proizvođači prilikom obnavljanja ugovora s trgovačkim lancima budu dovedeni od strane trgovca u nepovoljniji položaj od prethodnog, ili su već u samom startu “ucijenjeni”, u smislu traženja smanjenja cijene proizvoda ili veće količine za istu cijenu, a da isti pritom ne pokreću  postupke, kako ne bi izgubili “kakav- takav” plasman svojih proizvoda.
Također je spomenuto da bi AZTN trebao imati preventivno-instruktivni, a manje represivno-sankcionirajući pristup.

Predstavnica AZTN-a je pojasnila da se proizvođači/dobavljači u svim suspektnim situacijama mogu obratiti i anonimno, budući AZTN svaku anonimnu prijavu pomno razmotri i u skladu s utvrđenim pokreće postupak.
Što se tiče preventivnog djelovanja, pojasnila je da AZTN veliku pažnju posvećuje transparentnosti i edukaciji, kako objavom svojih odluka, tako i odgovorima na pitanja, posebice prilikom donošenja novih propisa. Isto tako do određene faze postupka, stranka može preuzeti obvezu i tada nema povrede i kazne.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 10 (deset) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                      ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje  izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2020. godinu

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
  Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 22. sjednici održanoj 16. rujna  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o zaštiti potrošača, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se Prijedlogom zakona transponiraju odredbe Direktive (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača. Osim toga, postiže se modernizacija određenih aspekata zaštite prava potrošača.

Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o zaštiti potrošača donosi sljedeće novine:

•    ažuriraju se definicije i druge odredbe kako bi se uskladile s digitalnim kontekstom,
•    propisuje se pravo trgovca da omogući potrošaču podnošenje pisanog prigovora i putem sredstava mrežne komunikacije,
•    pooštrava se odgovornost internetskih posrednika (platformi),
•    kako bi se izbjegle manipulacije, detaljnije se uređuje način isticanja cijene prilikom posebnog oblika prodaje (sezonska sniženja, akcijske prodaje, prodaje proizvoda s greškom i sl.), znači trgovci su tijekom trajanja posebnog oblika prodaje dužni istaknuti sniženu cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje i najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje,
•    na „sivu listu“ okolnosti kao nepoštena poslovna praksa, navodi se dvojna kvaliteta robe (kad se tvrdi da je roba identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama, iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima),
•    na „crnu listu“ nepoštene poslovne prakse dodaju se između ostalih i nezatražene posjete potrošačevu domu,
•    propisuju se učinkovite i odvraćajuće novčane kazne trgovcima koji su odgovorni za raširene povrede kolektivnih interesa potrošača (povrede koje obuhvaćaju potrošače iz najmanje 2 države članice) ili raširene povrede s dimenzijom Unije - sankcije se određuju s obzirom na godišnji promet trgovaca, gdje najviša kazna koju država članica propisuje mora biti najmanje 4% godišnjeg prometa trgovca,
•    propisuje se koje će okolnosti sud i druga ovlaštena tijela uzimati u obzir prilikom određivanja vrste i mjere kazne,
•    propisuju se mjere nadzora i sankcija u slučaju neprovođenja odredbi zakona,
•    izrijekom je dodana HANFA kao provoditelj nadzora koji se odnosi na postupanje trgovca kojima je HANFA izdala odobrenje za rad,
•    u provođenje nadzora se uz tržišnu, uključuje i poljoprivredna inspekcija (radi dvojne kvalitete hrane),
•    propisuje se koje podatke i dokumentaciju mora sadržavati potrošačka predstavka,
•    propisane su dodatne ovlasti nadležnih inspektora (mogućnost provođenja nadzora kupnjom s tajnim identitetom),
•    uvodi se obveza jedinicama lokalne samouprave da moraju osigurati prostor za obavljanje poslova savjetovanja potrošača te prekršajna odredba sukladno kojoj se mogu sankcionirati ako isto ne ispune,
•    dodaje se obveza trgovca da se mora prilikom odgovora na pisani prigovor jasno izjasniti o osnovanosti potrošačke pritužbe, 
•    dodaje se usluga parkiranja na popis javnih usluga,
•    dodane su iznimke od mogućnosti obustavljanja javne usluge – javna usluga prikupljanja komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada,
•    u odnosu na snošenje troškova vještačenja, propisano je da trgovac predujmljuje troškove vještačenja (umjesto da ih uvijek snosi) te da ima pravo na naknadu štete za plaćeni predujam, ako ne bude utvrđeno postojanje materijalnog nedostatka na robi.

U raspravi je istaknuto da su se prekršajne kazne povećale za 5 puta te da je maksimum definiran za sve vrste prekršaja bez distinkcije s obzirom  na vrstu i težinu te da bi trebalo razmotriti da se napravi gradacija prekršajnih sankcija ovisno o težini prekršaja i razni krivnje. 
Nadalje, vezano za članak 8. predloženo je isti dopuniti, na način da se propiše da ako trgovac, kao poseban uvjet prodaje, odobrava popust za određene skupine potrošača, je dužan navesti sniženu maloprodajnu cijenu uz redovnu maloprodajnu cijenu u skladu s člankom 19. ovoga Zakona, pod uvjetom da je poduzeo sve potrebne radnje kako bi se smanjila moguća zabuna potrošača izvan određenih skupina potrošača na koje se odnosi popust. Ujedno, jasno propisivanje na koga se takav popust odnosi (bilo pravilnikom, bilo posebnom odredbom, npr. isticanje na ulaznim vratima prodavaonice da se popust odnosi na određenu skupinu potrošača), dodatno bi smanjilo zbunjivanje ostalih potrošača.
Naglašeno je i da odredba članka 95. stavka 4. nije u duhu Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, iz kojeg razloga je potrebno onemogućiti potrošačima pravo na jednostrani raskid ugovora o obveznim osiguranjima u prometu (na taj način štiti se kontinuitet osigurateljne zaštite svoje odgovornosti i zaštite prava trećih osoba u prometu).

Predstavnica predlagatelja odgovorila je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Naglasila je kako će predlagatelj razmotriti sve primjedbe iznesene na raspravi. Osvrnula se da je visina kazni propisana samom Direktivnom te da iste moraju biti učinkovite i odvraćajuće. Isto tako, istaknula je da državni inspektorat u pravilu prvo izriče opomenu, a tek u slučaju kad se po toj opomeni ne postupi, izriče kaznu. Vezano uz posebne uvjete prodaje, odnosno, isticanje popusta za određene skupine potrošača, naglasila je da se propis izrađuje na način da se odnosi na većinu potrošača, a većina potrošača najčešće nema takve mogućnosti kupnje.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 8 (osam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće  

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti potrošača.

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 21. sjednici održanoj 13. srpnja  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se na temelju Zaključka Hrvatskoga sabora od 3. veljače 2021. godine Vlada Republike Hrvatske obvezala pripremiti Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori do 15. srpnja 2021. godine.
Nadalje, važeći Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori datira iz 1991. te protekli period od 30 godine od dana donošenja zasigurno iziskuje promjene u sustavu i prilagođavanje novim trendovima u gospodarstvu i potrebama poduzetnika.
Prijedlog ovog Zakona uređuje status, ustrojstvo, djelatnost, tijela, poslove, članstvo i načine financiranja Hrvatske gospodarske komore ( dalje u tekstu: Komora).
Ovisno o gospodarskoj snazi poslovnog subjekta koju čini: aktiva,  prihodi i  broj zaposlenih, članice se dijele se u 3 skupine.
     Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
- ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna,
- ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna i 
- broj zaposlenih: 50.
 Druga skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
- ukupna aktiva: 30.000.000,00 kuna
- ukupni prihodi: 60.000.000,00 kuna i
- broj zaposlenih: 250.
Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz Druge skupine.
Članstvo u Komori i dalje ostaje obvezno, no članovi Prve skupine nemaju obvezu plaćanja članarine, već isto ovisi o volji članice te skupine.
Prva skupina, ujedno predstavlja najbrojnije članstvo, oko 96,7 % (prema podacima iz 2019. godine to je 137.303 članice s članarinom od 42 kn mjesečno), a što u ukupnim prihodima Komore iznosi oko 60 mil. kn.
Uvođenje mogućnosti dobrovoljne članarine za Prvu skupinu članova, ima za cilj stimuliranje i modernizaciju komorskog sustava i ponudu novih usluga koje bi privukle novo članstvo i motiviralo ''staro'' na zadržavanje članstva. 
Subjekti koji odluče zadržati članstvo, dobili bi potrebnu reprezentativnost po veličini, prihodima i djelatnostima u tijelima upravljanja kao i korištenje svih posebnih usluga i proizvoda, sukladno odluci Skupštine Komore.
Članice Prve skupine koje odluče da neće plaćati članarinu i dalje će moći koristiti posebne proizvode i usluge Komore, no iste će plaćati po cjeniku posebnih proizvoda u usluga.
Svaka od članica Prve skupine sada ima mogućnost odlučiti što je za nju najpovoljnije.
Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom.
Visinu članarine za članove Komore koji se dobrovoljno prijavljuju u članstvo, svake godine određuje Skupština Komore posebnom odlukom. 
Uz razvijene usluge i proizvode, Komora treba osmisliti lepezu novih usluga za dobrobit svojih članova i daljnje prepoznavanje Komore u poslovnom svijetu kao pouzdanog partnera koji skrbi o interesima i dobrobiti svojih članova. 
Tijela Komore čine: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i Predsjednik.
Skupština kao najviše tijelo upravljanja Komore ima najmanje 77 članova, a najviše 101.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da upravo zbog sastava Skupštine, nema bojazni da će se donositi odluke koje bi u bilo kojem smislu izazvale negativne učinke prema bilo kojoj skupini članstva.    
Načini financiranja Komore su kroz članarine, prihoda od naknada za usluge i proizvode, prihoda od obavljanja javnih ovlasti, prihoda od tržišnih aktivnosti, izvanrednih prihoda (darova, donacija, sponzorstva i dr.) i drugih izvora.
Također, i u okviru ovog Prijedloga zakona se propisuje da će pri Komori djelovati: Centar za mirenje, Stalno arbitražno sudište i Sud časti.                                                     

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći  

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 21. sjednici održanoj 13. srpnja  2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona postiže:
•    sadržajno i terminološko usklađivanje sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 30/21), a koji je usmjeren prema ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije,
•    usklađuju se poslovi Agencije koji se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i podzemno skladištenje plina,
•    proširuju se djelatnosti Agencije u vidu sudjelovanja u postupku izmjena i dopuna prostornih planova, ovlast izvođenja naftno-rudarskih radova za potrebe procjene geotermalnog potencijala te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vladi Republike Hrvatske,
•    uvodi se djelatnost „trgovina na veliko naftnim derivatima“ radi upisa u sudski registar,
•    predlaže se novi sastav Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, uz članove državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja, dva člana mogu biti iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz redova znanstvenika i stručnjaka iz područja energetike i gospodarstva,
•    produžuju se rokovi podnošenja izvješća Vladi Republike Hrvatske jer su dosadašnji rokovi prekratki, 
•    terminološko usklađivanje sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da Agencija, prepoznavši veliki geotermalni potencijal Republike Hrvatske, intenzivno promovira isti te kroz europske inicijative nastoji omogućiti buduća ulaganja u geotermalnu energiju kao jedini stabilni obnovljiv izvor energije, a koji svoju primjenu nalazi od proizvodnje električne energije, toplinarstva do zadovoljavanja energetskih potreba u poljoprivrednoj proizvodnji.

Agencija radi na izradi atlasa područja pogodnih za zbrinjavanje ugljikovoga dioksida u geološke strukture, a što je također prepoznato kao jedna od ključnih karika prema postizanju ciljeva smanjenja emisija ugljikova dioksida u atmosferu. 

Na taj se način Agencija aktivno uključuje u proces energetske tranzicije u skladu s EU zelenim planom koji uključuje smanjenje emisija CO2 na nulti nivo u razdoblju do 2050.

U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, predlagatelj je dodatno proširio članak 3. Konačnog prijedloga zakona na način da je unio ovlast Agenciji za razvoj novih tehnologija u području održivih i obnovljivih izvora energije. 
Predlagatelj smatra kako se znanja i resursi Agencije trebaju dodatno usmjeriti, odnosno upotrijebiti za razvoj novih tehnologija vezanih uz nove izvore energije odnosno razvoj novih oblika obnovljivih izvora koji se mogu koristiti za konkurentnu proizvodnju energije.

Bez rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 21. sjednici održanoj 13. srpnja  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona implementira u hrvatsko zakonodavstvo  Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018.). 
Također, uređuju se pitanja od značaja za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije sukladno Strategiji energetskog razvoja do 2030. s pogledom na 2050. godinu te Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine kao temeljnih akata provođenja energetske politike, u dijelu koji se posebice odnosi na stavljanje i korištenje obnovljive energije na tržištima električne i toplinske energije. 
Tako se:
-     postavlja cilj od 36,6% ukupne obnovljive energije u krajnjoj potrošnji energije u 2030. godini, 
-    utvrđuju transparentna i nedvosmislena pravila za izračunavanje udjela energije iz obnovljivih izvora i definiranje tih izvora, uvodi se obveza izvješćivanja Europskoj komisiji sukladno Uredbi (EU) 2018/1999, 
-    propisuje mogućnost suradnje na zajedničkim projektima s drugim članicama Europske unije i statističkom prijenosu udjela obnovljive energije, 
-    propisuje mogućnost poticanja korištenja obnovljive energije na način na koji će se otkloniti nedostatci tržišta energije u razvoju novih proizvodnih postrojenja, 
-    ugrađuju jasna pravila, opseg i dinamika davanja potpora u skladu s mogućnostima, planiranja razvoja, izgradnje i modernizacije energetskih sustava, 
-    ostvaruje jasan postupak za certificiranje povlaštenih proizvođača energije u cilju, među ostalim jamčenja da proizvedena energija ima garantirano obnovljivo podrijetlo, 
-    propisuje izrada priručnika o upravnim postupcima i ishođenju dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije (korisno za sve potencijalne investitore), 
-    uređuju pitanja jamstva podrijetla obnovljive energije, 
-    uređuje pitanje uspostave i vođenja registra obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača, 
-    uređuju pitanja vezana uz prihvat obnovljive energije u plinske sustave i sustave toplinarstva,
-    uvode kriteriji održivosti u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 i ušteda emisija stakleničkih plinova za goriva iz biomase koja se upotrebljava u sektoru električne energije, te sektoru grijanja i hlađenja kako bi se i dalje osiguravala visoka ušteda emisija stakleničkih plinova.

Predstavnik predlagatelja je posebno istaknuo i razlike između ovog zakonskog prijedloga u odnosu na sadašnji Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine, broj 100/15, 123/16, 131/17, 96/18 i 111/18), i to:
–    uvodi se mogućnost da Republika Hrvatska zajedno s drugim državama članicama dobrovoljno odluči o udruživanju svojih nacionalnih programa potpore ili ih djelomično uskladi, 
–    uspostavlja se postupak jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu proizvodnih postrojenja s električnim kapacitetom jednakim ili manjim od 10,8 kW, pa tako u slučaju pozitivne odluke operatora distribucijskog sustava ili u nedostatku odluke operatora distribucijskog sustava u roku od jednog mjeseca nakon obavijesti, proizvodno postrojenje ili objedinjena proizvodna jedinica mogu se priključiti na elektroenergetsku mrežu, 
–    Ministarstvo može odobriti postupke jednostavne obavijesti za proizvodna postrojenja ili objedinjene proizvodne jedinice s električnim kapacitetom iznad 10,8 kW i do 50 kW, pod uvjetom da se zadrži stabilnost, pouzdanost i sigurnost elektroenergetske mreže,
–    uvodi se kontakt točka, odnosno operator tržišta energije određuje kontakt točku koja na zahtjev podnositelja zahtjeva, pruža smjernice tijekom cjelokupnog upravnog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanja dozvola, pri čemu se taj postupak odnosi na relevantne upravne dozvole za izgradnju i obnovu kapaciteta proizvodnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te upravljanje njima kao i sredstva potrebna za njihovo priključivanje na mrežu, 
–    proširuje se način prikupljanja sredstava za isplatu poticaja temeljem sklopljenih ugovora o otkupu električne energije te će se ista ubuduće prikupljati i iz sredstava prikupljenih iz trgovanja CO2 emisijama, iz naknada za uvezenu energiju proizvedenu u trećim zemljama iz proizvodnih postrojenja koja koriste ugljen te će dodatna sredstva uplatiti budući nositelji projekata OIE za energetsko odobrenje,
–    odredbe koje se odnose na postrojenja za samoopskrbu odsad će se odnositi i na zajednice obnovljive energije kada su korisnici postrojenja za samoopskrbu.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći  

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 20. sjednici održanoj 30. lipnja  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je dana 22. svibnja 2019. godine, objavljena Direktiva (EU) 2019/770 o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga (Direktiva o digitalnom sadržaju).
U većini država članica Europske unije nema nacionalnog zakonodavstva koje sveobuhvatno uređuje navedeno područje, odnosno uređeno je u okviru različitih propisa (npr. propisima o prodaji, uslugama, najmu i sl.).
Upravo različita pravna uređenja dovode kod potrošača do nesigurnosti glede pravne zaštite u slučaju štete (npr. dobiju pogrešan ili neispravan digitalni sadržaj ili digitalnu uslugu ili ne mogu pristupiti tom sadržaju ili usluzi), a što podredno stvara i nepovjerenje u prekograničnu kupovinu. Isto tako poduzeća mogu imati dodatne troškove.
Svrha Direktive o digitalnom sadržaju je doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta uz istovremeno osiguravanje visokog stupnja zaštite potrošača utvrđivanjem zajedničkih pravila o određenim zahtjevima u pogledu ugovora između trgovaca i potrošača o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga.
Prijedlogom Zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u potpunosti će se transponirati odredbe Direktive o digitalnom sadržaju u pravni poredak Republike Hrvatske. Dakle, postiže se maksimalna harmonizacija nacionalnog zakonodavstva s predmetnom Direktivom. 
Pojašnjeno je da digitalni sadržaj po definiciji uključuje računalne programe i mobilne aplikacije, kao i videosadržaje i zvučne datoteke u digitalnom obliku, dok digitalne usluge uključuju, primjerice, usluge računalstva u oblaku i društvene medije.

Nadalje, Prijedlogom zakona propisuju se pravila o:
1.    usklađenosti digitalnog sadržaja ili digitalne usluge s ugovorom na način da se odrede subjektivne i objektivne pretpostavke i rokovi sukladno kojim se smatra da je digitalni sadržaj ili usluga usklađena;
2.    načinima isporuke digitalnog sadržaja ili digitalne usluge;
3.    preinaci digitalnog sadržaja ili digitalne usluge u smislu određivanja pretpostavki i uvjeta pod kojima je takva preinaka dopuštena;
4.    pravnim sredstvima u slučaju kršenja odredbi zakona, i to:
a) propisivanje ovlaštenih tijela za provođenje nadzora nad provedbom odredaba zakona (tržišni inspektori),
b) propisivanje prikladnih i učinkovitih prekršajnih sankcija u slučaju da trgovac postupa protivno odredbama ovoga zakona.

Donošenjem Zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga izvršiti će se pravovremeno i potpuno usklađivanje sa europskim zakonodavstvom u području isporuke digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga. 
Također, popunjavanjem pravnih praznina zajamčit će se pravna sigurnost, smanjiti troškovi za poduzeća i povisiti razina zaštite potrošača. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 9 (devet) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći  

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 20. sjednici održanoj 30. lipnja  2021. godine razmotrio Izvješće o provedbi nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Nacionalni program zaštite potrošača strateški dokument kojim se određuju ciljevi, mjere, prioritetna područja te aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača za razdoblje od četiri godine.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja kao tijelo nadležno za poslove zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj provodi aktivnosti vezane uz provođenje politike zaštite potrošača i koordinaciju rada svih nositelja zaštite potrošača u vezi s provedbom Nacionalnog programa zaštite potrošača, a koji je za razdoblje od 2017. - 2020. usvojio Hrvatski sabor na sjednici od 16. veljače 2018., a objavljen je u Narodnim novinama broj 20/2018.
Sukladno članku 130. stavku 3. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 41/14, 110/15 i 14/19), Vlada Republike Hrvatske izvješćuje Hrvatski sabor o ostvarivanju politike zaštite potrošača iz Nacionalnog programa zaštite potrošača.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji sa svim dionicima politike zaštite potrošača izradilo je Prijedlog izvješća o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2017. do 2020. 
U izradi Prijedloga izvješća sudjelovala su tijela državne uprave čiji djelokrug obuhvaća zaštitu potrošača, zatim predstavnici poslovne zajednice (HGK, HOK i HUP), predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave (gradovi i općine) te predstavnici civilnog društva, odnosno udruge za zaštitu potrošača.
Nadalje, predstavnik predlagatelja istaknuo je da Izvješće po poglavljima sadrži sve ispunjene ciljeve, ostvarene mjere i aktivnosti zadane Nacionalnim programom.
U bitnome je istaknuo kako je u izvještajnom razdoblju unaprijeđeno nacionalno potrošačko zakonodavstvo, pa je tako 2019.godine izmijenjen Zakon o zaštiti potrošača radi daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Od ostalih zakona u službi zaštite potrošača, u ovom izvještajnom razdoblju važno je istaknuti i Zakon o vodnim uslugama, Zakon o održivom gospodarenju otpadom kao i Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom, Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, Zakon o platnom prometu i Zakon o elektroničkom novcu.
U cilju približavanja svih potrebnih informacija građanima, malim, srednjim i velikim poduzetnicima i javnoj upravi  organizirane su 2 velike kampanje pod nazivom “Zajedno za potrošače” i “Sve na jednom mjestu”  koje su se održale u 11 hrvatskih gradova.
AZOP je svake godine, 28. siječnja obilježavala Europski dan zaštite osobnih podataka, organiziranjem konferencija i prigodnih štandova kako bi ostvarila neposredan kontakt s potrošačima.
HAKOM je u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača  provodio tematske radionice vezano uz prava korisnika i obveza za operatore elektroničkih komunikacijskih usluga te su proveli i 11 nadzora.
Svake godine obilježen je Svjetski dan prava potrošača, uz prigodne konferencije u okviru kojih se nastoji povećati informiranost potrošača, a ujedno ih i dodatno educirati.
Kako bi se naglasak stavio na mlade, izložene novim digitalnim tehnologijama Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je organiziralo Nagradni natječaj za učenike osnovnih i srednjih škola za izradu video uradaka, plakata, stripova i sl. Na temu zaštite u digitalnom svijetu. Zaprimljeno je ukupno 118 radova iz 70 škola, a za 4 škole pobjednice osigurane su nove pametne ploče.
U izvještajnom razdoblju izdan je i velik broj publikacija i edukativnih tekstova iz raznih područja  zaštite potrošača.
U svrhu brže komunikacije s građanima ustrojen je Centralni informacijski sustav za zaštitu potrošača, koji građanima omogućuje da putem elektroničke pošte zatraže objašnjenja propisa i postupaka od tijela nadležnih za pojedina područja.
Uspostavljen je besplatni telefon te je zaprimljeno 8900 upita, koji se najviše odnose na materijalni nedostatak proizvoda, jamstvo za ispravnost prodane stvari, prodaju na daljinu, zamjenu, naplatu određenih javnih usluga i dr.
2019. godine pokrenut je jedinstven portal, mrežna stranica “Sve za potrošače”, gdje su na jednom mjestu objedinjene sve potrebne informacije iz različitih stručnih područja.
Državni inspektorat je u izvještajnom razdoblju obavio ukupno 52.883 inspekcijskih nadzora (tržišna inspekcija, sanitarna, veterinarska, poljoprivredna i turistička) te su kao brojčano najznačajnije povrede propisa, i to 12.399 utvrđene iz djelokruga tržišne inspekcije.
Carinska uprava je u izvještajnom razdoblju uništila 2.554.879 komada razne krivotvorene robe u vrijednosti od 8.090.800,66 eura te je oduzeto 622.917 komada razne robe za koju je postojala sumnja da se njome krše prava intelektualnog vlasništva u vrijednosti od 4.836.264,74 eura.
Na kraju je istaknuta važnost alternativnih načina rješavanja potrošačkih sporova, u koju svrhu je i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a kako bi se povećao broj subjekata  koji će potrošačke sporove rješavati na brz, učinkovit i cjenovno prihvatljiv način, osiguralo određena financijska sredstva te provela postupak za dodjelu istih kroz Otvoren javni poziv.

U raspravi je istaknuto da je na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca u Izvješću obuhvaćen i dio koji se odnosi na bankarski sektor.
Istaknuta je daljnja potreba informiranja i educiranja potrošača o njihovim pravima, posebice starije populacije, zatim potreba educiranja onih subjekata koji stavljaju robu na tržište, nužnost suradnje resornog Ministarstva i jedinica lokalne samouprave po pitanju kontinuiranog informiranja, kako bi se izbjegli prekršaji te poticati rješavanje potrošačkih sporova mirnim putem, u cilju rasterećenja sudova i inspekcijskih tijela. 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 8 (osam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći  

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 20. sjednici održanoj 30. lipnja 2021. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata unije COM (2021) 206, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 18. lipnja 2021. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/180, Urbroj: 50301-21/22-21-4, na sjednici održanoj 31. svibnja 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te je naglasio da je isto pripremljeno uz konzultacije s različitim dionicima iz područja državne uprave (Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom pravosuđa i uprave, Ministarstvom financija, Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji socijalne politike, Ministarstvom mora prometa i infrastrukture, Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva) i akademske zajednice (Fakultetom organizacije i informatike, FER-om, Tehničkim fakultetom u Rijeci), CroAI, Hrvatskom udrugom za umjetnu inteligenciju.
Sam Prijedlog uredbe predstavljen je tijekom svibnja o.g.
Svrha Uredbe je poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU utvrđivanjem jedinstvenog pravnog okvira za razvoj i uporabu umjetne inteligencije (UI) u skladu s temeljnim vrijednostima EU-a. 
Sustavi UI u sklopu digitalne transformacije EU identificirani su kao podrška dugoročnim društvenim i okolišnim ciljevima EU-a koji istodobno pružaju konkurentske prednosti tvrtkama i europskom gospodarstvu u cjelini. Međutim, potencijalno stvaraju i nove rizike i/ili negativne posljedice za pojedince ili društvo zbog čega je potreban pravni okvir EU kojim se utvrđuju usklađena pravila o UI.
Republika Hrvatska podržava donošenje Akta o umjetnoj inteligenciji te podržava sljedeće važne odredbe:
- uvođenje jedinstvene definicije UI, ukazivanje na zabranjene prakse ili posebno štetne,
- uvođenje zaštitnih mjera u pogledu određenih uporaba sustava za biometrijsku identifikaciju na daljinu (s obzirom da je riječ o tehnologiji koja se ubrzano razvija te koja donosi nove izazove za budućnost rada u jačanju unutarnje sigurnosti te istovremeno otvara brojna pravna i etička pitanja),
- standardizaciju sustava UI putem posebnih propisa i odobrenja od strane javnopravnih tijela, s ciljem smanjenja rizika od ugrožavanja ljudskih prava,
- smanjivanje regulatornog i financijskog tereta za MSP-ove i novoosnovana poduzeća, 
- uvrštavanje praćenja ključnih indikatora učinaka u Prijedlog uredbe, a koji se odnose na godišnje praćenje ulaganja u UI na razini EU-a, država članica, udio poduzeća, a posebice s naglaskom na MSP-ove,
- uspostavu Europskog odbora za umjetnu inteligenciju, a koji će imati ključnu ulogu u razmjeni najboljih praksi među DČ.

    Nadalje, Republika Hrvatska u ovoj inicijalnoj fazi analize Prijedloga Uredbe smatra da su potrebna dodatna pojašnjenja ili izmjene:
- unutar teksta naglasiti potrebu za ugrađivanjem etičkih pravila od samog početka razvoja i oblikovanja visokorizičnih sustava UI-a, 
-potrebno je navesti vremenski okvir za sastavljanje provedbenih akata koji idu uz Uredbu,
-pojasniti na koji način je zamišljeno financiranje aktivnosti vezanih uz regulatorne pješčanike UI-a, certificiranje te procjena rizičnosti sustava UI-a, posebno financiranje koje se predviđa kroz program Digitalna Europa 2021-2027,
-jasno odrediti kriterije za smanjivanje financijskog opterećenja za MSP-ove i novoosnovana poduzeća,
-s obzirom na uvođenje novih tijela na europskoj i nacionalnoj razini, RH smatra potrebnim opširnije opisati organizacijsku strukturu, odnos navedenih tijela i financiranje,
-kako bi se postigla jedinstvena provedba Uredbe na razini EU, RH smatra da je potrebno na europskoj razini predvidjeti edukacije u vidu jačanja ljudskih resursa.

Što se tiče utjecaja na proračun, isti će se ogledati kroz uspostavu nadzornih tijela, budući su države članice sukladno Prijedlogu uredbe dužne uspostaviti nadzorna tijela (nadležno tijelo, ovlašteno tijelo i tijelo za procjenu sukladnosti) za koja je potrebno osigurati zaposlenike s  određenom stručnom ekspertizom (do 25 radnih mjesta).
 Bez rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je sa 8 (osam) glasova „ZA“ i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (akt o umjetnoj inteligenciji) i izmjeni određenih zakonodavnih akata unije COM (2021) 206

                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                        Žarko Tušek 
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 19. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. 

Slijedom toga, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 42,4 milijarde kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 33,8 milijardi kuna).
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona smanjuju se i iznose 21,9 milijardi kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 22,6 milijardi kuna).

Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.
Tako se zaduženje izvanproračunskih korisnika povećava za 574,7 milijuna kuna i iznosi 2,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 461,1 milijun kuna i iznose 2,6 milijardi kuna.

Jedan od bitnih razloga ovog rebalansa jest i podmirenje obaveza bolničkih zdravstvenih ustanova, pa se Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje i pravna osnova za isplatu namjenske pomoći iz državnog proračuna za podmirenje dijela obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. 

Nadalje, utvrđuje se i pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.

Kako bi se ubrzao postupak obnove ovim Konačnim prijedlogom zakona utvrđuje se da Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije te Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje mogu preuzeti obvezu po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama bez suglasnosti ministra financija ako je visina ukupnih obveza po ugovoru 1.000.000,00 kuna ili manja i ako je riječ o ugovoru koji se odnosi na provedbu aktivnosti vezanih uz primjenu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA”, 2 (dva) glasa ”PROTIV” i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek
 

Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, i projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:

-    Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu i projekcija planova za 2022. i 2023. godinu, s obrazloženjem, za:
-    Hrvatske vode 
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju 
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastruktura

-    Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu.

Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna
-    Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji.
                 
 Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 19. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine, razmotrio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu  i  projekcija za 2022. i 2023.  godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. lipnja 2021. godine.

   Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu  izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu  i  projekcija za 2022. i 2023.  godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

 U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo je da prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje u 2021. godini predviđen realni rast BDP-a od 5,2%. 
U navedenu projekciju uključen je i makroekonomski utjecaj NPOO-a, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021. (isplata avansa 13%).
Prva procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je realni BDP u prvom tromjesečju 2021. smanjen za 0,7% u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.
Dosad objavljeni visokofrekventni pokazatelji ukazuju na povoljna kretanja u drugom tromjesečju 2021. 
Novim planom proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi iznose 150,3 milijarde kuna te se povećavaju za 3 milijarde kuna, kao rezultat povećanja prihoda od pomoći za 1,4 milijarde kuna, pri čemu se najveći dio odnosi na prihode iz EU fondova. U isto vrijeme, prihodi od poreza se povećavaju za 336,7 milijuna kuna, a doprinosi za 414 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan.
Ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 9,4 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. 
Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, a to su opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna :
-    povećana izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu 2,0 milijardi kuna,
-    sanacija zdravstva, povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,4 milijarde kuna,
-    dodatna sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 1,4 milijarde kuna, 
-    dodatna sredstva za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 798,0 milijuna kuna,
-    povećana izdvajanja za sufinanciranje EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u iznosu od 250,0 milijuna kuna,
-    dodatna sredstva za dodjelu potpora sektorima u kulturi, turizmu i prijevozu pogođenim epidemijom koronavirusa u iznosu od 150,0 milijuna kuna
-    povećana izdvajanja za sredstva učešća za pomoći EU u iznosu od 58,9 milijuna kuna.
Rashodi koji se financiraju iz izvora koji ne utječu na rezultat proračuna opće države (EU i ostali izvori) povećavaju se za 2,3 milijarde kuna:
-    provedbu mjera i projekata financiranih iz EU sredstava u iznosu od 1,2 milijarde kuna, od čega za mjere ruralnog razvoja 673,3 milijuna kuna, za projekte financirane iz Mehanizma za oporavak i otpornost 162,1 milijun kuna i za provedbu projekata u nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 141,1 milijun kuna
-    sredstva donacija uplaćena na račun Državnog proračuna u iznosu od 105,4 milijuna kuna za obnovu stambenih jedinica na području gdje je proglašena katastrofa 
-    sredstva zdravstvenih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske u iznosu od 655,5 milijuna kuna u okviru izvora financiranja prihodi za posebne namjene za podmirenje dugova prema veledrogerijama

Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 15,3 milijarde kuna ili 3,8% BDP-a.
Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje za 2,2 postotna boda u odnosu na 2020. godinu te će iznositi 86,6% BDP-a.
Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan  za Ministarstvo iznosi 5.214.977.844,00kn.
Najznačajnija povećanja odnose se na sredstva za financiranje:
- završetka gradnje broda Nov. 514 u društvu 3. MAJ Brodogradilište d.d., Rijeka u iznosu od 75.000.000,00 kn;
- provedbe vodno-komunalnih projekata koji se sufinanciraju iz Kohezijskog fonda u iznosu od  25.280,283,00 kn;
- otpisa potraživanja i naknade potraživanja za energiju isporučenu krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo na potresom pogođenim područjima u iznosu od 23.000.000,00 kn;
- nabave zaštitne opreme Ravnateljstva za robne zalihe, u svrhu provedbe mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem COVID-19 u iznosu od 50.000.000,00 kn (za nabavu zaštitne opreme i sredstava, za redovnu popunu Bilance strateških robnih zaliha - sredstva su utrošena za COVID-19 nabave, za robu koja je isporučena iz strateških robnih zaliha za potrebe COVID-19 i potresom pogođenog područja).
U okviru ostalih izvora financiranja najznačajnije povećanje izvršeno je na glavi HAMAG-BICRO u iznosu od 830.000,00 kn, u okviru OPKK FINANCIJSKI INSTRUMENTI 2014.-2020., obzirom na povećanje alokacije i produženje roka važnosti Programa COVID-19 te na glavi Ravnateljstvo za robne zalihe u iznosu od 62.000.000,00 na izvoru 576 – Fond solidarnosti europske Unije, za nabavu roba (kontejneri, mobilne kućice, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi za potrebe Crvenog križa za potresom pogođeno područje Sisačko-moslavačke županije, sve po nalogu Stožera civilne zaštite).

Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2021. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Hrvatske vode svoje izmjene i dopune temelje na pojačanim aktivnostima i realizaciji u okviru programa kapitalnih investicija vezanih uz projekte financirane bespovratnim sredstvima EU te potrebama sanacija šteta na područjima pogođenim potresima.
U prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu, ukupni prihodi iznose 4.571.393.479 kn i veći su za 17,62% u odnosu na Plan, a ukupni rashodi iznose 4.679.764.554 kn i veći su za 19,49%.
Povećanje prihoda planira se ostvariti kroz razdjel resornog ministarstva u iznosu od 645.178.066 kn i to kroz učešća državnog proračuna za EU projekte vodokomunalne infrastructure iznosom od 76.449.847 kn, bespovratnim sredstvima EU iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija 459.728.219 kn, iz Mehanizma za oporavak i otpornost 75.000.000 kn, dok se iz Fonda solidarnosti EU predviđa 34.000.000 kn za sanaciju šteta na vodnim građevinama.
Za realizaciju EU projekata vodokomunalne infrastructure, jedinice lokalne infrastructure dužne su osigurati 38.905.333 kn kao lokalno učešće.
U projektima bi Hrvatske vode sudjelovale sa 12-13%, RH sa 12-13% i lokalna komponenta bila bi oko 6%.
Višak prihoda ostvaren u 2020. godini u iznosu od 77.571.075 kn rasporedit će se za sanaciju šteta u Banovini.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se ukupni prihodi povećavaju za 60.117.690,00 kn i iznose 2.104.804.690,00 kn, a najznačajnije povećanje  odnosi se na prihode po emisijskim jedinicama.
Planirani rashod Fonda se smanjuje za 52.932.050,00 kn i iznosi 1.921.754.950,00 kn, a najznačajnije smanjenje izvršeno je u okviru rashoda za Programe I projekte energetske učinkovitosti i Programe i projekte zaštite okoliša.
Planirana sredstva se smanjuju  iz razloga što su preostala sredstva potrebna za provedu aktivnosti osigurana Odlukom o raspodjeli rezultata I načinu korištenja viška prihoda u 2021.

      Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA 
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA 
ZA 2022. I 2023. GODINU

te izmjena i dopuna:
-    Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2021. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu
-    Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
-    Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA    
             Žarko Tušek       
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 19. sjednici održanoj 8. lipnja  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je od veljače 2015. godine, Europska komisija pokrenula niz aktivnosti imajući u vidu Energetsku uniju, koju čine građani koji su u potpunosti spremni preuzeti odgovornost za energetsku tranziciju, maksimalno iskorištavajući primjenu novih tehnologija s ciljem smanjivanja iznosa svojih računa, aktivnim sudjelovanjem na tržištu električne energije.

Cilj ovog Prijedloga zakona jest pripremanje tržišta električne energije za izazove koje donosi energetska tranzicija prema čistoj energiji. Istaknuto je da je nužno da jedinstveno unutarnje tržište Europske unije bude bolje povezano i bolje zaštićeno od prekida sustava, u smislu ostvarivanja bolje integracije obnovljivih izvora energije, jačeg usmjeravanja prema tržištu kao takvom i posebno prema pravima potrošača, odnosno krajnjih kupaca na tom tržištu. 

Ovim Prijedlogom posebno se dotiče kupca, budući nova tehnološka dostignuća omogućavaju različite oblike sudjelovanja krajnjih kupca i potpuno novu ulogu krajnjih kupaca kroz institut aktivnog kupca, uključujući izmjene tržišnih pravila za tržište električne energije, izmjene direktive o tržištu električne energije, kao i pravila vezanih uz pripremu na rizike u sigurnosti opskrbe električnom energijom, te se također osnažuje uloga Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).
    
Nova regulatorna pravila obuhvaćaju cjelokupni okvir vezan uz zaštitu potrošača, informiranost i osnaživanje uloge krajnjeg kupca, gdje isti mora imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u narednom petogodišnjem razdoblju omogućava promjena opskrbljivača unutar 24 sata. 

Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o tržištu električne energije donosi sljedeće novine:
–    uspostavljaju se zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom,
–    odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije,
–    uvode se novi instituti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana s ciljem omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije,
–    uvođenje elektromobilnosti kao važnog elementa energetske tranzicije,
–    uvođenje naprednog sustava mjerenja kojim se osnažuju krajnji kupci na način da im takvi sustavi omogućavaju točne povratne informacije o potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, bolje upravljanje potrošnjom energije, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije,
–    određuju se pravila o neovisnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, te se utvrđuje načine suradnje s drugim državama članicama, regulatornim tijelima i operatorom prijenosnog sustava, a sve s ciljem stvaranja potpuno međusobno povezanog unutarnjeg tržišta električne energije,
–    potiče se integracija energije iz obnovljivih izvora, slobodno tržišno natjecanje te sigurnost opskrbe električnom energijom,
–    utvrđuju se detaljna pravila za olakšavanje djelotvornog prekograničnog sudjelovanja u mehanizmima za razvoj proizvodnih kapaciteta
–    preoblikovanje društva operatora prijenosnog sustava - HOPS d.o.o. u operatora prijenosnog sustava HOPS dioničko društvo, (gdje vlasnik društva i dalje ostaje HEP d.d.).U tom smislu usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s Direktivom o funkcioniranju unutarnjeg tržišta električne energije EU 944 iz 2019. godine.

Također, važna novina koja se uređuje ovim Prijedlogom zakona je i provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja električne energije i/ili toplinske energije ili skladišta električne energije od strane Ministarstva, za potencijalne objekte na javnom zemljištu (općinskom, županijskom, državnom). 
Energetsko odobrenje se izdaje na rok od 5 godina (mora se ishoditi građevinska dozvola), a u narednom roku od 2 godine, dakle ukupnom roku od 7 godina mora se donijeti uporabna dozvola. Na taj način stvorit će se sigurna i stabilna klima za buduće investitore i učinkovito valorizirati energetski potencijal, tj. cilj je da se doista u određenom roku i dogode energetski projekti.
Gore spomenuti natječaj za dodjelu energetskog odobrenja neće se odnositi na postrojenja hidroelektrana i postrojenja geotermalne elektrane, s obzirom da se za ta postrojenja prethodno provodi natječaj za dodjelu ugovora o koncesiji za korištenje vodne snage, odnosno natječaj za dodjelu ugovora o eksploataciji geotermalnih voda, stoga nije svrsishodno da se stvaraju dodatne administrativne i financijske prepreke i troškovi za ishođenje energetskog odobrenja za takva postrojenja.
 Izuzeće od provođenja javnog natječaja postoji i u slučaju ako investitor ima riješene imovinskopravne odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) ”SUZDRŽANA” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o tržištu električne energije.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 18. sjednici održanoj 26. svibnja  2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom Zakona: 
•    postiže sadržajno i terminološko usklađivanje, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je također nedavno stupio na snagu (na snazi od  03.04.2021),
•    usklađuju poslovi Agencije koji se odnose na istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda i podzemno skladištenje plina,
•    proširuju djelatnosti Agencije u vidu sudjelovanja Agencije u postupku izmjena i dopuna prostornih planova, ovlast izvođenja naftno-rudarskih radova za potrebe procjene geotermalnog potencijala te kao predlagatelja za osnivanje razvojnog društva Vladi Republike Hrvatske,
•    vezano za Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata i Zakon o energiji, uvodi  djelatnost „trgovina na veliko naftnim derivatima“ radi upisa u sudski registar, u svrhu dobivanja energetske dozvole,
•    predlaže novi sastav Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike, uz članove državne dužnosnike tijela državne uprave nadležnih za poslove energetike, financija i prostornog uređenja, dva člana mogu biti iz reda rukovodećih državnih službenika sa odgovarajućim stručnim znanjima iz područja energetike i gospodarstva ili iz redova znanstvene i stručne javnosti iz područja energetike i gospodarstva,
•    produžuju rokovi podnošenja izvješća Vladi Republike Hrvatske, jer su dosadašnji rokovi prekratki, s obzirom na to da godišnji financijski izvještaji, a koji su sastavni dio izvješća o radu Agencije, nisu dostupni do 31. siječnja svake godine,
•    postiže usklađivanje sa zahtjevima preuzetim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koji je usmjeren prema ostvarivanju ciljeva energetske tranzicije. Naime, Agencija je prepoznala veliki geotermalni potencijal Republike Hrvatske, a koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. U tu svrhu intenzivno promovira geotermalni potencijal Republike Hrvatske te kroz europske inicijative nastoji omogućiti buduća ulaganja u geotermalnu energiju kao jedini stabilni obnovljiv izvor energije, a koji svoju primjenu nalazi od proizvodnje električne energije do zadovoljavanja energetskih potreba poljoprivredna proizvodnje.
Također, Agencija radi na izradi atlasa područja pogodnih za zbrinjavanje ugljikovoga dioksida u geološke strukture, a što je također prepoznato kao jedna od ključnih karika prema postizanju ciljeva smanjenja emisija ugljikova dioksida u atmosferu.

U raspravi se je nametnulo pitanje na koji način će Agencija sudjelovati u postupku izmjena i dopuna planova, koja će biti njezina uloga.
Nadalje, s obzirom na različite prostorne nivoe planiranja otvorilo se je i pitanje u koji plan će Agencija intervenirati, tko će raditi poslove takvog prostornog praćenja, da li će biti potrebno novo zapošljavanje te je istaknuto da se potencijalno duplicira posao, budući u procjenama utjecaja na okoliš za eksploataciju mineralnih sirovina se već uzima dio iz prostornog plana, pa je na taj način vidljivo što je usklađeno, odnosno u kojem smjeru treba nešto poduzeti.
Također, postavljeno je pitanje da li uz podatke o istraživanju ugljikovodika, Agencija raspolaže podacima o istraživanju geotermalnih izvora.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave, osvrnuo se da Agencija nema ovlasti u donošenju prostornih planova, budući je to nadležnost jedinica lokalne i regionalne samouprave, no moći će predložiti izmjene i dopune plana, a jedinice lokalne i regionalne samouprave  će se o tome očitovati u roku 30 dana, što ne znači nužno da moraju i prihvatiti prijedlog Agencije. Intencija je da Agencija ima ovlast unaprijed komunicirati sa zavodima za prostorno planiranje, u svrhu otklanjanja eventualnih zapreka prilikom planiranja investicija, a radi bržih i jednostavnijih realizacija poduzetničkih aktivnosti.
Naglašeno je da Agencija ima u svojim bazama podataka, u digitalnom formatu informacije o svim istraživanjima, tako i o geotermama, koji pregled olakšava i davanje koncesija.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) ”SUZDRŽANA” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 18. sjednici održanoj 26. svibnja 2021. godine razmotrio pod a) Prijedlog odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije i pod b) Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

Odbor je gore navedene prijedloge odluka razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom upravlja Upravno vijeće koje ima 5 članova, od kojih je jedan predsjednik Upravnog vijeća, jedan zamjenik, a sve sukladno odredbi članka 23. stavka 1. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/12, 68/18 – u daljnjem tekstu: Zakon). 
Nadalje, navedeno je da se Zakonom propisuje da predsjednika i članove Upravnog vijeća Hrvatske energetskom regulatorne agencije imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od 7 godina te da se u načelu ne biraju odjednom, upravo kako bi se održao kontinuitet mandata (mandati tako ističu u različitim vremenskim razdobljima), a zbog važnosti funkcioniranja takvog regulatornog tijela.
Na temelju  odredbe članka 26. stavka 1. točke 1. Zakona, mandat predsjednika i članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije prestaje odlukom o razrješenju  s dužnosti koju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, nakon isteka razdoblja na koje je predsjednik ili član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije imenovan.
S obzirom da je dosadašnjoj članici Upravnog vijeća, mr. sc. Sonji Tomašić Škevin, dana 15. studenog 2020. istekao mandat na koji je imenovana, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 22. travnja 2021. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju, s danom 15. studenoga 2020. godine, zbog isteka mandata.
Također, istaknuto je da je  Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na temelju provedenog postupka po javnom pozivu (evaluacija dokumentacije, intervju s kandidatima, bodovanja), predložilo Vladi Republike Hrvatske dr. sc. Alenku Kinderman Lončarević za članicu Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Vlada Republike Hrvatske je utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dr. sc. Alenke Kinderman Lončarević za članicu Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije.
Predstavnik predlagatelja je naveo da su zaprimili jednu žalbu, od kandidata Dalibora Mikulića, koji smatra da mu je povrijeđeno pravo prednosti, s obzirom na status hrvatskog branitelja. Ministarstvo je predmetnu žalbu odbilo.

U raspravi je istaknuta kritika predstavniku predlagatelja za nepoštivanje roka  iz odredbe članka 24. stavka 1. Zakona, prema kojem je Vlada Republike Hrvatske dužna najmanje 30 dana prije isteka mandata člana Upravnog vijeća, predložiti Hrvatskom saboru njegovo razrješenje i ujedno dostaviti obrazloženu listi kandidata, prethodno dostavljenu od strane ministarstva za izbor novoga člana.
Članica Odbora se je osvrnula na zakonitost donošenja odluka Upravnog vijeća, s obzirom na odredbu članka 27. stavka 3. Zakona, u dijelu koji propisuje da član Upravnog vijeća ne može biti suzdržan od glasovanja, a situacija jest da je članici istekao mandat.
Također, postavilo se je i pitanje legitimiteta same procedure, u smislu da li je Vlada Republike Hrvatske trebala dostaviti Hrvatskom saboru Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća ili je bilo dovoljno dostaviti obrazloženu listu kandidata, temeljem koje bi postupak intervjua s kandidatima proveo matični Odbor Hrvatskoga sabora i utvrdio prijedlog odluke.

Konstatirano je da je ovakav način predlaganja imenovanja i razrješenja članova Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije od strane Vlade Republike Hrvatske ustaljena praksa, i to od stupanja na snagu samog Zakona.
Nadalje, pojašnjeno je da zakonitost rada  i odluka Hrvatske energetske regulatorne agencije u ovoj situaciji nije dovedeno u pitanje, budući da Upravno vijeće odlučuje većinom glasova svih članova Upravnog vijeća, a za što je u svakom slučaju dovoljno 3 člana.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije kako je to predložila Vlada Republike Hrvatske.

Zatim je sa većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije kako je to predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                            
PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 17. sjednici održanoj 20. svibnja 2021.  godine razmotrio Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da Republika Hrvatska kao dio EU-a dijeli klimatsku ambiciju iskazanu u Europskom zelenom planu, o tome da EU bude klimatski neutralna do 2050. godine. 
Republika Hrvatska ostvaruje cilj Pariškog sporazuma kolektivno u okviru politike Europske unije.
Premijeri su na sastanku Europskog vijeća 10. i 11. prosinca 2020.  usvojili cilj smanjenja emisija za EU od najmanje -55% do 2030. godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuje i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom očekivanih izmjena propisa EU-a prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u Republici Hrvatskoj u pogledu i finalizacije Scenarija neto nulte emisije u Republici Hrvatskoj radi poticanja tranzicije na niskougljični razvoj s ciljem postizanja klimatske neutralnosti 2050. godine te jačanje otpornosti na klimatske promjene.
Proces, od izrade do upućivanja ovog Prijedloga u saborsku proceduru je bio dugotrajan, započeo je još 2012. godine kroz LEDS projekt, zatim se nastavlja od 2014. do 2015. kroz izradu stručnih podloga čiji rezultat je izrada Zelene knjige (detaljne tehničke analize ciljeva, mjera, scenarija i utjecaja) i Bijele knjige (Nacrt niskougljične strategije). Od 2016. do 2017. godine provedeni su novi proračuni i novelacija niskougljičnih scenarija, a u konzultaciji s nadležnim ministarstvima napravljena je druga revizija Bijele knjige. Od 2019. do 2020. godine provedena je novelacija Bijele knjige te su ažurirani referentni i niskougljični scenariji izvan energetike (industrijski procesi, poljoprivreda, otpad, korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo).

Sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19) Republika Hrvatska je obvezna izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu kao i Akcijskog plana za provedbu Niskougljične strategije za razdoblje od 5 godina. 
Ovaj prijedlog Strategije postavlja Republiku Hrvatsku na put prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i na put prema niskougljičnom razvoju. Stoga sve sektorske politike trebaju doprinijeti provedbi ove Strategije i biti usklađene s njenim ciljevima. 
U izradu akta bila je uključena široka javnost, održano je 5 sektorskih radionica, 2 savjetovanja, a većina primjedbi upućena u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću je i usvojena.
Strategija daje analizu smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova, očekivani napredak u prelasku prema niskougljičnom razvoju po sektorima, procjene dugoročnih ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj te očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima, zaštitom okoliša te sadrži 102 mjere.
Strategija promatra tri scenarija smanjenja emisija stakleničkih plinova: 
referentni scenarij, scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije te daje informaciju o scenariju za neto nultu emisiju odnosno postizanje klimatske neutralnosti u 2050. godini.
Za razliku od Referentnog scenarija tek Scenarij postupne tranzicije i Scenarij snažne tranzicije daju značajan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova i stavljaju Republiku Hrvatsku na put prema niskougljičnom razvoju.
Scenarij postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije što bi doprinijelo smanjuju emisija stakleničkih plinova za 33,5% u 2030. godini i 56,8% u 2050. godini.
Scenarij snažne tranzicije je dimenzioniran kako bi se postigao cilj smanjenja emisije od 80% u 2050. godini. Uz postojeće mjere moguće je doseći 73,1% smanjenja dok se ostali udio može postići tek uz primjeni novih tehnologija koje su danas još u razvoju. 
Za ovaj scenarij važno je da cijena emisijskih jedinica snažno poraste (do 92,1 EUR/t CO2 u 2050.).
 Analiza pokazuje da bi provedba mjera iz ovog scenarija povoljno djelovala na sve najvažnije makroekonomske pokazatelje:
- porast bruto domaćeg proizvoda između 2,5 i 3% godišnje u razmatranom razdoblju s obzirom na razinu BDP iz 2018. godine, odnosno za oko 11 milijardi kuna godišnje,
- ukupno povećanje broja zaposlenih između 50 i 100 tisuća do 2030. godine,
- porast bruto dodane vrijednosti između 2,5 i 3% godišnje u razmatranom razdoblju s obzirom na razinu iz 2018. godine, odnosno za oko 9,4 milijarde kuna godišnje,
- porast prihoda od poreza za oko 1,6 milijardi kuna godišnje.
 Procjenjuje se da će za ovu tranziciju biti potrebno od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna u razdoblju do 2021. do 2030. godine, odnosno 0,92 do 1,6 % BDP-a. U razdoblju od 2031. do 2050. godine trošak će biti od 107,09 do 167,95 mlrd. kuna, što je od 0,96 do 1,51 % BDP-a.
 Okvir za financiranje u velikoj mjeri već postoji, u smislu mogućih izvora financiranja.
 Republici Hrvatskoj će na raspolaganju za projekte koji će imati pozitivan utjecaj na klimu biti sredstva u ukupnom iznosu od oko 62,4 mlrd. kuna od čega 36 mlrd. kuna iz Višegodišnjeg financijskog okvira do 2027. godine, 16,65 mlrd. kuna iz Fonda za oporavak i otpornost, 2,7 mlrd. kuna iz Modernizacijskog fonda, oko 5,7 mlrd. kuna prihoda od dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
Također, Republici Hrvatskoj će na raspolaganju biti i oko 1,3 mlrd. kuna iz Fonda za pravednu tranziciju. Uz to, siguran izvor bit će i sredstva iz Inovacijskog fonda, Fonda za povezivanje Europe, Europskog fonda za strateška ulaganja. Ostali izvori financiranja kao što su Obzor 2020 i Obzor Europa te LIFE program su natjecateljske prirode.
Strategija će se moguće ažurirati ali tek kada budu poznati svi elementi nove klimatske ambicije o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. godine i zakonodavni akti do 2030., nakon čega će se analizirati dodatni napori država članica EU-a potrebni za njeno postizanje i u kojim sektorima. 

 U raspravi je istaknuto da smo u međuvremenu doživjeli potres, pa bi bilo poželjno u okviru obnove provesti cjelovitu obnovu, koja osim statičke stabilnosti uključuje i dekarbonizaciju zgrada, dok bi gradnja kuća u Banovini, u kontekstu budućnosti trebala ići u smjeru A+ gradnje.
 Istaknuto je kako je metan  koji čini oko 16% emisija opasniji od ugljičnog dioksida te se u tom smislu treba pažnju usmjeriti na sanaciju divljih odlagališta, a također bi trebalo ići na modernizaciju starih klima uređaja. 

Također, na prijedlog ove strategije su upućene i kritike u smislu ambicioznosti,  posebice u dijelu koje se odnosi na povećanje broja zaposlenih do 2030. godine kao i poljoprivredne vizije. Naglašeno je da nije jasno napisano na  koji način će se ulagati u poduzetništvo, istraživanje i razvoj.
 Predstavnik predlagatelja je odgovorio kako će se u okviru izrade Akcijskog plana potres uzet u obzir. Nadalje, da je do sada sanirano 210 odlagališta, da financijska sredstva za daljnju sanaciju postoje, no da dinamika ovisi i o izradi građevinskih projekata za odlaganje otpada. Također, jedinice lokalne samouprave su dužne izrađivati svoje Akcijske planovi u okviru kojih kao jedan od problema se mogu obuhvatiti stari klima uređaji.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Strategija opći, široki dokument, dok će Akcijski plan za provedbu strategije, kao i drugi provedbeni akti dati smjernice i konkretne parametre na putu ka ostvarenju ciljeva iz Strategije.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 2 (dva) glasa ”PROTIV” i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 16. sjednici održanoj 22. travnja  2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, sukladno mišljenju Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, a u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, isključivo nomotehnički dorađen.
Nadalje, ponovljeno je da se ove Izmjene i dopune Zakona o biogorivima za prijevoz predlažu se kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije koji je nastao donošenjem Direktive (EU) 2018/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. 
Direktivom 2018/2001 uspostavlja se zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu na način da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa bude 14 % do 2030.
Obveza je smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Također, vezano za ovu temu istaknut je projekt koji afirmira zelenu agendu, a koji će se financirati u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i to Biorafinerijsko postrojenje u Sisku, proizvodnja bioetanola (ukupna investicija je od oko 3 mlrd. kuna s PDV-om, od toga bespovratna sredstva 1 mlrd. kuna).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) ”SUZDRŽANA” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Z A K O N A

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 15. sjednici održanoj 13. travnja 2021. godine razmotrio Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić je istaknuo da je Europska komisija 27. svibnja 2020. predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog COVID-19 pandemije, te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini Europske unije.
Preduvjet za korištenje sredstava je izrada planova oporavka od strane država članica.
Hrvatskoj će u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Mehanizam za oporavak i otpornost biti na raspolaganju 6,3 mlrd. eura bespovratnih sredstava, a također i zajmova u iznosu od 3,6 mlrd. eura, koje će Hrvatska koristiti ukoliko se ukaže potreba, budući će paralelno s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti  2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO)  ići i realizacija Višegodišnjeg financijskog okvira.
Naglasio je da je Hrvatska država članica Europske unije koja je u udjelu sredstava najveća dobitnica, 12% u odnosu na BDP.
U nastavku je istaknuo da se NPOO naslanja na reformske i programske politike Europske komisije koje uključuju zelenu i digitalnu komponentu.
Naglasio je da NPOO sastavljen od 6 komponenti te obrazložio njegovu 1. komponentu Gospodarstvo, koja ima sljedeće podkomponente: Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva, Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo, Unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom, Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Mjere i aktivnosti unutar navedenih podkomponenti poboljšat će konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone.
Od ukupnog iznosa sredstava za komponentu Gospodarstvo izdvojit će se 26.230 mlrd. kuna, koja sredstva imaju za cilj ojačati otpornost i stvoriti snažniju ekonomiju.
U dijelu vodnog gospodarstva naglašen je daljnji razvoj javne odvodnje otpadnih voda, razvoj javne vodoopskrbe te razvoj programa smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama (obrana od poplava).
U dijelu energetske tranzicije kao investicije naglašene su revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sektora i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora, poticanje toplinarstava i obnovljivih izvora energije (primarno izgradnja infrastrukture koja će omogućiti razvoj obnovljivih izvora energije), a kao projekt istaknuta je Biorafinerija za proizvodnju naprednih bigoriva Sisak.
Ministar je istaknuo da su svi dijelovi omotnice reformski te će obuhvaćati i nastavak administrativnih i fiskalnih rasterećenja radi poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenje troškova poslovanja, liberalizaciju tržišta usluga.
Ulagat će se u istraživanje i razvoj, intencija je povezati akademsku zajednicu i gospodarstvo.
Na dileme koje su se imale prilike čuti u javnom prostoru, oko benefita ulaganja predviđenih iznosa u javni, a ne obrnuto u privatni sektor, osvrnuo se da će oboje podići otpornost i imati utjecaja na ekonomiju te da će transfer ulaganja u privatni sektor ići kroz reformske procese, ali i izravna ulaganja (više od 30%), kroz bespovratna sredstva i povoljne financijske instrumente (bolji pristup tvrtkama kroz povezivanje s financijskim institucijama, Hamag-Bicro, HBOR). 

U raspravi, pojedini članovi Odbora su se kritički osvrnuli na ovaj nacrt NPOO-a, u smislu da je preopćenit, da su nejasni ciljevi koji se žele postići, da nema mjerljivih indikatora te da su upitni kapaciteti u javnoj upravi koji bi trebali biti angažirani u apsorpciji ovih sredstava.
Od strane predstavnika predlagatelja dani su odgovori na licu mjesta koji pojašnjavaju gore navedeno, otklanjajući negativni osvrt prama NPOO-u.
Nadalje, dio članova je istaknuo prijedloge za koje smatraju da bi doprinijeli reformskim procesima, kao npr. nužnost usklađenja katastra i zemljišnih knjiga, sređivanje građevinskih zemljišta za gradnju, revizija i dopuna popisa državne imovine kako bi znali što imamo i čime upravljamo, jačanje turističkih zona (napuštene, ne bi trebale plaćati komunalnu naknadu kao da su u punom pogonu), mogućnost brže prekvalifikacije radne snage, upravo zbog nedostatka određenih struka na tržištu rada (obnova- građevinska struka), zatim ulaganja u poboljšanje kvalitete radnih mjesta, kako bi radnici bili konkurentni na EU tržištu rada, potrebu revitalizacije Imunološkog zavoda, mogućnost pristupa ovim sredstvima i za obrtnike. 

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 5 (pet) glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                             PREDSJEDNIK ODBORA 

                                   Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 14. sjednici održanoj 07. travnja 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja u nacionalno zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta. 

Svrha koju Direktiva treba ostvariti je osigurati neovisnost tijela nadležnih za zaštitu tržišnog natjecanja država članica Europske unije, dostatne resurse za provedbu njihovih ovlasti, minimalne ovlasti koje ta tijela moraju imati te mogućnost izricanja novčanih kazni i dnevnih novčanih kazni za utvrđene povrede.

Također, statusno se određuje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima u okviru djelokruga i nadležnosti određenih Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja, Uredbom Vijeća (EZ) broj 1/2003 vezano uz primjenu članaka 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te Uredbom Vijeća (EZ) broj 139/2004. 
Na taj način uskladit će se pravni status AZTN-a sa sadržajem poslova koje stvarno obavlja.

Pravni položaj, neovisnost, ustrojstvo i resursi AZTN-a usklađeni su s Direktivom te se time osigurava institucionalna, financijska i operativna neovisnost.

AZTN će biti ovlašten prije pokretanja postupka po službenoj dužnosti pisanim zahtjevom pozvati na obvezni razgovor radi saslušanja bilo kojeg radnika poduzetnika ili udruženja poduzetnika, bilo kojeg radnika drugih pravnih osoba i bilo koju fizičku osobu, ako bi te osobe mogle imati informacije od značaja za primjenu odredbi ovoga Zakona.

Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona utvrđeno je da Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja  koje upravlja radom AZTN-a i službene osobe iz stručne službe, kao tijela AZTN-a, provode svoje ovlasti iz Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, ne dovodeći u pitanje pravo Vlade Republike Hrvatske da, prema potrebi, donese pravila u pogledu opće politike koja nisu povezana sa sektorskim istraživanjima ili postupcima u nadležnosti AZTN-a.
Isto tako, uređuje se pravna osnova za izračun plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća, budući da ista do sada nije bila propisana Zakonom i to na način da će se propisati osnovica za obračun plaće predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća koja je jednaka osnovici za obračun plaće državnih dužnosnika. 

Ujedno je uređeno da u postupku predlaganja predsjednika Vijeća i članova Vijeća, Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za predsjednika Vijeća i članove Vijeća kako bi njihov izbor bio transparentan.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo razlike između dva čitanja.

Tako su u Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja unesene sljedeće izmjene:
-    na prijedlog Odbora za zakonodavstvo nomotehnički je dorađen i ujednačen izričaj odredbi članaka: 1., 11., 12., 15., 27., 34. (sada čl. 36.), 35. (sada čl. 37.), 39. (sada čl. 41.), 40. (sada čl. 42.), 41. (sada čl. 43.) i 46. (sada čl. 48.),
-    od strane predlagatelja nomotehnički je dorađen izričaj odredbi članaka: 13, 19. i 37.,
-    u čl. 12., a u odnosu na dodani čl. 26.a, iza st. 5. dodaje se st. 6. kojim je popisano da je AZTN neovisan u namjenskom trošnenju dodijeljenih financijskih sredstava za provedbu svojih ovlasti,
-    u dodanom novom čl. 17., brisan je čl. 34. važećeg Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja kao suvišan, obzirom da su odredbe vezane uz izvješće o radu i obvezu AZTN-a na podnošenje Hrvatskom saboru sadržane u čl. 11. Konačnog prijedloga zakona,
-    u dodanom novom čl. 24. propisuje se da u slučaju kada nema zakonskoj pretpostavki za daljnje vođenje postupka, AZTN može samo obustaviti postupak, 
-    u čl. 26., u svrhu prikupljanja podataka ili zbog neodazivanja po zahtjevu AZTN-a na obvezni razgovor, rok stranci za dostavu pisane obrane je 15 dana od primitka Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama,
-    u čl. 30. izmijenjeno je da se prijedlog za nagodbu može podnijeti samo u postupcima kartela te je smanjen postotak umanjenja novčane kazne na 10% do 20% (ovaj raspon je u državama članicama EU u pravilu od 10% do 20%),
-    čl. 36. dopunjen je na način da, ako se povreda  koju je počinilo udruženje poduzetnika odnosi na aktivnosti njegovih članova, najveći iznos novčane kazne koji se može izreći udruženju poduzetnika ne može biti veći od 10% zbroja ukupnoga prihoda ostvarenog na svjetskoj razini svakog člana udruženja koji je djelovao na tržištu na kojem je nastupila povreda od strane udruženja poduzetnika,
-    čl. 38. dorađen je na način da državni odvjetnik može odlučiti da neće pokrenuti kazneni postupak ili može predložiti sudu ublažavanje sankcije koja bi se trebala izreći u kaznenom postupku, ako procijeni da doprinos u otkrivanju kartela nadilazi interes kaznenog progona.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa ”SUZDRŽANA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na  13. sjednici održanoj 24. ožujka 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se u bitnome  ove izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti predlažu se kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti nastalih donošenjem Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti u području energetske učinkovitosti. 
Direktivom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar Europske unije:
-     20 % smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. godini i 
-    najmanje 32,5 % smanjenja potrošnje energije u 2030. godini u odnosu na potrošnju bazne 2005. godine.
Ovim se izmjenama i dopunama Zakona predviđa utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti i doprinosa za 2020. i 2030. godinu, u skladu s člankom 3. Direktive. 
Nadalje, predstavnica predlagatelja je istaknula razlike između rješenja koja se predlažu u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju.
Tako su u Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti unesene sljedeće izmjene:
-    u čl.13. iza st.11. dodaje se novi st.12.,
-    sukladno gore navedenoj izmjeni u st. 13. i 14. prilagođeno je pozivanje  na odredbe novog stavka,
-    isto tako, u st. 14. određeno je da će se ušteda energije sukladno st. 11. i 12. ovoga čl. nadoknaditi posredstvom Fonda korištenjem sredstava uplaćenih na ime neostvarene uštede, kao i korištenjem financijskih sredstava Fonda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbe u alternativne mjere.
Naime, ove izmjene predlagatelj smatra važnim s obzirom na katastrofom pogođena područja (potres), osloboditi, odnosno umanjiti obvezu stranke obveznice koja je doprinijela svojim financijskim sredstvima u svrhu smanjenja energetskog siromaštva na područjima obuhvaćenim proglašenjem katastrofe. Ovim izmjenama proširit će se i obveza Fonda da pokrije uštede energije.
-    na traženje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dodan je novi čl. 19, kojim se određuje da energetske preglede javne rasvjete mogu provoditi ovlašteni inženjeri elektrotehnike (usklađenje sa Zakonom o gradnji, NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19 i Pravilnika o energetskom pregledu zgrada i energetskom certificiranju, NN 88/17 i 19/20).
-    također, sukladno traženju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dodan je novi čl. 22. kojim se omogućava APN-u da na temelju pisanog sporazuma, odnosno ugovora provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun trgovačkih društava kojima je osnivač Republika Hrvatska.
-    u prijelazne i završne odredbe dodan je novi čl. 28.
-    na prijedlog Odbora za zakonodavstvo uređuje se nomotehnički izričaj u čl. 2., dodanom st. 4. čl. 2. i  čl. 22.

Bez rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) ”ZA” i 2 (dva) ”SUZDRŽANA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na  13. sjednici održanoj 24. ožujka 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je podsjetila na razloge zbog kojih se predlaže donošenje ovog Zakona.
S obzirom da članovi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), nisu državni dužnosnici niti pravosudni dužnosnici, a nedostatnost reguliranja njihovog statusa je prepoznata i u Akcijskom planu za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine kao koruptivni rizik, potrebno je kao instrument antikoruptivnog učinka regulirati njihova prava i obveze uvažavajući specifičnost pravnog položaja DKOM-a i činjenicu da su članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa te se smatraju dužnosnicima u smislu tog Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. 
Stoga se ovim izmjenama i dopunama odredbi  Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave postiže usklađenje materijalnih i drugih prava i obveza njezinih članova. 
     Također, unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata, dodaju se odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskome Saboru.

U odnosu na prvo čitanje, predlagatelj je unio određene nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredbi.
Također, u ovom Konačnom prijedlogu zakona, u čl. 3. brisan je dodani čl. 7.f  kao suvišan.
Predlagatelj je prihvatio prijedlog iz rasprave da imenovanje vršitelja dužnosti člana iz čl. 6. st. 2. ovoga Konačnoga prijedloga zakona Vlada Republike Hrvatske predloži Hrvatskome saboru.
Također, u čl. 6. dodan je st. 3. kojim se određuje da se ne objavljuje javni poziv za odabir kandidata vršitelja dužnosti člana.

U raspravi je u bitnome istaknuto da je u narednom periodu potrebno razmotriti drugačiji način rješavanja sukoba interesa (npr. potpisivanje klauzula tajnosti i sl.) nakon prestanka obnašanja dužnosti dužnosnika i mogućnosti njihovog vraćanja na određene poslove, bilo u privatni bilo u javni sektor.
Gore navedeno povezano je s institutom 6+6 (naknade plaće), kojeg je potrebno skratiti ili eventualno potpuno ukinuti ukoliko se odredi drugačija mogućnost povratka na posao/zapošljavanja po isteku mandata dužnosnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) ”ZA” i 3 (tri) ”SUZDRŽANA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Z A K O N A O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 12. sjednici održanoj 10. ožujka 2021.  godine razmotrio Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2018. i 2019. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, aktom od 10. veljače 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-07/295, Urbroj: 50301-05/14-21-8 od 4. ožujka 2021 godine.                                                                                                                                                  

Izvješće je predstavio g. Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (u daljnjem tekstu: HAMAG-BICRO). 

Uvodno se je osvrnuo na povijest HAMAG-BICRO-a, pojasnivši da je nastao 2014. godine spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO). Svrha spajanja ovih dviju Agencija jest strateško kreiranje jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti podršku kroz sve razvojne faze njihovog poslovanja – od istraživanja i razvoja ideje pa sve do komercijalizacije i plasmana na tržište.

Nadalje, naglasio je da predmetno Izvješće obuhvaća sve ključne djelatnosti HAMAG-BICRO-a iz financijskih instrumenata, bespovratnih potpora te podrške razvoju i jačanju kapaciteta krajnjih korisnika uz financijsko izvješće.

Što se tiče jamstava, tijekom 2018. i 2019. godine intenziviralo se korištenje financijskih instrumenata sufinanciranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: ESIF), prvenstveno ESIF Pojedinačna jamstva, uz paralelno provođenje nacionalnih jamstvenih programa. U drugoj polovici 2018. godine potpisani su Sporazumi o suradnji sa financijskim institucijama za provedbu financijskog instrumenta ESIF Ograničeno portfeljno jamstvo koji se provodilo u 2019. godini.

Krajem siječnja 2019. godine potpisan je sporazum o financiranju razine II sa financijskim institucijama za sudjelovanje u provođenju programa za financijski instrument Pojedinačna jamstava za ruralni razvoj. 
U svibnju 2019. Vlada  Republike Hrvatske usvojila je jamstveni program PLUS.

Ukupno u 2018. i 2019. godini HAMAG-BICRO je zaprimio 517 zahtjeva za jamstvo, odobrio 451 jamstvo, a izdao 439 jamstava. Ukupna vrijednost izdanih jamstva iznosi 1,03 milijardi kuna, od čega se 88% odnosi na financijski instrument ESIF Pojedinačna jamstva. 

Vezano za zajmove, u 2018. i 2019. godini su se provodili sljedeće vrste ESIF zajmova: ESIF Mali investicijski zajmovi, ESIF Mikro investicijski zajmovi i ESIF Mikro zajmovi za obrtna sredstva s ukupnom alokacijom od 74 milijuna eura koja ističe po iskorištenju sredstava, a najkasnije do 31.12.2020. godine.
Uz ESIF financijske instrumente, u rujnu 2018. godine u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokrenuti su i programi Financijskih instrumenata za ruralni razvoj, kada su predstavljeni financijski instrumenti Mali investicijski zajam za ruralni razvoj i Mikro investicijski zajam za ruralni razvoj s alokacijom od 39,8 milijuna eura.

Ukupno u 2018. i 2019. godini zaprimljeno je 1903 zahtjeva za ESIF zajmovima. Odobreno je 1177 zahtjeva u ukupnom iznosu od 337 milijuna kuna. U dijelu zajmova za ruralni razvoj, zaprimljeno je njih 770, od čega je 547 zahtjeva odobreno u ukupnom iznosu od 138 milijuna kuna.

Nadalje, u odnosu na bespovratne potpore, HAMAG-BICRO je tijekom 2018. i 2019. godine obavljao funkcije Posredničkog tijela razine 2 (u daljnjem tekstu: PT2) na poslovima vrednovanja i ugovaranja za trinaest javnih poziva.

U ulozi PT2 HAMAG-BICRO je obavljao poslove praćenja provedbe projekata za čak dvadeset i dva javna poziva čime je obuhvaćeno 3422 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 7,9 milijardi kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva čine 3,3 milijarde kuna. Isplaćeno je nešto više od 2,09 milijardi kuna bespovratnih sredstava.

HAMAG-BICRO je tijekom 2018. i 2019. godine obavljao funkcije PT2 na poslovima vrednovanja i ugovaranja za pet javnih poziva iz područja istraživanja, razvoja i inovacija (IRI). Za navedenih 5 poziva zaprimljena je 831 prijava, ukupni traženi iznos bespovratnih potpora iznosio je 954 milijuna kuna, a ukupna vrijednost prijavljenih projekata iznosila je 1,9 milijardi kuna.

Također, HAMAG-BICRO je u ulozi PT2 obavljao poslove praćenja provedbe istraživačko-razvojnih i inovacijskih projekata (u daljnjem tekstu IRI) za ukupno četiri javna poziva. U provedbu je u 2018. i 2019. godini pristiglo novih 174 ugovora projekata iz područja IRI ukupne vrijednosti preko 1,5 milijardi kuna, od čega dodijeljena bespovratna sredstva čine više od 765 milijuna kuna. Isplaćeno je više od 253 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

HAMAG-BICRO pruža podršku subjektima malog gospodarstva u raznim aspektima poslovanja, a tijekom 2018. i 2019. godine aktivno je sudjelovao u programu Europske poduzetničke mreže, u programu OBZOR 2020, provodio je aktivnosti u okviru projekta Razvoj mreže PPI te je po prvi put proveo pilot-projekte u okviru programa Mreže studentskih poduzetničkih inkubatora.

Međunarodnom suradnjom HAMAG-BICRO kontinuirano spaja domaće i strane partnere.
Što se tiče Financijskog izvješća u Izvješću, za 2018. godinu ukupno planirani prihodi odnosno primici su iznosili 362.788.226 kuna. Najveći udio u financijskom planu zauzima izvor 563 (51,11%) kojeg čine sredstva planirana u okviru ESIF-a (sredstva za financiranje financijskih instrumenata i sredstva tehničke pomoći). Sredstva planirana na razini nacionalne komponente državnog proračuna (izvor 11 i 12) čine svega 32,42 % financijskog plana za 2018. godinu.

U razdoblju od 01.01.-31.12.2018. godine ostvareni su ukupni prihodi i primici u iznosu od  353.571.722 kuna.

Ukupni rashodi i izdaci za 2018. godinu iznosili su 366.507.050 kuna. 
U 2019. godini HAMAG-BICRO je ostvario ukupne prihode i primitke u iznosu od 654.142.726 kuna. 
Ukupni rashodi i izdaci za 2019. godinu iznosili su 557.537.460 kuna. 
Ukupan udio nacionalne komponente državnog proračuna (Opći prihodi i primici izvor 11 i Sredstva učešća za pomoći izvor 12) čine 15,65% utrošenih sredstava za 2019 godinu, odnosno 85.653.378,71 kuna.
Najveći udio  u izvršenju čine izvori financiranja  Pomoći i to Pomoći iz EU i Fondovi EU čiji je udio 75,81 %, odnosno 414.854.334,13 kn. Od Fondova EU najznačajniji je Europski fond za regionalni razvoj tj. Financijski instrumente ESIF iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020 iz kojeg isplaćuju ESIF Mikro i Male zajmove, te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vezan za Male investicijske zajmove za ruralni razvoj i Mirko zajmove za obrtna sredstva za ruralni razvoj.

Zaključno, predsjednik Uprave Vjeran Vrbanec je istaknuo da iz rezultata prikazanih u Godišnjim izvješćima 2018. i 2019. proizlazi kako je HAMAG-BICRO svoje zadane planove i ciljeve ostvario u cijelosti.

U raspravi se je postavilo pitanje zaposlenih s obzirom na obujam posla, kojom prilikom je pojašnjeno da je HAMAG-BICRO postigao da se plaće isplaćuju na teret sredstava EU, da je prosjek godina zaposlenika oko 33 godine (mlađi kadar), a što ujedno  podliježe velikoj fluktuaciji kadra te da s obzirom na potaknute investicije i broj zahtjeva za kreditiranje kao i ostalih aktivnosti ima prostora za jačanje kapaciteta.
Nadalje, u raspravi je istaknuta kritika na procjenu rizika prilikom kreditiranja, zatim na neravnomjeran raspored potpora koji pridonosi neravnomjernom razvoju Hrvatske, pritom naglašavajući da je najviše kreditirana Zagrebačka županija te da pada broj jamstava.

Tom prilikom je odgovoreno da u odnosu na broj zaprimljenih zahtjeva, po prirodi stvari postoji mogućnost da se dogodi loša procjena rizika, a što je izuzetno rijetko (izdvojen slučaj), zatim da je zbog same koncentracije aktivnosti poduzetnika Zagrebačka županija najbrojnija po potporama te da broj jamstava pada iz razloga što su poduzetnicima na raspolaganju bespovratne potpore, pa ne idu u kreditiranja.  
Također, postavilo se je pitanje digitalizacije same institucije, a radi poboljšanja i učinkovitosti procesa zaprimanja i obrade zahtjeva, kojom prilikom je odgovoreno da je HAMAG-BICRO visoko digitaliziran i automatiziran što doista olakšava predaju zahtjeva, no naglašeno je u odgovoru da problem dinamike obrade nije on-line prijava, tj. sam proces, već abnormalna količina zahtjeva.

Kao sugestija u raspravi izneseno je da bi u cilju što bržeg razvoja većinu potpora trebalo usmjeriti u mikropoduzetništvo.

Dio rasprave odnosio se je na  aktivnosti i poslovanje u 2020. godini, a o čemu će biti prilike detaljnije osvrnuti se tijekom predstavljanja Godišnjeg izvješća HAMAG-BICROA za 2020 godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa ”SUZDRŽAN”  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) za 2018. i 2019. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA 

                            Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na  11. sjednici održanoj 3. ožujka 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo koji se učinci postižu ovim Konačnim prijedlogom zakona:

•    usklađivanje s pravnom stečevinom EU te otklanjanje povrede Direktive u pogledu transparentnosti postupaka i uključivanje javnosti u iste, a kako bi se mogle pratiti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja na okoliš,
•    reguliranje mogućnosti preklapanja više Investitora (nosioca Dozvole) na istom prostoru, a kako bi se optimiziralo korištenje energetskih resursa odnosno jasan pravni okvir za paralelno izvođenje naftno-rudarskih radova, kada oni uključuju različite svrhe korištenja (ugljikovodici i geotermalne vode),
•    otvara se mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije,
•    usklađivanje s prostornim planovima kroz suradnju s tijelima državne uprave nadležnim za prostorno planiranje u svrhu otklanjanja nesigurnosti postupka, odnosno zastoja u realizaciji nakon postupka nadmetanja,
•    zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja, 
•    uvođenje nove regulative za dobivanje dozvole za rad naftno-rudarskih postrojenja za izradu ili remont bušotina,
•    uvodi se pojam trajnog skladištenja CO2 uz njegovu upotrebu, čime se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova,
Također, jasnije se definiraju postupci i procedure izvođenja svih naftno-rudarskih aktivnosti čime se doprinosi stvaranju sigurnog pravnog okruženja za investitore štiteći pritom interese Republike Hrvatske.

U odnosu na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u prvom čitanju, tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički je dorađen.
Nadalje, u članku 2. propisano je uvođenje Plana razvoja geotermalnog potencijala Republike Hrvatske za gospodarenje geotermalnim vodama kojeg donosi ministar, sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.  
U čl. 20. Konačnog prijedloga zakona, u izmijenjenom čl. 44. st. 3., rok za pokretanje postupka usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom umjesto prvotno predloženih 8  dana određen je na 30 dana.
Članak 65. važećeg Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika je izmijenjen člankom 32. ovog Konačnog prijedloga zakona u kojem su točke 3., 4. i  5. brisane.
U člancima 62. i 66. dodane su odredbe da se nacrti pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva.
Radi usklađivanja nazivlja sukladno međunarodnoj regulativi i praksi kroz čitav tekst zamijenjena je forma „skladištenje prirodnog plina“ s pojmom „podzemno skladište plina“ (čl. 81.).
Izvršena su brisanja pojedinih članaka sukladno članku 82. Konačnog prijedloga radi izbjegavanja dvostrukog uređivanja istih odredbi koje se odnose na usklađivanje s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, a brisanje se odnosi na čl. 45, 46. i 68. Prijedloga zakona u prvom čitanju
Također, u odnosu na prvo čitanje brisan je čl. 177. Zakona o istraživanju i eksploataciji  ugljikovodika budući da je prijava početka ostvarivanja uporabne dozvole nastavak aktivnosti koja slijedi u razdoblju probne eksploatacije po obavljenom tehničkom pregledu i otklonjenim eventualnim nedostacima  (investitor ne treba ponovno dostavljati uporabnu dozvolu sudionicima kojima je to  već dostavilo Ministarstvo). U svezi s tim brisanjem, usklađen je čl. 184. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

Bez rasprave, Odbor je sa sedam (7) glasova „ZA“ i jednim (1) „SUZDRŽANIM“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 11. sjednici održanoj 3. ožujka 2021. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ COM (2020) 825, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 23. veljače 2021. godine.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/15, Urbroj: 50301-21/22-21-3, na sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te je istaknula da je cilj ovog akta stvoriti suvremeni pravni okvir za elektroničku trgovinu, digitalne usluge, jačajući jedinstveno digitalno tržište te osiguravajući da pružatelji digitalnih usluga u Europskoj uniji djeluju odgovorno, kako bi ublažili rizike koji proizlaze iz korištenja njihovih usluga, pritom poštujući prava i vrijednosti EU-a.
Isti predstavlja sveobuhvatan skup novih pravila za sve digitalne usluge, uključujući internet trgovine/web shopove, internet platforme, društvene medije, internetske stranice za kupoprodaju i  oglašavanja te druge internetske platforme koje posluju u Europskoj uniji. 
Novim pravilima postići će se bolja zaštita potrošača i njihovih temeljnih prava na mreži, uspostaviti će se transparentnost i jasan okvir odgovornosti za internet platforme te će se suvremenim pravilima, koja će biti ujednačena na cijelom unutarnjem tržištu, poticati inovacije, rast i konkurentnost, a korisnicima ponuditi nove, bolje i pouzdane internetske usluge. 
    Koristi bi trebale biti višestruke, i to:
•    koristi za građane: više izbora, niže cijene roba i usluga, manje izlaganje ilegalnom sadržaju, bolja zaštita temeljnih prava;
•    koristi za pružatelje digitalnih usluga: pravna sigurnost, usklađenost pravila, jednostavnije pokretanje poslovanja i širenje na europskom tržištu;
•    koristi za poslovne korisnike digitalnih usluga: više izbora, niže cijene, pristup tržištima širom EU putem platformi, jednaka pravila postupanja protiv pružatelja ilegalnih sadržaja;
•    koristi za društvo u cjelini: veća kontrola i nadzor nad sistemskim platformama (Google, Facebook, Amazon, Apple), ublažavanje sistemskih rizika, poput manipulacije ili dezinformacije.

Republika Hrvatska podržava tekst prijedloga Akta o digitalnim uslugama.

U raspravi je istaknuto kako se podržava ekonomija dijeljenja, no kao država trebamo biti oprezni u smislu zaštite nacionalnog tržišta, budući pojedine aplikacije ne štite potrošače.
Isto tako istaknuta je bilateralnost i ravnopravnost naših subjekata na EU tržištu i mogućnost da oni otvaraju aplikacije izvan RH.
Također je tijekom rasprave naglašeno da se je digitalizacijom zapravo  promijenio samo način na koji potrošači dolaze do svojih proizvoda i da u tom smislu treba zaštititi cijeli distribucijski lanac te prije svega stvoriti jednostavnije okruženje za poslovanje.
Predstavnica Ministarstva je naglasila da se podržava zdrava konkurencija te da ćemo u smislu kontrole u provedbi ovog akta imati vlastitog kontrolora, tj. da će nadzor nad poslovanjem subjekata imati Republika Hrvatska, a ne Europska komisija.

 Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je s 8 (osam) glasova „ZA“  i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće  

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ COM (2020) 825 

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 11. sjednici održanoj 3. ožujka 2021. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima) COM (2020) 842, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 23. veljače 2021.

Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila je predmetno Stajalište, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/15, Urbroj: 50301-21/22-21-3, na sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te je istaknula da je zaključak predlagatelja ovoga akta je da postojeće zakonodavstvo ne adresira u dovoljnoj mjeri problematiku vezanu uz velike internetske platforme, a pojedinačne inicijative DČ za izmjenama nacionalnih zakonodavstava mogle bi, umjesto harmonizacije pravila, dovesti do njihove sve jače fragmentacije i posljedično, pravne nesigurnosti za poduzetnike. 
Prijedlogom Uredbe uvode se pravila za velike platforme.  Uspostavlja se skup usko definiranih objektivnih kriterija za kvalifikaciju velike internetske platforme kao tzv. „nadzornika pristupa”. 
Ti će kriteriji biti ispunjeni ako:
•    poduzeće zauzima jak gospodarski položaj, ima zamjetan utjecaj na jedinstvenom tržištu i aktivno je u više zemalja EU-a
•    poduzeće zauzima jak posrednički položaj, odnosno povezuje velik broj korisnika s velikim brojem poduzeća
•    se poduzeće već trajno ukorijenilo ili je pred tim da se trajno ukorijeni na tržištu, pod čim se podrazumijeva da mu je položaj  stabilan.
Prednosti akta o digitalnim tržištima su:
•    gospodarski subjekti koji preko nadzornika pristupa nude svoje usluge imat će pravednije poslovno okruženje,
•    potrošači će moći birati između više kvalitetnijih usluga te će imati više mogućnosti za promjenu pružatelja usluga, neposredan pristup uslugama i pravednije cijene,
•    zajedničkim pravilima za cijelo jedinstveno tržište potaknut će se inovacije, rast i konkurentnost te olakšati rast manjih platformi, malih i srednjih poduzetnika te novoosnovanih poduzetnika koji će imati jedinstven i jasan okvir na razini EU-a,
•    od nadzornika pristupa zahtijevat će se pro aktivno uvođenje određenih mjera, poput ciljanih mjera kojima se omogućuje ispravno funkcioniranje softvera trećih strana te interakcija s njihovim uslugama. 
Nadzornici pristupa više neće smjeti:
•    povoljnije rangirati vlastite nego slične proizvode i usluge koje na njihovim platformama nude treće strane,
•    sprječavati potrošače da se povežu s poduzećima koja nisu aktivna na platformi,
•    sprječavati korisnike da izbrišu predinstalirani softver ili aplikaciju.

Kako bi nova pravila o nadzornicima pristupa držala korak s brzim razvojem digitalnih tržišta, Europska Komisija će provoditi istraživanja tržišta, što će joj omogućiti da: 
•    poduzeća okvalificira kao nadzornike pristupa,
•    prema potrebi ažurira obveze nadzornika pristupa,
•    osmisli korektivne mjere za slučaj sustavnih povreda pravila Akta o digitalnim tržištima.

Posljedice nepoštivanja propisa će biti:
Novčane kazne u visini do 10 % godišnjeg prometa poduzeća na svjetskoj razini.
Periodične novčane kazne u visini do 5 % prosječnog dnevnog prometa.
Ako se povrede budu sustavno ponavljale, mogu se izreći dodatne korektivne mjere razmjerne povredi. Ako se usklađenost ne može postići drugačije, na raspolaganju su jednako djelotvorne mjere kojima se nastoji promijeniti ponašanje te jednako djelotvorne strukturne mjere, npr. prodaja (dijelova) poduzeća.

Europski parlament i države članice trenutno raspravljaju o prijedlogu Europske komisije. Jednom kada se akt usvoji on će biti direktno primjenjiv u cijeloj EU. 
Republika Hrvatska podržava donošenje Uredbe o digitalnim tržištima. 
Postojeća pravila o tržišnom natjecanju potrebno je prilagoditi modernom, digitalnom gospodarstvu, kako bi se adresirali određeni strukturni problemi koji nisu na odgovarajući način obuhvaćeni postojećim europskim pravilima.
Zaključno je predstavnica Ministarstva istaknula kako je cilj uvesti kontrolu, budući nekoliko velikih  platformi kontrolira cijeli eko sustav.

U raspravi se je nametnulo pitanje koji su benefiti ove Uredbe za naše poduzetnike.
Istaknuto  je da je u okviru ovog prijedloga Uredbe eventualni propust  da bi osim toga što netko ima pretežiti udio na nivou Europe od 10%, trebalo omogućiti da nadzornik bude ona platforma koja i u pojedinoj državi čini pretežiti udio, budući postoji mogućnost da se veliki počnu „razbijati“ na dvije ili više firmi, pa će u pojedinim državama imati pretežiti udio, a na nivou Europe dosezati 9,99%. 
Naglašeno je da bi u smislu zaštite naših poduzetnika trebalo lokalizirati utjecaj.
Nadalje, također je istaknuto da je ovaj Prijedlog Uredbe korak naprijed u liberalizaciji tržišta, no da država mora zaštititi hrvatske poduzetnike i obrtnike u smislu jednakog pristupa i  jednakih uvjeta poslovanja na našem tržištu kakvo imaju stranci, a kao primjer nejednakosti poslovanja prilikom pružanja iste usluge istaknut je primjer taxi usluga i UBER sustava (Uber aplikacija je ujedno i naplatni uređaj, dok domicilni uređaji - taksimetri redovito podliježu baždarenju). Isto tako nametnulo se je i pitanje plaćanja poreza prilikom korištenja takvih aplikacija.

Predstavnica Ministarstva je naglasila da je ovaj akt tek u procesu, da se o tekstu Prijedloga još raspravlja u EU Parlamentu i na razini država članica, da su predstavnici AZTN-a voditelji neformalne radne skupine po ovom pitanju te da će se tijekom daljnjeg postupka  razmotriti svi prijedlozi navedeni u raspravi.

 Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće 

                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima) COM (2020) 842

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 10. sjednici održanoj 24. veljače 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 1. listopada 2020. godine. 

Odbor je raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno  članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/131, Urbroj: 50301-05/31-20-5 od 19. studenoga 2020. godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja je istaknuo da je jedan od ciljeva službene ekonomske politike i smanjenje parafiskalnih nameta, pa se stoga predloženim izmjenama predlaže da doprinos koji prema Zakonu o obrtu plaćaju svi članovi Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: HOK) više ne bude obvezatan već samo dobrovoljan, da financiranje HOK-a bude iz dobrovoljnih doprinosa članova te da ista mora tržišno djelovati.
Cilj takve izmjene je da se obrtnicima olakša poslovanje oslobađajući ih jednog od niza parafiskalnih nameta.
U prilog navedenom, predstavnik predlagatelja je iznio i sljedeću argumentaciju: dobrovoljna članarina se je u zemljama tranzicije pokazala dobrom zbog povećanja kvalitete usluge, šok koji za instituciju može nastati ukidanjem članarina dade se riješiti operacionalizacijom troškova, promatrajući poslovanje HOK-a u periodu 2018.-te  na 2019. godinu prihodi od usluga iznosili su samo 1,5 % ili 321.238,00 kn (pad od 10%), dok su prihodi od članarina iznosili 65% ili 14.635.007 kn (rast od 10 % u odnosu na prethodnu godinu), iz čega proizlazi da se Hrvatska obrtnička komora financira iz članarina, a ne proizvoda i usluga. 
Nadalje, na gore navedeni period odnosi se i iznos plaća, koje su ukupno za zaposlene iznosile 6.526.869  (rast od 6%), a voditelji regionalnih odjela dobili su i nagrade.
Kao dobar primjer dobrovoljnog članstva predlagatelj je naveo Bugarsku koja ima dobrovoljno članstvo za 70 tisuća članica te Sloveniju i Slovačku.

U okviru rasprave je istaknuto da Hrvatska u komorskim sustavima slijedi germanski model te da HOK ima niz važnih funkcija koje nikako ne mogu biti prepuštene tržištu, kao što su npr. strukovno obrazovanje, sud časti (izbjegavaju se dugotrajni sudski postupci i troškovi odvjetnika), praćenje zakonodavstva i davanje zakonskih inicijativa za sve obrtnike. 
Naglašeno je da HOK predstavlja i zastupa interese svih obrtnika i djelatnosti, ima prepoznatljivost prema institucijama te aktvno brani i artikulra stavove svojih članica prema Vladi RH, što je posebno vidljivo kroz cehove koji prepoznaju probleme određene branše (npr. ceh ugostitelja izborio se za snižavanje PDV-a na ugostiteljske usluge; ceh ribara izborio se za uvođenje plavog dizela-povlaštena cijena energenta, naknade za privremenu obustavu ribolova, scraping; ceh prijevoznika izborio se za povrat dijela uplaćene cestarine iz goriva, itd.). 
Također je navedeno da bi trebalo razmotriti na koji način želimo imati određene usluge, pa u vezi s time i da li bi HOK trebali plaćati članovi ili država.
No, tu se je odmah otvorilo i pitanje neovisnosti HOK-a ukoliko bi ovisila o državnom proračunu.
Istaknuto je i da se treba utvrditi da li je to doista parafiskalni namet ili ne.
Tijekom rasprave kontinuirano je naglasak stavljan na obrazovanje, važnost očuvanja strukovnih zanimanja i domicilne radne snage (stranci zaposleni u RH će u budućnosti potraživati mirovine iz našeg sustava), a o čemu HOK posebnu brigu vodi kroz konzultacije sa srednjim školama prilikom planiranja upisa (25 godina sustavno brine o strukovnom obrazovanju),  kroz provođenje pomoćničkih i majstorskih ispita, osiguranje sigurne prakse za sve praktikante (HOK zahtijeva od inspekcije kontrolu zaštite na radu kod potencijalnih mentora, zatim od Ministarstva pravosuđa treže potvrdu iz kaznene evidencije kako bi se utvrdilo da mentor nije osuđen za neko od kaznenih djela spolne zlostave ili iskorištavanja djeteta).
Kroz raspravu je opisan i ustroj HOK-a te je istaknuta Skupština HOK-a kao najviše tijelo upravljanja, a sastoji se od 51 obrtnika, predstavnika svih županijskih komora. Naglašeno je da  nijedan dužnosnik u HOK-u nije zaposlen u HOK-u, dakle svi obrtnici koji upravljaju HOK-om moraju imati aktivan obrt. Predsjednik HOK-a ima naknadu za rad.
Glede prihoda HOK-a demantirana je teza predlagatelja da su oni iznosili samo 1,5 % od usluga, pa je tako  za 2017. godinu navedeno da su ukupni prihodi iznosili 19.545.647 kn, od toga prihod od naplate komorskog doprinosa iznosio je 13.526.849, a od projekata i ostalih prihoda ukupno 6.018.798 kn. Također su i za ostale godine podaci javno dostupni.
U HOK-u je ukupno zaposleno 38 ljudi, prosječna neto plaća iznosi 8,144 kn. Zaposlenici imaju brojne zadaće, a u ovoj COVID krizi, između ostalog odgovoreno je na oko 38.000 e-mailova članova.
Istaknuto je obrtnici početnici od 2015. ne plaćaju komorski doprinos za prvu godinu rada, a od ove godine za prve dvije godine rada.
Komorski doprinos godišnje iznosi 912,00 kn, no kroz projekt HOK OBRTNIK PLUS postignut je sporazum o suradnji između HOK-a i dobavljača roba i usluga, pa tako obrtnici mogu ostvariti značajne uštede kod kupovine goriva, električne energije, oglašavanja, medicinskih usluga itd.
Kako je predstavnik predlagatelja uvodno naveo da bi Hrvatska obrtnička komora trebala izaći na tržište, u raspravi je naglašeno da bi tada konkurirala svojim vlastitim članovima te bi se na taj način izgubila reprezentativnost, teritorijalna zastupljenost i rad za opći interes.
Članovi Odbora su se složili da je ovaj Prijedloga zakona upućen u proceduru bez analize stanja i posljedica koje bi zakon proizveo ukidanjem obveznog doprinosa.
Nadalje, ukidanje obveznog doprinosa podredno bi značilo gašenje same Hrvatske obrtničke komore, a to nikako nije cilj, već se treba sagledati sadržajna i formativna vrijednost komore i ići u njezinu reorganizaciju, reformske aktivnosti i poboljšanje.
Višekratno je tijekom rasprave istaknuto kao ključno, da bi prvenstveno među članovima Hrvatske obrtničke komore trebalo provesti  analizu ZA i PROTIV obveznog doprinosa kao i anketu o zadovoljstvu članstva njezinim načinom rada. 

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa jedan (1) glas ”ZA”, šest (6) glasova ”PROTIV” i  četiri (4) glasa ”SUZDRŽAN” Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu.

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 10. sjednici održanoj 24. veljače  2021.  godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz, prvo čitanje, P.Z.E. br. 118., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 18. veljače 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da se Izmjene i dopune Zakona o biogorivima za prijevoz predlažu kako bi se zakonodavni okvir Republike Hrvatske uskladio s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije koji je nastao donošenjem Direktive (EU) 2018/2001 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
 Direktivom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu na način da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa bude 14 % do 2030. godine. Tako je nužno da države članice daju okvirnu putanju povećanja obnovljivih izvora u prometu do 2030. godine te da odrede obvezu za distributere/opskrbljivače benzinskim i dizelskim gorivima u skladu s tom okvirnom putanjom, a kako bi se pratilo ostvarivanje ciljeva. Navedeno treba sadržavati i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan.
    Dosadašnjim izmjenama Zakona iz 2018. godine uspostavljeno je funkcionalnije tržište biogoriva. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala povećanjem udjela biogoriva na tržištu Republike Hrvatske te je u 2019. godini bila 5,26 % udjela u ukupnim benzinima i plinskim uljima stavljenim u promet. Povećani su faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu s 2,5 na 5 i željezničkom prijevozu s 1 na 2,5.
Sukladno tome, osim distributera/opskrbljivača benzinskim i dizelskim gorivima obveznici sustava su javna poduzeća u prijevozu (željeznice, tramvajski prijevoz) koja su obvezna koristiti isključivo obnovljivu električnu energiju, te gradovi i jedinice regionalne samouprave koji su također odgovorni za povećanje obnovljive energije u prijevozu, uključivo i razvoj alternativne infrastrukture.  
    Republika Hrvatska dostizanje cilja od 14 % vidi upravo u korištenju električne energije u prijevozu.  

Glavne izmjene u Zakonu odnose se na:
-    uvođenje novih ciljeva vezanih uz povećanje korištenja obnovljivih izvora u prijevozu do 2030. godine, te utvrđivanje načina za postizanje tih ciljeva;
-    obvezu planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje obveze povećanja obnovljivih izvora u prijevozu; 
-    obvezu da se prilikom oblikovanja mjera javnih politika županija i gradova uključe mjere izgradnje javne infrastrukture za alternativna goriva te da naprave projekcije korištenja obnovljivih izvora u prijevozu u javnim službama;
-    obvezu izvješćivanja o obnovljivim izvorima u prijevozu i evidentiranja biogoriva i ostale obnovljive energije sukladno zahtjevima održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova (Europska komisija stvara bazu supstanci koje se uvoze na područje EU);
-    usklađivanje s odrednicama Direktive 2018/2001 koje se odnose na  količine, kakvoću  i način plasmana pojedinih biogoriva, naprednih goriva odnosno ostalih obnovljivih izvora energije za prijevoz;
-    usklađivanje s odrednicama Direktive 2018/2001 koje se odnose na sirovine za proizvodnju biogoriva, naprednih biogoriva i  goriva odnosno ostalih obnovljivih izvora energije za prijevoz u smislu njihovog porijekla i održivosti prerade odnosno proizvodnje.

Ove zakonske izmjene utjecati će i na povećanje korištenja obnovljivih izvora energije od strane distributera/opskrbljivača benzinskim i dizelskim gorivima, jer će svoje obveze moći pravdati isporukom obnovljive električne energije ili vodika na vlastitim punionicama.

U raspravi je istaknuto da proizvodnja biogoriva iz biootpada ima dvostruku korist, a to je smanjenje otpada i smanjenje emisija CO2, no ukoliko se radi o proizvodnji biogoriva iz uzgoja prilikom kojeg se troši energija, svakako treba uzeti u obzir detaljne kalkulacije o količini emisija CO2 u tom slučaju.
    Nadalje, naglašeno je da bi poticaji trebali ići u smjeru smanjenja trošarina na biogoriva, budući bi se na taj način potaklo korištenje takvog goriva. 
Kako bi se povećao brodski prijevoz značajan za naše otoke, spomenuto je da bi se u smislu smanjenja trošarina za brodski prijevoz trebalo razmotriti iznimke koje propisuje europska Direktiva o minimalnim trošarinama na goriva. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, 9 (devet) glasova ”ZA”  i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                        

    PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 9. sjednici održanoj 17. veljače 2021.  godine razmotrio Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2019. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 25. stavka 3. Zakona o slobodnim zonama, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja istaknula da je predmetno Izvješće izrađeno na temelju podataka koje su dostavili korisnici koncesija za osnivanje (kopnenih) slobodnih zona, odnosno nositelji suglasnosti za osnivanje (lučkih) slobodnih zona.
U 2019. godini je od jedanaest slobodnih zona (sedam na kopnenom području i četiri na lučkome području), aktivno poslovalo njih osam.
Slobodna zona Kukuljanovo je neaktivna, dok su dvije slobodne zone u likvidaciji, i to Krapinsko-zagorska i Splitsko-dalmatinska.
U slobodnim zonama poslovala su ukupno 71 korisnika koji su zapošljavali 2.817 radnika.
Ukupni prihodi svih korisnika slobodnih zona iznosili su 1,69 milijardi kuna (14 % manje nego u prethodnoj godini), a korisnici su ostvarili dobit u iznosu od 166,35 milijuna kuna (10,57 % više nego u prethodnoj godini).
Ukupan izvoz iz slobodnih zona, uključujući i isporuku dobara na tržište Europske unije, iznosio je 913,74 milijuna kuna ili 9,3 % manje nego u prethodnoj godini.
U 2019. koncesijska naknada iznosila je 774.194,37 kuna.

U raspravi je istaknuto da u odnosu na države članice EU imamo značajan broj slobodnih zona, no da su one unatoč ulasku Republike Hrvatske u EU i dalje interesantne za poduzetnike koji posluju s trećim zemljama.
Naglašeno je da su slobodne zone u potpunosti infrastrukturno opremljene i mogu se prilagođavati različitim potrebama poduzetnika i tržišta te u tom smislu treba gledati i njihov daljnji potencijal.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa jedanaest (11) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2019. godini.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA        
    
                                         Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 9. sjednici održanoj 17. veljače 2021.  godine razmotrio Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. siječnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnica predlagatelja izvijestila da je Nacionalni program zaštite potrošača strateški dokument kojim se određuju ciljevi, mjere, prioritetna područja te aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača za razdoblje od četiri godine.
Istaknuto je da politika zaštite potrošača podrazumijeva međuresornu suradnju, uključenost brojnih dionika, od nadležnih ministarstava, lokalne i regionalne samouprave, udruga, komora, regulatornih agencija, predstavnika civilnog društva.
Nacrtom prijedloga predviđaju se zakonodavne promjene na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir iskustvo pandemije uzrokovane virusom COVID-19 te jačanje digitalnog tržišta.
 Također utvrđuju se i razrađuju ciljevi međuresorne suradnje i prioritetna područja koja je potrebno unaprijediti u nadolazećem razdoblju kako bi se osnažio položaj potrošača u Republici Hrvatskoj te povećalo njihovo povjerenje u tržište.
Neki od najznačajnijih prioriteta utvrđenih ovim prijedlogom za razdoblje od 2021.-2024. su: daljnji razvoj zakonodavstva na nacionalnoj razini, daljnje jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite prava potrošača, unaprjeđenje zaštite potrošača u digitalnom okruženju, poticanje politike održive potrošnje i energetske učinkovitosti, zaštita potrošača prilikom zamjene hrvatske kune eurom.
Nacrt prijedloga usmjeren je i na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača kako bi se potaknulo potrošače da donose informirane odluke, razmišljaju o zdravlju i sigurnosti te na taj način potiču održivu potrošnju.

U raspravi je naglašeno da treba pojačati informiranost i edukaciju potrošača, posebice glede njihovih prava i mogućnosti ostvarenja tih prava.
Istaknuto je da se na tržištu pojavljuje niz oznaka koje ukazuju da su proizvodi određene kvalitete ili npr. ekološki prihvatljivi (tzv. zeleni marketing), no upitno je da li sve oznake doista jamče navedeno. U tom smislu potrebno je potrošače upoznati s oznakama, pojačati nadzor te je naglašeno da bi certificiranje proizvoda jamčilo sigurnost.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je odlučio većinom glasova (8 glasova ”ZA” i 3 glasa ”SUZDRŽANA”) predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE POTROŠAČA ZA RAZDOBLJE 
OD 2021. DO 2024. GODINE

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                        
     PREDSJEDNIK ODBORA 

                                              Žarko Tušek

HRVATSKI SABOR 
Odbor za gospodarstvo
Trg sv. Marka 6, 10000 Zagreb
Telefon:(01) 4569 615  
Faks:(01) 6303 057
e-mail:odborgro@sabor.hr          
KLASA: 021-17/21-06/04
URBROJ: 6521-6-21-
Zagreb, 24. veljače 2021.
                          

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 
I ODRŽIVOG RAZVOJA
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
n/r g. Tomislav Ćorić, ministar

Predmet: Zaključci Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora
               - dostavljaju se,

Poštovani, Odbor za gospodarstvo je na svojoj 9. sjednici održanoj 17. veljače 2021. godine, sukladno članku 127. Poslovnika Hrvatskoga sabora donio sljedeće Zaključke:

1. Odbor za gospodarstvo će zatražiti Izvješće od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o poduzetim mjerama i programima pomoći na potresom pogođenom području
2. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će u izradu Izvješća uključiti i druga ministarstva, čiji doprinos i podaci su relevantni za traženo Izvješće  
3. Po izradi Izvješća od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, isto će se raspraviti na jednoj od sljedećih sjednica Odbora za gospodarstvo.

Imajući u vidu gore navedeno molimo vas da u primjerenom roku dostavite ovom Odboru traženo Izvješće, a kako bi se isto stavilo na dnevni red jedne od sljedećih sjednica Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Sjednica Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora održana je 17. veljače  2021. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6,  dvorana „Ivan Mažuranić“ (84).

Sjednicu Odbora je u 11,30 sati otvorio g. Žarko Tušek, predsjednik Odbora.

NAZOČNI ČLANOVI ODBORA:
g. Žarko Tušek, predsjednik Odbora, gđa. Anka Mrak-Taritaš, potpredsjednica Odbora, gđa. Grozdana Perić, gđa. Danica Baričević, g. Domagoj Ivan Milošević, g. Damir Habijan, g. Tomislav Klarić, gđa. Branka Juričev-Martinčev, g. Zvane Brumnić, g. Željko Pavić, gđa. dr.sc. Vesna Vučemilović 

IZOČNI ČLANOVI ODBORA:
g. Zvonimir Troskot (ispričao se)

NAZOČNI VANJSKI ČLANOVI ODBORA:
g. Ivan Barbarić, g. Dragutin Ranogajec, dr.sc. Ivan Mišetić, g. Mladen Novosel, dr.sc. Željko Požega

IZOČNI VANJSKI ČLANOVI ODBORA:
dr.sc. Tonči Tadić (ispričao se)

OSIM ČLANOVA ODBORA SJEDNICI SU NAZOČILI:
gđa. NATAŠA MIKUŠ ŽIGMAN, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja
gđa. BRANKA AUGUSTINOVIĆ, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača
gđa. BOŽENA GAJICA UZELAC, voditeljica službe za poduzetničku infrastrukturu

Predsjednik Odbora utvrdio je da na sjednici Odbora nazočna većina članova Odbora potrebna za pravovaljano odlučivanje i predložio sljedeći

D N E V N I  R ED:
-     Usvajanje Zapisnika  8. sjednice Odbora za gospodarstvo

1.    IZVJEŠĆE O POSLOVANJU SLOBODNIH ZONA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2019. GODINI, podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske

2.    PRIJEDOG NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE POTROŠAČA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske

3.    RAZNO

Nakon usvajanja Zapisnika 8. sjednice Odbora za gospodarstvo i predloženog dnevnog reda, na inicijativu g. Zvane Brumnića da se promijeni redoslijed točaka dnevnog reda, na način da sjednica počne s 3. točkom Razno, predsjednik Odbora, g. Žarko Tušek je uz suglasnost ostalih  članova Odbora otvorio sjednicu prema prijedlogu.

Ad/ 1    RAZNO

G. Zvane Brumnić je iznio prijedlog da se od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zatraži izvješće o dosad poduzetim mjerama i programima na potresom pogođenom području.

U bitnome je naglasio da je cilj da se na navedenom području nastave poduzetničke aktivnosti i uspostavi normalan život građana.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, gđa Nataša Mikuš Žigman je naglasila da više resora kroz razne mjere djeluje na saniranju posljedica na potresom pogođenom području te da je potrebno uključiti i njihov doprinos prilikom izrade traženog izvješća.

Članovi Odbora jednoglasno su usvojili prijedlog g. Zvane Brumnića te su doneseni sljedeći Zaključci:

1.    Odbor za gospodarstvo će zatražiti Izvješće od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o poduzetim mjerama i programima pomoći na potresom pogođenom području
2.    Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će u izradu Izvješća uključiti i druga ministarstva, čiji doprinos i podaci su relevantni za traženo Izvješće  
3.    Po izradi Izvješća od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, isto će se raspraviti na jednoj od narednih sjednica Odbora za gospodarstvo

Ad/2 IZVJEŠĆE O POSLOVANJU SLOBODNIH ZONA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2019. GODINI, podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske

Uvodno izlaganje podnijela je gđa. Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Od članova Odbora u raspravi su sudjelovali: g. Žarko Tušek, g. Tomislav Klarić, gđa. Anka Mrak-Taritaš, g. Željko Pavić, g. Zvane Brumnić,  g. Damir Habijan, dr.sc. Ivan Mišetić.

U raspravu se je uključila i gđa. Božena Gajica Uzelac, voditeljica Službe za poduzetničku infrastrukturu.

Odbor za gospodarstvo je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Izvješće, Klasa: 022-03/20-01/139, Urbroj: 6521-6-21 od 17. veljače 2021. godine, koje čini sastavni dio ovog Zapisnika. 

Ad/3 PRIJEDOG NACIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE POTROŠAČA  ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2024. GODINE, podnositeljica: Vlada Republike Hrvatske

Uvodno izlaganje podnijela je gđa. Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Od članova Odbora u raspravi su sudjelovali: dr.sc. Vesna Vučemilović, gđa. Grozdana Perić, g. Zvane Brumnić, g. Željko Pavić, g. Željko Požega, g. Ivan Barbarić, g. Dragutin Ranogajec.

Odbor za gospodarstvo je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Izvješće, Klasa: 022-03/21-01/12, Urbroj: 6521-6-21  od 17. veljače 2021. godine, koje čini sastavni dio ovog Zapisnika. 

Sjednica Odbora završila je u 12,35 sati.

              TAJNICA ODBORA                                                                                                  PREDSJEDNIK ODBORA
               Karolina Šestak                                                                                                                   Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 8. sjednici održanoj 9. veljače 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. siječnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja je istaknula da važeći Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija) kroz 23 članka uređuje pitanja statusa članova Državne komisije, postupak imenovanja i razrješenja, trajanje mandata te unutarnju organizaciju, ali su se zbog određenih pravnih praznina u praksi pojavile dvojbe i različita tumačenja. 

Pravne praznine postoje u vezi s imenovanjem i razrješenjem članova Državne komisije, odnosno prestankom njihovog mandata, radno pravnim statusom te pravima članova po isteku njihova mandata, pa je ocjenjeno nužnim dodatno urediti ova pitanja.

Nedostatnost reguliranja radno pravnog statusa članova Državne komisije prepoznata je i u okviru Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije kao koruptivni rizik te je izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u niže opisanom smislu, kao mjera ušla i u prijedlog novog Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu.

Uređenje radno pravnog statusa se postiže na način da se usklade prava i obveze članova, uvažavajući činjenicu da su oni obveznici primjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa te se smatraju dužnosnicima u smislu tog Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Reguliraju se osnovna prava poput prava na godišnji odmor, bolovanje, naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem dužnosti, minuli rad i sl. 

Također se propisuju druga prava člana Državne komisije u svezi s obnašanjem dužnosti, poput prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti, prava povratka na rad u državnom i javnom sektoru, prava povratka na rad u privatnom sektoru, nemogućnost ostvarivanja tog prava te prava odabira između ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti i prava povratka na rad. 
Propisuju se odredbe kada mandat člana Državne komisije prestaje po sili zakona.

Značajna novina koja se predlaže jest da u slučaju opravdane spriječenosti u obnašanju dužnosti duljem od tri mjeseca (npr. dugotrajno bolovanje ili rodiljni ili roditeljski dopust), Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do povratka člana na dužnost, a najdulje na rok od 12 mjeseci s mogućnošću još jednog imenovanja. To sada nije moguće i u praksi se pokazalo kao problem, naročito u slučaju bolesti.
Kao način odabira kandidata za članove Državne komisije propisuje se javni poziv, što će doprinijeti većoj transparentnosti samog postupka. 
    
U raspravi se je tražilo pojašnjenje vezano za članak 3. ovog Prijedloga, a koji se odnosi na novopredloženi članak 7.b stavak 1.,a u svezi s novopredloženim člankom 7.e stavkom 2., tj. da li i član Državne komisije koji je obnašao dužnost najmanje godinu dana, a razrješuje se na vlastiti zahtjev, također ima pravo na naknadu sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi, i to prvih šest mjeseci u visini plaće koju ostvaruje kao član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedećih  šest mjeseci u visini 50% svoje plaće.

Predstavnica predlagatelja je odgovorila potvrdno i pojasnila da su sva prava kao i obveze članova Državne komisije u ovom Prijedlogu propisane analogno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri)  „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru  sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 8. sjednici održanoj 9. veljače 2021.  godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. siječnja 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  je predstavnica predlagatelja istaknula da će ovim Zakonom Republika Hrvatska ispuniti obvezu da se u hrvatsko zakonodavstvo iz područja tržišnog natjecanja, prenese Direktiva (EU) 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitiju provedbu pravila o tržišnom natjecanju i osiguravanju pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
Transponiranjem Direktive Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) proširuje ovlasti i jača svoju ulogu.
AZTN se statusno određuje kao opće, nacionalno regulatorno tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja na svim tržištima.
Dodatno se uređuju pojedine odredbe i usklađuju s Direktivom. 

Definiraju se pojmovi “tajni kartel”, “tijelo podnositelj zahtjeva”, “tijelo primatelj zahtjeva”,  a posebno će se u definiciju poduzetnika propisati kako se poduzetnikom smatra i udruženje poduzetnika.
Uređuju se i novi pravni instituti: “obvezni razgovori”, “dnevne novčane kazne”, “jedinstveni instrument” i “nagodbe u postupcima utvrđivanja zabranjenih sporazuma”.

Predloženim Zakonom AZTN će biti ovlašten prije pokretanja postupka po službenoj dužnosti pisanim zahtjevom pozvati na obvezni razgovor radi saslušanja bilo kojeg radnika poduzetnika ili udruženja poduzetnika, bilo kojeg radnika drugih pravnih osoba i bilo koju fizičku osobu, ako bi te osobe mogle imati informacije od značaja za primjenu odredbi ovoga Zakona.
Nadalje, Prijedlogom zakona omogućit će se da AZTN donese akt kojim se obustavlja postupak kada nije utvrdio dostatne činjenice i okolnosti za povredu članka 8. ili članka 13. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja te članka 101. ili članka 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU).

Isto tako osigurat će se ispravna primjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 te ispravna primjena članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 u svezi primjene članaka 101. i 102. UFEU, odnosno jedinstvena primjena prava Europske unije.
Sadašnjim i bivšim direktorima i drugim zaposlenicima poduzetnika koji su AZTN-u podnijeli zahtjev za oslobađanjem novčane kazne u okviru pokajničkog programa se neće izreći sankcija u upravnom i sudskom postupku, u vezi s njihovim sudjelovanjem u kartelu ili tajnom kartelu, na koji se odnosi zahtjev za oslobođenje od novčanih kazni, ako AZTN prihvati njihov zahtjev.
Zaključno je predstavnica predlagatelja naglasila da se ovim Prijedlogom zakona uređuje pravna osnova za izračun plaće za predsjednika Vijeća, zamjenika predsjednika Vijeća i članove Vijeća, na način da će se propisati osnovica za izračun plaće koja je jednaka osnovici za izračun plaća državnih dužnosnika, dok će Vlada Republike Hrvatske  donijeti odluku o koeficijentima. Pritom koeficijent za predsjednika Vijeća ne može biti veći od koeficijenta za državnog tajnika.

Radi veće transparentnosti postupka, u postupku predlaganja predsjednika i članova Vijeća, Vlada Republike Hrvatske objavit će javni poziv.

U raspravi se je osvrnulo na  „pokajnički program“, kojom prilikom je predstavnica AZTN-a izložila dosadašnja iskustva i učinke istog.
Nakon pojašnjenja predstavnice AZTN-a o načinima djelovanja kartela, nametnulo se je pitanje dopuštenosti razgovora o cijenama na tržištu, a u okviru cehova, na razini udruženja obrtnika ili udruženja koji zastupaju određenu branšu.
Predstavnica AZTN-a je naglasila da s obzirom da se radi o međusobnim konkurentima, svaki razgovor o cijenama predstavljao bi kršenje propisa.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 8. sjednici održanoj 9. veljače 2021.  godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 104, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 
    
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona uz već izvršeno usklađenje zakonodavnog okvira s europskim zakonodavstvom, dodatno usklađuje Zakon o poticanju ulaganja s Uredbom Komisije (EU) 2020/972.
Temeljna pitanja koja se žele urediti predloženim izmjenama i dopunom izravno su povezana sa ublažavanjem posljedica izazvanih pandemijom COVID-19, pa se tako propisuju tri dodatne poticajne mjere:

• omogućava se dodjela potpore za ulaganje, iznimno poduzetnicima koji na dan 31. prosinca 2019. nisu bili u poteškoćama, ali su u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. postali poduzetnici u teškoćama,

• omogućava se korisnicima potpora za ulaganje da za one projekte čije je trogodišnje razdoblje realizacije samog projekta unutar razdoblja početka epidemije COVID-19 omogući produljenje propisanog trogodišnjeg razdoblja realizacije projekta ulaganja za jednu godinu ,

• nadalje, kada je riječ o obvezama (očuvanje radnih mjesta u istoj/sličnoj djelatnosti) preuzetima prije 31. prosinca 2019. godine, gubitak radnih mjesta u istoj ili sličnoj djelatnosti do kojeg dođe u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021 u nekom od objekata-projekata korisnika u zajedničkom europskom gospodarskom prostoru, ne smatra se premještanjem u smislu Zakona o poticanju ulaganja.

    Također, predstavnica predlagatelja je iznijela i nekoliko statističkih pokazatelja primjene Zakona o poticanju ulaganja do sada, pa je tako potvrdu o status korisnika potpore za ulaganja do listopada 2020. dobilo 582 poduzetnika, od toga 556 trgovačkih društava i 26  obrta, odnosno 279 malih, 171 srednjih i 132 velika poduzetnika.
    Ukupna vrijednost 562 odobrena projekta ulaganja iznosi približno 25 milijardi kuna uz otvaranje gotovo 18 500 novih radnih mjesta.
    Najviše prijavljenih projekata realizira se u Gradu Zagrebu (18,9%), Splitsko-dalmatinskoj županiji (10,9%), Zagrebačkoj županiji (10,3 %) i Varaždinskoj županiji (7,2%).

U raspravi je istaknuto kako bi se predloženi rok produljenja od jedne godine za realizaciju projekta ulaganja trebao produžiti na dvije godine (dvostruko od trajanja krize).
Također je istaknuto da se javnim novcem potiče otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, no kako bi trebalo više ukazivati na zapošljavanje na neodređeno vrijeme.

Usporedile su se brojke u odnosu na projekte, pa se tako veliki dio projekata odnosi uglavnom na mala i srednja poduzeća, a kao razlog tome istaknuto je da velika poduzeća mogu eventualno koristiti projekte vezane uz inovacije i projektna istraživanja. 
    
Predstavnica predlagatelja je naglasila kako su sve mjere komunicirane s Europskom komisijom te su smjernice glede roka do 30. lipnja 2021., a sve u kontekstu da kriza ne bi trajala duže,  iz kojeg razloga će provjeriti ima li eventualno zapreka na europskom nivou za produljenje roka s jedne na dvije godine.
Također je naglasila kako se kroz zakon može odrediti zadržavanje radnih mjesta, dok vremensko trajanje ugovora o radu ovisi o dogovoru poslodavca i radnika.
Glede velikih poduzeća, predstavnica predlagatelja se osvrnula da je Zakonom o poticanju ulaganja omogućeno oslobođenje od poreza na dobit i za velike.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 3 (tri) „SUZDRŽANA“   odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Z A K O N A
O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POTICANJU ULAGANJA

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na  7. sjednici održanoj 2. veljače 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. studenoga 2020. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom zakona u cijelosti prenosi u hrvatski pravni poredak Direktiva 2014/52/EU, te se sada u postupke odobravanja projekata nakon izdavanja odluke o procjeni utjecaja na okoliš uključuje zainteresirana javnost.
Uvodi se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole te se jasnije definiraju postupci vezano uz izvođenje svih naftno-rudarskih aktivnosti.
Na taj način uvodi se značajnija transparentnost postupaka te mogućnost uključivanja javnosti, na temelju čije reakcije će biti moguće korekcije u postupcima.     
Također, regulira se mogućnost preklapanja više Investitora na istom prostoru za različite svrhe, tj. nedvojbeno se razjašnjava da je preklapanje istražnih prostora/eksploatacijskih polja u različite svrhe moguće. 
U svrhu otklanjanja nesigurnosti postupka, odnosno zastoja u realizaciji nakon postupka nadmetanja utvrđena je suradnja s tijelima nadležnima za prostorno planiranje. Dakle, Agencija za ugljikovodike će imati ovlast unaprijed komunicirati sa županijskim zavodima za prostorno planiranje, u svrhu otklanjanja eventualnih zapreka te brže realizacije poduzetničkih aktivnosti. 
 U cilju razvoja i korištenja energije iz obnovljivih izvora promiče se geotermalni potencijal Republike Hrvatske kroz ovlast Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala.
Predloženim odredbama utvrđuje se i zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja kao rizične i opasne aktivnosti.
Propisuju se nove odredbe vezano za dobivanje dozvole za rad naftno-rudarskih postrojenja za izradu ili remont bušotina.

Kako bi se pridonijelo globalno prihvaćenom smanjenju emisija stakleničkih plinova, uvodi se pojam trajnog skladištenja CO2 uz njegovu upotrebu.

U raspravi se je nametnulo pitanje opravdanosti osnivanja razvojnog društva, propisano u članku 4. Prijedloga zakona te da li je riječ o jednom društvu ili  može biti osnovano više njih.

Predstavnik predlagatelja je pojasnio da se predloženom odredbom stvaraju zakonske pretpostavke za osnivanja razvojnog društva, znači mogućnost osnivanja istog, ukoliko se za to pokaže potreba u smislu postojanja i provedbe određenog projekta. Ukoliko bude više projekata može se osnovati i više razvojnih društava. 
Ako jedinica lokalne samouprave ne može sama provesti određeni projekt, a nema interesa ili mogućnosti od postojećih trgovačkih društava, može se osnovati razvojno društvo za taj projekt, koje udovoljava svim pozitivnim zakonskim propisima, kako glede osnivanja tako i postupka dobivanja koncesije.

Članovi Odbora  su se posebno osvrnuli na članak 19. stavak 3. Prijedloga zakona istaknuvši da je u istom navedeni rok od osam dana prekratak, a s obzirom na način odlučivanja u jedinicama lokalne samouprave. Naime, odluku o pokretanju postupka usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom donosi predstavničko tijelo. Stoga, uzimajući u obzir rokove sazivanja predstavničkog tijela te da od zaprimanja zahtjeva Agencije treba izraditi prijedlog odluke, predlaže se propisati duži rok od 8 dana za pokretanje postupka.

Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA”, 2 (dva) ”PROTIV i 1 (jedan) ”SUZDRŽAN”  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                         Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na  7. sjednici održanoj 2. veljače 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 07. siječnja 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom zakona usklađuje zakonodavni okvir Republike Hrvatske s izmjenama regulatornog okvira Europske Unije u području energetske učinkovitosti.
Uvode se novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, te se dodatno utvrđuju načini za postizanje tih ciljeva kombinacijom sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike. Cilj je da se unutar Europske unije potrošnja energije  smanji od najmanje 32,5% u 2030. godini.
Istaknuto je da su države članice dužne ostvarivati uštede energije u krajnjoj potrošnji energije.
Također ovim Prijedlogom zakona se uvodi obveza planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje načela energetske učinkovitosti. 
Uvode se i obveze da se prilikom oblikovanja politike energetske učinkovitosti uzimaju u obzir potrebe za ublažavanjem energetskog siromaštva.
Regulira se pravo na jasnu i transparentnu informaciju o obračunu i potrošnji električne energije, prirodnog plina, toplinske energije i potrošnje tople vode, na temelju koje je moguće upravljati svojom potrošnjom.

U raspravi je istaknuto kako će demografski trendovi u Republici Hrvatskoj zasigurno utjecati i na potrošnju energije.
Predstavnik predlagatelja se je osvrnuo da prije svega veliki potrošači moraju voditi računa o uštedama: zgrade, promet, industrija. 
Istaknuto je da je u ostvarivanju klimatski neutralne Unije prioritetna energetska učinkovitost, a razvoj energetskog sektora bi se trebao u najvećoj mjeri temeljiti na obnovljivim izvorima energije.
Također je istaknuto da promjene kolektivnog ljudskog ponašanja idu previše sporo i da svaki poslovni subjekt, kućanstvo i pojedinac mora dati doprinos na tom putu.
Ujedno, članovi Odbora su se osvrnuli kako je potrebno pružiti podršku poduzetnicima u smislu edukacija, i informacija od strane resornog Ministarstva, budući je ekološka tranzicija prilika za novi ekonomski zamah, za razvoj industrije kroz povećana ulaganja u eko inovacije, razvoj zelenih tehnologija i proizvoda, s ciljem osiguranja održivosti i energetski učinkovitijeg gospodarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) ”ZA” i 2 (dva) ”SUZDRŽANA”  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                         Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 7. sjednici održanoj 2. veljače 2021. godine razmotrio Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska energetska regulatorna agencija (u daljnjem tekstu: HERA), aktom od 30. lipnja 2020. godine.

HERA je aktom od 10. rujna 2020. godine dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora ISPRAVAK teksta, zbog pogreške u Izvješću od radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. godinu na stranicama 10. i 97.    

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/103, Urbroj: 50301-05/31-21-10 od 14. siječnja 2021 godine.

Izvješća je predstavio g. Tomislav Jureković, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e. Uvodno se je osvrnuo da HERA ima dugogodišnju tradiciju te je u svome radu neovisna.
Nadalje, istaknuo je da je HERA nacionalni regulator energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj te jedan od 27 nacionalnih regulatora država članica Europske unije – čija prava i obveze proizlaze iz načela i osnovnih akata europskog energetskog zakonodavstva.
 Pravni okvir (nacionalni i europski) za obavljanje poslova iz nadležnosti HERA-e sadrži oko 50 akata: zakona, podzakonskih akata, uredbi.
Istaknuo je da Izvješće o radu HERA-e za 2019.  obiluje statističkim podacima te daje sažet prikaz energetskog sektora, organizacijske strukture, ovlasti i aktivnosti HERA-e, značajnih događaja na tržištu energije u 2019. godini te analizu i razvoj djelatnosti po segmentima: sektor električne energije, prirodnog plina, nafte, naftnih derivata i biogoriva, kao i sektor toplinske energije.
U svojim osnovnim funkcijama regulirani energetski sustavi u Republici Hrvatskoj u 2019. godini funkcionirali su stabilno i pouzdano, uz zadovoljavajuću sigurnost opskrbe energijom i prihvatljivu razinu kvalitete energetskih usluga.
Hrvatska energetska infrastruktura je na razini koja omogućava operativnu sigurnost i komercijalni razvoj tržišta.
Tržište je davalo dinamiku cijena. Veleprodajna tržišta u 2019. su pratila kretanja u regiji i Europi, dok su maloprodajna tržišta bilježila manji rast cijena koji je posljedica tržišnog rasta cijena energije. Uvažavajući navedeno, istaknuto je da kupci imaju izbor i mogućnosti za uštedu, moraju gledati alternativne ponude i cijene.
U raspravi je istaknuto da s tržišta nestaju male plinare (prodane) te možebitan utjecaj na cijenu ukoliko ostane samo nekolicina velikih plinara.
Također je postavljeno pitanje regulacije vodika.

Predstavnik HERA-e je pojasnio kako su male plinare izložene tržištu i ukoliko nemaju mogućnosti prilagoditi se, mijenjaju vlasnika.
Ako ostane samo nekoliko velikih plinara, to neće utjecati  na cijenu, ona se određuje prema situaciji na tržištu.
U zadnjih godinu dana  razvijaju se regulatorni modeli za vodik (HEP i Plinacro započeli pilot projekt ulaska vodika na energetsku kartu Hrvatske).

Nakon provedene rasprave Odbor je sa  šest (6) glasova „ZA“  i tri (3) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. godinu i Izvješće o ostvarenju proračuna Hrvatske energetske regulatorne agencije za 2019. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 6. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 1. listopada 2020. godine. 

Odbor je raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno  članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/127, Urbroj: 50301-05/31-20-5 od 19. studenoga 2020 godine.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja je istaknuo da se predloženim izmjenama predlaže da članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: HGK) više ne bude obvezna već samo dobrovoljna.
Cilj je olakšati poduzetnicima poslovanje ukidanjem jednog od niza parafiskalnih nameta te im omogućiti da ta sredstva ulažu u druge resurse.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naglasio da HGK mora protržišno djelovati, a ne egzistirati na fiksnom prihodu od članarina, koji je u 2020. godini iznosio 165mil. kn.     
Također, istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja u Europi koja je nakon socijalizma zadržala obvezne članarine te da HGK ima 550 zaposlenih, dok Slovenija ima 110, a Estonija tek 30.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknula je da se članarine razvrstavaju u grupe, ovisno o ukupnoj aktivi, ukupnim prihodima i broju zaposlenih, da 97% članica od njih ukupno 152 tisuće plaća najnižu članarinu u iznosu od 42,00 kn mjesečno te da se naš komorski sustav naslanja na komorske sustave drugih država članica EU koje također imaju obvezne članarine, kao npr. Austriju, Njemačku, Francusku.
HGK ima i niz javnih ovlasti, Centar za mirenje i Stalno arbitražno sudište.
Naglasila je da je HGK u COVID krizi djelovala i oslobodila od plaćanja članarine sve tvrtke koje su Odlukom Stožera civilne zaštite morale obustaviti djelatnost kao i nedavno sve tvrtke pogođene potresom na području Sisačko-moslavačke županije.
Naglasila je da je Vlada Republike Hrvatske protiv ove inicijative, budući se zbog javnopravnog karaktera komore i javnih ovlasti, prijelazu na dobrovoljno članstvo treba pristupiti postepeno, osigurati preduvjete u smislu postepenog povećanja prihoda iz vlastitih aktivnosti te da svemu treba prethoditi opsežna analiza argumenata za i protiv među članicama.

U okviru rasprave članovi Odbora su istaknuli da nije cilj uništavanje institucije, no da treba razmotriti daljnje modele upravljanja i reorganizacije.

Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa četiri (4) glasa ”ZA” i sedam (7) glasova ”PROTIV” Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 6. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine razmotrio Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako Strategija predstavlja krovni, hijerarhijski najviši dokument koji sadrži viziju i smjer razvoja Hrvatske u sljedećih 10 godina. 
Programiranje sredstava iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine doprinosit će ciljevima razvoja Hrvatske definiranim u Strategiji. 
Strategija primarno definira razvojne prioritete, no iz nje će proizaći operativni dokumenti, tj. 79 akata nižeg reda koji uključuju detaljno planiranje. 
Tijekom pripreme prijedloga Strategije, u svrhu utvrđivanja globalnih trendova, domaćih izazova, procjene razvojnih potencijala i postavljanja prioriteta razvojnih politika izrađeno je 16 analitičkih podloga. Analitičke podloge proizvod su zaposlenika i stručnjaka Grupacije Svjetske banke.
Izrada Strategije se odvijala tijekom dvije i pol godine u participativnom procesu koji se temeljio na sudjelovanju širokog kruga građana, stručne javnosti i svih društveno-relevantnih partnera. 
Vizija Republike Hrvatske kao konkurentne i kreativne zemlje kvalitetnih životnih uvjeta i očuvanih prirodnih resursa je u Strategiji razrađena kroz je 4 strateška razvojna smjera i 13 strateških ciljeva, i to:

Razvojnom smjeru „Održivo gospodarstvo i društvo” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva: 
1.    Konkurentno i inovativno gospodarstvo.
2.    Obrazovani i zaposleni ljudi.
3.    Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom.
4.    Globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske.

Razvojnom smjeru „Jačanje otpornosti na krize” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva: 
5.    Zdrav, aktivan i kvalitetan život. 
6.    Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji.
7.    Sigurnost za stabilan razvoj.

Razvojnom smjeru „Zelena i digitalna tranzicija” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva: 
8.    Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost. 
9.    Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva. 
10.    Održiva mobilnost. 
11.    Digitalna tranzicija društva i gospodarstva.

Razvojnom smjeru „Ravnomjeran regionalni razvoj” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva: 
12.    Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima. 
13.    Jačanje regionalne konkurentnosti.

Unutar svakog strateškog cilja identificirani su i raspisani prioriteti djelovanja u narednih 10 godina prema kojima će se usmjeravati javne politike i konkretne mjere. 
Strategija sadrži 23 pokazatelja učinka, mahom makroekonomskih agregata poput BDP-a po stanovniku, indeks globalne konkurentnosti, stopa zaposlenih, stopa fertiliteta itd., prema kojima će se pratiti i vrednovati uspjeh u provedbi. 

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako Strategija nije jasno adresirana, u smislu kome se točno obraća, tj. na pozivanje ulagatelja, zatim da se naglasak stavlja na EU sredstva, da su skromno razrađeni gospodarstvo i IT industrija te da dugotrajni sudski procesi “koče” gospodarske aktivnosti. Nadalje, istaknuto je pitanje u kojem smjeru će se poticati ekološka tranzicija te kako ćemo ostvariti bolju poziciju na ljestvici cjeloživotnog obrazovanja, tj. biti učinkovitiji u prekvalifikacijama.

Predstavnik predlagatelja i predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na pitanja i rasprave članova u bitnome su se osvrnuli da je Strategija sveobuhvatna i artikulira sve sektore društva, dok će se u okviru nižih akata operativno razrađivati pojedina područja.
Nadalje, da su EU sredstva mehanizam za poticanje ulaganja u sektore u kojima je potencijal za razvoj, kao npr. energetika, proizvodnja, farmacija, automobilska industrija, digitalizacija tvrtki kroz opremu i edukaciju zaposlenika te da tu ulagatelji mogu prepoznati svoj interes.
Informatičko-komunikacijski dio i zelene politike, u cilju digitalizacije i ostvarivanja Zelenog plana integrirani su u sve sektore u okviru kojih će se i poticati ulaganja u tom smjeru.
Pravosuđe je prepoznato u strateškom cilju tri Strategije u okviru kojeg se razrađuju prioriteti provedbe politika u tom području, a koji će doprinijeti kvaliteti poslovne klime.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je odlučio većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) predložiti  Hrvatskome saboru donošenje

Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 5. sjednici održanoj 16. prosinca 2020. godine raspravio Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru te Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula kako Republika Hrvatska i sada kroz režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske (ZERP) i kroz režim epikontinentalnog pojasa (na morskom dnu i podzemlju) ostvaruje sadržaje isključivog gospodarskog pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša.
Nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, države članice EU više nisu izuzete iz primjene ZERP-a, već navedeni pojas, kao i svi isključivi gospodarski pojasevi i ribolovne zone drugih država članica Europske unije, postaje dio „voda Europske unije“, u kojem se primjenjuju pravila zajedničke ribarstvene politike i ostvaruje suradnja između država članica Europske unije vezano za zaštitu i očuvanja prirodnih bogatstava mora i morskog okoliša, dakle upravo onih aspekata koji su Republici Hrvatskoj posebno bitni.
Nadalje, predstavnica predlagatelja je informirala i o provedenim konzultacijama koje je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova provelo s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, uključujući i mogućnost proglašenja pune primjene isključivog gospodarskog pojasa. 
Po okončanju konzultacija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je u suradnji s drugim državnim tijelima pripremilo Izvješće, koje je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2. studenoga 2017. godine.
U spomenutom Izvješću je između ostaloga utvrđeno kako neovisno o tome u kojoj mjeri Republika Hrvatska već sada ostvaruje svoja prava i interese u Jadranskom moru, ima pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas i početi s njegovom punom primjenom, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i Pomorskim zakonikom.
Konzultacije sa susjednim državama su nastavljene, u prvom redu sa obalnim državama, a pogotovo sa Talijanskom Republikom. Krajem studenog održan je 4. sastanak Koordinacijskog odbora ministara Republike Hrvatske i Talijanske Republike. Tom je prigodom s talijanskim ministrom vanjskih poslova, Luigiem Di Maiom, potvrđena usklađenost dviju država u cilju proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru, kao i spremnost pristupanja razgovorima o razgraničenju.
Također je svoju namjeru za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, Republika Hrvatska prezentirala i slovenskoj strani te je obavljen niz razgovora, kako na ministarskoj razini tako i na razini predsjednika Vlada.
Ministar vanjskih poslova je o tome razgovarao između ostalih i s grčkim ministrom vanjskih poslova Nikosom Dendiasom, kao i s francuskim ministrom vanjskih poslova Jean-Yves Le Drianom, a o tome je govorio i u prosincu ove godine na video konferenciji „Med Dialogues,“  koja je okupila države Sredozemlja.
I ostale države u okruženju, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija su upoznate o namjeri Republike Hrvatske, no u odnosu na njih je ZERP u punoj primjeni, pa neće biti nekih promjena.
Krajem prosinca će se održati trilateralni sastanak ministara nadležnih za vanjske poslove Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije na kojem će se razgovarati o važnosti zajedničkog koordiniranog djelovanja s ciljem ekološke zaštite Jadrana i upravljanja plavim gospodarstvom. Još jedan trilateralni ministarski sastanak održat će se početkom 2021. godine, na kojem će razgovarati o jačanju suradnje u području Jadrana, uključujući gospodarsku suradnju i povezanost, a sve u svjetlu proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva s obje strane Jadranskog mora.
Spomenutom Odlukom proglasio bi se isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru u skladu s pravnim režimom utvrđenim UNCLOS-om i Pomorskim zakonikom, utvrdili morski prostori koji obuhvaćaju isključivi gospodarski pojas i načini utvrđivanja njegove vanjske granice, uredila bi se i privremena vanjska granica isključivog gospodarskog pojasa do njezina konačnog utvrđivanja, kao i utvrdio pravni režim isključivog gospodarskog pojasa u skladu s Pomorskim zakonikom, UNCLOS-om i zakonodavstvom EU-a. Odlukom će se također utvrditi dan stupanja Odluke na snagu,  odnosno datum kojim bi se izvan snage stavila Odluka o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru („Narodne novine“, br. 157/03, 77/04, 138/06 i 31/08).
Odlukom o isključivom gospodarskom pojasu Republike Hrvatske, sve države, ne dirajući u suverena prava i jurisdikciju Republike Hrvatske, i dalje uživaju međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava (sloboda plovidbe, preleta, postavljanja kabela i dr.).
Bitna razlika između isključivog gospodarskog pojasa i ZERP-a jest pravo kontrole brodova koji plove pod zastavom države članice EU, ako postoji opravdana sumnja da krše međunarodne standarde zaštite okoliša, posebice onečišćenja mora.

Također, svoj doprinos ovoj temi je dao predstavnik  Ministarstva poljoprivrede koji je istaknuo da se proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa, u segmentu ribarstva, za Republiku Hrvatsku, ništa neće promijeniti, budući je i ZERP dio ribolovnog mora EU.
No, da je ovdje riječ o unaprjeđenju međunarodnog okvira kroz koji se upravlja iskorištavanjem resursa Jadranskog mora, te nastavku dobre suradnje s Talijanskom Republikom u dijelu upravljanja resursima.
Naglasio je da kad govorimo o području isključivog gospodarskog pojasa, moramo znati da hrvatski koćari na tom području ostvaruju manje od 15 % ukupnog ulova, te da je naša flota dominantno usmjerena na ribolov u teritorijalnom moru gdje je stanje resursa povoljnije. 

Tijekom rasprave istaknuta je važnost proglašenja isključivog gospodarskog pojasa kako s hrvatske tako i s talijanske strane, jer će se omogućiti šira zaštita, posebice glede izlovljavanja ribe od strane trećih zemalja koje sada ribare u području tog dijela otvorenog mora.
    
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno  sa  devet (9)    glasova „ZA“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

1.    Prihvaća se Izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

2.    Podržava se Prijedlog Odluke proglašenju isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, i zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da na trilateralnom sastanku u siječnju 2021. godine, između Republike Hrvatske, Talijanske Republike i Republike Slovenije, podupre snaženje suradnje  u svijetlu proglašavanja isključivih gospodarskih pojaseva Republike Hrvatske i Talijanske Republike u 2021. godine, nakon čega će se potvrditi Odluka o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Hrvatskom saboru.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNIK ODBORA 
                                 
  Žarko Tušek
 

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2020. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: DKOM), aktom od 15. lipnja 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/102, Urbroj: 50301-05/14-20-15 od 8. listopada 2020 godine.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja izvijestila je da su sastavni dio godišnjeg izvješća zakonom propisani podaci i analize koji se odnose na žalbene predmete, ali i ocjena stanja u javnoj nabavi i ocjena stanja u pravnoj zaštiti.

Što se tiče financijskih pokazatelja rada DKOM-a, u 2019. godini je s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 17.311.848,23 kuna u Državni proračun, što predstavlja 14,32 % više nego u 2018. godini, ali i 6.886.439,23 kuna više sredstava od sredstava planiranih za rad DKOM-a za 2019. godinu.

Tijekom 2019. godine zaprimljeno je 1.209 žalbi što predstavlja povećanje od 3,33 % u odnosu na prethodnu godinu, ali navedeno ujedno znači da je u 2019. godini DKOM kontrolirao svega 6,59% od ukupnog broja postupaka javne nabave objavljenih u EOJN (13.190 postupaka).

Najveći broj zaprimljenih žalbi odnosi se na fazu odluke o odabiru (65,92%), ali je i dalje nastavljen trend velikog broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (31,85%).

Uočen je nastavak visokog trenda usvojenih žalbi (47%), ali i povećanje postotka odbačenih žalbi (22%).

DKOM je u 2019. uspio zadržati rok rješavanja žalbe  ispod zakonom propisanog roka od 30 dana, pa prosječan rok rješavanja iznosi 27 dana, dok je u postupcima financiranim iz EU fondova prosječan rok rješavanja dodatno skraćen u odnosu na prethodnu 2018. godinu i iznosi 25 dana od zaprimanja uredne žalbe. 

Istaknuto je da se je povećao broj izjavljenih e-žalbi na 47%, a kako se komunikacija u potpunosti odvija elektroničkim putem došlo je i do skraćenja rokova rješavanja u tim predmetima, u prosjeku 25 dana. U tom smislu DKOM predlaže razmotriti mogućnost uvođenja obvezne e-žalbe.

Pred Visokim upravnim sudom RH je protiv 10% odluka DKOM-a izjavljena upravna tužba, pri čemu je samo nešto manje od 3% odluka poništeno od strane Visokog upravnog suda. 

U odnosu na ocjenu stanja u javnoj nabavi općenito DKOM naglašava potrebu daljnjeg razvoja sustava javne nabave u dva pravca: Jačanje faze pripreme i planiranja postupaka nabave i Jačanje kapaciteta nadležnog za politiku javne nabave.

U smislu ocjene stanja u pravnoj zaštiti ukazuje se na moguća dodatna unapređenja zakonskog okvira javne nabave, pa se tako osim već spomenutog prijedloga za uvođenje  obvezne e- žalbe, ukazuje i na pojavu nešto većeg broja žalbi izjavljenih neposredno pred otvaranje ponuda i to do 4 dana pred otvaranje, a koje žalbe u iznimno visokom postotku od 69,7% završavaju odbačajem ili obustavom postupka (u pravilu zbog nepravodobnosti ili zbog neplaćenih naknada za pokretanje postupka), ali istovremeno obavezno zaustavljaju nastavak postupka nabave. Radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem takvih žalbi zaustavi postupak javne nabave bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite, DKOM ukazuje na mogućnost da se zakonskim izmjenama predvidi mogućnost za naručitelje da postupak nabave ne zaustavljaju u slučaju da je izjavljena žalba očito nepravodobna.

U raspravi se je otvorilo pitanje visine iznosa jedinstvene naknade od 5.000 kn  za žalbu na dokumentaciju i eventualna potreba njezinog povećanja.

Ujedno se je raspravilo o nužnosti jačanja kontrole javne nabave u daljnjem postupku, tj. u postupku izvšenja.

Predlagateljica je odgovorila da DKOM kao institucija smatra da je iznos naknade primjeren i omogućava pristup žalbi bez značajnih opterećenja proračuna naručitelja, a što je pozitivno,  s obzirom da kontrola zakonitosti u ranoj fazi objavljene dokumentacije utječe na kvalitetnije provođenje postupka javne nabave te smanjuje vjerojatnost financijskih korekcija u postupcima financiranim iz fondova Europske unije.

Nadalje, gledajući ukupan broj pokrenutih postupaka javne nabave, oko 13.000 bez bagatelnih nabava, kontrola ugovora i izvršenja ugovora je opsežan posao, pa DKOM iz tog razloga i predlaže u okviru ocjene stanja u javnoj nabavi  Jačanje kapaciteta nadležnog za politiku javne nabave i to osobito u dva aspekta njene nadležnosti – provođenju upravnog nadzora i sustavu edukacija u javnoj nabavi. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa deset (10) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2019. godinu

2. Temeljem članka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se da se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2019. godinu raspravi na sjednici Sabora.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2020. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: AZTN) aktom od 7. srpnja 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/100, Urbroj: 50301-05/14-20-9 od 8. listopada 2020 godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je AZTN u 2019. godini imao ukupno 772 riješena predmeta iz područja tržišnog natjecanja i zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi.

Za utvrđene povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom  tijekom 2019. godine izrečene su upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 4.119.500,00 kuna. 

U 2019. godini bilježi se povećanje riješenih predmeta od 12,6 posto u odnosu na 2018. godinu.

Veliki dio aktivnosti AZTN-a tijekom 2019. godine odnosio se na predmete vezane uz utvrđivanje zabranjenih horizontalnih sporazuma između poduzetnika (kartela). Ukupno je riješeno 25 predmeta iz ovog područja. Utvrđeno je postojanje dva (2) kartela u kojima je više poduzetnika konkurenata međusobno dogovaralo cijene svojih usluga i na taj način štetilo korisnicima usluga dogovarajući više cijene od tržišnih.

AZTN je tijekom 2019. godine proveo prethodno ispitivanje stanja na trinaest (13) mjerodavnih tržišta te je riješio ukupno 22 predmeta iz tog područja. Temeljem indicija utvrđenih tijekom prethodnog ispitivanja stanja na tržištu, postupak utvrđivanja zlouporabe vladajućeg položaja pokrenut je u dva (2) predmeta. U jednom od njih AZTN je postupak okončao prihvaćanjem mjera predloženih od strane poduzetnika. U drugom predmetu, unatoč dostatnim indicijama za pokretanje postupka, AZTN u postupku nije utvrdio postojanje dokaza o zlouporabi vladajućeg položaja.

U području ocjene dopuštenosti koncentracija AZTN je analizirao 35 mjerodavnih tržišta. Od ukupno riješenih 34 predmeta ocjene dopuštenosti koncentracija poduzetnika u 2019. godini, zbog mogućeg značajnog učinka tih koncentracija na tržišno natjecanje, u dva (2) predmeta provedene su dubinske pravne i ekonomske analize, odnosno u tim je predmetima provedena ocjena dopuštenosti koncentracije poduzetnika na 2. razini. U trinaest (13) predmeta koncentracije su ocjenjene dopuštenim na 1. razini, odnosno bez pokretanja postupka, budući da je bila riječ o koncentracijama koje nemaju značajan učinak na tržišno natjecanje. 

Nadalje, AZTN je u 2019. godini od Europske komisije (dalje u tekstu: EK) zaprimio 473 notifikacije koncentracija poduzetnika. U tim je predmetima trebalo provjeriti imaju li konkretne koncentracije, iako su prijavljene EK-u, učinak i na hrvatsko tržište.

U ostale značajne aktivnosti AZTN-a, svakako spadaju sektorska istraživanja tržišta,  promicanje prava i politike tržišnog natjecanja, davanje stručnih mišljenja i očitovanja na upite pravnih i fizičkih osoba, međuresorna  i međunarodna suradnja.

U ovom je izvještajnom razdoblju AZTN riješio ukupno 62 predmeta iz područja zabrane nepoštenih trgovačkih praksi. U devet (9) predmeta utvrđeno je nametanje nepoštenih trgovačkih praksi od strane više trgovaca i otkupljivača ili prerađivača te su za njih  izrečene upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 3.499.500,00 kuna. Ostala 53 predmeta iz tog područja su se odnosila na istraživanje pojedinih tržišta i očitovanja na upite fizičkih i pravnih osoba, komora i drugih subjekata te na međunarodnu suradnju s EK. 

Još jedan bitan segment poslovanja AZTN-a tijekom 2019. godine bila je međunarodna suradnja. Uspješno je dovršen twinning light projekt pomoći Agenciji za zaštitu konkurencije Crne Gore. U projektu, koji je Europska unija financirala s 250.000 eura, pravni i ekonomski stručnjaci AZTN-a radili su na jačanju kapaciteta crnogorske agencije u vođenju i rješavanju predmeta iz područja zaštite tržišnog natjecanja. 

Vezano uz sudsku zaštitu, protiv odluka AZTN-a, nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: VUSRH). 

U ovoj izvještajnoj godini, VUSRH-a je donio pet (5) odluka kojim je odbio tužbene zahtjeve tužitelja i u cijelosti potvrdio odluke AZTN-a.

U raspravi se je dotaknulo otkrivanja najtežih kršenja, i to kartela, prekograničnih kartela kao i kažnjavanja nepoštene prakse glede rokova plaćanja.

Predlagatelj je odgovorio da su postupci otkrivanja kartela zahtjevni i dugotrajni, da glede otkrivanja prekograničnih kartela postoji međunarodna suradnja u okviru koje nacionalna tijela pružaju pomoć drugim nacionalnim tijelima, a sa svime je upoznata i EK.

Vezano za sankcioniranje nepoštivanja rokova plaćanja, tj. nepoštenu praksu u tom dijelu, isto je izvan nadležnosti AZTN-a, budući AZTN postupa sukladno Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, dok su rokovi plaćanja propisani drugim pozitivnim pravnim propisima RH.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa devet (9) glasova „ZA“ i jedan (1) „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2019. godinu

2. Temeljem članka 44. stavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se da se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja 2019. godinu raspravi na sjednici Sabora

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 4. sjednici održanoj 24. studenoga 2020. godine razmotrio Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) COM (2020) 80, koje je predsjedniku Odbora za gospodarstvo, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 1. listopada 2020. godine.

Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/20-07/235, URBROJ: 50301-21/32-20-2, na sjednici održanoj 8. rujna 2020. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) te istaknula da Republika Hrvatska podržava donošenje Europskog propisa o klimi, kojim se utvrđuje cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. na području EU. Također, RH podržava što će njime biti obuhvaćeni svi sektori i svi staklenički plinovi.

Naglašeno je da je za transformaciju cjelokupnog gospodarstva EU-a potrebno da svi sektori zajednički doprinesu postizanju tog cilja na troškovno učinkovit i društveno pravedan način te da se održi i poveća konkurentnost gospodarstva i industrije EU-a na globalnim tržištima.

Također je predstavnica Ministarstva istaknula kako Hrvatska ispunjava obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova, koje su 2018. bile niže za 25% u odnosu na razine u 1990. godini.

Emisije Hrvatske čine 0,5% emisija Europske unije. 

Posebno je značajno da je Hrvatska je u 2018. godini povećala udio obnovljivih izvora energije na 28%.

U raspravi je istaknuto da zelene promjene donose i novi model razvoja ekonomije, pa u tom smislu treba maksimalno iskoristiti sredstva EU fondova i planirati projekte koji će osigurati zelenu tranziciju i klimatsku neutralnost.

Naglašeno je da se kroz kratke lance opskrbe može poboljšati plasman naših proizvođača, a ujedno i smanjiti prometno zagađenje.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 „ZA“ i 1 „SUZDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće

M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) COM (2020) 80

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 19. studenog 2020.  godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, drugo čitanje, P.Z.E. br. 9, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da se predloženim zakonom stvaraju  pretpostavke za učinkovitu provedbu Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja.

Uredba (EU) 2019/1150 se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice koje se pružaju ili čije se pružanje nudi poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji putem tih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica, nude robu ili usluge potrošačima.

Prijedlog Zakona određuje:
-    tijelo nadležno za provedbu Uredbe i ovoga Zakona kao i njegove zadaće (tijelo državne uprave nadležno za poslove gospodarstva),
-    tijelo za nadzor nad provedbom Zakona (Državni inspektorat)
-    prekršajne odredbe za postupanje protivno Zakonu (Državni inspektorat/sudovi).

Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom nastoje regulirati usluge internetskog posredovanja, koje su prepoznate kao ključne za omogućivanje poduzetništva i novih poslovnih modela, trgovine i inovacija te osigurati jednaki poslovni uvjeti za sve, učinkovito tržišno natjecanje, na dobrobit krajnjih potrošača.

U raspravi je istaknuto da su u Konačnom prijedlogu ovog zakona uvaženi svi konstruktivni prijedlozi izneseni na sjednici Odbora tijekom prvog čitanja.

Tako je uvažen prijedlog da se u članak članak 4. stavak  2. doda da službenici tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije tijekom nadzora pružatelja usluga internetskog posredovanja imaju mogućnost uvida i u softwarske mehanizme, a što će svakako pojačati kontrolu pružatelja usluga.

Isto tako uvažen je i prijedlog da se u članku 5. stavku 1. točki f) pružatelju usluga internetskog posredovanja odredi precizniji vremenski rok za postupanje, pa je umjesto „razuman rok“  propisan rok od 30 dana.

Također se u raspravi dotaklo i propisanih novčanih kazni. Istaknuto je da su novčane kazne preniske s obzirom na duljinu trajanja sudskih postupaka, samim time i otežavanja poslovanja te bi iste trebale biti u ovisnosti s težinom prekršaja.

Predlagatelj je nakon rasprave odgovorio da intencija zakona nisu drakonske kazne i da je njihova svrha preventivnog karaktera, budući je jasno regulirana sudska zaštita i izvansudsko rješavanje sporova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno s devet (9) glasova „ZA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                             PREDSJEDNIK ODBORA 
                                   Žarko Tušek

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 3. sjednici održanoj 19. studenog 2020.  godine razmotrio je Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu, s financijskim pokazateljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. listopada 2020. godine.
Odbor za gospodarstvo, na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvijestio je da  su u 2019. godini ostvareni ukupni prihodi od 116,734 milijuna kuna, rashodi u iznosu od 143,213 milijuna kuna te je ostvaren manjak prihoda od 26,479 milijuna kuna, koji se pokriva viškom prihoda i primitaka iz prethodnih godina u iznosu od 32,477 milijuna kuna te čini raspoloživi višak koji je prenešen u 2020. godinu u iznosu od 5,977 milijuna kuna.
Navedeni višak prihoda upotrijebio se u 2020. godini za nabavu roba i popunu Bilance strateških robnih zaliha te za tekuća i dodatna ulaganja u vlastita skladišta.
U 2019. godini izvršena je nabava roba i popuna Bilance strateških robnih zaliha u iznosu od 106,524 milijuna kuna, od toga je nabavljeno 30,141 milijuna kuna prehrambenih (pšenica, kukuruz, riža, brašno, tjestenina, jaja, meso, sir, konzerve, povrće, džem, ulje) i 76,383 milijuna neprehrambenih proizvoda (agregati, višenamjenske autocisterne, mobilne pumpe velikog kapaciteta, vreće za spavanje, šatori, vreće za ukop mrtvih tijela, box barijere za obranu od poplava, mobilne brane).
Ukupna vrijednost robnih zaliha (robe, nekretnina i opreme) na dan 32.12.2019. godine iznosila je 642,212 milijuna kuna.
U svrhu povećanja spremnosti za požarnu sezonu kao i eventualne opasnosti od poplava, sklopljeni su novi ugovori s JLS, DVD-ovima i javnim vatrogasnim postrojbama o čuvanju, održavanju i korištenju vatrogasne opreme, agregata, pumpi za vodu i opreme za zbrinjavanje stanovništva.
Istaknuto je da su ostvareni prihodi od prodaje goriva te da u robnim zalihama imamo dovoljno benzina i dizela.
Također je istaknuto  da je u 2019. godini izvršeno 37 izvanrednih nadzora nad poštivanjem ugovornih obveza skladištara strateških robnih zaliha i 158 nadzora prilikom provođenja godišnjeg popisa roba i objekata.

Za potrebe najsiromašnijih obitelji dana je robna pomoć Caritasu Križevačke eparhije kroz prehrambene i higijenske robe u vrijednosti od 9,151 milijuna kuna.

U raspravi se je nametnulo pitanje kapaciteta šatora i kontejnera koji su od velikog značaja uslijed elementarnih nepogoda, pa i sada uslijed ove COVID krize kao i rezervi goriva.

Predlagatelj je odgovorio da se raspolaže s oko 200 opremljenih kontejnera kao i dovoljnim brojem šatora i vreća za spavanje.
Nadalje, Agencija za ugljikovodike raspolaže rezervama goriva koje su imovina Republike Hrvatske, pa u tom smislu ima dovoljno goriva i u robnim zalihama.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je jednoglasno s 9 glasova „ZA“  odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se  Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2019. godinu, s financijskim pokazateljima

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                             PREDSJEDNIK ODBORA 
                                   Žarko Tušek
 

Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, s prijedlogom projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu, s prijedlogom  projekcija za 2022. i 2023. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državna agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste
- Autoceste Rijeka-Zagreb
- HŽ Putnički prijevoz
- HŽ infrastrukturu   

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu  i prijedlog projekcija za 2022. i 2023. godinu  kao i  prijedloge  financijskih planova za 2021. godinu i prijedloge projekcija za 2022. i 2023. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,  Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Centra za restrukturiranje i prodaju, Hrvatskskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zareb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ infrastrukturu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. listopada 2020. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
O prijedlogu Državnog proračuna i o Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna provedena je objedinjena rasprava.
 
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija izvjestio je da se u domaćem gospodarstvu u srednjoročnom razdoblju, nakon projiciranog pada BDP-a u 2020. godini očekuje nastavak rasta ekonomske aktivnosti uz porast BDP i to u 2021. godini 5%,  u 2022. 3,4% i 2023.godini 3,1%. Prihodna strana u projekcijskom razdoblju određena je očekivanim oporavkom gospodarskih aktivnosti i izmjenama u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak. Očekuje se i znatan učinak dobivanja novca iz postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, kao i novca iz nove financijske perspektive i to 6 milijardi eura nepovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura za zajmove.

U takovom makroekonomskom okruženju ukupni prihodi u 2021. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijardi kuna, u 2022. 152,7 milijardi kuna a u 2023. 153 milijarde kuna. Najveća stopa u prihodu državnog proračuna  su porezni prihodi koji su  u 2021. godini planirani u iznosu od 79,5 milijardi kuna, u 2022. 83,4 milijarde kuna te u 2023. 86,4 milijarde kuna. Unutar poreznih prihoda najveća stavka je porez na dodanu vrijednost koji je u  2021. planiran u iznosu od 53,7 milijardi kuna u 2022. 56,1 milijardi kuna te u 2023. 58,3 milijarde kuna. Doprinosi  su u 2021. planirani u iznosu od 24,6 milijardi kuna , u 2022. 25,5 milijardi kuna a u 2023. 26,4 milijarde kuna. Treća stavka po visini sredstava koja čine prihodovnu stranu proračuna su prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova a planirana su u 2021. u iznosu od 24,8 milijardi kuna, u 2022. 25,4 milijarde kuna te u 2023. 21,5 milijardi kuna.

Rashodi državnog proračuna u 2021. godini planirani su u iznosu od 158 milijardi kuna, u 2022. u iznosu od 160 milijardi kuna a u 2023. 157 milijardi kuna. Najveće stavke u rashodima državnog proračuna  su naknade građanima i kućanstvima koje se u 2021. godini planiraju u iznosu od  52,6 milijardi kuna, rashode za zaposlene u iznosu od 23,8 milijardi  te pomoći koje su u 2021. godini planirane u iznosu od 33,9 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 147,3 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda  u iznosu od  157,9 milijardi kuna planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu iznosi 10.6 milijardi  kuna odnosno 2,7 %  BDP-a. U 2022. godini planirani manjak je 7,3 milijardi kuna odnosno 1,8 % BDP-a dok se u 2023. planira manjak u iznosu od 4,2 milijardi kuna odnosno 1% BDP-a. 

Na poziciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja planirano je u 2021. godini 7 milijardi 302 milijuna kuna, u 2022. godini 9 milijardi 175 milijuna kuna a u 2023. godini 8 milijardi 351 milijun kuna. Najveće povećanje odnosi se na pomoći, koje su u 2020. godini iznosile 2 milijarde 58 milijuna kuna a u projekcijama za 2021. godinu 5 milijardi 53 milijuna kuna ta Fondovi EU, koji su u 2020. godini iznosili milijardu 72 milijuna kuna a u projekcijama za 2021. godinu 4 milijarde 593 milijuna kuna.

S ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodovnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak.

U raspravi koja je usljedila izneseno je niz stajališta te su postavljena pitanja vezana za decentralizaciju sredstava Fonda za izravnanje kako bi se moglo pomoći jedinicama lokalne uprave i samouprave. Predstavnik predlagatelja iznio je kako će sada biti povećana kontrola trošenja sredstava Fonda.
 Također u raspravi je konstatirano da Republika Hrvatska ima kontinuiran rast duga od 2013. godine kao i poreza i doprinosa za mirovinsko osiguranje uz rast rashoda za zaposlene, unatoč zabrani zapošljavanja poštujući princip dva u mirovinu na jednog novozaposlenog.

Izneseno je i stajalište da su najveća pomoć gospodarstvu mjere Vlade Republike Hrvatske u sinergiji sa poreznom reformom, rezultat čega je kako osiguranje radnih mjesta tako i mogućnost poduzetnika da povećaju plaće, što svakako treba objektivno vrednovati. Upozoreno je i na činjenicu da je tek jučer potignut dogovor između Europske komisije i Europskog Parlamenta o financijskom okviru za razdoblje koje slijedi. Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kako se formalno naziva sedmogodišnji budžet Unije, imati na raspolaganju oko 12,6 milijardi eura, a iz fonda za oporavak NGEU oko 9,4 milijarde. Pritom može računati na 5,9 milijardi bespovratnih sredstava, dok 2,35 milijardi eura dolazi u obliku zajmova. U tom smislu navedeno je da se radi na planu za oporavak i strategiji, no da za sve treba vremenski tijek. Istaknuto je i da je Republika Hrvatska pravovremeno predvidjela scenarije povlačenja sredstava iz EU fondova, uz napomenu da je gotovo nemoguće predvidjeti posljedice zdravstvenih problema kojima smo suočeni na globalnoj razini. Konstatirano je i da su određeni financijski stručnjaci sugerirali zaduživanje Republike Hrvatske tijekom proljeća o.g., no Vlada Republike Hrvatske je zaduživanjem u proteklih par mjeseci očuvala kreditni rejting države i zadužila se po minimalnim kamatnim stopama.

U završnom obraćanju je predstavnik predlagatelja Ministarstva financija izvjestio da je u javnom savjetovanju prijedlog Zakona o područnoj i lokalnoj samoupravi kojim se planira povećati udio u porezu na dohodak županijama sa 17% na 20% , a općinama i gradovima sa 60% na 74% . Pojašnjen je i rast duga države u predhodnim godinama te ukazano na potpore koje su namjenjene gospodarstvu, kulturi, športu i poljoprivredi kao i na rashode koji se odnose na mirovine, socijalne pomoći, različite projekte i sredstva za EU. Istaknuto je i da se porezna reforma odnosi na porez na dohodak na način da će se na istu bruto plaću moći isplatiti veća neto plaća , da će se PDV plaćati po naplati usluge, a da će mjere vezane uz porez na dobit utjecati na povećanje investicija. Što se tiče parafiskalnih nameta, usvojena je strategija njihovih smanjenja.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iznio je da je Prijedlog DPRH na razini razdjela samog Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike, po svim izvorima financiranja za 2021. godinu iznosi 7.302.575.667 kn, za 2022. godinu  9.175.549.708 kn te za 2023. godinu 8.351.885.571 kn
U okviru ovog prijedloga najznačajniji rashodi odnose se na Fondove EU i iznose  4.593.793.191 kn za 2021. godinu  te za projekte vodnokomunalne infrastrukture u iznosu od 1.326.053.154 kn, te nadalje uključujući učešća za EU projekte, promicanje energetske  učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada, za projekte iz područja zaštite prirode kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija.
Dodatno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se instrumentom Re-act EU pružaju dodatna sredstva najvažnijim gospodarskim sektorima koji doprinose mjerama za oporavak od krize kako bi se postavili temelji za zeleni, digitalni i otporni oporavak. Ministarstvo ima na raspolaganju 1.65 milijardi kuna.

U raspravi je navedeno da je 85%  svih troškova vezano za državne projekte, što je predstavnik predlagatelja demantirao i naveo da postoji analitički prikaz svih projekata iz kojeg je vidljivo koliko sredstava direktno odlazi u gospodarstvo. 

Također su postavljana pitanja vezana za zeleni razvoj i klimatsku neutralnost kojom prilikom je predstavnik predlagatelja napomenuo da se Zeleni plan ima više elemenata te da se trenutno u Ministarstvu radi na projektima koji će se predstaviti Europskoj komisiji i analizi subjekata vezano za taj fond.

Predstavnici izvanproračunskih korisnika i to Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavili su svoje prihode i rashode u izvještajnom razdoblju. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za„2 „protiv“ i 1 „suzdržan“ odlučio  Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU

te  sljedećih odluka

- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost   za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski  plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija ta 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju, 
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putnički prijevoz,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastruktura.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka,  predsjednika Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA    

Žarko Tušek  

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine, razmotrio je Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela  Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu zakona raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja izvjestio je da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, predsjednika Vlade, ministarstva i ministra financija te kazne za neispunjenje obveza vezanih za Državni proračun. 

Sredstva proračunske zalihe planirana su u iznosu od 100.000.000,00 kuna.

Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 33.853.727.037,00 kuna.
Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.210.036.859,00 kuna.
Godišnja vrijednost novih jamstava za 2021. godinu iznosi 5.500.000.000,00 kuna, od čega se 2.800.000.000,00 odnosi na izvanproračunske korisnike iz članka 41. stavak 3. Ovoga Zakona.
Jamstvena zaliha za jamstva u Proračunu iznosi 300.000.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 glasova „za“ 2 „protiv“ i 1“suzdržan“ glas odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje 

    
Z A K O N A O

 IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA    
Žarko Tušek      

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 9. rujna 2020. godine raspravio Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. kolovoza 2020. godine.

Odbor je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predloženi zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je izvijestila da je Uredba (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja u izravnoj je primjeni u svim državama članicama od 12. srpnja 2020.
Države članice dužne su osigurati zakonodavni okvir koji će omogućiti provedbu Uredbe, u svrhu čega se i donosi ovaj Zakon. 

Dakle, Zakonom se podrobnije propisuje provedba Uredbe (EU) 2019/1150 te se određuju:
-    tijelo nadležno za provedbu Uredbe i ovoga Zakona kao i njegove zadaće (tijelo državne uprave nadležno za poslove gospodarstva),
-    tijelo za nadzor nad provedbom Zakona (Državni inspektorat)
-    prekršajne odredbe za postupanje protivno Zakonu (Državni inspektorat/sudovi).

Svrha Uredbe i ovoga Zakona je doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem pravila kojima se osigurava da poslovni korisnici usluga internetskog posredovanja i korporativni korisnici internetskih stranica u odnosu na internetske tražilice uživaju prikladnu transparentnost, pravednost i mogućnosti djelotvorne pravne zaštite.

Uredba se primjenjuje na usluge internetskog posredovanja i internetske tražilice koje se pružaju ili čije se pružanje nudi poslovnim korisnicima i korporativnim korisnicima internetskih stranica koji imaju poslovni nastan ili boravište u Uniji i koji, putem tih usluga internetskog posredovanja ili internetskih tražilica, nude robu ili usluge potrošačima koji se nalaze u Uniji, neovisno o mjestu poslovnog nastana ili boravišta pružatelja tih usluga i neovisno o pravu koje je inače mjerodavno.

Prema istraživanju Eurobarometra, gotovo polovina (42%) malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji  izjavila je da svoje proizvode i usluge prodaje putem internetskih tražilica.  

Oko 50%  je onih koji se u takvom poslovanju na platformama susreću s problemima, iz razloga što pružatelji tih usluga često imaju veću pregovaračku moć, koja im u praksi omogućuje da postupaju jednostrano, na način koji može biti nepravedan i štetan za legitimne interese njihovih poslovnih korisnika. Na primjer, mogli bi jednostrano poslovnim korisnicima nametnuti prakse koje uvelike odstupaju od dobrog poslovnog ponašanja ili su u suprotnosti s načelom dobre vjere i poštenog poslovanja. 

Ovom Uredbom uređuju se takve potencijalne poteškoće u ekonomiji internetskih platformi.

Zaključno je predstavnica predlagatelja istaknula da je ova zakonska inicijativa od ključne važnosti i za zaštitu mikro, malih i srednjih poduzeća kao prvih korisnika tih usluga, kao i za stvaranje zakonodavnog okvira kojim se jamči pošteno i učinkovito tržišno natjecanje. 

U  raspravi na Odboru bilo je predloženo da se unutar odredbe:
-     članka 4. stavka 2. razmotri mogućnost propisivanja i „uvida u software/softwarske mehanizme“, tj. da su pružatelji usluga internetskog posredovanja dužni radi provedbe inspekcijskog nadzora omogućiti  službenicima tijela državne uprave nadležnog za poslove inspekcije i uvid u software koji se koristi za internetsko posredovanje/kupovinu
-     članka 5. stavka 1. točke f) jasnije definira „razuman rok“ , kako bi se dobio precizniji vremenski orijentir za postupanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je većinom glasova, deset (10) glasova „za“ i  dva (2)  “suzdržana” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1150 o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja

2. Prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.    

PREDSJEDNIK ODBORA

Žarko Tušek