Uz Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, i projekcija za 2023. i 2024. godinu, podnose se i:
- Prijedlozi izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu, s obrazloženjima, za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ putnički prijevoz d.o.o.
- HŽ Infrastruktura d.o.o.
- Obrazloženje Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu.
Ujedno se kao prilog raspravi dostavljaju:
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu s izvornim planom
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna
- Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu po korisnicima proračuna i ekonomskoj klasifikaciji
- Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih akivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu
Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 47. sjednici održanoj 26. listopada 2022. godine razmotrio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine.
Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da je hrvatski BDP snažno porastao u prvih 6 mjeseci 2022. godine, pod utjecajem dinamičnog rasta inozemne i domaće potražnje, potaknutog akumuliranom štednjom iz prethodne 2 godine pandemijskog razdoblja. Najnoviji visokofrekventni makroekonomski pokazatelji, kao i pokazatelji raspoloženja ekonomskih subjekata, upućuju na izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine, naročito u posljednjem tromjesečju. Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 5,7%.
Projicirani rast inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2022. godini iznosi 10,4 %, dok je u prethodnoj godini to bilo 2,6 %.
Stopa nezaposlenosti pada te je 6,3 %, za razliku od prethodne godine kada je iznosila 7,6 %.
Što se tiče prihoda, novim planom proračuna za 2022. ukupni prihodi iznose 171,8 milijardi kuna te se povećavaju za 758 milijuna kuna u odnosu na plan iz svibnja ove godine pri čemu:
• prihodi od poreza - povećavaju se za 4,4 milijarde kuna.
• prihodi od doprinosa – povećavaju se za 7,1 milijun kuna.
Prihod od poreza na dobit iznosi 11,3 milijarde kuna i veći je za 2 milijarde kuna u odnosu na prve izmjene i dopune Državnog proračuna iz svibnja ove godine:
• rezultat je poslovanja poduzeća tijekom 2021. i uplate poreza na dobit po završnom obračunu krajem travnja 2022. te na osnovu toga obračunate akontacije za uplatu od svibnja do prosinca 2022. godine.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosi 64,7 milijardi kuna i veći je u odnosu na prvotno planirane za 2,1 milijardu kuna.
Prihod od poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije planiran je u iznosu od 577,8 milijuna kuna, čime se povećava za 117,9 milijuna kuna u odnosu na dosad planirane prihode po ovoj osnovi.
Prihodi od pomoći prema novom planu za 2022. iznose 28,2 milijarde kuna i smanjuju se za 5,3 milijarde kuna u odnosu na dosad planirane prihode:
• izravno su vezani uz projekte financirane iz EU fondova, kao i uz sredstva iz Fonda solidarnosti EU te novog instrumenta EU nove generacije.
Ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi kuna.
Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 3,6 milijardi kuna, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora smanjuju za isti iznos.
Povećanjem rashoda iz općih prihoda primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka osiguravaju se sredstva za:
• provedbu mjera iz jesenskog paketa Vlade Republike Hrvatske za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u 2022. godini - ukupno 1,2 milijarde kuna (unutarnjim preraspodjelama 852,5 milijuna kuna, kroz povećanje rashoda osigurava preostalih 309,4 milijuna kuna),
• za mirovine u iznosu od 1,2 milijardi kuna (navedeni iznos uključuje i sredstva u iznosu od 462,2 milijuna kuna koja su isplaćena korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedice porasta cijena energenata),
• isplatu po presudi u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (INA MOL) u iznosu od 1,8 milijardi kuna,
• za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu) u iznosu od 583,0 milijun kuna,
• naknadu u cijeni goriva Hrvatskim cestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. u iznosu od 354,8 milijuna kn,
• povećani transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 300 milijuna kuna,
• povećana izdvajanja za jamstvenu pričuvu 281,2 milijuna kuna.
Smanjenje rashoda iz općih prihoda primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka rezultat je najvećim dijelom smanjenja:
• rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 649,5 milijuna kuna,
• sredstava učešća vezanih uz provedbu projekata iz operativnih programa u iznosu od 390,3 milijuna kuna,
• izdvajanja za kamate na pozicijama Ministarstva financija u iznosu od 226,4 milijuna kuna,
• izdvajanja za zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 149,3 milijuna kuna uslijed kasnijeg stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi.
Smanjenje rashoda koji se financiraju iz EU izvora rezultat je:
• smanjenja rashoda financiranih iz EU sredstava u iznosu od 3,7 milijardi kuna (najvećim dijelom izdvajanja u okviru Operativnih programa Konkurentnost i kohezija i Učinkoviti ljudski potencijali i u okviru Mehanizma za opravak i otpornost),
• rashoda vezanih uz projekte sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 1,7 milijardi kuna, a sukladno očekivanoj dinamici provedbe projekata.
Povećanje rashoda koji se financiraju ostalih izvora rezultat je najvećim dijelom povećanja rashoda ustanova u zdravstvu financiranih iz prihoda temeljem ugovornog odnosa sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,2 milijarde kuna.
Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7% BDP-a.
Manjak proračuna opće države projiciran je u iznosu od 7,1 milijardu kuna ili 1,5% BDP-a.
Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2022. zabilježiti smanjenje za 8,5 postotna boda u odnosu na 2021. godinu te će iznositi 71,3% BDP-a.
Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja je istaknuo da ovim prijedlogom izmjena i dopuna novi plan razdjela koji uključuje sve proračunske korisnike po svim izvorima financiranja, iznosi 13.586.209.741 kn, odnosno povećava se za ukupno 1.551.839.373 kn, od čega se na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u užem smislu, odnosi 1.418.616.009 kn.
Na izvorima koji utječu na visinu deficita državnog proračuna, tzv. limiti (dakle bez izdataka koji se povećavaju za 148.500.000 kn) povećanje iznosi 1.860.000.000 kn, zajedno sa izdacima isto iznosi 2.008.500.000 kn, dok kod ostalih izvora financiranja (vlastite i namjenske prihode, pomoći i sl.) dolazi do smanjenja u iznosu 456.660.627 kn.
Povećanje u okviru izvora koji utječu na visinu deficita odnosi se u najvećoj mjeri na glavu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u ukupnom iznosu 1.864.774.806 kn i to 1.800.000.000 kn za podmirenje troškova vezanih uz arbitražni postupak INA-MOL i 90.000.000 kn na naknadu troškova energenata temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (NN, broj 104/22 i 106/22), za što su sredstva dijelom osigurana preraspodjelom unutar samog Ministarstva.
Najznačajnije povećanje u okviru ostalih izvora financiranja izvršeno je u okviru glave 07745 Agencija za ugljikovodike i to za 354.000.000 kn za zanavljanje i upravljanje obveznim zalihama nafte i naftnim derivatima.
U okviru glave 07705 Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja došlo je do smanjenja rashoda i izdataka financiranih iz ostalih izvora financiranja u ukupnom iznosu 446.158.797 kn, što se gotovo u cijelosti odnosi na izvor 5 Pomoći. Smanjenje na ovom izvoru iznosi 430.459.075 kn, a obuhvaća:
• smanjenje rashoda iz izvora 581 Mehanizam za oporavak i otpornost i to za 472.907.664 kn budući da 11 vodnokomunalnih projekata neće u ovoj godini biti preusmjereno na financiranje iz ovog izvora kako je ranije bilo planirano,
• smanjenje na izvoru 56 Fondovi EU za 58.701.199 kn zbog sporije dinamike izvođenja radova ili provedbe projektnih aktivnosti, poslovnih problema na strani korisnika i planiranih produljenja provedbe projekata. Tako su rashodi za projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom (CGO) smanjeni u ovoj godini zbog produljenja postupaka javne nabave, a rashodi za projekte sanacije zbog produljenja roka provedbe projekata. Na projektima povećanja energetske učinkovitosti i HEP pilot projektu produljena je rok provedbe na 2023. zbog problema u nabavi opreme zbog poremećaja na tržištu,
• povećanje rashoda za subvencije plina za 116.000.000 kn (usklađenje s Fondom za zaštoitu okoliša i energetsku učinkovitost koji uplaćuje sredstva za isplatu subvencije, izvor 52 Ostale pomoći).
Prijedloge izmjena i dopuna svojih financijskih planova za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu izložili su i predstavnici izvanproračunskih korisnika iz nadležnosti Odbora za gospodarstvo i to: Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u drugom prijedlogu Izmjena i dopuna Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu, ukupni prihodi iznose 5.744.747.146 kn i veći su za 23.273.070 kn što je 0,41% više u odnosu na Plan, ukupni rashodi iznose 5.890.113.777 kn i također su veći za isti iznos.
Nema značajnog odstupanja u odnosu na prethodni rebalans ove godine. Istaknuo je uspješno korištenje sredstava iz EU fondova.
Pa je tako, predloženo ukupno povećanje prihoda poslovanja u iznosu od 23.273.070 kn, kako slijedi:
• Pomoći proračunu iz drugih proračuna povećavaju se za ukupno 25.179.168 kn, odnosno sa planiranih 404.601.542 kn na 429.780.710 kn i to u dijelu kapitalnih pomoći proračunu iz drugih proračuna, a koje se odnose na sredstva učešća Državnog proračuna – nacionalna komponenta za provedbu EU projekata, sve proporcionalno planiranom povećanju izvršenja aktivnosti K100008 – IPA projekti i projekti iz EU fondova,
• Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava smanjuju se za 99.833.273 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 3.023.897.872 kn na 2.924.064.599 kn. U okviru ovih pomoći, tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava smanjuju se sa planiranog iznosa od 96.134.569 kn na 83.134.569 kn odnosno za 13.000.000 kn. Ovo smanjenje rezultat je smanjenja očekivanih prihoda za projekt Naturavita u iznosu od 3.000.000 kn i smanjenja prihoda iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo u iznosu od 10.000.000 kn,
• Kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava sukladno procijenjenoj dinamici realizacije projekata smanjuju se za 86.833.273 kn, odnosno s planiranih 2.927.763.303 kn na 2.840.930.030 kn, a odnose se na prihode iz bespovratnih sredstava EU za projekte vodno-komunalne infrastrukture i za projekte zaštite od štetnog djelovanja voda. Ove pomoći izvršavaju se u okviru aktivnosti K100008 – IPA projekti i projekti iz EU fondova.
U odnosu na Plan ukupni rashodi veći su za 23.273.070 kn.
Najznačajnija promjena odnosi se na rashode unutar aktivnosti A100004 REDOVNO ODRŽAVANJE I OBNAVLJANJE VODOTOKA, VODNIH GRAĐEVINA I VODNOG DOBRA koji se povećavaju za 79.897.000 kn u odnosu na Plan, odnosno sa 716.604.000 kn na 796.501.000 kn u okviru rashoda za usluge tekućeg i investicijskog održavanja i to za osiguranje potrebnog iznosa sredstava za izmijenjenu cijenu usluga za preventivnu, redovnu i izvanrednu obranu od poplava i leda na svim branjenim područjima u Republici Hrvatskoj (okvirni sporazumi za period 2019.-2022. sklopljeni temeljem provedenih postupaka javnih nabava), a koja je nastupila kao posljedica povećanja cijene radova u graditeljstvu, povećanja cijena materijala u građevinarstvu, povećanja cijena tekućih goriva i maziva te povećanja cijena proizvodnje strojeva i uređaja. Bazni mjesec za obračun povećanja cijena je prosinac 2018. godine te se primjenjuje indeksna metoda na temelju mjesečnog statističkog izvješća Državnog zavoda za statistiku.
Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da se planirani prihodi i primici povećavaju se za 157.265.310 kn i iznose 2.779.447.600 kn.
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na prihode po osnovi trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, sukladno Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, uzimajući u obzir ostvarenu prosječnu cijenu emisijske jedinice (od početka 2022. godine do izrade izmjena i dopuna plana) te prihode po osnovi naknada za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, u dijelu gospodarenja otpadnom ambalažom.
Planirani rashodi i izdaci povećavaju se za 157.265.310 kn i iznose 2.443.097.600 kn.
Povećanje se u najvećem dijelu odnosi na rashode za programe i projekte energetske učinkovitosti u sklopu provođenja aktivnosti poticanja energetske učinkovitosti u prometu, programa obnove obiteljskih kuća te programa suzbijanja energetskog siromaštva vezano za provedbu Zaključka Vlade Republike Hrvatske u cilju ublažavanja porasta cijene plina i sprječavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu u ukupnom iznosu za 218.049.700 kn.
Nadalje, istaknuo je i veliki broj projekata. Programi i projekti zaštite okoliša povećavaju se za 8.075.410 kn, Administrativno upravljanje i opremanje smanjuje se za 3.859.800 kn, a Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada smanjuje se za 65.000.000 kn i odnosi se na aktivnosti gospodarenja s otpadnim vozilima, gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, gospodarenja s ambalažnim otpadom i administrativnim rashodima sustava.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 4 (četiri) glasa ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA
ZA 2023. I 2024. GODINU
te Odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune:
- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastruktura za 2022. godinu i projekcija plana za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek