Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 27. sjednici održanoj 28. listopada 2021. godine razmotrio Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2020. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija), aktom od 16. lipnja 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/21-12/65, Urbroj: 50301-05/05-21-13 od 22. srpnja 2021. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da je Državna komisija žalbeno tijelo u sustavu javne nabave te da svake godine podnosi izvješće o svom radu Hrvatskome saboru.
Tijekom 2020. godine, unatoč svim izazovima koji su nastali kao posljedica pandemije COVID-19 i potresa, zahvaljujući iznimnim naporima koji su posljednjih godina uloženi u digitalizaciju žalbenog postupka kao i digitalizaciju unutarnjeg poslovanja, Državna komisija uspjela je ostvariti iznimne rezultate, koji su nadmašili prethodne godine u smislu smanjenja prosječnih rokova rješavanja žalbenih predmeta kao i smanjenja broja odluka Državne komisije koje su poništene od strane Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: VUS) kao drugostupanjskog tijela.
Naime, tijekom 2020. godine Državna komisija uspjela je u odnosu na 2019. dodatno smanjiti prosječno vrijeme rješavanja predmeta od kompletiranja do donošenja odluke sa 16 na 13 dana (u fondovskim predmetima na čak 11 dana) te prosječno vrijeme od urednosti žalbe do donošenja odluke s 27 na 26 dana, dok je u postupcima financiranim iz EU fondova (koji se smatraju osobito žurnima) taj rok prosječno skraćen na čak 23 dana.
Unatoč povećanoj brzini rješavanja predmeta u 2020. treba naglasiti da ta brzina nije bila na uštrub kvalitete.
Tijekom 2020. godine povećao se broj tužbi protiv odluka Državne komisije, no dodatno je smanjen postotak usvojenih tužbi i to na 11% (od ukupnog broja izjavljenih tužbi), dok je u 2019. godini bilo 13% usvojenih tužbi.
Na ovaj način postignuta je vrlo visoka razina pravne sigurnosti u sustavu pravne zaštite u javnoj nabavi, što proizlazi iz toga da je svega 1,4% odluka koje je Državna komisija donijela u 2020. godini poništen od strane VUS-a.
Kroz osiguravanje neometanog funkcioniranja pravne zaštite u okviru sustava javne nabave, Državna komisija je doprinijela smanjenju prepreka za očekivani brzi gospodarski oporavak i investicije.
Što se tiče financijskih pokazatelja rada Državne komisije, predstavnica predlagatelja je istaknula da su oni detaljno prikazani u Izvješću, no da je potrebno naglasiti da je u 2020. godini s osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćen iznos od 16.016.391,52 kuna u Državni proračun, a što predstavlja 5.530.712,52 kuna više sredstava od sredstava planiranih za rad Državne komisije za 2020. godinu.
Nadalje, što se tiče zaprimljenih žalbi, najveći broj žalbi odnosi se na fazu odluke o odabiru (66%), ali je i dalje nastavljen velik broj žalbi na dokumentaciju o nabavi (30%), što se ocjenjuje kao pozitivan trend obzirom da kontrola zakonitosti u ranoj fazi objavljene dokumentacije utječe na kvalitetnije provođenje postupka javne nabave te smanjuje vjerojatnost financijskih korekcija u postupcima financiranim iz fondova Europske unije. Uočen je nastavak visokog trenda usvojenih žalbi (45%).
Državna komisija u Izvješću, osim podataka o predmetima koji su rješavani ima dužnost sukladno zakonu iznijeti svoje viđenje stanja u javnoj nabavi općenito, kao i stanja u pravnoj zaštiti. U tom dijelu Izvješća ukazuje se na pozitivne učinke elektroničke žalbe i u tom smislu predlaže uvođenje obvezne e-žalbe. Također, ponavljaju se navodi iz prethodnog izvješća o velikom broju žalbi koje se izjavljuju neposredno pred otvaranje ponude, a u cilju zaustavljanja postupaka nabave te se i u tom smislu predlažu određena zakonska rješenja, kako bi se takve zlouporabe spriječile. Ujedno se ukazuje i na postupanje pojedinih gospodarskih subjekta zlouporabom procesnih ovlaštenja, odnosno izjavljivanjem žalbi bez žalbenih navoda, pa tako dodatno odugovlače žalbene postupke, samim time i postupke javne nabave.
U raspravi je pohvaljen rad Državne komisije kao i dostavljeno Izvješće.
Nadalje, istaknuto je da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo postupak za izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi te da je završeno savjetovanje o prethodnoj procjeni, u okviru kojeg Obrasca su predložene izmjene Zakona u dijelu koji se odnosi na žalbene postupke, pa je pitanje za predstavnicu Državne komisije bilo usmjereno upravo na njihove prijedloge u godišnjim izvješćima, odnosno jesu li predložene izmjene na tragu tih prijedloga.
Također, postavljeno je pitanje koliko je ukupno zaposlenih žena, zatim potrebe novih zapošljavanja (posebno sada kada kreću novi programi za povlačenje sredstava iz EU fondova), edukacije zaposlenih, načina sankcioniranja “profesionalnih žalitelja”, podizanje pragova javne nabave u obnovi i uloga Državne komisije u kontroli postupaka upravo u postupcima obnove.
Predstavnica Državne komisije je odgovorila da se prema Obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi ide u smjeru prijedloga Državne komisije.
Predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknula da resorno Ministarstvo s dužnom pažnjom prati sva izvješća Državne komisije te da su ista na neki način i smjerokaz kako poboljšati sustav javne nabave.
Nadalje, predstavnica Državne komisije je odgovorila da veći udio među članovima zauzimaju žene (77%). Smatra da se broj žalbi neće drastično povećati zbog povlačenja EU sredstava, no ukoliko se pokaže suprotno, ići će se u nova zapošljavanja, budući im sistematizacija to omogućava. Što se edukacije tiče, zaposlenici se kontinuirano educiraju, sukladno dostupnim edukacijama, a koje pokrivaju njihov interes.
U odnosu na „profesionalne žalitelje“, predstavnica Državne komisije je istaknula da prije samih sankcija treba spriječiti takva postupanja, a u tom smjeru se i predlažu zakonske izmjene. Naglasila je da je podizanje pragova javne nabave dopušteno direktivom EU koja uređuje to područje, a u procesu obnove, uz jednostavniji sam postupak nabave, nadležnost Državne komisije ostaje na istoj razini (kontrola ista).
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno, sa 9 (devet) glasova ”ZA” odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2020. godinu
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek