Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 65. sjednici održanoj 7. srpnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2023. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja je podsjetio da je Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin (Narodne novine, broj 57/18) stupio na snagu 5. srpnja 2018. godine, u svrhu realizacije projekta izgradnje infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. No, njime se također uređuje potprojekt gradnje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom.
Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030. godine u Republici Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućiti punjenje plovnih objekata.
S obzirom na to da je od izbora lokacije mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom prošlo pet godina napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu.
Cilj revalorizacije je optimiziranje tehničkih, prostornih i financijskih parametara kojom prlikom se omogućava realizacija projekta razvoja stanica do 2024. godine, uz ostvarenje punog potencijala realizacije terminala za ukapljeni prirodni plin kao opskrbne točke za upotrebu u prometu.
Donošenjem ovoga Zakona pitanje mjesta za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom neće se vezati isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija za opskrbu, uzimanjem u obzir svih ranije spomenutih parametara (tehničkih, prostornih i financijskih), a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu (Narodne novine, broj 34/17), Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (Narodne novine, broj 25/20) i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Također, Konačnim prijedlogom zakona se uređuje da nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za ukapljeni prirodni plin se izvlašćuju u korist investitora na kojeg glase sve dozvole i dokumenti vezani uz gradnju terminala za ukapljeni prirodni plin. Konkretno to znači, u korist društva LNG Hrvatska d.o.o., a ne kao do sada u korist Republike Hrvatske. LNG Hrvatska d.o.o. u vlasništvu je društva HEP d.d. i PLINACRO d.o.o. kojima je isključivi i jedini vlasnik Republika Hrvatska. Sukladno članku 6. stavku 2. Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva zaduženog za energetiku.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačni prijedlog zakona je nomotehnički dorađen.
Bez rasprave Odbor je sa 6 (šest) glasova „ZA“ i 2 (dva) glasa „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek