Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 10. sjednici održanoj 24. veljače 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 1. listopada 2020. godine.
Odbor je raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela, sukladno članku 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/20-12/131, Urbroj: 50301-05/31-20-5 od 19. studenoga 2020. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je jedan od ciljeva službene ekonomske politike i smanjenje parafiskalnih nameta, pa se stoga predloženim izmjenama predlaže da doprinos koji prema Zakonu o obrtu plaćaju svi članovi Hrvatske obrtničke komore (u daljnjem tekstu: HOK) više ne bude obvezatan već samo dobrovoljan, da financiranje HOK-a bude iz dobrovoljnih doprinosa članova te da ista mora tržišno djelovati.
Cilj takve izmjene je da se obrtnicima olakša poslovanje oslobađajući ih jednog od niza parafiskalnih nameta.
U prilog navedenom, predstavnik predlagatelja je iznio i sljedeću argumentaciju: dobrovoljna članarina se je u zemljama tranzicije pokazala dobrom zbog povećanja kvalitete usluge, šok koji za instituciju može nastati ukidanjem članarina dade se riješiti operacionalizacijom troškova, promatrajući poslovanje HOK-a u periodu 2018.-te na 2019. godinu prihodi od usluga iznosili su samo 1,5 % ili 321.238,00 kn (pad od 10%), dok su prihodi od članarina iznosili 65% ili 14.635.007 kn (rast od 10 % u odnosu na prethodnu godinu), iz čega proizlazi da se Hrvatska obrtnička komora financira iz članarina, a ne proizvoda i usluga.
Nadalje, na gore navedeni period odnosi se i iznos plaća, koje su ukupno za zaposlene iznosile 6.526.869 (rast od 6%), a voditelji regionalnih odjela dobili su i nagrade.
Kao dobar primjer dobrovoljnog članstva predlagatelj je naveo Bugarsku koja ima dobrovoljno članstvo za 70 tisuća članica te Sloveniju i Slovačku.
U okviru rasprave je istaknuto da Hrvatska u komorskim sustavima slijedi germanski model te da HOK ima niz važnih funkcija koje nikako ne mogu biti prepuštene tržištu, kao što su npr. strukovno obrazovanje, sud časti (izbjegavaju se dugotrajni sudski postupci i troškovi odvjetnika), praćenje zakonodavstva i davanje zakonskih inicijativa za sve obrtnike.
Naglašeno je da HOK predstavlja i zastupa interese svih obrtnika i djelatnosti, ima prepoznatljivost prema institucijama te aktvno brani i artikulra stavove svojih članica prema Vladi RH, što je posebno vidljivo kroz cehove koji prepoznaju probleme određene branše (npr. ceh ugostitelja izborio se za snižavanje PDV-a na ugostiteljske usluge; ceh ribara izborio se za uvođenje plavog dizela-povlaštena cijena energenta, naknade za privremenu obustavu ribolova, scraping; ceh prijevoznika izborio se za povrat dijela uplaćene cestarine iz goriva, itd.).
Također je navedeno da bi trebalo razmotriti na koji način želimo imati određene usluge, pa u vezi s time i da li bi HOK trebali plaćati članovi ili država.
No, tu se je odmah otvorilo i pitanje neovisnosti HOK-a ukoliko bi ovisila o državnom proračunu.
Istaknuto je i da se treba utvrditi da li je to doista parafiskalni namet ili ne.
Tijekom rasprave kontinuirano je naglasak stavljan na obrazovanje, važnost očuvanja strukovnih zanimanja i domicilne radne snage (stranci zaposleni u RH će u budućnosti potraživati mirovine iz našeg sustava), a o čemu HOK posebnu brigu vodi kroz konzultacije sa srednjim školama prilikom planiranja upisa (25 godina sustavno brine o strukovnom obrazovanju), kroz provođenje pomoćničkih i majstorskih ispita, osiguranje sigurne prakse za sve praktikante (HOK zahtijeva od inspekcije kontrolu zaštite na radu kod potencijalnih mentora, zatim od Ministarstva pravosuđa treže potvrdu iz kaznene evidencije kako bi se utvrdilo da mentor nije osuđen za neko od kaznenih djela spolne zlostave ili iskorištavanja djeteta).
Kroz raspravu je opisan i ustroj HOK-a te je istaknuta Skupština HOK-a kao najviše tijelo upravljanja, a sastoji se od 51 obrtnika, predstavnika svih županijskih komora. Naglašeno je da nijedan dužnosnik u HOK-u nije zaposlen u HOK-u, dakle svi obrtnici koji upravljaju HOK-om moraju imati aktivan obrt. Predsjednik HOK-a ima naknadu za rad.
Glede prihoda HOK-a demantirana je teza predlagatelja da su oni iznosili samo 1,5 % od usluga, pa je tako za 2017. godinu navedeno da su ukupni prihodi iznosili 19.545.647 kn, od toga prihod od naplate komorskog doprinosa iznosio je 13.526.849, a od projekata i ostalih prihoda ukupno 6.018.798 kn. Također su i za ostale godine podaci javno dostupni.
U HOK-u je ukupno zaposleno 38 ljudi, prosječna neto plaća iznosi 8,144 kn. Zaposlenici imaju brojne zadaće, a u ovoj COVID krizi, između ostalog odgovoreno je na oko 38.000 e-mailova članova.
Istaknuto je obrtnici početnici od 2015. ne plaćaju komorski doprinos za prvu godinu rada, a od ove godine za prve dvije godine rada.
Komorski doprinos godišnje iznosi 912,00 kn, no kroz projekt HOK OBRTNIK PLUS postignut je sporazum o suradnji između HOK-a i dobavljača roba i usluga, pa tako obrtnici mogu ostvariti značajne uštede kod kupovine goriva, električne energije, oglašavanja, medicinskih usluga itd.
Kako je predstavnik predlagatelja uvodno naveo da bi Hrvatska obrtnička komora trebala izaći na tržište, u raspravi je naglašeno da bi tada konkurirala svojim vlastitim članovima te bi se na taj način izgubila reprezentativnost, teritorijalna zastupljenost i rad za opći interes.
Članovi Odbora su se složili da je ovaj Prijedloga zakona upućen u proceduru bez analize stanja i posljedica koje bi zakon proizveo ukidanjem obveznog doprinosa.
Nadalje, ukidanje obveznog doprinosa podredno bi značilo gašenje same Hrvatske obrtničke komore, a to nikako nije cilj, već se treba sagledati sadržajna i formativna vrijednost komore i ići u njezinu reorganizaciju, reformske aktivnosti i poboljšanje.
Višekratno je tijekom rasprave istaknuto kao ključno, da bi prvenstveno među članovima Hrvatske obrtničke komore trebalo provesti analizu ZA i PROTIV obveznog doprinosa kao i anketu o zadovoljstvu članstva njezinim načinom rada.
Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem sa jedan (1) glas ”ZA”, šest (6) glasova ”PROTIV” i četiri (4) glasa ”SUZDRŽAN” Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obrtu.
Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek