Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 19. sjednici održanoj 8. lipnja 2021. godine razmotrio Prijedlog zakona o tržištu električne energije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je od veljače 2015. godine, Europska komisija pokrenula niz aktivnosti imajući u vidu Energetsku uniju, koju čine građani koji su u potpunosti spremni preuzeti odgovornost za energetsku tranziciju, maksimalno iskorištavajući primjenu novih tehnologija s ciljem smanjivanja iznosa svojih računa, aktivnim sudjelovanjem na tržištu električne energije.
Cilj ovog Prijedloga zakona jest pripremanje tržišta električne energije za izazove koje donosi energetska tranzicija prema čistoj energiji. Istaknuto je da je nužno da jedinstveno unutarnje tržište Europske unije bude bolje povezano i bolje zaštićeno od prekida sustava, u smislu ostvarivanja bolje integracije obnovljivih izvora energije, jačeg usmjeravanja prema tržištu kao takvom i posebno prema pravima potrošača, odnosno krajnjih kupaca na tom tržištu.
Ovim Prijedlogom posebno se dotiče kupca, budući nova tehnološka dostignuća omogućavaju različite oblike sudjelovanja krajnjih kupca i potpuno novu ulogu krajnjih kupaca kroz institut aktivnog kupca, uključujući izmjene tržišnih pravila za tržište električne energije, izmjene direktive o tržištu električne energije, kao i pravila vezanih uz pripremu na rizike u sigurnosti opskrbe električnom energijom, te se također osnažuje uloga Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER).
Nova regulatorna pravila obuhvaćaju cjelokupni okvir vezan uz zaštitu potrošača, informiranost i osnaživanje uloge krajnjeg kupca, gdje isti mora imati jasne uvjete ugovora s opskrbljivačem te mu se u narednom petogodišnjem razdoblju omogućava promjena opskrbljivača unutar 24 sata.
Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon o tržištu električne energije donosi sljedeće novine:
– uspostavljaju se zajednička pravila za proizvodnju, prijenos, distribuciju i skladištenje energije te opskrbu električnom energijom,
– odredbe o zaštiti potrošača s ciljem stvaranja integriranih, konkurentnih, fleksibilnih, poštenih i transparentnih tržišta električne energije,
– uvode se novi instituti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana s ciljem omogućavanja svim krajnjim kupcima da izravno sudjeluju u proizvodnji, potrošnji ili dijeljenju električne energije,
– uvođenje elektromobilnosti kao važnog elementa energetske tranzicije,
– uvođenje naprednog sustava mjerenja kojim se osnažuju krajnji kupci na način da im takvi sustavi omogućavaju točne povratne informacije o potrošnji ili proizvodnji energije u gotovo stvarnom vremenu, bolje upravljanje potrošnjom energije, kao i da posljedično smanje iznose svojih računa za potrošnju električne energije,
– određuju se pravila o neovisnosti Hrvatske energetske regulatorne agencije, te se utvrđuje načine suradnje s drugim državama članicama, regulatornim tijelima i operatorom prijenosnog sustava, a sve s ciljem stvaranja potpuno međusobno povezanog unutarnjeg tržišta električne energije,
– potiče se integracija energije iz obnovljivih izvora, slobodno tržišno natjecanje te sigurnost opskrbe električnom energijom,
– utvrđuju se detaljna pravila za olakšavanje djelotvornog prekograničnog sudjelovanja u mehanizmima za razvoj proizvodnih kapaciteta
– preoblikovanje društva operatora prijenosnog sustava - HOPS d.o.o. u operatora prijenosnog sustava HOPS dioničko društvo, (gdje vlasnik društva i dalje ostaje HEP d.d.).U tom smislu usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s Direktivom o funkcioniranju unutarnjeg tržišta električne energije EU 944 iz 2019. godine.
Također, važna novina koja se uređuje ovim Prijedlogom zakona je i provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja električne energije i/ili toplinske energije ili skladišta električne energije od strane Ministarstva, za potencijalne objekte na javnom zemljištu (općinskom, županijskom, državnom).
Energetsko odobrenje se izdaje na rok od 5 godina (mora se ishoditi građevinska dozvola), a u narednom roku od 2 godine, dakle ukupnom roku od 7 godina mora se donijeti uporabna dozvola. Na taj način stvorit će se sigurna i stabilna klima za buduće investitore i učinkovito valorizirati energetski potencijal, tj. cilj je da se doista u određenom roku i dogode energetski projekti.
Gore spomenuti natječaj za dodjelu energetskog odobrenja neće se odnositi na postrojenja hidroelektrana i postrojenja geotermalne elektrane, s obzirom da se za ta postrojenja prethodno provodi natječaj za dodjelu ugovora o koncesiji za korištenje vodne snage, odnosno natječaj za dodjelu ugovora o eksploataciji geotermalnih voda, stoga nije svrsishodno da se stvaraju dodatne administrativne i financijske prepreke i troškovi za ishođenje energetskog odobrenja za takva postrojenja.
Izuzeće od provođenja javnog natječaja postoji i u slučaju ako investitor ima riješene imovinskopravne odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova ”ZA” i 4 (četiri) ”SUZDRŽANA” glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Prijedlog zakona o tržištu električne energije.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek