Uz prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, s prijedlogom projekcija za 2022. i 2023. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2021. godinu, s prijedlogom projekcija za 2022. i 2023. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Državna agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste
- Autoceste Rijeka-Zagreb
- HŽ Putnički prijevoz
- HŽ infrastrukturu
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 11. studenoga 2020. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i prijedlog projekcija za 2022. i 2023. godinu kao i prijedloge financijskih planova za 2021. godinu i prijedloge projekcija za 2022. i 2023. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Centra za restrukturiranje i prodaju, Hrvatskskih autocesta, Autoceste Rijeka-Zareb, HŽ Putnički prijevoz i HŽ infrastrukturu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je na temelju svoje nadležnosti iz članka 179. stavak 2 Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
O prijedlogu Državnog proračuna i o Zakonu o izvršavanju Državnog proračuna provedena je objedinjena rasprava.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija izvjestio je da se u domaćem gospodarstvu u srednjoročnom razdoblju, nakon projiciranog pada BDP-a u 2020. godini očekuje nastavak rasta ekonomske aktivnosti uz porast BDP i to u 2021. godini 5%, u 2022. 3,4% i 2023.godini 3,1%. Prihodna strana u projekcijskom razdoblju određena je očekivanim oporavkom gospodarskih aktivnosti i izmjenama u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak. Očekuje se i znatan učinak dobivanja novca iz postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, kao i novca iz nove financijske perspektive i to 6 milijardi eura nepovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura za zajmove.
U takovom makroekonomskom okruženju ukupni prihodi u 2021. godini planirani su u iznosu od 147,3 milijardi kuna, u 2022. 152,7 milijardi kuna a u 2023. 153 milijarde kuna. Najveća stopa u prihodu državnog proračuna su porezni prihodi koji su u 2021. godini planirani u iznosu od 79,5 milijardi kuna, u 2022. 83,4 milijarde kuna te u 2023. 86,4 milijarde kuna. Unutar poreznih prihoda najveća stavka je porez na dodanu vrijednost koji je u 2021. planiran u iznosu od 53,7 milijardi kuna u 2022. 56,1 milijardi kuna te u 2023. 58,3 milijarde kuna. Doprinosi su u 2021. planirani u iznosu od 24,6 milijardi kuna , u 2022. 25,5 milijardi kuna a u 2023. 26,4 milijarde kuna. Treća stavka po visini sredstava koja čine prihodovnu stranu proračuna su prihodi od pomoći koji se najvećim dijelom odnose na sredstva iz EU fondova a planirana su u 2021. u iznosu od 24,8 milijardi kuna, u 2022. 25,4 milijarde kuna te u 2023. 21,5 milijardi kuna.
Rashodi državnog proračuna u 2021. godini planirani su u iznosu od 158 milijardi kuna, u 2022. u iznosu od 160 milijardi kuna a u 2023. 157 milijardi kuna. Najveće stavke u rashodima državnog proračuna su naknade građanima i kućanstvima koje se u 2021. godini planiraju u iznosu od 52,6 milijardi kuna, rashode za zaposlene u iznosu od 23,8 milijardi te pomoći koje su u 2021. godini planirane u iznosu od 33,9 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 147,3 milijardu kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 157,9 milijardi kuna planirani manjak državnog proračuna za 2021. godinu iznosi 10.6 milijardi kuna odnosno 2,7 % BDP-a. U 2022. godini planirani manjak je 7,3 milijardi kuna odnosno 1,8 % BDP-a dok se u 2023. planira manjak u iznosu od 4,2 milijardi kuna odnosno 1% BDP-a.
Na poziciji Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja planirano je u 2021. godini 7 milijardi 302 milijuna kuna, u 2022. godini 9 milijardi 175 milijuna kuna a u 2023. godini 8 milijardi 351 milijun kuna. Najveće povećanje odnosi se na pomoći, koje su u 2020. godini iznosile 2 milijarde 58 milijuna kuna a u projekcijama za 2021. godinu 5 milijardi 53 milijuna kuna ta Fondovi EU, koji su u 2020. godini iznosili milijardu 72 milijuna kuna a u projekcijama za 2021. godinu 4 milijarde 593 milijuna kuna.
S ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodovnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak.
U raspravi koja je usljedila izneseno je niz stajališta te su postavljena pitanja vezana za decentralizaciju sredstava Fonda za izravnanje kako bi se moglo pomoći jedinicama lokalne uprave i samouprave. Predstavnik predlagatelja iznio je kako će sada biti povećana kontrola trošenja sredstava Fonda.
Također u raspravi je konstatirano da Republika Hrvatska ima kontinuiran rast duga od 2013. godine kao i poreza i doprinosa za mirovinsko osiguranje uz rast rashoda za zaposlene, unatoč zabrani zapošljavanja poštujući princip dva u mirovinu na jednog novozaposlenog.
Izneseno je i stajalište da su najveća pomoć gospodarstvu mjere Vlade Republike Hrvatske u sinergiji sa poreznom reformom, rezultat čega je kako osiguranje radnih mjesta tako i mogućnost poduzetnika da povećaju plaće, što svakako treba objektivno vrednovati. Upozoreno je i na činjenicu da je tek jučer potignut dogovor između Europske komisije i Europskog Parlamenta o financijskom okviru za razdoblje koje slijedi. Hrvatska će iz novoga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kako se formalno naziva sedmogodišnji budžet Unije, imati na raspolaganju oko 12,6 milijardi eura, a iz fonda za oporavak NGEU oko 9,4 milijarde. Pritom može računati na 5,9 milijardi bespovratnih sredstava, dok 2,35 milijardi eura dolazi u obliku zajmova. U tom smislu navedeno je da se radi na planu za oporavak i strategiji, no da za sve treba vremenski tijek. Istaknuto je i da je Republika Hrvatska pravovremeno predvidjela scenarije povlačenja sredstava iz EU fondova, uz napomenu da je gotovo nemoguće predvidjeti posljedice zdravstvenih problema kojima smo suočeni na globalnoj razini. Konstatirano je i da su određeni financijski stručnjaci sugerirali zaduživanje Republike Hrvatske tijekom proljeća o.g., no Vlada Republike Hrvatske je zaduživanjem u proteklih par mjeseci očuvala kreditni rejting države i zadužila se po minimalnim kamatnim stopama.
U završnom obraćanju je predstavnik predlagatelja Ministarstva financija izvjestio da je u javnom savjetovanju prijedlog Zakona o područnoj i lokalnoj samoupravi kojim se planira povećati udio u porezu na dohodak županijama sa 17% na 20% , a općinama i gradovima sa 60% na 74% . Pojašnjen je i rast duga države u predhodnim godinama te ukazano na potpore koje su namjenjene gospodarstvu, kulturi, športu i poljoprivredi kao i na rashode koji se odnose na mirovine, socijalne pomoći, različite projekte i sredstva za EU. Istaknuto je i da se porezna reforma odnosi na porez na dohodak na način da će se na istu bruto plaću moći isplatiti veća neto plaća , da će se PDV plaćati po naplati usluge, a da će mjere vezane uz porez na dobit utjecati na povećanje investicija. Što se tiče parafiskalnih nameta, usvojena je strategija njihovih smanjenja.
Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iznio je da je Prijedlog DPRH na razini razdjela samog Ministarstva, dakle uključujući sve proračunske korisnike, po svim izvorima financiranja za 2021. godinu iznosi 7.302.575.667 kn, za 2022. godinu 9.175.549.708 kn te za 2023. godinu 8.351.885.571 kn
U okviru ovog prijedloga najznačajniji rashodi odnose se na Fondove EU i iznose 4.593.793.191 kn za 2021. godinu te za projekte vodnokomunalne infrastrukture u iznosu od 1.326.053.154 kn, te nadalje uključujući učešća za EU projekte, promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, smanjenja količina otpada, za projekte iz područja zaštite prirode kao i jačanja gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija.
Dodatno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se instrumentom Re-act EU pružaju dodatna sredstva najvažnijim gospodarskim sektorima koji doprinose mjerama za oporavak od krize kako bi se postavili temelji za zeleni, digitalni i otporni oporavak. Ministarstvo ima na raspolaganju 1.65 milijardi kuna.
U raspravi je navedeno da je 85% svih troškova vezano za državne projekte, što je predstavnik predlagatelja demantirao i naveo da postoji analitički prikaz svih projekata iz kojeg je vidljivo koliko sredstava direktno odlazi u gospodarstvo.
Također su postavljana pitanja vezana za zeleni razvoj i klimatsku neutralnost kojom prilikom je predstavnik predlagatelja napomenuo da se Zeleni plan ima više elemenata te da se trenutno u Ministarstvu radi na projektima koji će se predstaviti Europskoj komisiji i analizi subjekata vezano za taj fond.
Predstavnici izvanproračunskih korisnika i to Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavili su svoje prihode i rashode u izvještajnom razdoblju.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 6 glasova „za„2 „protiv“ i 1 „suzdržan“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU
te sljedećih odluka
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija ta 2022. i 2023. godinu,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putnički prijevoz,
- odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ infrastruktura.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek