Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 52. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, P.Z.E. br. 394, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, P.Z. br. 429 i Konačnim prijedlogom zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, P.Z.E. br. 395.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog) predlažu rješenja kojima će se osigurati kvalitetan i suvremen pravni okvir koji osigurava dostojanstvene uvjete rada radnika, te ujedno predstavlja okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, kako je i predviđeno Programom Vlade Republike Hrvatske.
Konačni prijedlog se istodobno usklađuje s dvije nove direktive Europske unije, i to Direktivom o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima te Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te se njime, također provode i obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2027.
Najznačajnije zakonske promjene odnose se na sljedeće:
• sprječavanje neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ograničavanjem broja mogućih uzastopno sklopljenih ugovora te u tom kontekstu prepoznavanjem tzv. povezanih poslodavaca, uključujući i lakšu mogućnost prelaska radnika na sigurniji oblik zaposlenja (rad na neodređeno vrijeme),
• pritom svi sezonski poslovi predstavljaju iznimke od ograničenja u broju ugovora i trajanju ukupnog razdoblja, i to radi poticanja poduzetništva u ovom području koje čini 1/5 hrvatskog gospodarstva,
• nove načine obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme, te mogućnost zakonitog rada izvan sezone, što u većoj mjeri odgovara potrebama današnjeg tržišta rada i potrebama radnika za stabilnošću radnog odnosa,
• potpuniji sadržaj pisanog ugovora o radu te informacije o ključnim aspektima radnog odnosa, radi bolje zaštite interesa radnika,
• potpunije i precizno uređenje rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu (pri čemu radnik samostalno određuje gdje će rad obavljati),
• dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika (primarno roditelja djece do 8 godina života) u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada,
• fleksibilnije uređenje dodatnog rada za drugog poslodavca, bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada (Kod ugovora o dodatnom radu, ne može se ugovoriti radno vrijeme duže od 8 sati tjedno.
Radno vrijeme radnika može biti raspoređeno :
Jednako – kada radnik uvijek radi jednako po tjednima
Nejednako – kada radnik radi nejednako po tjednima, pri čemu ne može raditi duže od 16 sati tjedno.
Kada radi nejednako, u jednom tjednu može raditi duže od 8 sati, ali će u drugom raditi kraće ili uopće neće raditi. Pri tome se, radi praćenja intenziteta rada radnika u smislu Direktive, propisuje da u svakom razdoblju od 4 mjeseca ne smije raditi duže od prosječnih 8 sati tjedno.),
• zajamčeno minimalno povećanje plaće za svaki sat rada radnika nedjeljom u visini od 50% u odnosu na redovitu satnicu,
• brisanje zakonske odredbe prema kojoj bi se kolektivnim ugovorom za radnike zaposlene u agencijama za privremeno zapošljavanje mogli ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta koje ostvaruju radnici zaposleni kod korisnika,
• dopuna zakonskih odredbi kojim se povećava razina zaštite djece i maloljetnika u području rada te, također, i razina zaštite dostojanstva radnika,
• mogućnosti produženja probnog rada pod propisanim uvjetima zbog opravdanih slučajeva (duže bolovanje, korištenje rodiljnih i roditeljskih prava),
• pravo na neplaćeni dopust od 5 dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva,
• pravo na odsutnost s posla zbog osobito važnih i hitnih obiteljskih razloga radnika kada je potrebna njegova trenutačna nazočnost,
• načelo nedostupnosti u profesionalnoj komunikaciji za vrijeme odmora i dopusta uvedeno za sve radnike zbog potrebe uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života radnika. Načelo nedostupnosti neće se primijeniti ako se radi o prijekoj potrebi za radom radnika odnosno kada se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti ili kada je kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu ugovoreno drukčije,
• obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika radi zaštite radnika i sprječavanja neprijavljenoga rada,
• izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža), kao i prava radničkog vijeća na suodlučivanje kod otkaza radnicima starijim od 65 godina, sve sa svrhom poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu takvih starijih radnika,
• mogućnost da članovi sindikata koji je pregovarao oko sklapanja kolektivnog ugovora, putem istog ostvare određena povoljnija materijalna prava, sve radi poticanja sindikalnog rada i kolektivnog pregovaranja,
• cjelovito uređenje novog oblika rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi s primarnim ciljem zaštite osoba koje na takav način rade, ali uz istodobno poticanje razvoja tog dijela brzorastućeg tržišta rada kojeg su omogućile nove digitalne tehnologije.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da se propisuje odgođeno stupanje na snagu odredbi o platformskom radu (1.1.2024.), obzirom da se radi o novom obliku rada koji se na cjelovit način uređuje, zbog čega je potrebno dodatno vrijeme od godine dana da se ciljani poslodavci prilagode promjenama, a država osigura tehničke preduvjete za provedbu zakonom propisanih obveza tih poslodavaca (uspostava registra, vođenje evidencije o radu korištenjem digitalnih radnih platformi, a u svrhu praćenja tog novog oblika rada i olakšanog nadzora).
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, sa 7 (sedam) „ZA“ i 2 (dva) „SUZDRŽANA“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADU
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek