Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 17. sjednici održanoj 20. svibnja 2021. godine razmotrio Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. travnja 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je pojasnio da Republika Hrvatska kao dio EU-a dijeli klimatsku ambiciju iskazanu u Europskom zelenom planu, o tome da EU bude klimatski neutralna do 2050. godine.
Republika Hrvatska ostvaruje cilj Pariškog sporazuma kolektivno u okviru politike Europske unije.
Premijeri su na sastanku Europskog vijeća 10. i 11. prosinca 2020. usvojili cilj smanjenja emisija za EU od najmanje -55% do 2030. godine. Daljnji korak je izmjena cjelokupnog zakonodavstva EU koje propisuje klimatsku politiku do 2030. godine, a koje dijelom propisuje i ciljeve država članica u navedenom razdoblju. Slijedom očekivanih izmjena propisa EU-a prići će se i izmjeni strateških i drugih dokumenata u Republici Hrvatskoj u pogledu i finalizacije Scenarija neto nulte emisije u Republici Hrvatskoj radi poticanja tranzicije na niskougljični razvoj s ciljem postizanja klimatske neutralnosti 2050. godine te jačanje otpornosti na klimatske promjene.
Proces, od izrade do upućivanja ovog Prijedloga u saborsku proceduru je bio dugotrajan, započeo je još 2012. godine kroz LEDS projekt, zatim se nastavlja od 2014. do 2015. kroz izradu stručnih podloga čiji rezultat je izrada Zelene knjige (detaljne tehničke analize ciljeva, mjera, scenarija i utjecaja) i Bijele knjige (Nacrt niskougljične strategije). Od 2016. do 2017. godine provedeni su novi proračuni i novelacija niskougljičnih scenarija, a u konzultaciji s nadležnim ministarstvima napravljena je druga revizija Bijele knjige. Od 2019. do 2020. godine provedena je novelacija Bijele knjige te su ažurirani referentni i niskougljični scenariji izvan energetike (industrijski procesi, poljoprivreda, otpad, korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo).
Sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (NN 127/19) Republika Hrvatska je obvezna izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu kao i Akcijskog plana za provedbu Niskougljične strategije za razdoblje od 5 godina.
Ovaj prijedlog Strategije postavlja Republiku Hrvatsku na put prema smanjenju emisija stakleničkih plinova i na put prema niskougljičnom razvoju. Stoga sve sektorske politike trebaju doprinijeti provedbi ove Strategije i biti usklađene s njenim ciljevima.
U izradu akta bila je uključena široka javnost, održano je 5 sektorskih radionica, 2 savjetovanja, a većina primjedbi upućena u okviru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću je i usvojena.
Strategija daje analizu smanjenja ukupnih emisija stakleničkih plinova, očekivani napredak u prelasku prema niskougljičnom razvoju po sektorima, procjene dugoročnih ulaganja u istraživanje, inovacije i razvoj te očekivani društveno-gospodarski učinak mjera dekarbonizacije povezane s makroekonomskim i socijalnim razvojem, zdravstvenim rizicima i koristima, zaštitom okoliša te sadrži 102 mjere.
Strategija promatra tri scenarija smanjenja emisija stakleničkih plinova:
referentni scenarij, scenarij postupne tranzicije i scenarij snažne tranzicije te daje informaciju o scenariju za neto nultu emisiju odnosno postizanje klimatske neutralnosti u 2050. godini.
Za razliku od Referentnog scenarija tek Scenarij postupne tranzicije i Scenarij snažne tranzicije daju značajan doprinos smanjenju emisije stakleničkih plinova i stavljaju Republiku Hrvatsku na put prema niskougljičnom razvoju.
Scenarij postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije što bi doprinijelo smanjuju emisija stakleničkih plinova za 33,5% u 2030. godini i 56,8% u 2050. godini.
Scenarij snažne tranzicije je dimenzioniran kako bi se postigao cilj smanjenja emisije od 80% u 2050. godini. Uz postojeće mjere moguće je doseći 73,1% smanjenja dok se ostali udio može postići tek uz primjeni novih tehnologija koje su danas još u razvoju.
Za ovaj scenarij važno je da cijena emisijskih jedinica snažno poraste (do 92,1 EUR/t CO2 u 2050.).
Analiza pokazuje da bi provedba mjera iz ovog scenarija povoljno djelovala na sve najvažnije makroekonomske pokazatelje:
- porast bruto domaćeg proizvoda između 2,5 i 3% godišnje u razmatranom razdoblju s obzirom na razinu BDP iz 2018. godine, odnosno za oko 11 milijardi kuna godišnje,
- ukupno povećanje broja zaposlenih između 50 i 100 tisuća do 2030. godine,
- porast bruto dodane vrijednosti između 2,5 i 3% godišnje u razmatranom razdoblju s obzirom na razinu iz 2018. godine, odnosno za oko 9,4 milijarde kuna godišnje,
- porast prihoda od poreza za oko 1,6 milijardi kuna godišnje.
Procjenjuje se da će za ovu tranziciju biti potrebno od 38,65 do 65,92 mlrd. kuna u razdoblju do 2021. do 2030. godine, odnosno 0,92 do 1,6 % BDP-a. U razdoblju od 2031. do 2050. godine trošak će biti od 107,09 do 167,95 mlrd. kuna, što je od 0,96 do 1,51 % BDP-a.
Okvir za financiranje u velikoj mjeri već postoji, u smislu mogućih izvora financiranja.
Republici Hrvatskoj će na raspolaganju za projekte koji će imati pozitivan utjecaj na klimu biti sredstva u ukupnom iznosu od oko 62,4 mlrd. kuna od čega 36 mlrd. kuna iz Višegodišnjeg financijskog okvira do 2027. godine, 16,65 mlrd. kuna iz Fonda za oporavak i otpornost, 2,7 mlrd. kuna iz Modernizacijskog fonda, oko 5,7 mlrd. kuna prihoda od dražbi emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova.
Također, Republici Hrvatskoj će na raspolaganju biti i oko 1,3 mlrd. kuna iz Fonda za pravednu tranziciju. Uz to, siguran izvor bit će i sredstva iz Inovacijskog fonda, Fonda za povezivanje Europe, Europskog fonda za strateška ulaganja. Ostali izvori financiranja kao što su Obzor 2020 i Obzor Europa te LIFE program su natjecateljske prirode.
Strategija će se moguće ažurirati ali tek kada budu poznati svi elementi nove klimatske ambicije o klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. godine i zakonodavni akti do 2030., nakon čega će se analizirati dodatni napori država članica EU-a potrebni za njeno postizanje i u kojim sektorima.
U raspravi je istaknuto da smo u međuvremenu doživjeli potres, pa bi bilo poželjno u okviru obnove provesti cjelovitu obnovu, koja osim statičke stabilnosti uključuje i dekarbonizaciju zgrada, dok bi gradnja kuća u Banovini, u kontekstu budućnosti trebala ići u smjeru A+ gradnje.
Istaknuto je kako je metan koji čini oko 16% emisija opasniji od ugljičnog dioksida te se u tom smislu treba pažnju usmjeriti na sanaciju divljih odlagališta, a također bi trebalo ići na modernizaciju starih klima uređaja.
Također, na prijedlog ove strategije su upućene i kritike u smislu ambicioznosti, posebice u dijelu koje se odnosi na povećanje broja zaposlenih do 2030. godine kao i poljoprivredne vizije. Naglašeno je da nije jasno napisano na koji način će se ulagati u poduzetništvo, istraživanje i razvoj.
Predstavnik predlagatelja je odgovorio kako će se u okviru izrade Akcijskog plana potres uzet u obzir. Nadalje, da je do sada sanirano 210 odlagališta, da financijska sredstva za daljnju sanaciju postoje, no da dinamika ovisi i o izradi građevinskih projekata za odlaganje otpada. Također, jedinice lokalne samouprave su dužne izrađivati svoje Akcijske planovi u okviru kojih kao jedan od problema se mogu obuhvatiti stari klima uređaji.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Strategija opći, široki dokument, dok će Akcijski plan za provedbu strategije, kao i drugi provedbeni akti dati smjernice i konkretne parametre na putu ka ostvarenju ciljeva iz Strategije.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 2 (dva) glasa ”PROTIV” i 1 (jedan) „SUZDRŽAN“ glas odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
STRATEGIJE NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030. S POGLEDOM NA 2050. GODINU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek