Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 59. sjednici održanoj 3. svibnja 2023. godine razmotrio Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenog 2022. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica istaknula je da se na sva postupanja vezana za državnu imovinu primjenjuje Zakon o upravljanju državnom imovinom i Strategija za upravljanje državnom imovinom za razdoblje 2019-2025.
Podsjetila je da je u sektorskoj Strategiji postavljen strateški cilj: Održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovako postavljen i definiran strateški cilj ostvaruje se uspješnom provedbom sedam definiranih posebnih ciljeva kako slijedi:
― Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (RH)
― Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH
― Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela
― Harmonizacija i prijedlog novih propisa
― Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI)
― Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom
― Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom
Nadalje, istaknula je da je 2021. godinu obilježila predanost smanjenju portfelja nekretnina te aktivacija neiskorištene državne imovine, bolje upravljanje pravnim osobama od posebnog interesa za RH i nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH te aktivnosti na ublažavanju od posljedica potresa i pandemije COVID-19 i obnove u potresima oštećenih nekretnina u vlasništvu RH.
Mjera smanjenja portfelja nekretnina te aktivacija neiskorištene državne imovine kreirana je u cilju dugoročnog i kontinuirano učinkovitog upravljanja nekretninama u vlasništvu RH, generiranja prihoda u Državnom proračunu te daljnjeg poticanja investicija, važnih gospodarskih projekata i ciljeva, ali i projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa.
Pa su tako dvije Uprave u resornom Ministarstvu (Uprava za nekretnine i Uprava za trgovačka društva) ostvarile ukupne prihode od upravljanja nefinancijskom i financijskom imovinom u iznosu od 1.704.850.859,50 kuna.
S tim u skladu sklopljeno je ukupno 400 ugovora o raspolaganju nekretninama od kojih je 262 ugovora ukupne vrijednosti 113,87 milijuna kuna bilo vezano uz mjeru smanjenja državnog portfelja (kupoprodaja ili darovanje jedinicama lokalne (područne) samouprave), 109 ugovora kojima je aktivirana neiskorištena državna imovina i 29 ugovora o darovanju nekretnina procijenjene tržišne vrijednosti u iznosu od 284,02 milijuna kuna.
Aktivacija državne imovine podrazumijevala je i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje društvu DN d.o.o. Na dan 31.12. 2021. godine društvo DN d.o.o. upravljalo je sa 7.082 nekretnina, dok je ukupna vrijednost ugovora o najmu/zakupu nekretnina na upravljanju društvu DN d.o.o. iznosila 101.074.096,00 kuna.
Iako je situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala i na prihode od prodaje dionica/poslovnih udjela, u 2021. godini su prodane/i su dionice/poslovni udjeli u 62 društva kojima upravlja CERP, u vrijednosti od 73,53 milijuna kuna. U strukturi prihoda od upravljanja financijskom imovinom, u 2021. godini iskazani su prihodi od dobiti trgovačkih društava kojima upravlja CERP u iznosu od 55,13 milijuna kuna, dok su prihodi od dobiti trgovačkih društava s liste pravnih osoba od posebnog interesa za RH iznosili 1.311,12 milijuna kuna.
U pogledu unaprjeđenja upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH, Vlada RH je u prosincu 2021. godine donijela novu Odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za RH. Time je ispunjen kvalitativni pokazatelj reforme Revidiranje popisa pravnih osoba od posebnog državnog interesa u okviru podkomponente C2.4. Unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a) RH 2021.-2026., kao jedan od ukupno 34 pokazatelja na razini cijelog NPOO-a RH 2021.-2026., temeljem čega je Europska komisija Republici Hrvatskoj u lipnju 2022. godine uplatila 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Usvojena je i Odluka o donošenju Akcijskog plana za implementaciju preporuka OECD-a za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i osnivanju Upravljačkog odbora za njegovu provedbu. Također, u 2021. godini odvijale su se i aktivnosti na izradi prvog Nacrta prijedloga Zakona o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, kako bi se konačan Nacrt uputio u proceduru Vlade RH u četvrtom kvartalu 2022. godine i kako bi se isti usvojio u Saboru do ožujka 2024.
U okviru reformskih mjera NPOO-a, podkomponente C2.4, MPGI uključeno je u dva projekta, od kojih je jedan razvijanje IT sustava na osnovi razvijene metodologije za smanjenje portfelja nekretnina i bržu i učinkovitu aktivaciju neiskorištene državne imovine kao i za upravljanje učincima od upravljanja i raspolaganja državnim nekretninama na upravljanju MPGI-a. Procijenjeni trošak provedbe ove reforme iznosi 2.500.000,00 kuna.
Drugi projekt je odobren MPGI-u pod nazivom: „Program optimizacije upravljanja nekretninama“ (in Engl. State-owned Property Management Optimisation Program) u okviru Instrumenta tehničke potpore Europske komisije („TSI”) s ciljem komercijalizacije i povećanja prinosa od nekretnina kojima upravlja MPGI i DN d.o.o. te uvođenja proaktivnog pristupa upravljanju nekretninama. Predviđeno trajanje ovoga projekta je 24 mjeseca te su aktivnosti na provedbi započele u rujnu 2021. godine te se u sklopu istog predviđaju realizirati određene aktivnosti prethodno spomenute reformske mjere (poput razvijene metodologije za smanjenje portfelja nekretnina, definiranje strateškog i ne strateškog dijela portfelja nekretnina i drugo).
Predmetno Izvješće sadrži i poglavlje o nastavljenim aktivnostima na ublažavanju posljedica potresa i pandemije COVID-19 i aktivnostima obnove oštećenih nekretnina u vlasništvu RH kojima je pristupio MPGI u okviru svojih nadležnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom: za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima isplaćeno je ukupno 27,94 milijuna kuna; izvršeno je oslobođenje od obveze plaćanja zakupnine, najamnine i naknade za korištenje stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH uslijed potresa u ukupnom iznosu od 2.222.592,54 kuna; izvršeni su otpisi potraživanja za zakupnike koji su imali problema u poslovanju uslijed epidemije bolesti COVID-19 u ukupnom iznosu od 5.466.373,76 kuna; MPGI je potpisao ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine.
U okviru rasprave u bitnome su istaknuta pitanja koja su se otvorila i prilikom rasprave o Izvješću o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, a to su:
- do kojeg roka bi trebao zaživjeti registar državne imovine odnosno moderniji informacijski sustav vođenja iste (a sve radi lakšeg uvida u sadržaj imovine, kontrole i nadzora iste);
- pitanje broja kadrova;
- koliko je raspoloživih nekretnina (spora dinamika rješavanja zahtjeva jedinica lokalne samouprave vezanim za raspolaganje imovinom u vlasništvu RH, a što usporava se investicije na terenu) i
- koliko je raspoloživih nekretnina na području Banovine, a koje bi mogle ići u dodjelu.
Državna tajnica je odgovorila kako su poslovi koji se obavljaju vezano za raspolaganje nekretninama visoke složenosti i da im je potrebno više pravnika sa specifičnim pravnim znanjima, kao i inženjera te da se tijekom 2021. godine dio kapaciteta preusmjerio u druge uprave u okviru Ministarstva, na obnovu potresom pogođenih područja, a bilo je i odljeva kadrova na nova radna mjesta u druga ministarstva, što je usporilo određena postupanja. Naglasila je da je u dvije Uprave koje se bave nekretninama, korporativnim i strateškim upravljanjem ukupno 70 zaposlenih.
Što se tiče sadržaja i kontrole imovine, u Ministarstvu postoje interni registri, no u okviru reformskih mjera, NPOO-a, C2.4., ide se u uspostavu IT sustava, radovi su u tijeku, provedena je nabava te se očekuje registar cjelokupne državne imovine u 2024. godini.
Na području RH raspolaže se sa ukupno 7007 stanova i 5836 poslovnih prostora (u različitom stanju vezano za korištenje), no konkretan podatak za područje Banovine dostavit će se naknadno.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2021. godinu
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek