Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na svojoj 6. sjednici održanoj 26. siječnja 2021. godine razmotrio Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Strategija), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine.
Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako Strategija predstavlja krovni, hijerarhijski najviši dokument koji sadrži viziju i smjer razvoja Hrvatske u sljedećih 10 godina.
Programiranje sredstava iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora (su)financiranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine doprinosit će ciljevima razvoja Hrvatske definiranim u Strategiji.
Strategija primarno definira razvojne prioritete, no iz nje će proizaći operativni dokumenti, tj. 79 akata nižeg reda koji uključuju detaljno planiranje.
Tijekom pripreme prijedloga Strategije, u svrhu utvrđivanja globalnih trendova, domaćih izazova, procjene razvojnih potencijala i postavljanja prioriteta razvojnih politika izrađeno je 16 analitičkih podloga. Analitičke podloge proizvod su zaposlenika i stručnjaka Grupacije Svjetske banke.
Izrada Strategije se odvijala tijekom dvije i pol godine u participativnom procesu koji se temeljio na sudjelovanju širokog kruga građana, stručne javnosti i svih društveno-relevantnih partnera.
Vizija Republike Hrvatske kao konkurentne i kreativne zemlje kvalitetnih životnih uvjeta i očuvanih prirodnih resursa je u Strategiji razrađena kroz je 4 strateška razvojna smjera i 13 strateških ciljeva, i to:
Razvojnom smjeru „Održivo gospodarstvo i društvo” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva:
1. Konkurentno i inovativno gospodarstvo.
2. Obrazovani i zaposleni ljudi.
3. Učinkovito i djelotvorno pravosuđe, javna uprava i upravljanje državnom imovinom.
4. Globalna prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske.
Razvojnom smjeru „Jačanje otpornosti na krize” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva:
5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život.
6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji.
7. Sigurnost za stabilan razvoj.
Razvojnom smjeru „Zelena i digitalna tranzicija” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva:
8. Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost.
9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva.
10. Održiva mobilnost.
11. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva.
Razvojnom smjeru „Ravnomjeran regionalni razvoj” doprinosit će politike usmjerene na ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva:
12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima.
13. Jačanje regionalne konkurentnosti.
Unutar svakog strateškog cilja identificirani su i raspisani prioriteti djelovanja u narednih 10 godina prema kojima će se usmjeravati javne politike i konkretne mjere.
Strategija sadrži 23 pokazatelja učinka, mahom makroekonomskih agregata poput BDP-a po stanovniku, indeks globalne konkurentnosti, stopa zaposlenih, stopa fertiliteta itd., prema kojima će se pratiti i vrednovati uspjeh u provedbi.
U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je kako Strategija nije jasno adresirana, u smislu kome se točno obraća, tj. na pozivanje ulagatelja, zatim da se naglasak stavlja na EU sredstva, da su skromno razrađeni gospodarstvo i IT industrija te da dugotrajni sudski procesi “koče” gospodarske aktivnosti. Nadalje, istaknuto je pitanje u kojem smjeru će se poticati ekološka tranzicija te kako ćemo ostvariti bolju poziciju na ljestvici cjeloživotnog obrazovanja, tj. biti učinkovitiji u prekvalifikacijama.
Predstavnik predlagatelja i predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na pitanja i rasprave članova u bitnome su se osvrnuli da je Strategija sveobuhvatna i artikulira sve sektore društva, dok će se u okviru nižih akata operativno razrađivati pojedina područja.
Nadalje, da su EU sredstva mehanizam za poticanje ulaganja u sektore u kojima je potencijal za razvoj, kao npr. energetika, proizvodnja, farmacija, automobilska industrija, digitalizacija tvrtki kroz opremu i edukaciju zaposlenika te da tu ulagatelji mogu prepoznati svoj interes.
Informatičko-komunikacijski dio i zelene politike, u cilju digitalizacije i ostvarivanja Zelenog plana integrirani su u sve sektore u okviru kojih će se i poticati ulaganja u tom smjeru.
Pravosuđe je prepoznato u strateškom cilju tri Strategije u okviru kojeg se razrađuju prioriteti provedbe politika u tom području, a koji će doprinijeti kvaliteti poslovne klime.
Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je odlučio većinom glasova (7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine
Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek