Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 15. sjednici održanoj 13. travnja 2021. godine razmotrio Informaciju o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja, ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić je istaknuo da je Europska komisija 27. svibnja 2020. predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog COVID-19 pandemije, te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini Europske unije.
Preduvjet za korištenje sredstava je izrada planova oporavka od strane država članica.
Hrvatskoj će u okviru instrumenta „EU sljedeće generacije“ kroz Mehanizam za oporavak i otpornost biti na raspolaganju 6,3 mlrd. eura bespovratnih sredstava, a također i zajmova u iznosu od 3,6 mlrd. eura, koje će Hrvatska koristiti ukoliko se ukaže potreba, budući će paralelno s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) ići i realizacija Višegodišnjeg financijskog okvira.
Naglasio je da je Hrvatska država članica Europske unije koja je u udjelu sredstava najveća dobitnica, 12% u odnosu na BDP.
U nastavku je istaknuo da se NPOO naslanja na reformske i programske politike Europske komisije koje uključuju zelenu i digitalnu komponentu.
Naglasio je da NPOO sastavljen od 6 komponenti te obrazložio njegovu 1. komponentu Gospodarstvo, koja ima sljedeće podkomponente: Jačanje konkurentnosti i zelena tranzicija gospodarstva, Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo, Unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom, Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
Mjere i aktivnosti unutar navedenih podkomponenti poboljšat će konkurentnost gospodarstva, uz jačanje poljoprivrede, prometnog sektora, energetike i zaštite okoliša te podići razinu održivosti turizma ulaganjem u kontinentalni turizam i produljenje turističke sezone.
Od ukupnog iznosa sredstava za komponentu Gospodarstvo izdvojit će se 26.230 mlrd. kuna, koja sredstva imaju za cilj ojačati otpornost i stvoriti snažniju ekonomiju.
U dijelu vodnog gospodarstva naglašen je daljnji razvoj javne odvodnje otpadnih voda, razvoj javne vodoopskrbe te razvoj programa smanjenja rizika od katastrofa u sektoru upravljanja vodama (obrana od poplava).
U dijelu energetske tranzicije kao investicije naglašene su revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sektora i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora, poticanje toplinarstava i obnovljivih izvora energije (primarno izgradnja infrastrukture koja će omogućiti razvoj obnovljivih izvora energije), a kao projekt istaknuta je Biorafinerija za proizvodnju naprednih bigoriva Sisak.
Ministar je istaknuo da su svi dijelovi omotnice reformski te će obuhvaćati i nastavak administrativnih i fiskalnih rasterećenja radi poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenje troškova poslovanja, liberalizaciju tržišta usluga.
Ulagat će se u istraživanje i razvoj, intencija je povezati akademsku zajednicu i gospodarstvo.
Na dileme koje su se imale prilike čuti u javnom prostoru, oko benefita ulaganja predviđenih iznosa u javni, a ne obrnuto u privatni sektor, osvrnuo se da će oboje podići otpornost i imati utjecaja na ekonomiju te da će transfer ulaganja u privatni sektor ići kroz reformske procese, ali i izravna ulaganja (više od 30%), kroz bespovratna sredstva i povoljne financijske instrumente (bolji pristup tvrtkama kroz povezivanje s financijskim institucijama, Hamag-Bicro, HBOR).
U raspravi, pojedini članovi Odbora su se kritički osvrnuli na ovaj nacrt NPOO-a, u smislu da je preopćenit, da su nejasni ciljevi koji se žele postići, da nema mjerljivih indikatora te da su upitni kapaciteti u javnoj upravi koji bi trebali biti angažirani u apsorpciji ovih sredstava.
Od strane predstavnika predlagatelja dani su odgovori na licu mjesta koji pojašnjavaju gore navedeno, otklanjajući negativni osvrt prama NPOO-u.
Nadalje, dio članova je istaknuo prijedloge za koje smatraju da bi doprinijeli reformskim procesima, kao npr. nužnost usklađenja katastra i zemljišnih knjiga, sređivanje građevinskih zemljišta za gradnju, revizija i dopuna popisa državne imovine kako bi znali što imamo i čime upravljamo, jačanje turističkih zona (napuštene, ne bi trebale plaćati komunalnu naknadu kao da su u punom pogonu), mogućnost brže prekvalifikacije radne snage, upravo zbog nedostatka određenih struka na tržištu rada (obnova- građevinska struka), zatim ulaganja u poboljšanje kvalitete radnih mjesta, kako bi radnici bili konkurentni na EU tržištu rada, potrebu revitalizacije Imunološkog zavoda, mogućnost pristupa ovim sredstvima i za obrtnike.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa 5 (pet) glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“ odlučio Hrvatskome saboru predložiti sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek