Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 26. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o postupku notifikacije u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (TRIS), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je postupak notifikacije nacrta tehničkih propisa uređen Direktivom (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva.
U skladu s Direktivom (EU) 2015/1535, nadležna tijela država članica su u obvezi obavijestiti Europsku komisiju, druge države članice i zainteresiranu javnost (gospodarske subjekte i druge dionike) o svim nacrtima nacionalnih tehničkih propisa o proizvodima i uslugama informacijskog društva prije nego što budu usvojeni u nacionalno zakonodavstvo (e-savjetovanje na EU razini). Dakle, postupkom notifikacije omogućava se Europskoj komisiji i državama članicama EU-a pregled tehničkih propisa koje države članice namjeravaju uvesti za proizvode i usluge informacijskog društva prije njihovog usvajanja. Na taj način postiže se sukladnost tih propisa s pravom EU-a i načelima unutarnjeg tržišta, te se sprječava stvaranje novih trgovinskih prepreka na unutarnjem tržištu EU. Obveznik provođenja notifikacije je javnopravno tijelo koje je stručni nositelj izrade tehničkog propisa, a koje dostavlja nacrt tehničkog propisa Europskoj komisiji putem Središnjice za TRIS.
Od datuma notifikacije nacrta, nastupa razdoblje mirovanja od tri mjeseca, tijekom kojeg država članica koja je poslala notifikaciju ne može usvojiti predmetni tehnički propis. Ako se utvrdi da notificirani nacrt može stvoriti prepreke slobodnom kretanju roba ili slobodnom pružanju usluga informacijskog društva, Europska komisija i druge države članice mogu dostaviti detaljno mišljenje državi članici koja je notificirala nacrt. Detaljno mišljenje ima učinak produljenja razdoblja mirovanja za dodatna tri mjeseca za proizvode i dodatni jedan mjesec za usluge. Ako je nacrt tehničkog propisa značajno izmijenjen, nadležno tijelo je dužno ponovno notificirati nacrt s primjenom novog razdoblja mirovanja. Postupak notifikacije završava dostavom konačnog teksta tehničkog propisa, koji mora sadržavati odredbu da je notificiran u skladu s Direktivom (EU) 2015/1535.
U Republici Hrvatskoj postupak notifikacije trenutno je uređen Uredbom o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (NN, broj 105/2015), kojom je u nacionalno zakonodavstvo prenijeta Direktiva 98/34/EZ.
S obzirom da je donesen kodificiran tekst Direktive (EU) 2015/1535, potrebno je urediti predmetno područje.
Uređivanjem predmetnog područja ovim Prijedlogom zakona očekuje se:
• bolja i veća primjena postupka notifikacije kada nadležna tijela donose tehničke propise i propise o uslugama informacijskog društva te time u nacionalnom zakonodavstvu otklanjanje potencijalnih pravnih posljedica koje bi mogle proizići iz nepoštivanja obveze provedbe predmetnog postupka;
• aktivnije sudjelovanje nacionalnih javnopravnih tijela u provedbi postupaka notifikacija nacrta propisa drugih država članica EU podnošenjem većeg broja primjedbi (komentara i detaljnih mišljenja) te time bolja integracija na unutarnje tržište EU sukladno preporukama Komisije;
• veći doprinos te aktivnije uključivanje predstavnika strukovnih udruženja i zainteresirane javnosti u postupke donošenja propisa drugih država članica EU u cilju doprinosa sprječavanju stvaranja prepreka slobodi kretanja roba i pružanja usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu koje bi mogle utjecati na njihove aktivnosti kada posluju na unutarnjem tržištu EU.
Tijekom 2020. Republika Hrvatska je uputila šest nacrta tehničkih propisa u postupak notifikacije, dok je zaprimila 1.600 nacrta tehničkih propisa drugih država članica.
Prema sudskoj praksi Suda Europske unije neispunjavanje obveze notifikacije predstavlja bitan procesni nedostatak u postupku donošenja predmetnog tehničkog propisa, što podrazumijeva da svaki zainteresirani pojedinac može osporiti zakonitost takvog tehničkog propisa pred nacionalnim sudom i pozvati se na njegovu neprimjenjivost.
U raspravi je postavljeno pitanje u svezi s člankom 19. Prijedloga, i to da li Središnjica za TRIS ima ujedno i kontakt s drugim državama članicama, odnosno, ima li informacije o planiranim notifikacijama nacrta tehničkih propisa drugih država članica.
Predstavnica predlagatelja je odgovorila da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Središnjica za TRIS koja koordinira postupkom notifikacije u Republici Hrvatskoj, no svakodnevno zaprimaju i notifikacije nacrta propisa drugih država članica.
Također je istaknula važnost suradnje s predstavnicima strukovnih udruženja, HUP-om, HOK-om, HGK, kako bi oni, s jedne strane, pomogli pri otkrivanju prepreka u poslovanju/trgovini, a s druge strane, kako bi gospodarstvenici na vrijeme prilagodili svoje djelatnosti budućim tehničkim propisima.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o postupku notifikacije u području tehničkih propisa i propisa o uslugama informacijskog društva (TRIS).
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek