Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 31. sjednici održanoj 20. siječnja 2022. godine razmotrio Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. prosinca 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da važeći Zakon o strateškim robnim zalihama datira iz 2002. godine te je zastario u dijelu koji predviđa što s robnim zalihama koje su ostale iz vremena tržnog funkcioniranja, odnosno operativnim zalihama koje sada više ne postoje u našem zakonodavstvu. Stoga je potrebno donijeti novi zakon koji će efikasnije odgovoriti na novonastale izazove (elementarne nepogode: pandemija, potresi, polave i sl.), u smislu operativnosti donošenja Bilance strateških robnih zaliha, upravljanja robnim zalihama, bržeg popunjavanja i nominiranja novih potrebnih proizvoda u Bilanci roba strateških robnih zaliha.
Također je potrebno propisati da dugogodišnje procedure i postupanja u Ravnateljstvu (upravljanje robnim zalihama i imovinom kojom upravlja Ravnateljstvo u ime Republike Hrvatske), dobiju odgovarajuću pravnu formu kroz pravilnike koje će propisati ovaj novi Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama.
Predmetni prijedlog Zakona uređuje: način i postupak formiranja, korištenja, obnavljanja i čuvanja robnih zaliha, način formiranja Bilance strateških robnih zaliha i popis obveznih artikala u istoj, prava i dužnosti državnih tijela u svezi s robnim zalihama te se definiraju prava upravljanja robnim zalihama.
Osnovni ciljevi donošenja Zakona su:
- odrediti potrebe za koje se formiraju robne zalihe,
- odrediti namjenu i razinu formiranja robnih zaliha,
- omogućiti Vladi Republike Hrvatske brzo i učinkovito djelovanje u smislu možebitne potrebe izmjene Bilance roba strateških robnih zaliha (posebno poučeni primjerima iz nedavnih potresa u Zagrebu i Banovini),
- prilagoditi stupanj tajnosti realnim gospodarskim prilikama u gospodarskim subjektima koji su angažirani od strane Ravnateljstva na poslovima skladištenja robnih zaliha,
- te osigurati stabilne i stalne izvore financiranja za robne zalihe.
Jasno su propisani rokovi za donošenje Godišnjeg programa (donosi se za tekuću godinu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine), kao i za podnošenje Izvješća Hrvatskom saboru o stanju i upravljanju robnim zalihama za prethodnu godinu (podnosi ga Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje do 31. listopada tekuće godine za prethodnu godinu).
Ukinuto je čuvanje u novcu, pa je sva roba predviđena u Bilanci strateških robnih zaliha u robi. Osim dosadašnjih skupina proizvoda uvode se lijekovi, cjepiva, protuotrovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal.
Kako je već spomenuto predviđa se donošenje pravilnika o upravljanju i obnavljanju robnih zaliha, kao i pravilnika o zakupu skladišta i skladištenju robnih zaliha.
Za stvaranje i obnavljanje robnih zaliha bit će potrebno osigurati određena sredstva u Državnom proračunu, a potrebna visina sredstava ovisit će o Bilanci strateških robnih zaliha i Godišnjem programu strateških robnih zaliha. Trenutno u Bilanci strateških robnih zaliha ima robe u vrijednosti od 590 milijuna kuna. Procjenjuje se da bi za popunu roba prema Bilanci strateških robnih zaliha u vremenu od deset godina bilo potrebno oko 600 milijuna kuna.
U raspravi je pohvaljeno što se u novom zakonu predviđaju vrste i oblici robnih zaliha prilagođeni potrebama u društvu, kao i mogućnost Vlade Republike Hrvatske da brzo i efikasno djeluje u smislu potrebe izmjene Bilance strateških robnih zaliha.
Nadalje, primijećeno je da se rok za donošenje Godišnjeg programa ne poklapa s rokovima donošenja Državnog proračuna, uz napomenu da se jedan dio strateških robnih zaliha financira upravo iz Državnog proračuna.
Također je u raspravi problematiziran dio koji se odnosi na prekršajne odredbe, u smislu da novčane kazne za osobe kojoj je roba povjerena na čuvanje nisu adekvatne (preniske).
Predstavnik predlagatelja odgovorio je na sva pitanja koja su se otvorila tijekom rasprave. Istaknuo je da se Bilanca neprestano popunjava, stoga se sredstva predviđena državnim proračunom koriste upravo za njezino popunjavanje, dok se Godišnjim programom nominiraju sredstva sukladno utvrđenim potrebama. U praksi se pokazalo da nije moguće donijeti Godišnji program do 31. prosinca, zbog čega je propisano da će se donijeti najkasnije do 31. siječnja.
U odnosu na prekršajne odredbe, napominje da su iste donesene u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa i uprave te da su uobičajene, pogotovo uzimajući u obzir da nije riječ o jedinom instrumentu zaštite u slučaju štetnog postupanja.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o strateškim robnim zalihama
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek