Na temelju Zaključka Odbora za gospodarstvo sa 33. sjednice, Klasa: 021-08/22-01/04, Urbroj: 6521-6-22- od 9. ožujka 2022. godine, Odbor za gospodarstvo održao je tematsku sjednicu na temu: „Stanje zaliha energenata u Republici Hrvatskoj, koji čini sastavni dio ovog Zapisnika.
Odbor za gospodarstvo raspolagao je materijalima koje je na tu temu pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Agencije za ugljikovodike.
Na početku sjednice predsjednik Odbora Žarko Tušek istaknuo je da je jedna trećina članova Odbora za gospodarstvo predložila ovu tematsku sjednicu, a na temelju kojeg prijedloga je Odbor za gospodarstvo donio Zaključak da se ista održi smatrajući temu od interesa svih građana i građanki Republike Hrvatske.
Potpredsjednica Odbora Anka Mrak-Taritaš, uvodno je kazala kako je o ovoj temi potrebno razgovarati uzimajući u obzir nekoliko aspekta - postojeće stanje zaliha, cijene plina i električne energije i domaća proizvodnja. Skrenula je također pozornost na rasprave i lobiranja koja se trenutačno vode na razini EU-a oko ugljena i nuklearne energije, istaknula važnost kapaciteta LNG terminala na Krku za godišnje potrebe Republike Hrvatske te značaj ponovnog aktiviranja rafinerije u Rijeci.
Govoreći o osiguranju opskrbe energetskim derivatima u Republici Hrvatskoj, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić upoznao je članove Odbora sa svim mjerama koje Vlada i ministarstvo poduzimaju kako bi se smanjili šokovi zbog porasta cijena energenata koje su posljedica ratnih okolnosti u Ukrajini i poremećaja u dobavnim pravcima. Istaknuo je kako su postoci u promjeni burzovnih cijena svih energenata - plina, električne energije, nafte i ugljena strašno veliki kada se uspoređuju spot cijene tih energenata u 2020., 2021., i 2022. godini.
Posebno se osvrnuo na velik rast cijena biogoriva te na mjere koje se poduzimaju kako bi se smanjila visina penala za nestavljanje biogoriva na tržište, odnosno smanjenje penalizacije na 0,01 kn/MJ. Osvrnuo se i na vladin Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata.
Istaknuo je da su fizičke zalihe energenata u Republici Hrvatskoj kod hrvatskih komercijalnih kompanija „vrlo ozbiljne količine“ te kako INA kreće s aktiviranjem rada rafinerije u Rijeci.
Također je naglasio kako HEP, odnosno toplane, imaju spremne rezervoare za plinsko ulje te da su ga toplinari izvijestili da nemaju problema s opskrbom energentima.
Što se pak tiče opskrbe električnom energijom, u prilog ne ide sušna godina. No, unatoč tome, HEP planira proizvesti oko 18,2 teravata električne energije, odnosno 32 posto iz hidro potencija, 12 posto iz elektrana na plin, 8 posto iz ugljena, 15 posto od NE Krško, te 1-2 posto iz obnovljivih izvora energije.
U vezi s NE Krško, Milatić se osvrnuo i na inicijativu da se u taksonomiji nuklearna energija navodi kao energija koja ne emitira CO2 te napomenuo kako je 60 % proizvodnje HEP-a bez CO2. Govorio je i o poboljšanju suradnje sa Slovenijom u vezi s NE Krško te izrazio zadovoljstvo redovitim sastancima međudržavnih povjerenstava za NE.
U vezi s opskrbom plinom Milatić je rekao da se ne očekuje nikakav problem te da se značajne količine koje postoje u robnim zalihama neće koristiti za ovaj poremećaj na tržištu.
Predsjednik Uprave za ugljikovodike Marijan Krpan govorio je o potencijalima za eksploataciju plina na postojećim eksploatacijskim poljima u Hrvatskoj te planovima za daljnja ispitivanja i eksploataciju plina na Jadranu i kontinentalnoj Hrvatskoj koji mogu pridonijeti budućoj domaćoj proizvodnji plina.
Govoreći o paketu mjera za ublažavanje rasta cijena energenata rečeno je kako će od 1. travnja računi za električnu energiju kućanstava porasti prosječno za 9,6 posto umjesto 23 posto, a cijene plina oko 16 posto za što je predviđena i potpora svim kućanstvima koja koriste plin od 10 lipa/kWh.
Nadalje, Krpan je istaknuo je da je INA izašla s priopćenjem o otvaranju nove bušotine za proizvodnju plina- IKA-B.
Istaknuo je da će bušotina, puštena u rad nedavno, proizvoditi 150 000 m3 dnevno. S obzirom na dnevnu proizvodnju Republike Hrvatske koja iznosi 2 000 000 m3, udio INE u proizvodnji iznosi 7%.
Bušotina Marica također uskoro kreće sa proizvodnjom, a njezin kapacitet iznositi će između 40 000 i 50 000 m3 dnevno. Sa ove 2 bušotine, INA će proizvoditi dodatnih 200 000 m3 plina dnevno, što je 10% kapaciteta Republike Hrvatske.
Edison, koji je ostao prisutan na Jadranu, sa INA-om ima zajednički projekt – bušotinu Irena, koja kreće sa proizvodnjom 2024. godine. Procijenjuje se da će Irena dnevno proizvoditi 550 000 m3 plina, što trenutno čini 25% ukupne proizvodnje plina u Republike Hrvatske.
INA od kolovoza kreće u istražna bušenja na postojećim eksploatacijskim poljima, čime će sa 5 novih platformi sigurno doprinijeti budućoj proizvodnji plina.
Što se tiče kopna, na bloku SA-10 prisutna je tvrtka Vermillion, sa svoja 2 plinska ležišta, Cerić i Berak, koja startaju proizvodnju svaki sa 250 000 m3, a rezerve na tom području iznose između 2 i 3 milijardi m3.
Također, na području SA-10 nailazimo i na određeni naftni potencijal, koji bi mogao iznositi oko 35 milijuna barela nafte.
Na bloku SA-07 izdana je dozvola za istraživanje ugljikovodika, snimljena je seizmika, preliminarna procjena resursa iznosi gotovo 200 milijuna barela što je optimistično jer Inine rezerve u Panonskom bazenu su 93 milijuna barela, nafte i plina zajedno.
Na kopnu je prisutna i tvrtka Aspect te je na bloku SA-06 snimljena je seizmika. Prepoznato je nekoliko prospekata za bušenje svaki s cca 3-5 milijuna barela. Moguća su pozitivna iznenađenja i u bloku DR-03 gdje je INA snimila ogroman volumen 3D seizmike koja je najmodernija tehnologija potrebna za bušenje.
Također, područje Međimurja (SZ-01) očekuje pozitivan potencijal, gdje već postoji proizvodnja na poljima Vučkove, Vukanove, Zebanec.
Dotaknuo se i geotermi te naglasio da je Agencija kroz NPOO dobila iznos od 230 milijuna kuna od Europske unije za ulaganje u istraživanje geotermalnog potencijala u svrhe toplinarstva. Na šest područja će Agencija snimiti seizmiku, a na 2 najbolja područja i bušiti u ime i za Republiku Hrvatsku.
Što se tiče geotermi i proizvodnje struje, potencijala ima, pripremili su nekoliko lokaliteta. U 2. kvartalu ove godine idu natječaji za par istražnih blokova za proizvodnju geotermalne vode u energetske svrhe.
Naglasio je da i u sektoru poljoprivrede postoji niz inicijativa s kojima se svakodnevno susreću, gdje je potencijal za upotrebu geotermi ogroman.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa 11 (jedanaest) glasova ”ZA” usvojio sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Nema poremećaja u opskrbi i sigurnosti opskrbe u Republici Hrvatskoj glede plina i naftnih derivata.
2. Zadužuje se resorno Ministarstvo da u slučaju bilo kakvih poremećaja opskrbe, zaliha i tržišta promptno izvještava Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek