Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 28. sjednici održanoj 2. studenog 2021. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna.
Slijedom toga, ovim se Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja.
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 31,3 milijuna kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 42,4 milijarde kuna.
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona povećavaju se i iznose 22,1 milijardu kuna, dok prema trenutno važećem Zakonu iznose 21,9 milijardi kuna.
Nadalje, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 83,2 milijuna kuna i iznosi 2,7 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga smanjuju se za 21,6 milijuna kuna i iznose 2,6 milijardi kuna.
Također, ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave umjesto dosadašnjih tri posto.
Naime, tijekom 2021. godine došlo je do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a time i do iskorištenja kvote od tri posto dozvoljenog zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2021. godini.
Ujedno se propisuje da iznos beskamatnog zajma temeljem Odluke o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko–moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa ne ulazi u ukupnu godišnju obvezu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 88. Zakona o proračunu u 2021. godini.
U raspravi se je tražilo pojašnjenje članka 2. Konačnog prijedloga zakona, vezano za povećanje koje se odnosi na mogućnost davanja suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a umjesto dosadašnjih tri posto.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je to posljedica povećanih zahtjeva jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema resornom Ministarstvu, a kao odgovor jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na ovu COVID krizu te je naglasio da je zaduživanje prošle godine bilo moguće do pet posto.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 3 (tri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek